MINISTARSTVO PRAVOSUĐA

3529

Na temelju članka 45. stavka 1. i 2. Zakona o državnom odvjetništvu (»Narodne novine« br. 51/01, 58/06, 16/07 i 20/07 u daljnjem tekstu Zakon), na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, ministrica pravosuđa donosi

PRAVILNIK

O UNUTARNJEM POSLOVANJU U DRŽAVNIM ODVJETNIŠTVIMA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Pravilnikom o unutarnjem poslovanju u državnim odvjetništvima (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju se pravila o uredskom poslovanju, vođenju upisnika i pomoćnih knjiga, vođenju evidencija, obrascima za rad, priopćenjima za javnost, zaštiti tajnosti podataka, provedbenim pravilima o vođenju postupka i dostavljanju odluka na jeziku i pismu etničke i nacionalne zajednice ili manjine, nadzoru materijalnog i financijskog poslovanja i redovitog obavljanja poslova u državnim odvjetništvima, radu odjela i odsjeka, rasporedu radnog vremena u tijeku radnog dana ili tjedna, vođenju statistike, standardima poslovnog prostora i opreme, te drugim pitanjima od značenja za unutarnje poslovanje državnih odvjetništava.
Ovim se Pravilnikom propisuje način obavljanja zajedničkih poslova za više državnih odvjetništava i drugih tijela, ako imaju sjedište u istoj zgradi.

Članak 2.

O pravilnoj primjeni ovoga Pravilnika skrbi se državni odvjetnik i svi zaposlenici u državnom odvjetništvu na koja se odnose pojedine njegove odredbe.
Više državno odvjetništvo skrbi se o jedinstvenoj primjeni ovoga Pravilnika na svom području i daje objašnjenja i upozorenja o primjeni pojedinih njegovih odredbi. O danim objašnjenjima obavijestit će Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, koje će o tome izvijestiti Ministarstvo pravosuđa.
Obvezatne upute i tumačenja za primjenu ovoga Pravilnika daje Državno odvjetništvo Republike Hrvatske uz suglasnost Ministarstva pravosuđa.

II. DRŽAVNOODVJETNIČKA UPRAVA

1. POSLOVI DRŽAVNOODVJETNIČKE UPRAVE

Članak 3.

Poslovi državnoodvjetničke uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje državnog odvjetništva.
Poslovi državnoodvjetničke uprave obuhvaćaju osobito:
– ustrojavanje unutarnjeg poslovanja u državnom odvjetništvu,
– skrb o pravodobnom i urednom obavljanju poslova u državnom odvjetništvu,
– stručne poslove u svezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti državnih službenika i namještenika (u daljnjem tekstu: zaposlenika), te zamjenika državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu,
– poslove u svezi s imenovanjem i razrješenjem državnih odvjetnika i njihovih zamjenika (u daljnjem tekstu: dužnosnika) i stručnim usavršavanjem dužnosnika, savjetnika, državnoodvjetničkih vježbenika i drugih zaposlenika u državnom odvjetništvu,
– poslove vođenja statistike,
– poslove vođenja popisa o radu i stručnom usavršavanju dužnosnika i zaposlenika,
– zaštitu tajnosti podataka,
– poslove upravljanja državnoodvjetničkom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene državnom odvjetništvu na korištenje,
– financijsko i materijalno poslovanje državnog odvjetništva i
– druge poslove određene Zakonom o državnom odvjetništvu (u daljnjem tekstu: Zakon) i ovim Pravilnikom.

2. OVLASTI I DUŽNOSTI DRŽAVNOG ODVJETNIKA

Članak 4.

Državni odvjetnik obavlja poslove iz nadležnosti državnog odvjetništva, zastupa državno odvjetništvo, odgovoran je za rad državnog odvjetništva i upravlja državnim odvjetništvom.
Obavljanje pojedinih poslova državnoodvjetničke uprave državni odvjetnik može povjeriti voditeljima odjela, voditeljima odsjeka, drugim dužnosnicima, tajniku državnog odvjetništva i drugim zaposlenicima.
Zamjenik državnog odvjetnika koji zamjenjuje državnog odvjetnika u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti (prvi zamjenik), pomaže državnom odvjetniku u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave koje mu on povjeri.

Članak 5.

U obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave državni odvjetnik donosi odluke, upravna rješenja i zaključke, izdaje naredbe i daje obvezatne i druge upute u okviru svojih ovlasti.

Članak 6.

Državni se odvjetnik skrbi za pravilne odnose i postupak dužnosnika i drugih zaposlenika državnog odvjetništva prema strankama, sudu, drugim državnim tijelima i drugim pravnim osobama, te za pravilne odnose među zaposlenicima državnog odvjetništva.
O pojavama u državnom odvjetništvu kojima se u znatnoj mjeri narušavaju međuljudski odnosi, ometaju građani u ostvarivanju i zaštiti svojih prava, zlorabi ili prekoračuje službeni položaj ili ovlasti, ili na drugi način šteti ugledu državnog odvjetništva, državni je odvjetnik dužan obavijestiti neposredno više državno odvjetništvo i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, koje će o tome izvijestiti Ministarstvo pravosuđa.
Voditelj odjela ili odsjeka dužan je izvijestiti državnog odvjetnika o postupcima dužnosnika i drugih zaposlenika iz stavka 2. ovog članka.
Kopija obavijesti iz stavka 2. i 3. ovog članka ulaže se u osobni spis dužnosnika.
Ako postoji osnovana sumnja da je zamjenik državnog odvjetnika ili drugi zaposlenik na način opisan u stavku 2. ovog članka počinio stegovno djelo državni odvjetnik dužan je protiv njega podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka.

Članak 7.

Državni odvjetnik obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem svih poslova u državnom odvjetništvu.
Voditelji odjela i odsjeka po ovlasti državnog odvjetnika obavljaju nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem svih poslova u odjelu i odsjeku. O uočenim propustima voditelj odjela ili odsjeka upozoriti će dužnosnike i zaposlenike u odjelu i o tome izvijestiti državnog odvjetnika.

Članak 8.

Državni odvjetnik usklađuje rad državnoodvjetničkih odjela, odsjeka i drugih ustrojstvenih jedinica u državnom odvjetništvu. Kad državni odvjetnik uoči u radu odjela i odsjeka ili pojedinih dužnosnika nejednako postupanje ili postupanje protivno ustaljenoj praksi višeg državnog odvjetništva, iznijet će svoja zapažanja na sjednici kolegija. Ukoliko sjednica kolegija ocjeni da se radi o postupanju koje je protivno ustaljenoj praksi državni odvjetnik će izvadak iz zapisnika sa sjednice kolegija odložiti u osobni spis voditelja odjela ili odsjeka, odnosno u osobni spis pojedinog dužnosnika.
Voditelj odjela usklađuje rad državnoodvjetničkih odsjeka unutar odjela.
Kad voditelj odjela uoči u radu odsjeka ili pojedinih dužnosnika nejednako postupanje ili postupanje protivno ustaljenoj praksi višeg državnog odvjetništva, iznijet će svoja zapažanja na sjednici odjela i tome će obavijestiti državnog odvjetnika. Ukoliko sjednica odjela ili odsjeka ocjeni da se radi o postupanju pojedinog dužnosnika, koje je protivno ustaljenoj praksi, državni odvjetnik može zatražiti mišljenje kolegija, a ako se slaže sa stavom sjednice odjela ili odsjeka o tome će sačiniti zabilješku koja se odlaže u osobni spis tog dužnosnika.
Državni odvjetnik dužan je izvijestiti više državno odvjetništvo o svim pitanjima važnim za rad državnog odvjetništva.

3. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE

Članak 9.

Dužnosnici u državnom odvjetništvu dužni su se stalno stručno usavršavati i sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije, a mogu sudjelovati i u drugim oblicima obrazovanja i stručnog usavršavanja.
O pohađanju programa obrazovanja i stručnog usavršavanja ili o odbijanju pohađanja ured državnog odvjetnika vodi za svakog dužnosnika posebnu evidenciju, a na kraju godine kopija evidencije odlaže se u osobni spis dužnosnika.
Državni odvjetnik uređuje i nadzire rad vježbenika i drugih zaposlenika na stručnom osposobljavanju u državnom odvjetništvu.
Na poslove iz stavka 1. do 3. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i odredbe članka 7. ovoga Pravilnika.

4. SAVJETOVANJA I SASTANCI

Članak 10.

Državni odvjetnik saziva sjednice kolegija i sastanke ostalih zaposlenika.
Savjetovanja i sjednice kolegija i sastanci ostalih zaposlenika državnog odvjetništva sazivaju se radi uspješnijeg obavljanja poslova iz djelokruga državnog odvjetništva, pribavljanja mišljenja o rasporedu poslova, usklađivanju rada pojedinih odjela i odsjeka, unapređenja metoda rada, stručnog usavršavanja i drugih pitanja važnih za rad državnog odvjetništva.
Sjednice kolegija razmatraju osobito: ustrojstvo unutarnjeg poslovanja državnog odvjetništva i raspored poslova; ostvarivanje programa rada državnog odvjetništva i izvješće o radu; sporna pravna pitanja i obvezatne upute višeg državnog odvjetništva; pravna shvaćanja nižih i viših sudova; primjenu novih propisa; stručno usavršavanje dužnosnika, savjetnika, vježbenika i ostalih zaposlenika; te druga pitanja određena Zakonom važna za rad državnog odvjetništva.
U državnim odvjetništvima u kojima su osnovani odjeli i odsjeci pitanja iz stavka 3. ovoga članka razmatraju se i na sjednicama odjela ili odsjeka, ako državni odvjetnik ne odredi da se ona razmatraju na sjednicama kolegija.
Građansko-upravni odjeli državnih odvjetništava na sjednici odlučuju o povlačenju tužbe, odustajanju od tužbenog zahtjeva, priznanju tužbenog zahtjeva, sklapanju nagodbe ili odustanku od pravnog lijeka ako je vrijednost predmeta spora veća od 1.000.000,00 kuna, osim ako državni odvjetnik o tome odluči sam ili naloži da se to pitanje razmotri na sjednici kolegija.
Za predmete u kojima je vrijednost predmeta spora manja od 1.000.000,00 kuna, Glavni državni odvjetnik donijet će posebne upute o načinu odlučivanja o povlačenju tužbe, odustajanju od tužbenog zahtjeva, priznanju tužbenog zahtjeva, sklapanju nagodbe ili odustanku od pravnog lijeka.
Sjednice odjela saziva državni odvjetnik ili voditelj odjela radi razmatranja pitanja iz članka 32. Zakona.
Sjednicama kolegija predsjedava državni odvjetnik, a sjednicama odjela voditelj odjela, odnosno državni odvjetnik ako je prisutan.
Kad kolegij daje mišljenja o obnašanju državnoodvjetničke dužnosti povodom prigovora u postupku ocjenjivanja, mišljenja o kandidatima za zamjenike državnog odvjetnika i mišljenja o kandidatima za državne odvjetnike (čl. 36. Zakona o državnom odvjetništvu) kolegijem predsjeda zamjenik državnog odvjetnika koji je određen godišnjim rasporedom poslova da zamjenjuje državnog odvjetnika.

Članak 11.

Glavni državni odvjetnik saziva sjednice proširenog kolegija radi raspravljanja pitanja iz članka 38. Zakona i davanja suglasnosti za izbor članova državnoodvjetničkog vijeća.
Prije traženja suglasnosti od proširenog kolegija Glavni državni odvjetnik zatražit će od kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i odvjetništava da predlože imena kandidata za članove državnoodvjetničkog vijeća.
Na temelju prijedloga Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i državnih odvjetništava Glavni državni odvjetnik sačinjava liste kandidata na način da kandidate poštujući kriterije iz članka 89. stavak 3. Zakona razvrsta u sedam skupina.
Članovi proširenog kolegija prije davanja suglasnosti odlučuju da li će se o predloženim kandidatima izjasniti tajnim glasovanjem ili javno aklamacijom.

Članak 12.

Ministar nadležan za poslove pravosuđa može zahtijevati da se na sjednicama kolegija ili sastancima zaposlenika državnog odvjetništva razmotre pojedina pitanja državnoodvjetničke odnosno pravosudne uprave važna za rad državnog odvjetništva, odnosno drugog pravosudnog tijela.
Zahtjev se podnosi putem Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, koje je dužno izvijestiti Ministarstvo pravosuđa o prihvaćenim stajalištima.

Članak 13.

O radu sjednice kolegija, proširenog kolegija, odjela, odsjeka i sastanka zaposlenika vodi se zapisnik, u koji se u bitnome upisuje tijek i zaključci sjednice odnosno sastanka.
Kolegij državnog odvjetništva, kao i pojedini odjeli, mogu donijeti poslovnik o radu.
O razmotrenim pitanjima i zaključcima od šireg značenja za obavljanje upravne djelatnosti državnog odvjetništva državni će odvjetnik obavijestiti neposredno više državno odvjetništvo i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, koje je dužno o tome obavijestiti Ministarstvo pravosuđa.

Članak 14.

Državni odvjetnik može dužnosniku, savjetniku i drugom zaposleniku povjeriti obradu pojedinih pitanja iz primjene propisa, pravomoćno dovršenih postupaka ili nacrta propisa koje donosi zakonodavna ili izvršna vlast, radi razmatranja na sjednici kolegija, a po potrebi i na sastanku svih zaposlenika državnog odvjetništva.
Državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika koji je privremeno upućen na rad u državno odvjetništvo višeg stupnja državni odvjetnik će povjeriti poslove u izradi nacrta odluka iz nadležnosti toga državnog odvjetništva ili druge odgovarajuće poslove koje je u postupku pred sudom i radu na predmetima ovlašten obavljati viši državnoodvjetnički savjetnik, kao i druge odgovarajuće poslove.
Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji je privremeno upućen na rad u državno odvjetništvo višeg stupnja ima prava i obveze iz članka 79. Zakona koja mu pripadaju na mjestu s kojeg je upućen na rad u više državno odvjetništvo.

5. OVLASTI VIŠEG DRŽAVNOG ODVJETNIKA

Članak 15.

Državni odvjetnik županijskog državnog odvjetništva (u daljnjem tekstu: viši državni odvjetnik) drugostupanjsko je tijelo u poslovima državnoodvjetničke uprave iz ovlasti državnog odvjetnika općinskog državnog odvjetništva (u daljnjem tekstu: niže državno odvjetništvo), ako posebnim propisom ili ovim Pravilnikom nije drukčije određeno.

Članak 16.

Više državno odvjetništvo nadzire rad nižeg državnog odvjetništva sa svoga područja.
U obavljanju nadzora više državno odvjetništvo pribavlja izvješća i druge podatke o radu nižih državnih odvjetništava, te obavlja neposredan uvid u rad svakog dužnosnika.
Više državno odvjetništvo može prirediti zajedničke sastanke i savjetovanja državnih odvjetnika nižih državnih odvjetništava i dužnosnika višeg državnog odvjetništva, te dužnosnika, državnoodvjetničkih vježbenika, savjetnika i ostalih zaposlenika nižih državnih odvjetništava, radi razmatranja pitanja od općeg značenja za rad nižih državnih odvjetništava. O tim savjetovanjima i sastancima više državno odvjetništvo dužno je obavijestiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.

Članak 17.

Glavni državni odvjetnik će prema programu rada osobno ili preko određenih dužnosnika i drugih stručnih osoba obaviti pregled cjelokupnog poslovanja ili pojedinih dijelova poslovanja županijskih ili općinskih državnih odvjetništava.
Županijski državni odvjetnik će prema programu rada najmanje jednom u dvije godine osobno ili preko određenih dužnosnika i drugih stručnih osoba obaviti pregled cjelokupnog poslovanja ili pojedinih dijelova poslovanja nižih državnih odvjetništava sa svoga područja.
Pregled iz stavka 1. i 2. ovog čanka, obavit će se za svakog zamjenika državnog odvjetnika koji se prijavi na oglas za imenovanje na mjesto državnog odvjetnika ili zamjenika u drugom državnom odvjetništvu, odnosno za zamjenika državnog odvjetnika koji je podnio zahtjev za trajni premještaj (članak 80. stavak 4. Zakona). Tim pregledom se obuhvaća dvogodišnje razdoblje koje prethodi prijavljivanju na oglas ili podnošenju zahtjeva za premještaj.
Pregled rada savjetnika koji se prijavi na oglas za imenovanje na mjesto zamjenika državnog odvjetnika obuhvaća dvogodišnje razdoblje.
Pregled rada zamjenika državnih odvjetnika koji je bio imenovan na vrijeme od pet godina (članak 61. stavak 1. Zakona) obuhvaća cijelo petogodišnje razdoblje.
Državni odvjetnik višeg državnog odvjetništva prema potrebi obilazi niža državna odvjetništva i u svezi s rješavanjem pojedinih pitanja.
O obavljenom pregledu, nađenom stanju i poduzetim mjerama podnosi se izvješće državnom odvjetništvu u kojem je obavljen pregled i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

6. ODNOS PREMA VIŠIM TIJELIMA DRŽAVNOODVJETNIČKE UPRAVE

Članak 18.

U poslovima državnoodvjetničke i pravosudne uprave općinska se državna odvjetništva izravno obraćaju županijskom državnom odvjetništvu, a ovo Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. O poslovima pravosudne uprave Državno odvjetništvo Republike Hrvatske može tražiti mišljenje Ministarstva pravosuđa.
Glavnom državnom odvjetniku u poslovima državnoodvjetničke uprave osim zamjenika koji ga zamjenjuje u slučaju njegove spriječenosti, pomažu pod uvjetima iz članka 4. stavak 2. Zakona zamjenici – voditelji odjela i tajnik državnog odvjetništva, a u drugim državnim odvjetništvima državnom odvjetniku pod uvjetima iz članka 4. stavak 2. ovog Zakona pomažu zamjenici – voditelji odjela, tajnik državnog odvjetništva ili službenik kojeg odredi državni odvjetnik.

III. USTROJSTVENE JEDINICE

1. ODJELI I ODSJECI

Članak 19.

U državnim odvjetništvima ustanovljava se kazneni odjel za kaznene predmete i građansko-upravni odjel za građanske i upravne predmete.
Na sjednicama državnoodvjetničkih odjela razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela, a posebice praćenje rada, raspravljanje o spornim pravnim pitanjima, ujednačavanje postupanja i druga pitanja predviđena Zakonom i ovim Pravilnikom.
Unutar odjela mogu se osnovati odsjeci kao stručna tijela od najmanje tri zamjenika državnog odvjetnika specijalizirana za određenu vrstu predmeta iz jednog ili više pravnih područja.
Pod uvjetima iz stavka 2. ovoga članka državna odvjetništva osnivaju odsjeke za obradu predmeta općeg kriminala, krvnih delikata, gospodarstvenog kriminala, maloljetničke delinkvencije, stvarnopravne odnose, obveznopravne odnose, upravni postupak, radne odnose, zaštitu prirodnih bogatstava i okoliša i slično.
Županijska državna odvjetništva mogu osnovati i odsjeke za prvostupanjske, drugostupanjske i istražne kaznene stvari.

Članak 20.

Odjelom i odsjekom u državnom odvjetništvu upravlja voditelj. Voditelj odjela i odsjeka je zamjenik državnog odvjetnika određen godišnjim rasporedom poslova.
Voditelj odjela i svi dužnosnici u odjelu skrbe se za uredno i pravodobno obavljanje poslova u odjelu.
Voditelj odsjeka i svi dužnosnici u odsjeku skrbe se za uredno i pravodobno obavljanje poslova u odsjeku.

Članak 21.

U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske osnivaju se sljedeći odjeli:
1. Kazneni odjel za kaznene predmete,
2. Građansko-upravni odjel za građanske i upravne predmete,
3. Odjel za unutarnji nadzor,
4. Odjel za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju.

Članak 22.

Odjel za unutarnji nadzor prati rad nižih državnih odvjetništava kroz mjesečna i godišnja izvješća i koordinira i sudjeluje u radu na pregledima cjelokupnog rada područnih državnih odvjetništava.
Po potrebi, u slučaju poremećaja u radu državnih odvjetništava, vrši izvanredne djelomične preglede tih odvjetništava radi utvrđivanja uzroka koji su doveli do poremećaja u radu. Izvanredni nadzor nad radom ostvaruje se uvidom u rad dužnosnika i drugih zaposlenika u državnom odvjetništvu, uvidom u spise i odluke, te na drugi pogodan način.
Prati rad županijskih državnih odvjetništava u svezi nadzora i pregleda općinskih državnih odvjetništava i vođenja godišnje i mjesečne evidencije o radu državnih odvjetništava.
Skrbi o stručnom usavršavanju državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika, savjetnika, vježbenika i drugih zaposlenika u državnom odvjetništvu.
Na osnovu praćenja rada i pregleda državnih odvjetništava daje prijedloge Glavnom državnom odvjetniku za poboljšanje rada državnih odvjetništava općenito i rješavanje teškoća u radu pojedinih državnih odvjetništava.

Članak 23.

Odjel za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju vodi poslove usmjeravanja međunarodne suradnje, pružanja pravne pomoći u pojedinim predmetima i sudjelovanja dužnosnika u tijelima Vijeća Europe i regionalnim udruženjima i mrežama državnih odvjetnika.
Prilikom posjeta stranih državnoodvjetničkih i drugih dužnosnika priprema potrebnu dokumentaciju i pismena, izrađuje nacrte sporazuma i protokola, te obavlja i druge poslove vezane uz međunarodne odnose Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

2. PISARNICA

Članak 24.

Pisarnica obavlja uredske poslove u državnom odvjetništvu. Pisarnica u kojoj radi više zaposlenika u pravilu ima dvije ustrojstvene jedinice i to: kaznenu i građansko-upravnu pisarnicu.
U državnom odvjetništvu s većim opsegom poslova kaznena pisarnica može imati više ustrojstvenih jedinica, kao što su: istražna, prvostupanjska, drugostupanjska, punoljetnih osoba, maloljetnih osoba, a također i građansko-upravna pisarnica može imati više ustrojstvenih jedinica kao što su: građanska, upravna, ovršna itd.
Kada je u uredu državnog odvjetnika osnovano više ustrojstvenih jedinica, radom pojedine jedinice koja ima više zaposlenika upravlja voditelj pod nadzorom upravitelja državnoodvjetničke pisarnice ili tajnika državnog odvjetništva.
Uredski poslovi koji se odnose na prethodni kazneni postupak obavljaju se u kaznenoj pisarnici ako za te predmete nije osnovana posebna pisarnica.

Članak 25.

Radom pisarnice upravlja upravitelj, koji se skrbi za pravodobno i uredno obavljanje uredskih poslova.
Upravitelj pisarnice skrbi i za uredno i pravodobno obavljanje poslova prijepisa i obavlja raspored daktilografa.
Kad je pisarnica podijeljena u više ustrojstvenih jedinica, radom pojedinih jedinica upravlja voditelj pod nadzorom upravitelja pisarnice.

3. URED DRŽAVNOG ODVJETNIKA

Članak 26.

Poslovi državnoodvjetničke uprave obavljaju se u uredu državnog odvjetnika.
U poslovima državnoodvjetničke uprave državnom odvjetniku pomažu, zamjenik koji ga zamjenjuje u slučaju odsutnosti (prvi zamjenik), zamjenici – voditelji odjela, tajnik državnog odvjetništva, upravitelj pisarnice državnoodvjetničke uprave ili drugi službenik kojeg odredi državni odvjetnik, koji po uputama državnog odvjetnika obavljaju poslove državnoodvjetničke uprave.
U državnim odvjetništvima s većim opsegom poslova ured državnog odvjetnika može imati više ustrojstvenih jedinica, kao što su tajništvo, pisarnica ureda državnog odvjetnika, odjel ili odsjek za materijalno-financijsko poslovanje, statistiku i druge ustrojstvene jedinice koje obavljaju poslove državnoodvjetničke uprave.
U uredu državnog odvjetnika obavljaju se osobito ovi poslovi:
– vode se upisnici državnoodvjetničke uprave (A, VT, T, POV, OGR, O, R, P) i čuva pričuvni arhiv,
– prima i obavlja prijepis akata državnoodvjetničke uprave,
– poslovi koji se odnose na prijam službenika i namještenika,
– vodi se popis svih zaposlenika državnih odvjetništava,
– vodi se popis službenih putovanja, godišnjih odmora, plaćenih dopusta i drugi poslovi iz radnog odnosa i po osnovi rada,
– vodi se popis vježbenika,
– državnoodvjetničke statistike,
– vode se popisi o radu i edukaciji dužnosnika i ostalih zaposlenika, osobni spisi zamjenika i nižih državnih odvjetnika, te evidencija koja se odnosi na ocjenjivanje dužnosnika,
– ostali poslovi koje odredi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.

Članak 27.

Glavnom državnom odvjetniku u poslovima državnoodvjetničke uprave pomažu; zamjenik koji je godišnjim rasporedom poslova određen da ga zamjenjuje (prvi zamjenik), voditelji kaznenog i građansko-upravnog odjela, te zamjenici koji rade u odjelu za nadzor i tajnik državnog odvjetništva.
Kad nije imenovan Glavni državni odvjetnik, a rasporedom poslova nije određen prvi zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, ili nije u mogućnosti obavljati tu dužnost, Kolegij kojeg saziva voditelj Kaznenog odjela predlaže kandidate za prvog zamjenika.
Voditelj kaznenog odjela zatražit će od ministra pravosuđa mišljenje o predloženim kandidatima za prvog zamjenika.
Nakon pribavljenog mišljenja ministra pravosuđa Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske donosi izmjenu godišnjeg rasporeda poslova kojom se određuje zamjenik koji će obavljati poslove Glavnog državnog odvjetnika do njegovog imenovanja.

Članak 28.

Materijalno-financijski poslovi obavljaju se, u pravilu, u posebnom odjelu ili odsjeku, pod neposrednim nadzorom državnog odvjetnika.
U državnim odvjetništvima s manjim opsegom poslova zaposlenici koji rade na materijalno-financijskim poslovima mogu biti zaduženi i za obavljanje drugih poslova.

Članak 29.

Ako je u službenoj zgradi odnosno radnom prostoru državnog odvjetništva smješteno više državnih odvjetništava, materijalno-financijski poslovi obavljaju se u zajedničkoj službi koja se ustrojava pri višem državnom odvjetništvu.
Ako je u istoj službenoj zgradi odnosno radnom prostoru smješteno više pravosudnih tijela, materijalno-financijski poslovi mogu se obavljati u okviru zajedničke materijalno-financijske službe, koja se ustrojava sporazumom pravosudnih tijela.
Sporazumom iz stavka 2. ovoga članka utvrdit će se pri kojem će se pravosudnom tijelu ustrojiti zajednička služba. U tom će se slučaju za svako pravosudno tijelo voditi odvojeno knjigovodstvo.

IV. RASPORED POSLOVA

Članak 30.

Rasporedom poslova utvrđuju se odsjeci u državnom odvjetništvu koje ispunjava uvjete za njihovo osnivanje, te raspoređuju dužnosnici, savjetnici i ostali zaposlenici za obavljanje određenih poslova i određuju se njihove ovlasti i opseg poslova.

1. GODIŠNJI RASPORED POSLOVA

Članak 31.

Godišnji raspored poslova utvrđuje se krajem kalendarske godine za sljedeću godinu.
Prije utvrđivanja rasporeda poslova dužnosnika državni će odvjetnik pribaviti mišljenje sa sjednice kolegija državnog odvjetništva, a glede ostalih zaposlenika – mišljenje ustrojstvenih jedinica.
Prigodom rasporeda dužnosnika i ostalih zaposlenika na pojedine poslove imat će se prvenstveno u vidu potrebe državnog odvjetništva, stručne sposobnosti i sklonosti dužnosnika, savjetnika i ostalih zaposlenika za obavljanje određenih poslova.

Članak 32.

Godišnjim rasporedom poslova određuju se: zamjenik državnog odvjetnika za poslove državnoodvjetničke uprave (prvi zamjenik), voditelji odjela i odsjeka, dužnosnici zaduženi za rad na pojedinim vrstama predmeta i njihov raspored u odjele i odsjeke, dužnosnici koji obavljaju dežurstvo u prethodnom kaznenom postupku, te raspored savjetnika i drugih zaposlenika.
Godišnjim rasporedom poslova određuje se koji državnoodvjetnički savjetnici u kaznenim odjelima mogu zastupati optužne akte u skraćenom postupku, te koji državnoodvjetnički savjetnici u građansko-upravnim odjelima na temelju posebne punomoći državnog odvjetnika državnih odvjetništava mogu obaviti zastupanja pred sudovima, upravnim i drugim tijelima.
Odjeli, odsjeci i dužnosnici izvan odjela i odsjeka označuju se rimskim brojevima. Dužnosnici u državnim odvjetništvima mogu se označiti i prezimenom dužnosnika.

Članak 33.

U tijeku jedne kalendarske godine dužnosnici će se, u pravilu, određivati za rad na poslovima iste vrste.
U manjim državnim odvjetništvima, u kojima opseg poslova i broj dužnosnika ne traže podjelu rada po vrstama poslova, istovremeno obavljanje poslova u raznim vrstama predmeta svest će se, po mogućnosti, na što manju mjeru.

Članak 34.

Pri utvrđivanju godišnjeg rasporeda poslova utvrdit će se i način podjele spisa.
U državnim odvjetništvima s najviše tri dužnosnika spise u rad dužnosnicima raspoređuje državni odvjetnik, a u drugim državnim odvjetništvima državni odvjetnik ili po njegovoj ovlasti voditelj odjela.
Voditelj odjela može odrediti da voditelji odsjeka raspoređuju spise unutar odsjeka. U tom će slučaju voditelj odjela rasporediti spise na odsjeke.
Prije rasporeda spisa u rad dužnosnicima u kaznenom odjelu spisi se svrstavaju po redoslijedu primitka prvog podneska – kaznene prijave. Ako je istodobno podneseno više podnesaka – kaznenih prijava, tada se spisi svrstavaju po abecednom redu osumnjičenika protiv kojih je podnesena kaznena prijava.
Prije rasporeda spisa u rad dužnosnicima u građansko-upravnom odjelu spisi se svrstavaju po redoslijedu primitka prvog podneska. Ako je istodobno podneseno više podnesaka – prijedloga za pokretanje postupka ili tužbi, tada se spisi svrstavaju po abecednom redu tuženika protiv kojih je podnesena tužba, odnosno podnositelja zahtjeva za povrat imovine i dr.
Tako svrstani spisi raspoređuju se po abecednom redu dužnosnika u državnom odvjetništvu, odnosno odjelu, vodeći pritom računa o ravnomjernoj podjeli spisa tijekom godine, te vrsti i pravnoj složenosti spisa.
Spis u kojem je ukinuta prvostupanjska odluka vraća se istom dužnosniku.

Članak 35.

Godišnjim rasporedom poslova odredit će se ustrojstvene jedinice u pisarnici i pojedinim službama i utvrditi djelokrug i opseg njihova rada.
Raspoređivanje zaposlenika na radna mjesta obavit će se sukladno Pravilniku o unutarnjem redu i odrediti djelokrug upravitelja pisarnice i službi, voditelja pojedinih ustrojstvenih jedinica, njihovih zamjenika i ostalih zaposlenika. Pritom će se osobito voditi računa o ravnomjernoj podjeli poslova u skladu s prilikama u državnom odvjetništvu (opseg poslova, broj zaposlenika i sl.).
Godišnjim rasporedom poslova odredit će se zaposlenici za dostavu pošte i ostale poslove, kao i način obavljanja tih poslova ako to bude potrebno.
Godišnjim rasporedom poslova ustrojit će se u sastavu pisarnice služba prijepisa i pobliže odrediti njezin način rada.

2. PRIGOVOR NA GODIŠNJI RASPORED POSLOVA

Članak 36.

Godišnji raspored poslova dostavlja se uz potpis dužnosnicima i savjetnicima, a ostalim se zaposlenicima usmeno priopćuje uz potpis. Svaki dužnosnik može u roku od tri dana izjaviti prigovor državnom odvjetniku na godišnji raspored poslova. Ostali zaposlenici mogu u istom roku staviti primjedbe na raspored poslova.
Državni odvjetnik dostavlja godišnji raspored poslova zajedno s prigovorima i primjedbama višem tijelu državnoodvjetničke uprave najkasnije do 15. prosinca tekuće godine.
Više tijelo državnoodvjetničke uprave može po službenoj dužnosti ili u povodu primljenih prigovora i primjedaba dopuniti i izmijeniti godišnji raspored poslova, nakon što se upozna s mišljenjem državnog odvjetnika.
Ako više tijelo državnoodvjetničke uprave ne izmijeni raspored poslova u roku od 15 dana, računajući od dana podnošenja prigovora, raspored poslova primjenjivat će se nakon isteka toga roka odnosno počevši od 1. siječnja sljedeće godine.

Članak 37.

Ako nema potrebe za izmjenom godišnjeg rasporeda, prijašnji raspored može se primjenjivati u sljedećoj godini. U tom slučaju postupa se na način propisan člankom 32. ovoga Pravilnika.

3. IZMJENE GODIŠNJEG RASPOREDA POSLOVA

Članak 38.

Utvrđeni godišnji raspored poslova može se u tijeku godine mijenjati zbog znatnijeg povećanja broja predmeta određene vrste, zbog traženja da se pojedinoj vrsti predmeta odnosno pravnih stvari dade prvenstvo u rješavanju, dulje odsutnosti dužnosnika ili drugog zaposlenika i drugih opravdanih razloga.
Pri izmjeni godišnjeg rasporeda poslovi će se rasporediti prema odredbama prethodnih članaka.

V. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

1. RADNO VRIJEME

Članak 39.

Dnevni raspored radnog vremena utvrđuje državni odvjetnik sukladno zakonu.
Hitni poslovi kao i već započete rasprave, ročišta i očevidi čija bi odgoda izazvala veće troškove ili odugovlačenje postupka, dovršit će se bez obzira na redovito radno vrijeme.

Članak 40.

U državnim odvjetništvima radno vrijeme od 40 sati tjedno raspoređuje se u pet radnih dana.
Radno vrijeme počinje u 8.00 a završava u 16.00 sati.
Ovisno o radnom vremenu suda državni odvjetnik može početak radnog vremena odrediti između 7.00 i 9.00 sati, o čemu je dužan izvijestiti neposredno višeg državnog odvjetnika i Ministarstvo pravosuđa.
Radno vrijeme državnog odvjetništva, u pravilu, jednako je radnom vremenu suda istog stupnja čije je sjedište u istoj zgradi ili istom mjestu u kojem je i sjedište državnog odvjetništva.

2. SLUŽBA DEŽURSTVA

Članak 41.

Izvan redovitog radnog vremena, u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane obavljat će se, u pravilu, samo one radnje koje ne trpe odgodu. Obavljanje poslova u prethodnom kaznenom postupku u županijskim državnim odvjetništvima osigurat će se na jedan od sljedećih načina:
– neprekidno u zgradi državnog odvjetništva, a u radne dane od 16.00 sati do 8.00 sati sljedećeg radnog dana,
– u zgradi državnog odvjetništva od 8.00 do 20.00 sati – u radne dane od 16.00 do 20.00 sati, a nakon 20 sati obvezatna nazočnost u mjestu sjedišta državnog odvjetništva,
– obvezatna nazočnost u mjestu sjedišta državnog odvjetništva radnim danom nakon 16.00 sati do 8.00 sati sljedećeg radnog dana, a blagdanom i neradnim danom neprekidno.
Obavljanje poslova u prethodnom kaznenom postupku u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane osigurava se u zgradi državnog odvjetništva u onim županijskim državnim odvjetništvima u kojima se dežurstvo obavlja neprekidno, a u radne dane od 16 sati do 8 sati sljedećeg radnog dana, ili u vremenu od 8.00 do 20.00 sati.
U vrijeme kad u zgradi županijskog državnog odvjetništva nije osigurano obavljanje poslova u prethodnom kaznenom postupku, te poslove obavljaju dužnosnici i ostali zaposlenici koji po rasporedu moraju biti u mjestu sjedišta državnog odvjetništva.
Obvezatna nazočnost u sjedištu državnog odvjetništva može se uvesti i u općinskim državnim odvjetništvima izvan sjedišta županijskog državnog odvjetništva.
O rasporedu dežurstva dužnosnika i zaposlenika, gdje ih se u to vrijeme može naći izvan redovitog radnog vremena, državno će odvjetništvo izvijestiti nadležni sud i policijsku upravu.
O obavljanju poslova u prethodnom kaznenom postupku vodi se knjiga dežurstva.

3. GODIŠNJI ODMORI

Članak 42.

Dužnosnici i ostali zaposlenici koristit će, u pravilu, godišnji odmor tijekom mjeseca srpnja i kolovoza tekuće godine.
Plan godišnjih odmora utvrđuje državni odvjetnik po pribavljenom mišljenju ustrojstvenih jedinica, polazeći pritom od potreba službe i želja zaposlenika.
Nakon što pribavi prijedloge svih dužnosnika i drugih zaposlenika, državni odvjetnik sastavlja raspored korištenja godišnjih odmora dužnosnika i zaposlenika i o tomu donosi odgovarajuće rješenje. Pri određivanju godišnjih odmora pazit će se da u državnom odvjetništvu ostane dovoljan broj dužnosnika i drugih zaposlenika potrebnih za rješavanje hitnih predmeta.
Raspored godišnjih odmora državnog odvjetnika i dužnosnika koji ga zamjenjuju u poslovima državnoodvjetničke uprave za svaku kalendarsku godinu dostavit će se višem državnom odvjetniku i Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske, koji će o tome izvijestiti Ministarstvo pravosuđa.

VI. SLUŽBENA ZGRADA I RADNE PROSTORIJE

1. SLUŽBENA ZGRADA

Članak 43.

Službenu zgradu odnosno radni prostor državnom odvjetništvu daje na korištenje ovlašteno tijelo Republike Hrvatske ili jedinice lokalne, odnosno regionalne samouprave.
Ako je u istoj službenoj zgradi smješteno više državnih odvjetništava, službenom zgradom upravlja više državno odvjetništvo, a ako nema višeg državnog odvjetništva, zgradom upravlja općinsko državno odvjetništvo.
Ako su u istoj zgradi smještena različita pravosudna tijela, zgradom upravlja sud.
U slučaju prigovora čelnika pravosudnog tijela na odluku o načinu upravljanja zgradom u kojoj je smješteno više pravosudnih tijela odnosno na raspored radnog prostora, končanu odluku donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Službena zgrada ili njezin dio ne može se dati na korištenje, ustupiti ili dati u najam bez odobrenja Ministarstva pravosuđa.

Članak 44.

Na svakoj zgradi u kojoj je smješteno državno odvjetništvo mora biti istaknut naziv državnog odvjetništva.
Naziv državnog odvjetništva ispisuje se na posebnoj staklenoj ploči četverokutna oblika, dimenzija 45 x 25 cm. Ovisno o veličini i vanjskom izgledu zgrade natpisna ploča može se izraditi u drugoj veličini ili od drugog materijala, ako za to postoje posebni razlozi, uz prethodnu suglasnost Ministarstva pravosuđa.
Natpisna ploča sadrži grb i naziv Republika Hrvatska, te naziv i sjedište državnog odvjetništva. Tekst mora biti napisan velikim tiskanim slovima u zlatnoj, srebrnoj ili žutoj boji na crnoj (plavoj) podlozi.
Ako su kazneni odjeli i građansko-upravni odjeli smješteni na različitim mjestima na natpisnoj ploči može biti i naziv odjela.
Natpisna ploča pričvršćuje se na lijevoj strani zgrade uz glavni ulaz, u visini polovice otvora glavnog ulaza. Ako je u zgradi smješteno više državnih odvjetništava, natpisne ploče pričvršćuju se na istoj strani zgrade, tako da najprije bude pričvršćena natpisna ploča višeg državnog odvjetništva, a zatim natpisne ploče ostalih državnih odvjetništava.
Ako je u sudskoj zgradi smješteno više pravosudnih tijela, natpisne ploče državnih odvjetništava pričvršćuju se na lijevoj strani zgrade uz glavni ulaz, u istoj ravnini s natpisnim pločama sudova istog stupnja.

2. RASPORED RADNIH PROSTORIJA

Članak 45.

Radne prostorije i hodnici moraju biti uredni, čisti i opskrbljeni potrebnim higijenskim uređajima i protupožarnim uređajima i sredstvima.

Članak 46.

Državni odvjetnik određuje raspored prostorija u službenoj zgradi. Tim rasporedom određuju se prostorije za smještaj državnog odvjetnika, odjela, odsjeka, pisarnice i ostalih službi u državnom odvjetništvu.

Članak 47.

Raspored prostorija prilagodit će se tako da radne prostorije namijenjene za rad na predmetima iste vrste budu međusobno povezane i da se u njihovoj blizini nalaze odgovarajuće pisarnice.
Za primitak podnesaka i pošiljaka odredit će se, u pravilu, prostorije u neposrednoj blizini ulaza u službenu zgradu odnosno radni prostor.

Članak 48.

Raspored prostorija istaknut će se na vidljivom mjestu na ulazu u službenu zgradu odnosno radni prostor.
U rasporedu prostorija pregledno će se prikazati smještaj ureda državnog odvjetnika, odjela, odsjeka, dužnosnika, pisarnice i dr., s kratkim opisom poslova koji se u pojedinim prostorijama obavljaju i naznakom vremena određenog za primanje stranaka, te oznakom rednog broja sobe i kata gdje se prostorije nalaze.
Iz rasporeda prostorija mora biti vidljivo u kojoj se prostoriji obavlja služba dežurstva.
Na hodnicima i stubištima postavljaju se oznake za snalaženje u radnom prostoru s upozorenjem da se radne prostorije nalaze u određenom dijelu službene zgrade (npr. ured državnog odvjetnika, soba br. 4, pisarnica, soba br. 2 itd.).

Članak 49.

Na vratima prostorija u kojima rade dužnosnici stavit će se natpis s oznakom dužnosnika prema vrsti poslova koji se u toj prostoriji pretežno obavljaju, te imenom i prezimenom dužnosnika (npr. zamjenik/ca državnog odvjetnika Petar/Petra Petrović, ili samo zamjenik/ca Petar/Petra Petrović i sl.).
Ured državnog odvjetnika označit će se posebnim natpisom. Na ostale prostorije stavlja se naziv pisarnice i dr. (npr. prijepis i sl.), prema poslovima koji se u njima pretežito obavljaju. Na ulazna vrata jedne prostorije stavlja se, u pravilu, jedan natpis, a više natpisa samo ako je to potrebno radi boljeg snalaženja stranaka. Uz oznaku naziva stavlja se ime i prezime upravitelja pisarnice ili voditelja službe (npr. pisarnica – upravitelj/upraviteljica Ivan/Ivana Ivanković).
Imena ostalih zaposlenika ne stavljaju se u natpis.

3. ZNAK DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA

Članak 50.

Državno odvjetništvo ima svoj znak koji je okruglog oblika. Vanjski rub znaka sastoji se od zlatnog pletera i (koncentričnog) okruglog prstena kojem je podloga crvene boje u čijoj je gornjoj polovici ispisan tekst velikim bijelim slovima »DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO« a u donjoj polovici »REPUBLIKE HRVATSKE«. U središnjem krugu na svijetloplavoj podlozi ucrtani su obrisi geografske karte Republike Hrvatske u tamnoplavoj boji, preko kojeg su u crnoj boji otisnuti stilizirani mač i vaga.

VII. RAD SA STRANKAMA I DRUGIM OSOBAMA

1. STRANKE

Članak 51.

Stranke, njihovi opunomoćenici i druge osobe koje dolaze nepozvane u državno odvjetništvo, radi podnošenja kaznene prijave, traženja mišljenja o pravnoj valjanosti ugovora, obavijesti i sl., primaju se u vrijeme određeno godišnjim rasporedom poslova.
Vrijeme određeno za primanje stranaka objavit će se na vidljivom mjestu pri ulazu u službenu zgradu odnosno radni prostor, u rasporedu prostorija i na drugi pogodan način.
Državni odvjetnik može odrediti da se pri ulasku u zgradu izvrši pregled osoba i njihovih stvari.

2. PRIJAM STRANAKA

Članak 52.

Stranke prima državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika ili savjetnik.
Državni odvjetnik, odnosno drugi dužnosnik ili savjetnik dužan je primiti stranku koja želi podnijeti kaznenu prijavu.
Ukoliko je stranka (oštećenik ili druga osoba) pozvana u državno odvjetništvo mora je primiti dužnosnik ili savjetnik koji ju je pozvao, a ako je odsutan drugi dužnosnik.
Osim u slučaju navedenom u stavku 2. ovog članka državni odvjetnik, drugi dužnosnik ili savjetnik prima nenajavljene stranke kad ocijeni da je nužno potrebno stranku odmah primiti. Ukoliko se stranka ne može zbog spriječenosti drugim poslovima odmah primiti po odluci državnog odvjetnika ili zamjenika koji je zadužen spisom ili na njezino traženje obavijestiti će se kada može biti primljena.
Upravitelj pisarnice može strankama u postupku i njihovim opunomoćenicima davati obavijesti samo na temelju podataka iz upisnika, a za druge obavijesti stranku uputiti državnom odvjetniku ili dužnosniku koji taj spis ima u radu.

Članak 53.

Dužnosnici ili savjetnici primaju stranke svaki iz svog djelokruga.
Dužnosnici ili savjetnici, te zaposlenici državnog odvjetništva prilikom davanja obavijesti strankama dužni su čuvati tajne podatke, kao i štititi osobne podatke u skladu s posebnim zakonom.
Zaposlenici državnog odvjetništva ne smiju prigodom davanja obavijesti strankama iznositi svoje osobno mišljenje o pravilnosti donesene odluke ili poduzete radnje o kojoj daju obavijest, niti davati izjave o načinu završetka postupka.

3. UVID U SPISE

Članak 54.

Uvid u spise državnog odvjetništva dopušta državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji ga zamjenjuje i to osobama koje na to imaju pravo po zakonu ili po ovom Pravilniku.
Kazneni spis u pretkaznenom postupku ne može se dati na uvid. U ovim spisima mogu se dati samo one obavijesti na koje stranka ima pravo po odredbama Zakona o kaznenom postupku.
Kazneni spis u kojem je donesena odluka o prijavi, a koji se nalazi u državnom odvjetništvu, može se dati na uvid oštećeniku ili drugoj osobi koja za to ima opravdan interes, a okrivljeniku u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku. Istoj osobi može se dopustiti i prepisivanje ili preslika spisa ili samo dijelova spisa.
Spis parničnog i drugog građanskog ili upravnog postupka koji se nalazi u državnom odvjetništvu može se dati na uvid samo oštećeniku, stranci koju državno odvjetništvo zastupa temeljem zakona ili punomoći, osobi koja za to ima opravdan interes, osim protivnoj stranci. Istoj osobi može se dopustiti i prepisivanje ili preslika spisa ili samo dijelova spisa.
Dopuštenje za razgledavanje, kopiranje ili prepisivanje spisa daje državni odvjetnik ili dužnosnik koji je spisom zadužen.

4. PRIMANJE PODNESAKA

Članak 55.

Državno odvjetništvo dužno je od građana primati na zapisnik prijave i druge izjave ili priopćenja radi poduzimanja radnji za koje je ovlašteno. Podnositelj prijave će se upozoriti na posljedice lažnog prijavljivanja.
Ako se iz usmenog iznošenja građana može zaključiti da prijava ili druga izjava nije utemeljena, poučit će se o tome građanin koji želi podnijeti prijavu ili dati izjavu. Ako i nakon ove pouke građanin opetovano traži primitak prijave ili izjave, ona će se uzeti na zapisnik, a dana će se pouka zabilježiti u spisu.
Prijavu, izjavu, priopćenje stranke i druge službene radnje može se zaprimiti i u obliku službene bilješke.

Članak 56.

Zapisnik ili službena bilješka koja sadrži izjavu stranke piše se pisaćim strojem, osobnim računalom ili ručno tintom ili kemijskom olovkom i sadrži osobne podatke stranke, a ispod teksta potpisuje se službena osoba koja je sastavila zapisnik ili bilješku, zapisničar i stranka.
Ako se na zapisnik uzima prijava za kazneno djelo za koje se progon poduzima na osnovu prijedloga oštećenika u prijavi se moraju navesti okolnosti iz kojih proizlazi prijaviteljevo svojstvo oštećenika, te izričit prijedlog za progon određene osobe.
Zapisnik ili službenu bilješku koja ne sadrži izjavu stranke, potpisat će službena osoba koja ju je sastavila.

VIII. UPORABA SLUŽBENOG JEZIKA I PISMA

Članak 57.

Sve odluke i akti državnih odvjetništava moraju biti pisani hrvatskim književnim jezikom i latiničnim pismom, te važećim pravopisom, jasno, sažeto i čitljivo, uz odgovarajuću primjenu odredaba ZKP, ZPP i posebnih zakona koji određuju uporabu jezika nacionalnih manjina.

Članak 58.

U odlukama, tužbama, drugim pravnim sredstvima i pravnim lijekovima obvezatna je uporaba zakonskih izraza.
Kratice se u tekstu mogu rabiti samo ako su općeprihvaćene i lako razumljive.

IX. TAJNOST PODATAKA

1. KLASIFICIRANI PODATAK

Članak 59.

Klasificirani podatak je onaj koji je nadležno tijelo, u propisanom postupku, takvim označilo i za koji je utvrđen stupanj tajnosti, kao i podatak kojeg je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje (članak 2. alineja 2. Zakona o tajnosti podataka – »Narodne novine« 79/07).
Klasifikacija i deklasifikacija podataka vrši se prema odredbama Zakonom o tajnosti podataka (NN-79/07) na način određen Uredbom o načinu označavanja klasificiranih podataka i sadržaju Uvjerenja o obavljenoj sigurnosnoj provjeri i Izjave o postupanju s klasificiranim podacima (NN-102/07).

Članak 60.

Klasificiranje podataka stupnjevima tajnosti »VRLO TAJNO« i »TAJNO« može provoditi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, te osobe koje on za tu svrhu ovlasti.
Klasificiranje podataka stupnjevima tajnosti »POVJERLJIVO« i »OGRANIČENO«, pored glavnog državnog odvjetnika mogu provoditi i županijski i općinski državni odvjetnici.

Članak 61.

Odgovarajućim stupnjem tajnosti, kakvim je označen klasificirani podatak, označava se i omot spisa u kojem se klasificirani podatak prenosi i pohranjuje.
Stupnjevi tajnosti klasificiranih podataka su:
- VRLO TAJNO,
- TAJNO,
- POVJERLJIVO,
- OGRANIČENO.
Za potrebe vođenja evidencije o klasificiranim podacima se koristite kratice »VT« za VRLO TAJNO, »T« za TAJNO, »POV« za POVJERLJIVO i »OGR« za OGRANIČENO.

Članak 62.

U skladu s odredbama Zakona o tajnosti podataka stupnjem tajnosti »VRLO TAJNO« klasificiraju se podaci;
a. Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, državnih tijela, tijela regionalne i lokalne uprave i samouprave, te drugih pravnih osoba koji su na osnovu Zakona o tajnosti podataka od strane ovlaštenih osoba označeni takvima.
b. Podaci Državnog odvjetništva Republike Hrvatske koji se odnose na temeljna pitanja Ustavom utvrđenog ustrojstva Republike Hrvatske, neovisnost, cjelovitost i sigurnost Republike Hrvatske, međunarodne odnose Republike Hrvatske, obrambenu sposobnost i sigurnosno-obavještajni sustav, sigurnost građana, osnove gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske, čije bi neovlašteno otkrivanje nanijelo nepopravljivu štetu nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske.
Stupnjem tajnosti »TAJNO« klasificiraju se podaci Državnog odvjetništva Republike Hrvatske iz stavka 1. ovog članka čije bi neovlašteno otkrivanje teško naštetilo nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske.
Stupnjem tajnosti »POVJERLJIVO« klasificiraju se podaci;
a. Koji su kao takovi označeni od strane ovlaštenih osoba navedenih u stavku 1. točka a. ovog članka,
b. Podaci državnih odvjetništava koji su nastali tijekom provođenja izvida ili drugog rada državnog odvjetništva, a koji se odnose na neovisnost, cjelovitost i sigurnost Republike Hrvatske, međunarodne odnose Republike Hrvatske, obrambenu sposobnost i sigurnosno-obavještajni sustav, sigurnost građana, osnove gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske, a čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo tim vrijednostima.

Članak 63.

Stupnjem tajnosti »OGRANIČENO« klasificiraju se podaci čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju poslova državnog odvjetništva.
U radu državnog odvjetništva sljedeći podaci se klasificiraju ovim stupnjem tajnosti:
a. spisi državnog odvjetništva za vrijeme provođenja izvida i drugih radnji u državnom odvjetništvu do donošenja odluke o prijavi,
b. predmeti iz nadležnosti državnog odvjetnika za mladež i nakon donošenja odluke o prijavi, ako je prijavljena ili oštećena maloljetna osoba, odnosno u kojima se prema mlađoj punoljetnoj osobi primjenjuje maloljetničko pravo (članak 109. Zakona o sudovima za mladež),
c. podaci i isprave iz kaznenih, građanskih i upravnih i drugih predmeta koje su državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika označili kao tajne, odnosno koji po odredbama Zakona o parničnom ili drugom postupku ili po ovom Pravilniku u određenom stupnju postupka nisu dostupni strankama.
Ovim stupnjem tajnosti klasificiraju se i spisi koji po Zakonu o parničnom i drugom postupku u određenom stupnju postupka nisu dostupni strankama, te nalozi i upute državnog odvjetnika za rješavanje pojedinog predmeta.

Članak 64.

Podaci i podnesci iz članka 62. i članka 63. stavak 1. točka c. ovog Pravilnika ne unose se u kaznene, građanske ili druge spise državnog odvjetništva već se zavisno od stupnja tajnosti kojim su klasificirani unose u upisnik »Vrlo tajno« ili »Tajno«. »Povjerljivo« i »Ograničeno«. Ovi spisi na omotu imaju naznačen stupanj tajnosti u skladu s posebnim Zakonom o tajnosti podataka.
Na spisu iz stavka 1. ovog članka naznačuje se veza s kaznenim, građanskim ili drugim spisom, a također se i na tim spisima naznačuje veza sa spisom koji sadrži klasificirane podatke, osim ako to državni odvjetnik ne odredi drukčije.
Spise ili podatke iz stavka 1. ovog članka državno odvjetništvo ne može učiniti dostupnim drugim osobama niti ih upotrijebiti u drugu svrhu od one za koju su dobiveni. Ukoliko su ti spisi ili podaci potrebni u sudskom ili drugom postupku koji je javan, državno odvjetništvo mora od tijela koje je stavilo oznaku tajnosti zatražiti njezino skidanje, odnosno oznaku tajnosti može ako su za to ispunjeni uvjeti skinuti državni odvjetnik koji ju je stavio.

Članak 65.

Spisi iz upisnika »VT«,«T« i »POV« i »OGR« imaju oznake u skladu s odrebama Zakona o tajnosti podataka.
Spisi iz upisnika KM-DO, KD-DO i KŽM-DO iz nadležnosti državnog odvjetnika za mladež (članak 62. točka b. ovog Pravilnika) imaju na popisu pismena oznaku »OGRANIČENO«.
Spisi iz K-DO, KMP-DO i KPO-DO u kojima nije donesena državnoodvjetnička odluka o prijavi (članak 63 točka a. ovog Pravilnika) imaju na popisu pismena oznaku »OGRANIČENO«, a nakon donošenja državnoodvjetničke odluke o prijavi na popisu pismena se oznaka klasifikacije precrtava znakom X i stavlja tekst »Temeljem članka 128. stavak 3. Zakona deklasificirano, datum i potpis.«
Štambilj »NEKLASIFICIRANO« sadrži slijedeći tekst« velikim slovima »NEKLASIFICIRANO«, a ispod malim slovina tekst: »Temeljem članka 128. stavak 3. Zakona – deklasificirano« i crtu za umetanje datuma i potpisa.
Sva ostala pismena (članak 63. točka c. ovog Pravilnika), kao i spisi i pojedina pismena iz upisnika »VT«, »T« »POV« i »OGR« (članak 59.b stavak 1. ovog Pravilnika) imaju oznake u skladu s odrebama zakona o tajnosti podataka.

Članak 66.

Ako je državno odvjetništvo vlasnik klasificiranih podataka iz upisnika »VT«, »T«, »POV« i »OGR« o promjeni stupnja tajnosti ili o deklasifikaciji podatka mora pisanim putem izvijestiti sva tijela kojima je podatak bio dostavljen.
Za vrijeme važenja stupnja tajnosti podatka, državno odvjetništvov dužno je trajno procjenjivati stupanj tajnosti klasificiranog podatka i izrađivati perodične procjene u skladu s rokovima navedenim u Zakonu o tajnosti podataka.
Svaka stranica klasificiranog dokumenta mora, u desnom donjem kutu podnožja dokumenta, imati naveden broj stranice u odnosu na ukupan broj stranica dokumenta. Broj, vrsta, naziv i stupanj tajnosti priloga navode se na posljednjoj stranici dokumenta.
Oznaka broja primjerka u odnosu na ukupan broj primjeraka klasificiranog dokumenta označava se na prvoj stranici dokumenta u gornjem desnom kutu dokumenta, ispod oznake stupnja tajnosti.

2. ČUVANJE TAJNOSTI PODATAKA

Članak 67.

Pristup klasificiranim podacima imaju osobe kojima je to nužno za obavljanje poslova iz njihovog djelokruga, te koje imaju izdano Uvjerenje o obavljenoj sigurnosnoj provjeri (u daljnjem tekstu: certifikat).

Članak 68.

Svi dužnosnici i zaposlenici u državnom odvjetništvu dužni su čuvati tajnost podataka neovisno o načinu saznanja tajnih podataka ili pribavljanja odnosno stjecanja mogućnosti uvida u tajne podatke.
Svatko tko takav podatak koristi, ili mu postane dostupan dužan je poduzeti mjere i postupak zaštite takvih podataka u skladu s Zakonom o tajnosti podataka (NN-79/07) i Uredbom o načinu označavanja klasificiranih podataka i sadržaju Uvjerenja o obavljenoj sigurnosnoj provjeri i Izjave o postupanju s klasificiranim podacima (NN-102/07).
Državni odvjetnik ili zamjenik dužni su čuvati tajnost klasificiranog podatka za vrijeme i nakon prestanka obavljanja dužnosti ili službe, sve dok je podatak utvrđen jednim od stupnjeva tajnosti ili dok se odlukom vlasnika podatka ne oslobode obveze čuvanja tajnosti.

Članak 69.

Klasificirani podaci označeni stupnjevima tajnosti »VRLO TAJNO«, »TAJNO« i »POVJERLJIVO« mogu biti dostupni dužnosnicima i zaposlenicima pod uvjetima i na način propisan u Zakonu o tajnosti podataka, a klasificirani podaci s oznakom tajnosti »OGRANIČENO« mogu biti dostupni samo onim dužnosnicima i zaposlenicima koji u svom radu na njemu ostvaruju uvid radi upravljanja, obrade i drugih oblika rada i rukovanja, i to sve u mjeri u kojoj obavljanje službenih poslova i zadaća to zahtijeva.

3. NESTANAK TAJNIH PODATAKA

Članak 70.

U slučaju nestanka ili otkrivanja tajnih i vrlo tajnih podataka odmah će državni odvjetnik ili zamjenik kojeg odredi pokrenuti postupak utvrđivanja okolnosti odavanja tajnosti tih podataka sukladno važećim propisima o zaštiti tajnosti podataka, te izvijestiti državna tijela.

Članak 71.

O nestanku, priopćavanju, dostavi i uporabi podataka koji su tajna vodi se poseban očevidnik o nestalim ili otkrivenim tajnim podacima sukladno čl. 27. Zakona o tajnosti podataka.

Članak 72.

Nadzor nad postupcima klasifikacije i deklasifikacije podataka obavlja državni odvjetnik, a u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i zamjenik kojeg odredi Glavni državni odvjetnik.

X. PRIOPĆENJA ZA JAVNOST

Članak 73.

Priopćenja za javnost iz djelokruga državnog odvjetništva daje državni odvjetnik ili dužnosnik, kojega on ovlasti za davanje priopćenja, li za davanje određenog priopćenja.
Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može ovlastiti i drugu osobu za odnose s medijima i davanje obavijesti u svezi s radom državnog odvjetništva (glasnogovornik).

Članak 74.

Radi izvješćivanja zaposlenika u državnom odvjetništvu, a posebno radi izvješćivanja javnosti, državno odvjetništvo ima svoju stranicu na internetu (web-stranica).
Državni odvjetnik ili dužnosnik kojeg on ovlasti određuje koji će se podaci o radu državnog odvjetništva objaviti na internetu.
Osnovni sadržaj web-stranice određuje zamjenik kojeg odredi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, a za njezino uređivanje i objavljivanje podataka na stranici zadužen je zaposlenik kojeg je Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ovlastio za odnose s medijima (članak 73. stavak 2. ovog Pravilnika).

XI. SASTAVLJANJE ODLUKA I DRUGIH OTPRAVAKA

1. OBLIK I SADRŽAJ OTPRAVKA

Članak 75.

Na odluke, mišljenja, tužbe, podneske, pravne lijekove i ostale dopise stavlja se u lijevom gornjem kutu grb Republike Hrvatske u izvornim bojama, a ispod njega pisaćim strojem ili tiskanim slovima Republika Hrvatska, službeni naziv državnog odvjetništva i njegovo sjedište. Ispod tog stavlja se oznaka spisa s brojem i podbrojem, a ispod toga mjesto sastavljanja i datum, s tim što se mjesec ispisuje punim imenom.
Grb se stavlja u crno-bijeloj tehnici kada tehničke mogućnosti ne dozvoljavaju ispis u izvornim bojama.
Ako su kazneni odjeli i građansko-upravni odjeli smješteni na različitim mjestima između službenog naziva državnog odvjetništva i mjesta sjedišta može se upisati naziv odjela.

Članak 76.

Odluke i dopisi ispod naziva državnog odvjetništva, broja predmeta i datuma sastavljanja sadrže početna slova imena i prezimena službene osobe koja je sastavila otpravak i početna slova imena i prezimena osobe koja je obavila prijepis.

Članak 77.

Upute o obliku i sadržaju državnoodvjetničkog otpravka (dopisa, rješenja, zahtjeva za provođenje istrage, optužnog prijedloga, optužnice, zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga, mišljenja o pravnoj valjanosti ugovora, tužbe, odgovora na tužbu, prijedloga, žalbe, izvanrednog pravnog lijeka i dr.), kao i vrstu i veličinu slova daje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske posebnim naputkom određuje način i nazive pod kojima se pohranjuju otpravci u računalima, odnosno bazama podataka.

2. POTPISIVANJE

Članak 78.

Odluke, mišljenja o pravnoj valjanosti ugovora, tužbe, odgovore na tužbu, prijedloge i ostale otpravke koji se odnose na predmete u kojima državno odvjetništvo postupa u obavljanju državnoodvjetničke dužnosti potpisuje državni odvjetnik ili dužnosnik koji je zadužen spisom.
Vrlo tajne dopise, obvezatne naputke, upute i okružnice potpisuje državni odvjetnik.
Izvješća i druge otpravke koji se upućuju višem državnom odvjetništvu ili državnom tijelu, potpisuje državni odvjetnik ili dužnosnik kojeg za to posebno ovlasti.
Dopise u svezi s poslovima državnoodvjetničke uprave potpisuje državni odvjetnik ili zaposlenik kojeg on ovlasti.
Na kraju otpravka s desne strane stavlja se dužnost potpisnika, ispod toga njegov vlastoručni potpis i oznaka njegova imena i prezimena.
Otisak službenog pečata stavlja se s lijeve strane od potpisa dužnosnika.

