|
|
|
|
3464
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Davor Krapac, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj 3. listopada 2007. godine, donio je
I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom te se u
cijelosti ukida Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obveznome
potvrđivanju dizala na električni pogon za vertikalni prijevoz osoba i tereta te
o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe ovlaštene za potvrđivanje tih
proizvoda (»Narodne novine« broj 126/00.).
II. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obveznome potvrđivanju dizala
na električni pogon za vertikalni prijevoz osoba i tereta te o uvjetima kojima
moraju udovoljavati pravne osobe ovlaštene za potvrđivanje tih proizvoda
(»Narodne novine« broj 126/00.) prestaje važiti 31. ožujka 2008. godine.
III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.
Obrazloženje
1. Petar Marija Radelj iz Zagreba podnio je prijedlog za pokretanje postupka za
ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Pravilnik o izmjenama i dopunama
Pravilnika o obveznome potvrđivanju dizala na električni pogon za vertikalni
prijevoz osoba i tereta te o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe
ovlaštene za potvrđivanje tih proizvoda (»Narodne novine« broj 126/00., u
daljnjem tekstu: Pravilnik).
U prijedlogu predlagatelj ističe da osporeni Pravilnik nije suglasan s odredbama
članka 3., članka 5. i članka 14. stavka 2. Ustava. Ujedno navodi da osporeni
Pravilnik nije suglasan s odredbama sadržanim u članku 53. Zakona o normizaciji
(»Narodne novine« broj 55/96.), te članka 17. Zakona o sustavu državne uprave
(»Narodne novine« broj 75/93., 92/96., 48/99., 15/00., 59/01. i 199/03.).
Obrazlažući svoj prijedlog predlagatelj, između ostaloga, navodi da ravnatelj
Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo nije bio ovlašten na donošenje
osporenog Pravilnika, već da je, sukladno mjerodavnim odredbama Zakona o
normizaciji, bio ovlašten isključivo na donošenje novih propisa za provedbu tog
Zakona.
Predlagatelj predlaže Sudu pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i
zakonom osporenog Pravilnika te njegovo ukidanje.
Prijedlog je osnovan.
2. Članak 3. Ustava glasi:
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova,
mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost
vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski
višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i
temelj za tumačenje Ustava.
Članak 5. stavak 1. Ustava glasi:
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali
propisi i s Ustavom i sa zakonom.
Članak 17. i članak 53. stavak 1. i stavak 3. Zakona o normizaciji glase:
Članak 17.
(1) Za proizvode koji podliježu potvrđivanju propisom se određuju načini
ocjenjivanja sukladnosti proizvoda s temeljnim zahtjevima, norme ako se
primjenjuju pri potvrđivanju tih proizvoda te posebni uvjeti za potvrđivanje
određenih proizvoda.
(2) Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda, osim ako drugim
zakonom odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije
propisano.
Članak 53. stavak 1. i stavak 3.
(1) Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donijet će ravnatelj Zavoda u
roku od tri godine od dana njegovog stupanja na snagu.
(...)
(3) Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka, osim odredaba koje su u
suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, ostaju na snazi propisi doneseni na
temelju Zakona o standardizaciji (»Narodne novine«, br. 53/91., 26/93., 29/94. i
25/96.).
(...)
3. Pozivom na zakonsko ovlaštenje sadržano u članku 17. stavku 2. Zakona o
normizaciji (»Narodne novine« broj 55/96.), ravnatelj Državnog zavoda za
normizaciju i mjeriteljstvo donio je osporeni Pravilnik, koji je objavljen u
»Narodnim novinama« broj 126 od 15. prosinca 2000., a koji je sukladno članku 3.
stupio je na snagu osmog dana od dana njegove objave u »Narodnim novinama«.
4. Iz navedenih odredaba Zakona o normizaciji nedvojbeno proizlazi obveza
ravnatelja nadležnog Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo na donošenje
novih propisa za provedbu tog Zakona. Zakon o normizaciji ne poznaje mogućnost
uređivanja pitanja vezanih za njegovu provedbu na način da se donose izmjene i
dopune provedbenih propisa donesenih na temelju pravnih osnova sadržanih u
drugim zakonima.
5. U konkretnom slučaju, donoseći osporeni Pravilnik, ravnatelj Državnog zavoda
za normizaciju i mjeriteljstvo postupao je na način suprotan odredbama sadržanim
u članku 53. stavku 1. Zakona o normizaciji.
Donošenje izmjena i dopuna propisa, donesenog na temelju drugog zakona (koji je
u međuvremenu prestao važiti) suprotno izričitoj odredbi Zakona koja nadležno
tijelo obvezuje na donošenje novih provedbenih propisa, nije u suglasju s
vladavinom prava kao jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike
Hrvatske, sadržanom u članku 3. Ustava. Također, donošenje izmjena i dopuna
drugih propisa na način suprotan zakonu, nije u suglasnosti niti s načelom
ustavnosti i zakonitosti sadržanim u članku 5. Ustava.
Slijedom svega iznesenog, Ustavni sud utvrđuje da nema pravne osnove za izmjenu
i dopunu drugog (podzakonskog) propisa donesenog na temelju zakona koji je
prestao važiti.
Takvo stajalište zauzeo je Ustavni sud u odluci broj: U-II-3144/2005 (»Narodne
novine« broj 113/05.) i odluci broj: U-II-4001/2005 (»Narodne novine« broj
76/06.).
6. Utvrdivši nesuglasnost osporenog Pravilnika s naznačenim odredbama Ustava i
Zakona, ostale osporavajuće razloge predlagatelja Sud nije razmatrao.
7. Slijedom svega iznijetog, na temelju članka 55. stavka 1. i stavka 2.
Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj
99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), odlučeno je kao u točki I. izreke.
Točka II. izreke utemeljena je na odredbama članka 55. stavka 2. Ustavnog zakona
o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Točka III. izreke utemeljena je na odredbi članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona
o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Broj: U-II-3993/2005
Zagreb, 3. listopada 2007.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Petar Klarić, v. r.
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |