USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

3355

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Davor Krapac, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj 17. listopada 2007. godine, donio je

ODLUKU

I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom te se ukida Pravilnik o dopunama Pravilnika o kvaliteti riba, rakova, školjaka, morskih ježeva, žaba, kornjača, puževa i njihovih proizvoda (»Narodne novine«, broj 96/97.).
II. Pravilnik o dopunama Pravilnika o kvaliteti riba, rakova, školjaka, morskih ježeva, žaba, kornjača, puževa i njihovih proizvoda (»Narodne novine«, broj 96/97.) prestaje važiti na dan 31. ožujka 2008. godine.
III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Pravilnik o kvaliteti riba, rakova, školjaka, morskih ježeva, žaba, kornjača, puževa i njihovih proizvoda (»Službeni list SFRJ«, broj 38/77.) donesen je 27. studenoga 1979. godine, na temelju članka 32. stavka 1., članka 81. stavka 2. i članka 84. stavka 2. Zakona o standardizaciji (»Službeni list SFRJ«, broj 38/77. i 11/80.), a na snagu je stupio 29. prosinca 1979. godine. Taj Pravilnik izmijenjen je 7. ožujka 1984. godine (»Službeni list SFRJ«, broj 48/84.), na temelju iste zakonske osnove.
2. Pozivom na zakonsko ovlaštenje sadržano u članku 13. stavku 2. Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, broj 55/96.), ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donio je Pravilnik o dopunama Pravilnika o kvaliteti riba, rakova, školjaka, morskih ježeva, žaba, kornjača, puževa i njihovih proizvoda (»Narodne novine«, broj 96/97.) Navedeni Pravilnik objavljen je u »Narodnim novinama« broj 96. od 16. rujna 1997. godine. Sukladno odredbi članka 3., stupio je na snagu osmog dana od dana njegove objave u »Narodnim novinama«.
3. Dana 8. srpnja 2005. godine Petar Marija Radelj iz Zagreba podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Pravilnika o dopunama Pravilnika o kvaliteti riba, rakova, školjaka, morskih ježeva, žaba, kornjača, puževa i njihovih proizvoda (u daljnjem tekstu: osporeni Pravilnik).
U svom prijedlogu predlagatelj ističe da osporeni Pravilnik nije u suglasnosti s odredbama članka 3., članka 5. i članka 14. stavka 2. Ustava. Navodi da osporeni Pravilnik nije u suglasnosti s odredbama članka 53. Zakona o normizaciji, te članka 17. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 190/03. – pročišćeni tekst i 199/03.).
Obrazlažući svoj prijedlog predlagatelj, između ostaloga, navodi da ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo nije bio ovlašten na donošenje osporenog Pravilnika, već da je sukladno mjerodavnim odredbama Zakona o normizaciji bio ovlašten isključivo na donošenje novih drugih propisa za provedbu tog Zakona.
Predlagatelj predlaže Sudu pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom osporenog Pravilnika, te njegovo ukidanje.

Prijedlog je osnovan.

4. Članak 3. Ustava glasi:
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.
Članak 5. stavak 1. Ustava glasi:
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.
Članak 13., članak 17. i članak 53. stavak 1. i stavak 3. Zakona o normizaciji glase:

Članak 13.

(1) Radi utvrđivanja sukladnosti s temeljnim zahtjevima za proizvode, procese i usluge uspostavlja se sustav ocjenjivanja sukladnosti u okviru kojeg se donose propisi kojima se utvrđuju one značajke koje bitno utječu na život, sigurnost, zdravlje ljudi, na okoliš i na zaštitu potrošača te osigurava njegovo provođenje.
(2) Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom, odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano.

Članak 17.

(1) Za proizvode koji podliježu potvrđivanju propisom se određuju načini ocjenjivanja sukladnosti proizvoda s temeljnim zahtjevima, norme ako se primjenjuju pri potvrđivanju tih proizvoda te posebni uvjeti za potvrđivanje određenih proizvoda.
(2) Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano.
Članak 53. stavak 1. i stavak 3.
(1) Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donijet će ravnatelj Zavoda u roku od tri godine od dana njegovog stupanja na snagu.(...)
(3) Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka, osim odredaba koje su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o standardizaciji (»Narodne novine«, br. 53/91., 26/93., 29/94. i 25/96.).(...)
5. Osporeni Pravilnik donesen je pozivom na zakonska ovlaštenja sadržana u članku 13. stavku 2. Zakona o normizaciji.
Odredbom sadržanom u članku 53. stavku 1. Zakona o normizaciji ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo obvezan je u roku od tri godine od njegovog stupanja na snagu donijeti odgovarajuće provedbene propise. Do donošenja novih propisa za provedbu Zakona o normizaciji, sukladno odredbi sadržanoj u članku 53. stavku 3. Zakona o normizaciji, ostaju na snazi provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o standardizaciji, ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama Zakona o normizaciji.
6. Iz navedenih odredaba Zakona o normizaciji nedvojbeno proizlazi obveza ravnatelja nadležnog Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo na donošenje novih propisa za provedbu tog Zakona. Zakon o normizaciji ne poznaje mogućnost uređivanja pitanja vezanih za njegovu provedbu na način da se donose izmjene i dopune provedbenih propisa donesenih na temelju pravnih osnova sadržanih u drugim zakonima.
7. U konkretnom slučaju, donoseći osporeni Pravilnik, ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo postupao je na način suprotan odredbama sadržanim u članku 53. stavku 1. Zakona o normizaciji.
Donošenje izmjena i dopuna propisa donesenog na temelju drugog zakona (koji je u međuvremenu prestao važiti), suprotno izričitoj odredbi Zakona koja nadležno tijelo obvezuje na donošenje novih provedbenih propisa, nije u suglasju s vladavinom prava, kao jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske sadržanom u članku 3. Ustava. Također, donošenje izmjena i dopuna drugih propisa na način suprotan zakonu, nije u suglasju niti sa načelom ustavnosti i zakonitosti sadržanom u članku 5. Ustava.
Slijedom svega iznesenog, Ustavni sud utvrđuje da nema pravne osnove za izmjenu i dopunu drugog (podzakonskog) propisa donesenog na temelju zakona koji je prestao važiti.
Takvo stajalište zauzeo je Ustavni sud u odluci broj: U-II-3144/2005 (»Narodne novine«, broj 113/05.) i odluci broj: U-II-4001/2005 (»Narodne novine«, broj 76/06.).
8. Utvrdivši nesuglasnost osporenog Pravilnika s naznačenim odredbama Ustava i Zakona, ostale osporavajuće razloge predlagatelja Sud nije razmatrao.
9. Slijedom svega iznijetog, na temelju članka 55. stavka 1. i stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), odlučeno je kao u točki I. izreke.
Točka II. izreke utemeljena je na odredbama članka 55. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Točka III. izreke utemeljena je na odredbi članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Broj: U-II-3007/2005
Zagreb, 17. listopada 2007.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Petar Klarić, v. r.