XII. UPORABA PEČATA, ŽIGOVA I ŠTAMBILJA

1. PEČAT I ŽIG DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA

Članak 79.

Državnoodvjetničke odluke, mišljenja o pravnoj valjanosti ugovora, tužbe, odgovora na tužbu, prijedloga, i drugi otpravci koji se dostavljaju sudu, državnim tijelima i drugim strankama izrađuju se na memorandumu, a potpisi ovlaštenih osoba na kraju teksta ovjeravaju pečatom državnog odvjetništva promjera 38 mm u crnoj ili tamnoplavoj boji.
Za novčano poslovanje koristit će se pečat promjera 25 mm s otiskom u crvenoj boji.
Za pečaćenje pečatnim voskom koristi se okrugli žig izrađen od metala.

Članak 80.

Pečati i žigovi naručuju se i uništavaju po posebnim propisima.
Povjerenstvo za uništavanje pečata i žigova stavljenih izvan uporabe, oštećenih ili istrošenih uporabom imenuje državni odvjetnik.

2. ŠTAMBILJI

Članak 81.

U državnim će se odvjetništvima umjesto kratkih zabilješki koristiti štambilji, koji se stavljaju bilo na pismeno ili popis pismena i to:
– »ŽURNO«
– »PRIMITAK PODNESAKA«
– »PRITVOR«
– »PRIJAM, PRIJEPIS I OTPREMA«.
– »OGRANIČENO«
– »NEKLASIFICIRANO«

3. RUKOVANJE PEČATIMA, ŽIGOVIMA I ŠTAMBILJIMA

Članak 82.

Pečatima, žigovima i štambiljima rukuje zaposlenik kojeg ovlasti državni odvjetnik.
Pečati i žigovi moraju se držati zaključanim.
Zaposlenici kojima se predaju na uporabu i čuvanje pečati, žigovi i štambilji potvrdit će njihov primitak svojim potpisom.
Po potrebi državni odvjetnik može odrediti da se nakon završetka radnog vremena svi pečati, žigovi i štambilji drže zatvorenim na jednom mjestu u uredu državnog odvjetnika.
O svim pečatima, žigovima i štambiljima vodi se Popis pečata, žigova i štambilja, prema obrascu broj 31 Naputka. U popis se unose podaci o nazivu i veličini pečata i o tome kod koga se nalaze.

XIII. OBNAVLJANJE SPISA

Članak 83.

Ako se pojedini spisi ili dijelovi spisa izgube, oštete ili unište, obnovit će se ako za to bude potrebe.
Prigodom obnove obnovit će se samo oni dijelovi spisa ili pojedini podnesci koji su važni za sadržaj spisa.
Obnavljanje spisa obavlja se na temelju podataka iz upisnika i pomoćnih knjiga, prijepisom nestalih ili oštećenih dijelova koji se nalaze kod suda, tijela unutarnjih poslova, stranaka ili drugih tijela.
Spis se može potpuno ili djelomično obnoviti samo na temelju rješenja (odluke) državnog odvjetnika.
Prije donošenja rješenja (odluke) o potpunom ili djelomičnom obnavljanju spisa državni odvjetnik će zatražiti izjave od osoba koje su bile zadužene ili su rukovale sa spisom.

XIV. POSTUPANJE DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA

1. U KAZNENIM PREDMETIMA I PREDMETIMA ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI I REVIZIJAMA

a) Službena bilješka

Članak 84.

Svaki događaj od interesa za postupanje državnog odvjetništva o kojem je ono obaviješteno ili je za njega na bilo koji način saznalo, kao i svaka druga radnja koju državno odvjetništvo poduzima u svom djelokrugu, mora se zabilježiti službenom bilješkom ili zapisnikom.
Na taj način moraju se zabilježiti i priopćenja primljena ili dana neposredno ili putem telefona, odnosno putem drugog sredstva priopćavanja.
Sa službenom bilješkom ili zapisnikom postupit će se kao s primljenim podneskom.

Članak 85.

Nacrti kraćih odluka, službene bilješke koje se odnose na predmet i druge bilješke mogu se pisati na omotu spisa.
Ako se pismena iz stavka 1. ovog članka pišu strojno s njima se postupa kao s primljenim podneskom (članak 116. stavak 2. ovog Pravilnika).
Iz bilješki i upisa na omotu spisa treba se vidjeti čitav tijek rada na predmetu.

b) Obavijest o odbačaju prijave

Članak 86.

O odbačaju kaznene prijave oštećenika se obavještava dostavljanjem rješenja o odbačaju kaznene prijave s odgovarajućim poukama o pravu na preuzimanje progona.
O odluci državnog odvjetništva se dostavljanjem rješenja o odbačaju kaznene prijave obavještava i nadležna policijska uprava, odnosno postaja, odnosno drugo državno tijelo ako je ono podnositelj kaznene prijave.
Obavijest oštećeniku dostavlja se uvijek uz dostavnicu koja se po povratku priključuje spisu.
Podnositelj kaznene prijave koji nema svojstvo oštećenika obavještava se dopisom u kojem se navodi da je prijava odbačena i daju kratki razlozi za takvu odluku, ali bez pravne pouke o pravu na preuzimanje progona.
Podnositelja kaznene prijave će se bez odlaganja obavijestiti o podizanju optužnice, optužnog prijedloga ili odustajanju od kaznenog progona.

c) Povrat sudskog spisa

Članak 87.

Državno odvjetništvo kojem je u povodu izjavljenog pravnog lijeka dostavljen na razmatranje sudski spis dužno je što prije pred­met proučiti i spis vratiti sudu.
Nakon primitka spisa u rad zaduženi dužnosnik utvrdit će da li je za potrebe državnoodvjetničkog spisa pribavljena prvostupanjska presuda ili žalba državnog odvjetnika, a ako nije, kratkim putem će je zatražiti ili će se u spis odložiti njezina preslika.
Zaduženi dužnosnik dužan je sačiniti referat o žalbi s bitnim podacima o sudskoj odluci protiv koje je podnesena žalba, te činjenicama i okolnostima koje upućuju na zaključak da je ostvaren neki od žalbenih razloga i mišljenjem da li je i u kojoj mjeri treba podržati, te prijedlogom koji će se staviti na ročištu ili raspravi pred sudom.
Državni odvjetnik ili dužnosnik koji je prisustvovao raspravi pred sudom sastavit će bilješku o svom sudjelovanju i o prijedlogu koji je podnio.

d) Bilješka dužnosnika

Članak 88.

U postupku povodom pravnog lijeka u slučaju neslaganja s mišljenjem ili prijedlogom nižeg državnog odvjetništva, kao i podržavanja žalbe okrivljenika, ako odluku o tome nije donio državni odvjetnik, može odlučivati ako je to odobrio državni odvjetnik sastav od tri dužnosnika, a dužnosnik zadužen za spis napisat će službenu bilješku koju potpisuju i dužnosnici koji su sudjelovali u donošenju takve odluke.
Ako su odluku donijela tri dužnosnika, dužnosnik koji se ne slaže sa stajalištem većine u takvu predmetu napisat će izdvojeno mišljenje, potpisati ga i o tome izvijestiti državnog odvjetnika.
Ako više državno odvjetništvo u postupku pred sudom višeg stupnja odustane od žalbe u cijelosti ili djelomično, obavijestit će o tome niže državno odvjetništvo i naznačiti razloge zbog kojih je do odustajanja došlo.
Ako više državno odvjetništvo prigodom razmatranja predmeta u postupku povodom pravnog lijeka ustanovi nedostatke u radu nižeg državnog odvjetništva, upozorit će na to i po potrebi dati odgovarajuće naputke.

e) Provjere, radnje i izvješća

Članak 89.

Kad državno odvjetništvo primi usmeni ili pisani prijedlog za postupanje na koje je ovlašteno više državno odvjetništvo, provest će potrebne provjere i nakon toga će spis dostaviti nadležnom višem državnom odvjetništvu.
Na isti način postupit će se i kad državno odvjetništvo na bilo koji način sazna za događaj iz djelokruga višeg državnog odvjetništva ili nekog drugog tijela.
O poduzetim radnjama i razlozima neudovoljavanja prijedlogu državno će odvjetništvo uvijek i redovito, sve do ustupanja spisa, izvještavati više državno odvjetništvo.

f) Obavijest stranci

Članak 90.

Ako državno odvjetništvo ne uvaži prijedlog stranke, dužno ju je o tome obavijestiti. Obavijest sadrži razloge zbog kojih nije uvažen prijedlog.

2. U GRAĐANSKO-UPRAVNIM PREDMETIMA

a) Zastupanje

Članak 91.

U zastupanju Republike Hrvatske i drugih pravnih osoba temeljem punomoći državno odvjetništvo poduzima radnje koje je ovlaštena poduzimati stranka u postupku.
Pravna sredstva iz stavka 1. ovoga članka podnosi nadležno državno odvjetništvo.
Nadležna državna odvjetništva dužna su u slučajevima kada se radi o imovinskim stvarima od osobitog značenja za Republiku Hrvatsku ili iznimno visoke vrijednosti, a treba se odreći tužbenog zahtjeva, priznati zahtjev protivne strane, zaključiti nagodbu ili odustati od pravnog lijeka o tome izvijestiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, koje će bez odgode o tome izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.
Vlada Republike Hrvatske može dati mišljenje za postupanje u slučajevima iz stavka 3. ovoga članka.

b) Davanje mišljenja

Članak 92.

Građansko-upravni odjel državnog odvjetništva daje na zahtjev državnih tijela pravna mišljenja kada je to propisano drugim zakonima.
Na zahtjev nadležnih državnih tijela Republike Hrvatske nadležno državno odvjetništvo prije sklapanja pravnog posla o stjecanju ili otuđenju nekretnina daje mišljenje o pravnoj valjanosti toga pravnog posla. Državna tijela koja imaju pravnu službu dužna su uz zahtjev dostaviti i mišljenje svoje službe.
Državno odvjetništvo dužno je dati mišljenje iz stavka 2. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka sve potrebne dokumentacije.

XV. POSTUPANJE S VRIJEDNOSTIMA I DRUGIM STVARIMA

1. DRŽANJE PREDMETA, ISPRAVA I NOVCA

Članak 93.

Predmeti, isprave i druge stvari koje se uz spise dostavljaju državnom odvjetništvu u pravilu će se držati u spisu ako je to moguće i ako iz posebnih razloga ne treba s njima drukčije postupati.
Ako se radi o većoj svoti novca i drugih vrijednosti, a u pred­metu se ne može odmah donijeti odluka, novac i druge vrijednosti pohranit će se na čuvanje novčarskoj ustanovi.

Članak 94.

Manja svota novca i druge vrijednosti kao i privremeno čuvanje novca i vrijednosti u državnom odvjetništvu obavlja se na način da se odmah po primitku predaju zaposleniku zaduženom za materijalno-financijsko poslovanje, koji će ispod bilješke o primitku novca ili druge vrijednosti napisati broj računovodstvenog popisa i bilješku potpisati.

Članak 95.

Predmeti koji se ne mogu držati i čuvati u državnom odvjetništvu, kao eksploziv, oružje, streljivo, pokvarljiva roba i sl., predat će se na čuvanje tijelima unutarnjih poslova, odnosno ustanovi ili tvrtki koja se bavi čuvanjem i prometom odgovarajuće vrste robe.

Članak 96.

Zaposlenik koji prima podneske i pošiljke dužan je provjeriti jesu li uz podnesak ili u pošiljci predane vrijednosti ili predmeti koji su navedeni kao prilog.
Predavatelju podneska i predmeta potvrdit će se primitak i na spisu ispod prijamnog štambilja napisat će se količina i vrijednost primljenih stvari, a ako se radi o velikom broju stvari, napisat će se poseban popis i priložiti ga spisu.

Članak 97.

Stvari koje nedvojbeno pripadaju oštećeniku, a koje nije potrebno zadržati kao dokaz u postupku ili ih nije potrebno zadržati iz nekih drugih razloga, vratit će se oštećeniku uz potvrdu o vraćanju.

Članak 98.

Prigodom osnivanja državnoodvjetničkog spisa za podneske uz koje su priložene vrijednosti, isprave i druge stvari, označit će se olovkom crvene boje u desnom gornjem kutu popisa spisa da su primljene stvari s oznakom Corpora delicti, kao i upisati podbroj spisa iz pomoćne knjige.

2. POPIS PREDMETA

Članak 99.

Za spise iz članka 106. ovoga Pravilnika prigodom preuzimanja ustrojit će se pomoćna knjiga uz popis predmeta po rednom broju i datumu primitka i upisati poslovni broj spisa iz glavnog upisnika.

Članak 100.

Ostale stvari koje se nalaze u državnom odvjetništvu dostavit će se sudu uz istražni zahtjev, optužni prijedlog ili optužnicu i potvrdu o predaji stvari, koja će se pohraniti u državnoodvjetničkom spisu.
Zaposlenik koji otprema spis dužan je priložiti Corpora delicti prema odluci u spisu.
Ako se stvari ne nalaze u državnom odvjetništvu, umjesto potvrde o predaji stvari, napisat će se gdje se stvari nalaze.

Članak 101.

Ako se kaznena prijava odbaci, istovremeno će se riješiti o daljnjem postupku s oduzetim stvarima.
Ako se podnese prijedlog za obustavu postupka, ujedno će se predložiti i o daljnjem postupanju s oduzetim stvarima.

Članak 102.

Za pravilnost poslovanja, stanje i kretanje novca, stvari, vrijednosnih isprava i drugih oduzetih stvari, odgovoran je upravitelj pisarnice. Na kraju svake kalendarske godine sastavlja se popis preuzetih vrijednosti, isprava i stvari.

XVI. RAD PISARNICE SA SPISIMA

1. PREUZIMANJE POŠILJKI

Članak 103.

Primitak podnesaka, brzojava, paketa i drugih pošiljki u državnom odvjetništvu tijekom radnog vremena obavlja zaposlenik u uredu državnoodvjetničke uprave ili zaposlenik državnoodvjetničke pisarnice određen za prijem, otpremu i dostavu pošte.
Primitak pošiljki koje se odnose na novčano poslovanje, kao i primitak novca, obavlja zaposlenik zadužen za materijalno-financijsko poslovanje.
Žurne pošiljke, brzojave i telefakse koji stignu izvan radnog vremena, primit će i otvoriti državni odvjetnik, dužnosnik ili drugi zaposlenik koji obavlja dežurstvo.

Članak 104.

Ako državno odvjetništvo nije nadležno za postupanje po određenom podnesku koji podnositelj hoće predati, zaposlenik koji zaprima podnesak dužan je podnositelja uputiti nadležnom tijelu.
Ako i nakon toga podnositelj zahtijeva da se podnesak primi, on će se zaprimiti, ali će se na njemu naznačiti bilješkom da je upozoren i da mu je dana uputa.
Odluke sudova i upravnih tijela i druga pismena moraju se dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu.
Dostava izvršena suprotno stavku 1. ovoga članka ne proizvodi pravne učinke.
Kada se nakon primitka odluke sudova ili upravnih tijela ili drugih pismena utvrdi da se ta se odluka ne odnosi na postupak kojeg to državnog odvjetništvo vodi u svojoj nadležnosti, a odluka je vezana za žalbeni rok, odmah će se vratiti pošiljaocu, a ostala pismena će se zaprimiti i proslijediti nadležnom tijelu ili vratiti pošiljatelju.

Članak 105.

Prigodom neposrednog primitka podneska zaposlenik će upozoriti podnositelja na neurednost podneska (nedovoljan broj primjeraka, priloga, prijepisa, nedostatak adrese, potpisa, nečitljivost i nerazumljivost podneska i sl.) i istovremeno zatražiti da se nedostaci odmah uklone.
Ako podnositelj i nakon upozorenja ne otkloni nedostatak, primit će se tako neuredan ili nepotpun podnesak, ali će se napisati bilješka o upozorenju stranci i o kakvu se nedostatku radi. Na podnesku će se ispod bilješke o primitku staviti olovkom u boji napomena o kakvu se nedostatku radi (npr. »nedovoljno primjeraka«, »nepotpuna adresa«, »nema potpisa« i sl.) i bilješka o danom upozorenju.
Ako stranka koja predaje podnesak neposredno želi dati izjavu u zapisnik o tome će zaposlenik koji prima podnesak obavijestiti dužnosnika ili savjetnika koji je zadužen za rad sa strankama. Dužnosnik ili savjetnik će ako odmah ne može primiti izjavu obavijestiti stranku kada tu izjavu može dati.

Članak 106.

Preuzimanje pošiljki upućenih preko pošte kao i preuzimanje pošiljki iz poštanskog pretinca obavlja zaposlenik određen za prijem, otpremu i dostavu pošte.
Ako je omot preporučene pošiljke ili pošiljke na kojoj je označena vrijednost oštećen, zaposlenik određen za primitak pošte ne smije pošiljku preuzeti bez komisijski utvrđenog sadržaja o stanju pošiljke, a nakon toga preuzet će pošiljku zajedno sa zapisnikom o komisijskom nalazu.

Članak 107.

Primitak podnesaka od suda, drugih tijela, udruga i sl. potvrđuje se stavljanjem državnoodvjetničkog pečata, upisom datuma i potpisom na dostavnoj knjizi, dostavnici ili povratnici.
Na zahtjev podnositelja podneska izdat će se i posebna potvrda o primitku stavljanjem prijamnog štambilja i upisivanjem datuma.
Državni odvjetnik može odrediti da se primljeni podnesci upisuju u knjigu za prijem pošte ili u elektronsku evidenciju.

2. OTVARANJE POŠILJKI

Članak 108.

Obične pošiljke primljene u zatvorenim omotima otvara zaposlenik pisarnice određen za prijem, otpremu i dostavu pošte.
Vrlo tajne, tajne i pošiljke od višeg državnog odvjetništva otvara državni odvjetnik ili zaposlenik kojeg on odredi.
Pošiljke upućene na ruke državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika predaju se neotvorene osobi kojoj su upućene.
Novčana pisma i druge vrijednosne pošiljke otvara zaposlenik zadužen za materijalno-financijsko poslovanje.
Državni odvjetnik može odrediti da zaposlenik određen za prijem, otpremu i dostavu pošte upisuje sve pošiljke u knjigu za prijem pošte ili u elektronsku evidenciju.

Članak 109.

Prigodom otvaranja omotnice ne smije se oštetiti poštanski žig te podnesak i prilozi u omotu.
Zaposlenik koja otvara pošiljku dužan je provjeriti odgovaraju li brojevi spisa napisani na omotu brojevima podnesaka u omotu.
O svim nedostacima napisat će se bilješka i ako je to moguće, odmah će se obavijestiti pošiljatelj.
Uz primljeni podnesak uvijek će se priložiti omotnica kad je datum predaje pošti od važnosti ili se iz samog podneska ne može utvrditi pošiljatelj i sl.
Ako je u jednoj omotnici bilo više podnesaka kojima bi trebalo priložiti omotnice, omotnica će se priložiti jednom podnesku, a na ostalim će se napisati redni broj upisnika pod kojim je upisan podnesak uz koji je priložena omotnica.

Članak 110.

Ako se nakon prijema ili prilikom otvaranja pošiljke primljene u zatvorenom omotu, zbog nedostatne adrese pošiljatelja ili iz drugih razloga osnovano posumnja da se njezinim otvaranjem može dovesti u opasnost život ljudi i imovina omot se neće otvarati, već će se o tome izvijestiti djelatnici nadležnog državnog tijela. Zaposlenik koji otvara pošiljku dalje će postupati prema napucima djelatnika tog državnog tijela.

3. PRIMANJE NOVCA I VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Članak 111.

Kad je uz podnesak dostavljena neka isprava, stvar, vrijednosni papir, novac ili slično, primitak se mora zabilježiti na podnesku.
Novac, dragocjenosti ili drugi vrijednosni papiri predat će se nakon toga odmah zaposleniku određenom za materijalno-financijsko poslovanje.
Ako je priložen gotov novac ili državni biljeg za sudsku, upravnu ili javnobilježničku pristojbu, a podnesak ne podliježe pristojbi, novac ili državni biljeg, ako nije nalijepljen, vratit će se pošiljatelju, a nalijepljeni će se državni biljeg poništiti.

4. PRIJAMNI ŠTAMBILJ

Članak 112.

Na sve primljene podneske stavlja se otisak prijamnog štambilja i upisuje datum primitka. Ako je podnesak u zatvorenom omotu, a zaposlenik određen za prijem pošte nije ovlašten otvoriti ga otisak prijamnog štambilja s datumom dospijeća stavit će se na omotnicu.
Ako je podnesak upućen nekom drugom, stavit će se na njemu zabilješka »pogrešno dostavljeno« i podnesak će se poslati onom na koga je naslovljeno.
Takav se podnesak ne upisuje u upisnik.

Članak 113.

Otisak prijamnog štambilja stavlja se u pravilu u gornji desni kut prve stranice podneska. Ako to nije moguće, onda se stavlja na pogodno mjesto na prvoj stranici podneska, vodeći računa da tekst ostane čitljiv i razumljiv. Ako ni to nije moguće, onda se otisak štambilja stavlja na poleđinu prve stranice podneska.

Članak 114.

Zaposlenik koji prima podnesak upisuje podatke u odgovarajuće odjeljke prijamnog štambilja kao što su »primljeno«, »prilozi«, »vrijednost«, a ako se radi o podnesku hitne naravi, stavlja se i štambilj »žurno«, te se uz taj otisak upisuje i datum istjecanja roka, ako je spis vezan za određeni rok.

5. SPISI HITNE NARAVI

Članak 115.

Nakon primitka i pregleda spisa zaposlenik će izdvojiti spise hitne naravi i odmah ih predati upravitelju pisarnice.
Upravitelj pisarnice odnosno upisničar dužan je sve primljene spise uvesti u odgovarajući upisnik i imenik istog dana kada su zaprimljeni u državno odvjetništvo i predati ih u rad državnom odvjetniku ili dužnosniku određenom godišnjim rasporedom poslova.

6. OSNIVANJE SPISA

Članak 116.

Podnesak kojim se osniva spis stavlja se u poseban omot i upisuje u popis podnesaka koji je otiskan na unutarnjoj strani omota spisa.
Na omotu se označava predmet na koji se odnosi podnesak, naziv upisnika kraticom, redni broj upisa i posljednja dva broja godine u kojoj je podnesak upisan u upisnik (npr. K-DO-333/01, P-DO-333/01).
Prvi se podnesak upisuje u popis podnesaka pod rednim brojem 1, a kasniji se podnesci i otpravci upisuju pod sljedećim rednim brojevima.
Popunjavanje omota spisa obavlja zaposlenik pisarnice državnog odvjetništva odgovoran za taj posao, uključujući i ispunjavanje podataka o primitku, kao i popis otpravaka iz državnog odvjetništva.
Službenu zabilješku ili konačnu odluku u predmetu upisuje državni odvjetnik, odnosno dužnosnik ili savjetnik, a ako konačnu odluku upisuje zaposlenik pisarnice taj upis mora potpisom ovjeriti dužnosnik ili savjetnik koji je donio odluku, ili na kopiji odluke mora napisati naredbu za taj upis.
Kad spis ima veći broj podnesaka ili postane opsežniji, priložit će mu se poseban list za popis podnesaka (obrazac br. 37 ili 39 Naputka za kaznene predmete, obrazac broj 43. Naputka za građanske i upravne predmete) na kojemu će se nastaviti upisivanje podnesaka nakon što bude popunjen popis podnesaka na omotu spisa.
Ako se omot spisa ošteti uslijed dugotrajnog korištenja može se cijeli spis staviti u novi omot. U tom slučaju se upisi u popisu podnesaka neće prepisivati, već će se na novom omotu u popisu podnesaka u prvi redak upisati. »Nastavljeno s rednim brojem…«.

Članak 117.

Zavisno od vrste spisa u državnom odvjetništvu se koriste slijedeći omoti spisa;
– za prvostupanjske kaznene predmete omot spisa prema obrascu broj 36. Naputka,
– za razne druge spise koje imaju u radu kazneni odjeli (KR-DO, KR-I-DO, UPP-DO, G-DO i druge), te spise državnoodvjetničke uprave A, P, VT, T, i druge) omot spisa prema obrascu broj 39.Naputka,
– u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske za spise izvanrednih pravnih lijekova omot spisa prema obrascu 40. Naputka.
– za drugostupanjske kaznene spise omot spisa prema obrascu broj 41. Naputka
– za parnične i druge spise koje imaju u radu građansko-upravni odjeli omot spisa prema obrascu broj 42. Naputka,

7. RAZDVAJANJE I SPAJANJE SPISA

Članak 118.

Ako se rad na predmetu nastavi pod oznakom drugog upisnika ili pod drugim brojem istog upisnika, na omotu spisa precrtava se prijašnja oznaka, a ispod nje upisuje se nova.
Precrtavanje prijašnje oznake obavlja se olovkom u crvenoj boji povlačenjem vodoravne crte preko prijašnje oznake, tako da prijašnja oznaka ostane i dalje čitljiva.
U omotu spisa ispod posljednjeg upisa pod prijašnjom oznakom upisuje se nova oznaka pod kojom će se predmet voditi (npr. »nastavljeno pod K-DO-169/01, P-DO-169/01). U tom slučaju redni brojevi upisa pojedinih podnesaka na omotu spisa ne počinju rednim brojem 1, već se dalje nastavljaju.

Članak 119.

Na način propisan u prethodnom članku ovoga Pravilnika postupit će se i u slučaju spajanja više spisa.
Spajanje spisa obavlja se na ranije zaprimljeni spis, ako je rad na tom spisu još u tijeku. Ako je rad na ranije zaprimljenom spisu dovršen, spajanje se obavlja s kasnije zaprimljenim spisom

Članak 120.

Ako se spisi privremeno spajaju, svaki zadržava svoju oznaku, a to će se naznačiti na omotu spisa koji se spaja (npr. »spojen 15. 5. 2001. godine na br. K-DO-85/01«, P-DO-85/01).
Nakon razdvajanja spisa upisat će se na istom mjestu (npr. »razdvojen 15. 9. 2001. godine od spisa K-DO-85/01, P-DO-85/01«).
Isto tako će se na omotu spisa na koji su spojeni ostali spisi označiti (npr. »spojen s K-DO-100/01, P-DO-85/01«), koja će se oznaka nakon razdvajanja precrtati.

Članak 121.

Ako su neki prilozi iz određenog spisa potrebni i za rješavanje u drugom spisu, preslikat će se ili prepisati i takvi uložiti u drugi spis.

Članak 122.

Pri razdvajanju spisa u odvojeni spis uložit će se i oni dijelovi spisa koji su tamo potrebni, a ostali će se preslikati ili prepisati. Službenik koji je izradio preslike u uložio ih u spis sačinit će o tome službenu bilješku.
Razdvojeni spisi, ako se ne ustupaju drugom odvjetništvu, upisat će se u upisnik pod novim brojem ako već nisu bili upisani.
To će se zabilježiti na prvoj stranici omota spisa kao i u popisu podnesaka.

8. PREDAJA SPISA U RAD

Članak 123.

Nakon osnivanja i sređivanja spisa upravitelj pisarnice odnosno upisničar predaje spis isti dan u rad voditelju odjela ili odsjeka, odnosno zaduženom dužnosniku.
Prije predaje spisa u upisniku će se u odjeljku »Primjedba« olovkom upisati komu je spis dodijeljen na rad i datum predaje u rad.

Članak 124.

Dostavljanje predmeta državnom odvjetniku, dužnosniku ili savjetniku obavlja se putem primopredajne knjige za unutarnju dostavu, u koju zadužena osoba upisuje datum i potpisuje primitak spisa.
Na isti način zadužena osoba razdužuje se sa spisima, s time da im upravitelj pisarnice, zaposlenik zadužen za poslove prijepisa ili voditelj službe prijepisa potvrđuje primitak spisa.
Kad pisarnica poslije donesene odluke primi spis od zaduženog dužnosnika ili službenika, stavlja ispod izvornika odluke datum primitka spisa, a zatim obavlja daljnje radnje koje je potrebno obaviti u svezi s odlukom.
Prije potpisivanja otpravka upravitelj pisarnice ili voditelj prijepisa sravnjuju prijepis s izvornikom.
Sravnjivanje otpravka ili odluke izgovorene izravno ili preko diktafona obavlja dužnosnik ili službenik koji je rješavao predmet.
Zaposlenik pisarnice ili prijepisa koji je obavio pojedinu radnju upisuje datum kad je radnja obavljena i stavlja svoj potpis.

9. PISANJE OTPRAVAKA

Članak 125.

Otpravci odluka moraju biti ispisani strojno i čitljivi.
Sudu i drugim primateljima uvijek se dostavlja primjerak otpravka izrađen na memorandumu.

Članak 126.

Ovlaštena osoba upisuje odluku u popis pismena, a ako službenik upisuje odluku taj upis mora potpisom ovjeriti dužnosnik ili savjetnik koji je donio odluku, ili na kopiji odluke mora napisati naredbu za taj upis. Dužnosnik ili savjetnik može upisati u popis kraće odluke, bilješke i slično, te daje pisarnici naredbu za postupanje sa spisom (prepisivanje, čuvanje do određenog roka (kalendar), stavljanje u arhiv i sl.).
Naredbe se upisuju iza zadnjeg broja upisa u popisu pismena.

Članak 127.

Dužnost je ovlaštene osobe koja je zadužena spisom prije predaje spisa izdvojiti dijelove spisa koji ostaju u državnom odvjetništvu od dijela spisa koji se dostavlja uz odluku, te složiti dijelove spisa po redu primitka i izdvajanje pojedinih dijelova spisa zabilježiti na popisu.

10. OTPREMA POŠTE

Članak 128.

Nakon što su spisi spremni za otpremu, upravitelj pisarnice, zaposlenik zadužen za poslove prijepisa ili voditelj prijepisa predaje spis zaposleniku zaduženom za otpremu pošte. Spisi za otpremu predaju se bez omotnica, osim spisa s oznakom »VRLO TAJNO«, »TAJNO« i »POVJERLJIVO«.
Omotnica u kojoj se otprema spis treba imati otisak pečata državnog odvjetništva, kao i oznaku onih brojeva spisa koji se nalaze u njoj.
Adresa primatelja piše se pisaćim strojem ili velikim slovima pisanim rukom.

Članak 129.

Zaposlenik zadužen za otpremu pošte dužan je prije otpreme provjeriti jesu li pošiljke pravilno naslovljene, ima li potreban broj primjeraka i postoji li dostavnica i slično.
Nakon toga će u odgovarajućem odjeljku bilješke o otpremi u dostavnu knjigu za poštu potvrditi kad je pošiljka otpremljena, a zatim će spis vratiti zaposleniku koji mu ga je predao.

Članak 130.

Zaposlenik određen za otpremu pošte vodi dostavnu knjigu za poštu, u koju se upisuju pošiljke koje se prethodno razvrstavaju na obične i preporučene.
Na osnovi dostavne knjige zaposlenik određen za otpremu pošte svakodnevno pravda utrošak poštarine koji se upisuje u dostavnu knjigu.

11. ROKOVI I ROČIŠTA

Članak 131.

Ako spise treba držati do određenog roka, ti se spisi stavljaju u kalendar odnosno u poseban svežanj za čuvanje.
Upravitelj pisarnice dužan je dan prije isteka roka spis predati osobi zaduženoj za rad na tom predmetu.
Ako je u pojedinom spisu stigao kakav podnesak prije isteka roka, spis će se odmah predati odgovarajućem dužnosniku ili službeniku ne čekajući istek roka.
Dužnosnik ili službenik iz stavka 3. ovoga članka na omotu spisa stavlja na odgovarajućem mjestu znak »R« (rasprava ili ročište), odnosno znak »Kal« uz kojeg se stavlja datum zakazane rasprave ili ročišta, odnosno dan kad istječe određeni rok (npr. »R-20/06«, »Kal-17/07«).

