|
|
|
|
3356
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Davor Krapac, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj 17. listopada 2007. godine, donio je
I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom te se ukida
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o zaštiti na radu za radne i pomoćne
prostorije i prostore (»Narodne novine«, broj 42/05.).
II. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o zaštiti na radu za radne i
pomoćne prostorije i prostore (»Narodne novine«, broj 42/05.) prestaje važiti
31. ožujka 2008. godine.
III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.
Obrazloženje
1. Petar Marija Radelj iz Zagreba podnio je prijedlog za pokretanje postupka za
ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Pravilnika o izmjenama i dopunama
Pravilnika o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (»Narodne
novine«, broj 42/05., u daljnjem tekstu: Pravilnik).
U prijedlogu predlagatelj ističe da osporeni Pravilnik nije u suglasnosti s
odredbama članaka 3., 5. i 14. stavka 2. Ustava. Ujedno navodi da osporeni
Pravilnik nije u suglasnosti s odredbama sadržanim u članku 12. i članku 113.
Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, broj 59/96., 94/96. i 114/03.), te
članka 17. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 75/93.,
92/96., 48/99., 15/00., 59/01. i 199/03.).
Obrazlažući svoj prijedlog predlagatelj, između ostaloga, navodi da ministar
nadležan za rad nije bio ovlašten na donošenje osporenog Pravilnika, već je
sukladno mjerodavnim odredbama Zakona o zaštiti na radu bio ovlašten isključivo
na donošenje novih propisa za provedbu tog Zakona.
Predlagatelj predlaže Sudu pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i
zakonom osporenog Pravilnika te njegovo ukidanje.
Prijedlog je osnovan.
2. Članak 3. Ustava glasi:
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova,
mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost
vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski
višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i
temelj za tumačenje Ustava.
Članak 5. stavak 1. Ustava glasi:
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali
propisi i s Ustavom i sa zakonom.
Članak 12. stavak 1. i članak 113. stavci 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu
glase:
Članak 12. stavak 1.
(1) Ministar nadležan za rad propisuje podzakonskim propisima osnovna i posebna
pravila zaštite na radu.
Članak 113. stavak 1. i 2.
(1) Ako ovaj Zakon ovlašćuje ministra za donošenje propisa za provedbu ovog
Zakona, ministar će donijeti te propise u roku od godine dana od dana njegovog
stupanja na snagu.
(2) Do stupanja na snagu propisa iz članka 1. ovoga članka primjenjivat će se
provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o zaštiti na radu (»Narodne
novine«, br. 19/83., 17/86., 46/92., 26/93. i 29/94.) koji nisu u suprotnosti s
odredbama ovoga Zakona.
3. Pozivom na odredbu članka 12. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu, ministar
gospodarstva, rada i poduzetništva donio je osporeni Pravilnik, koji je
objavljen u »Narodnim novinama«, broj 42 od 1. travnja 2005. godine, a koji je
stupio na snagu osmog dana od dana njegove objave u »Narodnim novinama«.
4. Iz navedenih odredaba Zakona o zaštiti na radu nedvojbeno proizlazi obveza
ministra nadležnog za rad na donošenje novih propisa za provedbu tog Zakona.
Zakon o zaštiti na radu ne poznaje mogućnost uređivanja pitanja vezanih za
njegovu provedbu na način da se donose izmjene i dopune provedbenih propisa
donesenih na temelju pravnih osnova sadržanih u drugim zakonima.
5. U konkretnom slučaju, donoseći osporeni Pravilnik, ministar gospodarstva,
rada i poduzetništva postupao je na način suprotan odredbama sadržanim u članku
113. stavku 1. i stavku 2. Zakona o zaštiti na radu.
Donošenje izmjena i dopuna propisa donesenog na temelju drugog zakona (koji je u
međuvremenu prestao važiti), suprotno izričitoj odredbi Zakona koja nadležno
tijelo obvezuje na donošenje novih provedbenih propisa, nije u suglasju s
vladavinom prava, kao jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike
Hrvatske sadržanom u članku 3. Ustava. Također, donošenje izmjena i dopuna
drugih propisa na način suprotan zakonu, nije u suglasnosti niti s načelom
ustavnosti i zakonitosti sadržanom u članku 5. Ustava.
Slijedom svega iznesenog, Ustavni sud utvrđuje nema pravne osnove za izmjenu i
dopunu drugog (podzakonskog) propisa donesenog na temelju zakona koji je prestao
važiti.
Takvo stajalište zauzeo je Ustavni sud u odluci broj: U-II-3144/2005 (»Narodne
novine«, broj 113/05.) i odluci broj: U-II-4001/2005 (»Narodne novine«, broj
76/06.).
6. Utvrdivši nesuglasnost osporenog Pravilnika s naznačenim odredbama Ustava i
Zakona, ostale osporavajuće razloge predlagatelja Sud nije razmatrao.
7. Slijedom svega iznijetog, na temelju članka 55. stavka 1. i stavka 2.
Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj
99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), odlučeno je kao u točki I. izreke.
Točka II. izreke utemeljena je na odredbama članka 55. stavka 2. Ustavnog zakona
o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Točka III. izreke utemeljena je na odredbi članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona
o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Broj: U-II-2536/2005
Zagreb, 17. listopada 2007.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Petar Klarić, v. r.
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |