USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

3512

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Davor Krapac, Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnijela J. E. iz K., koju zastupa I. M., odvjetnik iz S., na sjednici održanoj 13. rujna 2007., jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.
II. Općinski sud u Splitu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom, pod poslovnim brojem: II-P-215/99 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.
III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02.i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositeljici ustavne tužbe J. E. iz K., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 41/01. – pročišćeni tekst), u iznosu od 10.200 kuna.
IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositeljice Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.
V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Podnositeljica je 27. travnja 2005., na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela ustavnu tužbu, smatrajući da joj je nerazumno dugim trajanjem postupka pred nadležnim sudom povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Parnični postupak pokrenut je pred Općinskim sudom u Splitu tužbom podnositeljice od 9. veljače 1999., protiv tuženika »S.« d.d. V., radi naknade štete zbog profesionalnog oboljenja.
14. svibnja 1999. tuženik je dao odgovor na tužbu, kojim osporava pasivnu legitimaciju i stavlja prigovor zastare potraživanja.
Na prvom ročištu 21. svibnja 1999. obvezana je podnositeljica doprinijeti dokaze o pravnom sljedništvu tuženika te je riješeno da će se provesti radiološko, pulmološko i neuropsihijatrijsko vještačenje.
27. listopada 1999. održano je ročište na kojem je izvršen uvid u potvrdu Trgovačkog suda u Splitu, zdravstveni karton podnositeljice, te je saslušan vještak pulmolog. Podnositeljica je obvezana na dostavu daljnje medicinske dokumentacije.
2. prosinca 1999. podnositeljica je dostavila medicinsku dokumentaciju.
28. travnja 2000. ročište je odgođeno zbog izostanka vještaka.
Na ročištu 24. svibnja 2000. vještaku radiologu naložena je izrada pisanog nalaza i mišljenja.
Nalaz i mišljenje zaprimljeni su 2. lipnja 2000.
12. rujna 2000. ročište je odgođeno zbog izostanka vještaka.
13. studenog 2000. održano je ročište na kojem je saslušana podnositeljica, te je obvezana predložiti svjedoke i dostaviti dokaz o tome da je cijelog radnog vijeka radila na istom radnom mjestu, izloženom utjecaju azbesta.
23. siječnja 2001. održano je ročište na kojem su saslušani vještaci pulmolog i neuropsihijatar, te dodijeljen strankama rok za očitovanje.
12. ožujka 2001. održano je ročište na kojem je saslušano troje svjedoka, te je riješeno da će se dopunski saslušati vještaci koji su već proveli vještačenje, a da će se provesti vještačenje i po novim vještacima pulmologu i neuropsihijatru.
Podneskom od 22. kolovoza 2001. tuženik je predložio miješanje »D.«, kao jednog od pravnih prednika tuženika.
Na ročištu 6. rujna 2001. izvršen je uvid u mišljenje Zavoda za medicinu rada, dopunski su saslušani vještaci, kao i drugi vještak neuropsihijatar.
29. listopada 2001. ročište je odgođeno zbog (ponovnog) izostanka vještakinje – pulmologa.
23. siječnja 2002. održano je ročište na kojem je vještakinji naložena izrada pisanog nalaza i mišljenja.
15. travnja 2002. dostavljen je pisani nalaz i mišljenje.
27. kolovoza 2002. ročište je odgođeno zbog dostave mišljenja Zavoda za medicinu rada vještakinji – pulmologu.
Na ročište 4. studenog 2002. vještakinja (ponovno) nije pristupila, pa je ročište odgođeno, uz dostavu spisa predmeta, radi izrade pisanog očitovanja na prigovore tuženika i mišljenje Zavoda za medicinu rada.
8. studenog 2002. zaprimljeno je pisano očitovanje vještakinje.
Ročište 24. veljače 2003. je odgođeno zbog imenovanja raspravnog suca na novu dužnost.
16. lipnja 2003. održano je ročište pred novim predsjednikom vijeća, na kojem je riješeno da će se provesti novo pulmološko vještačenje.
3. rujna 2003. održano je ročište na kojem je saslušan vještak – pulmolog, određeno je novo vještačenje po vještaku psihijatru.
Na ročištu 24. listopada 2003. saslušan je vještak – psihijatar.
Na ročištu 21. studenog 2003. podnositeljica je povukla dio tužbenog zahtjeva, odbijeni su daljnji dokazni prijedlozi tuženika, te je raspravljanje zaključeno.
Presudom broj II-P-215/99 od 21. studenog 2003. (ispravljena rješenjem od 18. prosinca 2003.) djelomično je usvojen tužbeni zah­tjev podnositeljice.
29. prosinca 2003. podnositeljica je izjavila žalbu (iz dostavljene preslike spisa predmeta nije razvidno kada je dostavljena drugostupanjskom sudu – op. Ust. suda).
Dopisom od 20. srpnja 2004. Županijski sud u Splitu vratio je spis predmeta Općinskom sudu u Splitu, zbog otvaranja stečaja nad tuženikom 21. lipnja 2004.
27. travnja 2005. podnesena je ustavna tužba.
Izvanraspravnim rješenjem Općinskog suda u Splitu od 20. rujna 2006. utvrđen je prekid postupka zbog nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka, time da će se postupak nastaviti kada stečajni upravitelj ili pravni sljednici tuženika preuzmu postupak odnosno kada ih sud na prijedlog stranke pozove da to učine.
Dopisom Trgovačkog suda u Splitu od 9. svibnja 2007. Ustavni sud je obaviješten da podnositeljica nije svoje potraživanje prijavila u stečajnom postupku pred tim sudom, niti je, slijedom navedenog, namirena.
Nakon zaprimanja navedenog dopisa Ustavni sud je zatražio obavijest o daljnjem kretanju spisa predmeta od parničnog kancela Općinskog suda u Splitu, te je obaviješten da se spis predmeta nalazi u referadi kod uredujućeg suca, međutim s njim kroz dulje vrijeme nije bilo moguće ostvariti telefonski kontakt, pa je obavijest o stanju predmeta ponovo zatražena pisanim putem 18. svibnja 2007.
Dopisom Općinskog suda u Splitu od 29. svibnja 2007. Ustavni sud je obaviješten da rješenje o prekidu postupka od 20. rujna 2006. nije postalo pravomoćno zbog neiskazane dostave za stranke, da je radi toga dostava strankama ponovljena 29. svibnja 2007., te da sud može odmah po pravomoćnosti tog rješenja nastaviti s postupkom.
6. srpnja 2007. Ustavni sud je od parničnog kancela Općinskog suda u Splitu zatražio informaciju o kretanju spisa predmeta, te je obaviješten da taj kancel ne raspolaže podatkom da bi bilo doneseno rješenje o prekidu postupka, da bi to rješenje postalo pravomoćno, kao niti da bi postupak bio nastavljen (posljednji raspoloživi podatak je povrat spisa sa Županijskog suda u Splitu 20. srpnja 2004.).

PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

3. Za ovaj ustavnosudski postupak mjerodavne su odredbe članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i članka 63. Ustavnog zakona.

Ustavna tužba je osnovana.

4. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima:

4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA

Parnični postupak pokrenut je tužbom podnositeljice od 9. veljače 1999.
Ustavna tužba podnesena je 27. travnja 2005., a do tog dana sudski postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak u ovom predmetu trajao šest (6) godina, dva (2) mjeseca i osamnaest (18) dana.

4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA

Postupak se od utuženja vodi pred Općinskim sudom u Splitu, koji je donio jednu prvostupanjsku presudu, nakon čega je predmet, a prije odlučivanja o žalbi, vraćen sa Županijskog suda u Splitu prvostupanjskom sudu, radi donošenja rješenja o prekidu postupka po sili zakona. Stečaj nad tuženikom otvoren je 21. lipnja 2004.
Prvostupanjski sud je ukupno zakazao sedamnaest ročišta u primjerenim vremenskim razmacima (s time da je pet ročišta odgođeno), saslušao troje svjedoka, odredio i proveo veći broj (pet) vještačenja i nekoliko dopunskih vještačenja.
Općinski sud je prvu meritornu odluku u predmetu donio nakon četiri godine i devet mjeseci od utuženja, a sedam mjeseci kas­nije nad tuženikom je otvoren stečajni postupak, tako da postupak po žalbi podnositeljice pred Županijskim sudom u Splitu nije bilo moguće dalje voditi.

4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJICE USTAVNE TUŽBE
(TUŽITELJICE U PARNIČNOM POSTUPKU)

Ustavni sud utvrđuje da podnositeljica ustavne tužbe ni na koji način nije doprinijela trajanju postupka, naprotiv, vrlo je ažurno postupala po raspravnim rješenjima – dostavljala dokumentaciju, uplaćivala predujmove i sl.

4.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA

Ustavni sud ocjenjuje da se u konkretnom slučaju radi o relativno složenom postupku utvrđivanja naknade štete zbog profesionalnog oboljenja, koji je zahtijevao provođenje niza vještačenja.

OCJENA USTAVNOG SUDA

5. Brojna provedena vještačenja značajno su utjecala na dugotrajnost konkretnog parničnog postupka, a napose okolnost da su pojedini pozvani vještaci u više navrata izostajali s ročišta, pa je zbog tog razloga došlo do odgađanja čak pet zakazanih ročišta. U predmetu je došlo i do prekida postupka po sili zakona, zbog otvaranja stečaja nad tuženikom, međutim, iako je o tome Općinski sud u Splitu obaviješten u srpnju 2004., rješenje o prekidu postupka donio je tek u rujnu 2006., nakon što je podnositeljica (2005.) pod­nijela ustavnu tužbu, te nije razvidno da bi kroz cijelo to razdoblje, a niti nakon podnošenja ustavne tužbe, bilo poduzeto bilo što što bi ukazivalo na namjeru da se postupak okonča. Naime, kako to navodi i sam Općinski sud u Splitu u svojem očitovanju od 29. svib­nja 2007., nastavak postupka priječi jedino okolnost da rješenje o prekidu postupka nije postalo pravomoćno. Pritom valja navesti da dostava tog rješenja, koja je pokušana 22. rujna 2006., nije iskazana (»nema dostavnica u spisu«), a ponovo je pokušana tek 29. svibnja 2007., nakon što je Ustavni sud zatražio očitovanje.
Prema ocjeni Ustavnog suda složenost predmeta, kao niti okolnosti vezane uz provođenje vještačenja i uz prekid postupka u ovom parničnom predmetu ne opravdavaju objektivno dugo trajanje postupka od preko šest godina do dana podnošenja ustavne tužbe.
Slijedom navedenog, Ustavni sud je utvrdio da je dugim trajanjem parničnog postupka podnositeljici povrijeđeno ustavno pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njezinim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
Stoga je, u smislu odredbe članka 63. stavka 2. Ustavnog zakona, odlučeno kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
6. Sukladno odredbi članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.
Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
7. Predsjednik Općinskog suda u Splitu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke najkasnije osam (8) dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona.
8. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka 29. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIA-1904/2005
Zagreb, 13. rujna 2007.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
dr. sc. Željko Potočnjak, v. r.