Članak 132.

Spisi u kojima je zakazana glavna rasprava drže se odvojeno od onih koji se drže u kalendaru i to u posebnim omotima (članak 146. ovog Pravilnika).
U državnim odvjetništvima koja imaju veliki broj rasprava spisi u kojima je zakazana glavna rasprava mogu se držati u ormaru s pretincima, koji su označeni prema broju dana u mjesecu.

XVII. STATISTIKA I PRAĆENJE RADA

1. PODACI ZA STATISTIČKA ISTRAŽIVANJA

Članak 133.

Za vođenje statistike koju prema posebnom zakonu vodi Državni zavod za statistiku državna odvjetništva sređuju i dostavljaju statističke podatke o svom radu na tiskanicama i obrascima, propisanim zakonom ili drugim propisom na osnovu zakona.

Članak 134.

Statistička izvješća popunjavaju se na posebnim obrascima, na temelju podataka iz pojedinih upisnika.
Popunjeni statistički listovi i redovita statistička izvješća dostavljaju se nadležnim tijelima u propisanim rokovima.

2. IZVJEŠĆA O RADU

Članak 135.

Državno odvjetništvo podnosi višem državnom odvjetništvu izvješće o cjelokupnom radu državnog odvjetništva za svaki mjesec, koje sadrži podatke o dovršenim postupcima, postupcima koji su u tijeku, te radnjama koje su poduzeli, kao i podatke o neriješenim predmetima.

Članak 136.

Mjesečna izvješća koja državna odvjetništva dostavljaju višem državnom odvjetništvu imaju tri dijela;
– prvi dio se odnosi na izvješćivanje o pravnoj i drugoj problematici, sastancima i općenito izvanpostupovnom radu.
– drugi dio sadrži izvješća o značajnim predmetima,
– treći dio izvješća sastoji se od statističkih tabela o radu kaznenih i građansko-upravnih odjela uz koje se daju samo najnužniji komentari ako je to potrebno zbog velikih zaostataka ili velikog broja negativnih odluka.
Općinska državna odvjetništva dostavljaju svoja izvješća županijskim državnim odvjetništvima najkasnije do 5. u mjesecu, a županijska državna odvjetništva podnose svaki mjesec izvješće Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske najkasnije do 10. u mjesecu.
U skladu s naputkom Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske izvješća se Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske dostavljaju u pisanom ili elektronskom obliku.
Ako je državno odvjetništvo u izviješću navelo koje radnje namjerava poduzeti u pojedinom značajnom predmetu, a nakon toga utvrdi da se mora odmah poduzeti drugu radnju ili radnje zbog opasnosti od zastare, odgode ili proteka roka poduzet će te radnje o čemu će naknadno izvijestiti.

Članak 137.

Godišnje izvješće koje Državno odvjetništvo Republike Hrvatske za prethodnu godinu podnosi Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske izrađuje Ured Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske na osnovu godišnjih statističkih podataka županijskih državnih odvjetništava, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, te tematskih izvješća o radu na pojedinim područjima koje izrađuju pojedini odjeli državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Godišnje izvješće sadrži podatke o radu državnih odvjetništava na području kaznenog, građanskog i upravnog prava, pravnu problematiku pojedinih područja, pregled organizacije i stanja kadra te prijedloge za unapređenje rada.

Članak 138.

Godišnje izvješće koje niža državna odvjetništava koja podnose višem državnom sadrži statističke preglede i pisani dio.
U statističkim pregledima prikazuju se primljeni, riješeni i neriješeni predmeti, struktura kaznenih, građanskih i upravnih predmeta, optužnih akata i poslova zastupanja i pregled pravnih lijekova koji su podneseni i s kakvim uspjehom.
Statistički pregledi izrađuju se prema posebnom naputku Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske. Za njihovu točnost odgovoran je državni odvjetnik, odnosno drugi dužnosnik kojeg on odredi.
Pisani dio godišnjih izvješća nižih državnih odvjetništava sadrži podatke o radu državnih odvjetništava na području kaznenog, građanskog i upravnog prava, pravnu problematiku pojedinih područja, pregled organizacije i stanja kadra, te prijedloge za unapređenje rada.

3. EVIDENCIJA O RADU DRŽAVNIH ODVJETNIŠTAVA I DUŽNOSNIKA

Članak 139.

Državnoodvjetnička pisarnica vodi za svakog dužnosnika i savjetnika mjesečni popisni list koji sadrži: ukupan broj primljenih, riješenih i neriješenih prijava i predmeta, vrsta radnji, rokove u kojima su riješeni, odluke sudova i upravnih tijela povodom tih radnji, broj raspravnih dana i ročišta, te broj podnesenih pravnih lijekova i odluke povodom uloženih pravnih lijekova, kao i podatke o drugim izvanpostupovnim radnjama.
Na kraju kalendarske godine izrađuje se za svakog dužnosnika i savjetnika zbirni godišnji popisni list za proteklu godinu, čija se kopija odlaže u osobni spis dužnosnika i savjetnika.
Godišnji popisni list kao i službene zabilješke vezane za rad zamjenika na posebno složenim predmetima i poslovima, te druge zabilješke važne za ocjenu ulažu se u osobni spis zamjenika.
Za točnost podataka odgovoran je upravitelj pisarnice.

Članak 140.

Radi uspješnog vođenja nadzora nad radom nižih državnih odvjetnika, evidentiranja rezultata pregleda nižih državnih odvjetništava, primjedaba na rad pojedinih dužnosnika i evidencije o posebno složenim poslovima koje su obavila pojedina niža državna odvjetništva, više državno odvjetništvo osniva za svako niže državno odvjetništvo poseban spis (fascikl) u kojem se vode podaci u skladu s uputom koju donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske na osnovu članka 65. stavak 2. Zakona o državnom odvjetništvu.
Uz podatke navedene u stavku 1. ovog članka u poseban spis državnog odvjetništva ulaze i mjesečna izvješća o radu tog odvjetništva (članak 137. Pravilnika).

Članak 141.

Radi vođenja evidencije o radu zamjenika državnih odvjetnika, evidentiranja podataka o nadzoru nad radom zamjenika, o primjedbama i pohvalama na rad u državnom odvjetništvu se osniva osobni spis za svakog zamjenika državnog odvjetnika.
Osobni spis pojedinog dužnosnika sadrži podatke i vodi se na način naveden u naputku kojeg donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske temeljem članka 65. stavak 2. Zakona.
Ako državni odvjetnik radi na pojedinim kaznenim, građanskim i upravnim predmetima državno odvjetništvo osniva i osobni spis o radu državnog odvjetnika.
Evidencija o dužnosnika mora biti točna i potpuna i vodi se na način naveden u članku 139. ovog Pravilnika.
Uz evidenciju o radu u osobni spis ulažu se zabilješke o radu na posebno složenim predmetima i poslovima, o objavljenim stručnim radovima, pohađanju edukacije kao i pohvale i primjedbe u odnosu na svakog zamjenika.
Osobni spisi dužnosnika osnivaju se i vode u skladu s uputom koju donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske na temelju članka 65. Stavak 2. Zakona.
Podaci o radu zamjenika mogu se prikupljati radi praćenja rada i ocjenjivanja i mogu se koristiti samo u tu svrhu. Zamjenik ima pravo uvida u osobni spis.

Članak 142.

Spise o radu državnog odvjetništva kao i osobne spise dužnosnika vodi ured državnog odvjetnika.

Članak 143.

Poslovima u svezi sa statističkom službom upravlja upravitelj pisarnice, a izvješća dostavlja državnom odvjetniku.

4. DRUGA IZVJEŠĆA

Članak 144.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske može prema potrebi tražiti od nižih državnih odvjetništava da podnose i izvješća o određenim pojavama i dostavljaju druge statističke podatke.

XVIII. PRIVREMENO I STALNO ČUVANJE SPISA I STAVLJANJE U ARHIV

1. ČUVANJE SPISA

Članak 145.

U tijeku radnog vremena spisi ne smiju ostati bez nadzora.
Štambilji i pečati moraju se držati tako da budu dostupni samo djelatnicima koji s njima rukuju.
Poslije radnog vremena spisi i drugi materijali naročito pečati i štambilji drže se u zaključanim ormarima, stolovima ili kasama.

Članak 146.

Spisi u kojima je postupak u tijeku čuvaju se u pisarnici u posebnim omotima razvrstani po vrstama odluka i po rednim brojevima spisa.
Kazneni spisi u kojima nije donesena meritorna odluka uvijek se čuvaju u zaključanim ormarima.

Članak 147.

Obvezatni napuci i drugi napuci zavedeni u odgovarajuće upisnike, osim onih zavedenih u »Tajno«, »Vrlo tajno« i »Povjerljivo« odlažu se u odgovarajuće omote »Zbirke naputaka«, složenih redoslijedom primitka, po vrstama materije na koju se odnose i ulažu se u omote prema oznakama odgovarajućih upisnika.

Članak 148.

Nakon pravomoćnosti i dovršenja rada na pojedinim predmetima, pregledat će se spisi i donijeti naredbe o stavljanju spisa u arhiv. Tom naredbom odredit će se ujedno i rok čuvanja u arhivu, što će se na omotu spisa označiti otiskom štambilja (npr. »Čuvati do kraja 2001. god.«).
Spisi iz upisnika »VT«, »T« i »POV«, te pojedini spisi povijesnog ili drugog značenja za koje to državni odvjetnik odredi nose oznaku »Čuvati trajno«,
Naredbu »Stavi spis u arhiv« donosi državni odvjetnik ili spisom zaduženi dužnosnik, a naredbu »Čuvati trajno« državni odvjetnik.

Članak 149.

U priručnom arhivu koji se nalazi u pisarnici čuvaju se spisi dovršeni u tekućoj godini i prethodnoj godini složeni u omote u zasebnom ormaru.
Krajem godine prenose se u opći arhiv svi spisi kojima je od njihova dovršenja prošlo više od jedne kalendarske godine.

Članak 150.

Prvostupanjski kazneni spisi iz jedne kalendarske godine u kojima je prijava ustupljena, odbačena ili je dana izjava o odustanku od kaznenog progona, podnesen optužni akt, donesena prvostupanjska presuda, ili je podnesena žalba čuvaju se u pričuvnom arhivu u posebnim mapama.
Uobičajene oznake mapa su sljedeće:
a. u slučaju ustupa prijave mapa ima naziv »Ustup« i rimsko »I«, te godinu,
b. ako je došlo do prekida istrage mapa ima naziv »Prekid »Ia« i godinu,
c. ako je prijava odbačena »Odbačaj II« i godinu, ako je postupak obustavljen »Obustava IIa« i godinu,
d. ako je podnesen optužni prijedlog »Optužni prijedlog III« i godinu, a ako je podignuta optužnica »Optužnica IIIa« i godinu,
e. mapa predmeta u kojima je donesena nepravomoćna presuda ima naziv »N« – (Nepravomoćne) i godinu,
f. mapa predmeta u kojima je donesena pravomoćna presuda ima naziv IV »Pravomoćne« i godinu.
Mapa kaznenih prijava protiv nepoznatih počinitelja koje su stavljene u evidenciju ima naziv »KN-DO« i slovo »E«, dok mape za druge predmete koji su dovršeni nose naziv upisnika i oznaku »a/a«.
Oznake mapa rimskim brojevima, odnosno slovima upisuju se u upisnik u stupac »Napomena« radi evidencije gdje se spis nalazi.

Članak 151.

Opći arhiv zajednički je za sve vrste predmeta i knjiga, a smješten je u posebnoj prostoriji zaštićenoj od vlage, požara, prašine, oštećenja i slično.

Članak 152.

Vrlo tajni i tajni spisi, te pojedini spisi povijesnog ili drugog značenja za koje državni odvjetnik odredi da se posebno čuvaju i koji nose oznaku »Čuvati trajno«, čuvat će se odvojeno od ostalih spisa u kasi ili trezoru složeni redoslijedom njihova osnivanja.

2. IZDVAJANJE SPISA

Članak 153.

U općem arhivu na mjestu izdvojenih spisa ulažu se bilješke o tome gdje se spis nalazi ili se ulaže potpisana potvrda zaposlenika kojem je spis iz arhiva uručen.
Zahtjev za izdavanje spisa iz arhiva može tražiti samo državni odvjetnik ili dužnosnik.
Nakon vraćanja spisa u arhiv potpisana će se potvrda poništiti.

Članak 154.

Arhivom upravlja zaposlenik koga za to posebno odredi državni odvjetnik. On izdaje i ulaže spise u arhiv i vodi bilježnicu izdanih spisa.

3. ROKOVI ČUVANJA SPISA

Članak 155.

Rokovi čuvanja pojedinih kaznenih spisa uloženih u opći arhiv jesu:
1. Spisi koji se odnose na kaznene predmete u kojima je zapriječena kazna zatvora preko 5 godina čuvaju se 10 godina.
2. Spisi koji se odnose na kaznene predmete u kojima je zapriječena kazna zatvora do 5 godina čuvaju se 5 godina.
3. Svi ostali spisi, ako za pojedine posebnim propisima nije što drugo određeno, čuvaju se 5 godina.
4. Spisi koji se odnose na kaznene predmete u kojima je postupak prekinut čuvaju se do nastupanja apsolutne zastare, a rokovi predviđeni ovim člankom Pravilnika mogu se i mijenjati sukladno zakonskim propisima.
5. Rokovi čuvanja počinju teći istekom godine u kojoj je predmet stavljen u arhiv.
6. Predmeti u kojima je postupak prekinut, kao i predmeti protiv nepoznatih počinitelja čuvaju se do zastare kaznenog progona.

Članak 156.

Rokovi čuvanja pojedinih građansko-upravnih spisa uloženih u opći arhiv jesu:
1. Spisi u svezi s provođenjem postupka ovrhe, osim onih za koje je utvrđen dulji rok čuvanja, ostali R, za koje nije određen dulji rok čuvanja, čuvaju se 5 godina.
2. Spisi koji se odnose na upravni postupak, ovršni postupak, radne sporove, smetanje posjeda, stambene sporove i ostale parnične sporove, te pravna mišljenja i zemljišnoknjižne predmete čuvaju se 10 godina, nakon dovršetka postupka.
3. Spisi koji se odnose na stvarnopravne zahtjeve i izvansudske nagodbe čuvaju se 20 godina.

Članak 157.

Spisi koji su nakon isteka rokova propisanih u članku 155. i 156. ovoga Pravilnika izdvojeni iz općeg arhiva i predani nadležnom područnom državnom arhivu ili uništeni, upisat će se u odgovarajućem upisniku u odjeljku za upis datuma kad je obavljeno izdvajanje spisa iz arhiva.

4. SPISI KOJI SE TRAJNO ČUVAJU

Članak 158.

U općem arhivu čuvaju se trajno, odnosno do predaje nadležnom državnom arhivu, svi upisnici i pomoćne knjige koje se odnose na spise za koje su istekli rokovi čuvanja određeni u članku 162. ovoga Pravilnika.

Članak 159.

Trajno se čuvaju, odnosno do predaje državnom arhivu:
1. Upisnici, imenici i osobnici zaposlenika u državnom odvjetništvu.
2. Spisi iz posebnog arhiva državnog odvjetnika određeni po članku 152. ovoga Pravilnika.
3. Spisi iz »zbirke obvezatnih naputaka«.
Spisi iz st. 1. t. 1. – 3. ovoga članka, mogu se izlučiti iz posjeda Državnog odvjetništva Republike Hrvatske samo pod uvjetima propisanim posebnim zakonom.

Članak 160.

Nakon isteka rokova čuvanja spisi se izdvajaju iz arhiva državnog odvjetništva i s njima se postupa prema napucima područnog državnog arhiva.
U odgovarajućim upisnicima će se upisati izdvajanje spisa iz arhiva upisivanjem datuma izdvajanja u odjeljku »primjedba«.

5. PRIJENOS SPISA

Članak 161.

Prije početka rada novoosnovanih državnih odvjetništava obavlja se prijenos svih spisa u kojima nije dovršen postupak.
Dovršeni i arhivirani spisi ostaju u arhivu državnog odvjetništva koje je do tada bilo nadležno za postupanje na području novoosnovanog državnog odvjetništva.

Članak 162.

U slučaju prestanka rada državnog odvjetništva ili promjene nadležnosti neriješeni spisi predaju se državnom odvjetništvu koje preuzima nadležnost za postupanje u tim predmetima.
Koje će državno odvjetništvo preuzeti arhivsku građu iz stavka 1. ovoga članka, odlučit će Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.

XIX. STRUČNA KNJIŽNICA I INTRANET

Članak 163.

Državno odvjetništvo skrbi o redovitoj nabavi novih izdanja zakona i drugih propisa, stručnih časopisa i publikacija, zbirki sudskih odluka i službenih glasila potrebnih za što uspješnije i stručnije obavljanje poslova.
Krajem godine službena glasila i drugi stručni časopisi, ako nisu u elektronskom obliku, uvezuju se zajedno s kazalom i čuvaju u knjižnici.

Članak 164.

Tekstovi zakona i drugih propisa koji su često u uporabi nabavit će se u dovoljnom broju primjeraka za sve dužnosnike i službenike državnog odvjetništva.
Državni odvjetnik ili osoba koju on odredi skrbit će se da svi zaposlenici kojima je potrebno na pogodan način upoznaju odmah izmjene i dopune postojećih propisa.

Članak 165.

Zaposlenik kojeg odredi državni odvjetnik brinut će se o stručnoj knjižnici, nabavi i popunjavanju knjižnice.
Isti zaposlenik vodit će poseban popis izdanih knjiga i časopisa na uporabu u posebnoj bilježnici.
O nabavi novih izdanja komentara, zakonskih propisa i druge stručne literature odlučuje državni odvjetnik na prijedlog voditelja odjela ili odsjeka.

Članak 166.

Radi ujednačavanja postupanja i unapređenja rada na internoj mreži državnog odvjetništva (Intranet) objavljuju se svi obvezni napuci, osim onih koji nose oznaku tajnosti, statistički podaci i izvješća o radu.
Na Intranetu se također objavljuju pravna mišljenja i važnije odluke sudske odluke, stručni radovi, kao i drugi podaci važni za rad državnog odvjetništva kao cjeline.
Zamjenik kojeg odredi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske određuje koji će se podaci objaviti na Intranetu.

XX. VOĐENJE UPISNIKA I POMOĆNIH KNJIGA

1. UPISNICI I POMOĆNE KNJIGE

Članak 167.

Upisnici služe za upisivanje podnesaka kojima se u državnom odvjetništvu osniva spis za pojedini predmet i za upisivanje tijeka postupka i pojedinih radnji obavljenih u pojedinom postupku.
Naputak o podacima koje državno odvjetništvo treba voditi u upisnicima ili u računalnim programima ako se upisnici vode u računalnom obliku i obrasce upisnika donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske uz suglasnost Ministarstva pravosuđa.
Pomoćne knjige služe za upisivanje podataka na temelju kojih se mogu brže i lakše pronaći spisi kao i za upisivanje dopunskih i drugih podataka koji se ne upisuju u upisnike.
Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može odrediti vođenje pomoćnih knjiga koje služe radi olakšanja u obradi predmeta, praćenju rokova, provedbi istražnih radnji i sl., radi učinkovitijeg postupanja državnog odvjetništva.
Obrasci upisnika, pomoćnih knjiga, te razni drugi obrasci imaju nazive i brojeve navedene u ovom Pravilniku.

Članak 168.

Podaci iz pisanih upisnika ili računalno pohranjeni podaci su podloga za statistička i druga istraživanja i analize u državnom odvjetništvu.
Računalno vođene upisnike treba zaključiti s posebnim unosom kojeg traži računalni program i o tome napraviti ispis podataka koji se odlaže u poseban spis. Po zaključenju upisa, odnosno unosa podataka za kalendarsku godinu potrebno je arhivirati podatke iz upisnika na posebni medij i zasebno čuvati u skladu s posebnim naputkom. Po potrebi može biti napravljen ispis podataka iz računalno vođenog upisnika.

Članak 169.

Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske donosi naputke o statističkim pregledima koji se izrađuju na osnovu podataka pohranjenih u računalnom sustavu.
Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske po pribavljenoj suglasnosti nadležne službe Ministarstva pravosuđa donosi naputke u svezi izrade kopija računalnih podataka, pohrane kopija i drugih poslova vezanih za unos podataka u računalne upisnike odnosno druge programe za pohranu podataka.

2. VOĐENJE UPISNIKA I POMOĆNIH KNJIGA

Članak 170.

Upisnike i pomoćne knjige vode zaposlenici pisarnice određeni godišnjim rasporedom poslova.
Zaposlenici iz stavka 1. ovog članka unose podatke u računalno vođene upisnike.
Upisnici i pomoćne knjige vode se u pravilu zasebno za svaku vrstu predmeta i za svaku kalendarsku godinu.
Državna odvjetništva s manjim opsegom poslova mogu koristiti jednu knjigu upisnika ili pomoćnih knjiga za više godina. Tada se na sredini prve stranice lista iza kojeg počinju upisi u narednoj godini olovkom crvene boje označava godina.
Podaci u računalnom obliku unose se i čuvaju u skladu s karakteristikama pojedinog računalnog programa.

3. OZNAKE UPISNIKA I POMOĆNIH KNJIGA

Članak 171.

Upisnici i pomoćne knjige sastoje se od potrebnog broja araka propisanih tiskanica koji su uvezani u knjigu s tvrdim koricama.
Na korici se stavlja oznaka upisnika ili pomoćne knjige i godina na koju se odnosi (npr. Kazneni upisnik K-DO-2001, Parnični upisnik P-DO-2001.).
Upisnici u računalnom obliku označavaju se kada je to moguće istim slovnim ili brojčanim oznakama kao i upisnici koji se vode u obliku knjige.

4. PROVJERA RANIJEG UPISA

Članak 172.

Prije osnivanja spisa i njegova upisivanja u upisnik ili pomoćnu knjigu upisničar je dužan provjeriti je li već obavljen upis.
U upisnik se upisuje prvi podnesak kojim se osniva spis u državnom odvjetništvu, a kasniji se podnesci upisuju samo u popis podnesaka.
Upisivanje u upisnike i pomoćne knjige obavlja se po redoslijedu primitka, i to tintom i čitljivo.
Bilješke o kretanju spisa i sl. upisuju se olovkom. Radi bržeg uvida u kretanje spisa u kojem nije donesena odluka u rubrici »Primjedba« unosi se olovkom datum predaje spisa u rad, oznaka kalendara (npr. kal 5/05), ove oznake se ne brišu već se starije precrtavaju, sve dok nije ispunjen prostor za primjedbu.
Unos podataka u računalne upisnike prilagođava se karakteristikama programa koji se koristi.

5. POGREŠNI UPISI

Članak 173.

Pogrešni upisi ne smiju se brisati, već će se cijeli upis precrtati kosom crtom olovkom crvene boje i u odjeljku »Primjedba« upisat će se »pogrešan upis«.
Pogrešni upisi u pojedinim odjeljcima upisnika kao i u pomoćnim knjigama, precrtat će se vodoravnom crtom i upisat će se točan upis.
Spisi upisani iz pogrješnog upisa u upisniku dobivaju sljedeći redni broj, a na kraju godine se od zadnjeg broja upisa odbiju pogrešni upisi.
Pogrešni upisi u računalno vođenom programu evidentiraju se na način i u skladu s osobinama tog programa.

6. UPIS SPAJANJA SPISA

Članak 174.

Prigodom spajanja spisa u upisniku će se tintom upisati u odjeljku »Primjedba« (npr. »spojen na broj K-DO-56/01, P-DO-56/01), a ako se spisi privremeno spajaju, zabilješka će se upisati olovkom.
Zabilješka upisana u upisniku stavit će se i na omot spisa s kojim se spis spaja (npr. »spojen spis« K-DO-65/01, P-DO-65/01).
Na isti će se način zabilježiti i razdvajanje spisa upisivanjem bilješke (npr. »izdvojen spis broj K-DO-75/01, P-DO-75/01«).
Spajanje spisa u računalnim upisnicima evidentira se na način i u skladu s osobinama programa koji se koristi.

7. UPIS DOVRŠENOG SPISA

Članak 175.

Ako je postupak u pojedinom predmetu dovršen, redni broj tog spisa u upisniku će se obilježiti olovkom crvene boje znakom konačnog rješenja (okomite i vodoravne crte).
Isti će se znak u tom slučaju staviti i ispred poslovnog broja spisa na omotu spisa.
Spis koji se odnosi na više osoba označit će se kao konačno dovršen tek kad je postupak dovršen u odnosu na sve osobe.
Ako su u svim spisima, upisanim na jednom listu upisnika, postupci dovršeni, u donjem lijevom kutu tog lista upisnika olovkom crvene boje stavit će se znak četverokuta.
Upis dovršenog spisa u računalnim upisnicima evidentira se na način i u skladu s osobinama programa koji se koristi.

8. ZAKLJUČIVANJE UPISNIKA

Članak 176.

Na kraju svake godine (31. prosinca) upisnici se zaključuju. Zaključivanje se obavlja tako da se iza posljednjeg upisanog poslovnog broja stavlja zabilješka koja sadrži: dan, mjesec i godinu zaključenja, redni broj posljednjeg upisa u upisniku, redne brojeve poništenih upisa, broj riješenih spisa, te broj i točan popis spisa koji su na kraju godine ostali neriješeni.
Tu zabilješku upisuje u upisnik i potpisuje upisničar, a svojim potpisom potvrđuje državni odvjetnik, odnosno zaposlenik kojeg on odredi.
Računalni upisnik zaključuje se na način i u skladu s osobinama programa koji se koristi.

9. PRIJENOS NEDOVRŠENIH SPISA

Članak 177.

Spisi u kojima nije donesena drţavnoodvjetnička odluka do isteka treăe kalendarske godine, računajuăi od dana upisa, prenijet ăe se na početku tekuăe kalendarske godine zajedno sa svim upisima i prijađnjim oznakama u upisnik za tekuău godinu i upisat ăe se redoslijedom njihova primitka, prije svih predmeta iz te godine.
Ispod posljednjeg prenesenog spisa u novom upisniku povlači se olovkom u boji vodoravna crta ispod koje se nastavlja upisivanje spisa primljenih u tekuăoj godini, počevđi od rednog broja 1.
Prijenos spisa zabiljeţit ăe se u starom upisniku u odjeljku »Primjedba«, a redni ăe se broj tog spisa zaokruţiti olovkom crvene boje.
Upisnici iz kojih su preneseni svi nerijeđeni spisi u nove upisnike odlaţu se u opăi arhiv.
Ukoliko je u upisniku iz kojeg bi se spisi trebali prenijeti viđe od Ľ svih spisa nedovrđeno, neăe se vrđiti prijenos.
Upisi iz tih upisnika ăe se prenijeti kad se broj nedovrđenih spisa smanji ispod broja navedenog u prethodnom stavku.

10. UPISI U IMENIK

Članak 178.

Ako se jedan spis odnosi na više osoba, svaka će se osoba upisati u imenik posebno.
U imenik se upisuje puno ime odnosno naziv osobe s mjestom prebivališta, odnosno sjedišta.
U kaznenim spisima upisuju se imena prijavljenih osoba, a u građanskim i upravnim spisima upisuju se imena obiju stranaka.
Činjenicu upisa podataka u imenik upisničar označava stavljanjem iznad rednog broja spisa u upisniku znaka »V«.
Ako se upisi vode u računalnim upisnicima ne vode se posebni imenici.

11. PREGLED UPISNIKA

Članak 179.

Državni odvjetnik ili zaposlenik kojeg on odredi obavlja pregled upisnika i drugih pomoćnih knjiga najmanje dva puta godišnje i obavljeni pregled bilježi u pregledanim knjigama stavljanjem datuma pregleda i svoga potpisa.
Pregled se u računalnim upisnicima evidentira se na način i u skladu s osobinama programa koji se koristi.

12. UPISNICI

Članak 180.

Općinska državna odvjetništva vode ove upisnike:

– za kaznene predmete
1. Kazneni upisnik za poznate punoljetne počinitelje kaznenih djela,
»K-DO« (obrazac br. 1) Naputka kojeg Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske donosi na način određen u članku 167. stavak 2. Pravilnika (u daljnjem tekstu: Naputak)
2. Kazneni upisnik za mlađe punoljetne počinitelje kaznenih djela
3. Kazneni upisnik za nepoznate počinitelje kaznenih djela
»KN-DO« (obrazac br. 3) Naputka
4. Upisnik za razne kaznene predmete županijskih i općinskih državnih odvjetništava (razne pritužbe, molbe, upozorenja, izvankazneni postupak)
»KR-DO« (obrazac br. 4) Naputka
5. Kazneni upisnik za maloljetne počinitelje svih vrsta kaznenih djela
»KM-DO« (obrazac br. 8) Naputka
6. Upisnik za upravni i prekršajni postupak
»UPP-DO« (obrazac br. 9) Naputka
7. Upisnik za građanske stvari (molbe i podneske stranaka i postupci po službenoj dužnosti)
»G-DO« (obrazac br. 10) Naputka
8. Upisnik za izvanpostupovne radnje u predmetima maloljetnih počinitelja kaznenih djela
»UM - DO« (obrazac br. 13) Naputka
9. Upisnik počinitelja kaznenih djela – djeca
»KD - DO« (obrazac br. 14). Naputka
10. Kazneni upisnik za pravne osobe
»KPO-DO« (obrazac 19) Naputka

– za građanske i upravne predmete
1. Parnični upisnik »P-DO (obrazac br. 20) Naputka
2. Ovršni upisnik »O-DO« (obrazac br. 21) Naputka
3. Izvanparnični upisnik »Ip-DO« (obrazac br. 22) Naputka
4. Upisnik pravnih mišljenja »M-DO« (obrazac br. 23) Naputka
5. Upisnik upravnih stvari »U-DO« (obrazac br. 24) Naputka
6. Upisnik upravnih sporova »Us-DO« (obrazac br. 25) Naputka
7. Upisnik adhezionih postupaka »A-DO« (obrazac br. 26) Naputka
8. Upisnik preventivne djelatnosti »N-DO« (obrazac br. 27) Naputka
9. Upisnik raznih ostalih stvari »R-DO« (obrazac br. 28). Naputka

U općinskim državnim odvjetništvima s većim opsegom poslova koji se vode u pojedinom upisniku mogu se, na temelju odluke Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, voditi posebni upisnici za tu pojedinu vrstu pravnih stvari.

Članak 181.

Županijska državna odvjetništva vode ove upisnike:

– za kaznene predmete
1. Kazneni upisnik za poznate punoljetne počinitelje kaznenih djela
»K-DO« (obrazac br. 1) Naputka
2. Kazneni upisnik za mlađe punoljetne počinitelje kaznenih djela
»KMP-DO« (obrazac br. 2) Naputka
3. Kazneni upisnik za nepoznate počinitelje kaznenih djela
»KN-DO« (obrazac br. 3) Naputka
4. Upisnik za razne kaznene predmete (razne pritužbe, molbe, upozorenja, izvankazneni postupak)
»KR-DO« (obrazac br. 4) Naputka
5. Kazneni upisnik za maloljetne počinitelje kaznenih djela
»KM-DO« (obrazac br. 8) Naputka
6. Upisnik za upravni i prekršajni postupak
»UPP-DO (obrazac br. 9) Naputka
7. Upisnik za građanske stvari (molbe i podneske stranaka i postupci po službenoj dužnosti)
»G-DO« (obrazac br. 10) Naputka
8. Upisnik počinitelja kaznenih djela – djeca
»KD-DO« (obrazac br. 14) Naputka
9. Kazneni upisnik u drugostupanjskom postupku
»KŽ-DO« (obrazac br. 15) Naputka
10. Kazneni upisnik u drugostupanjskom postupku za maloljetne osobe
»KŽM-DO« (obrazac br. 16). Naputka
11. Kazneni upisnik za pravne osobe
»KPO-DO« (obrazac br. 18) Naputka

– za građanske i upravne predmete
1. Parnični upisnik »P-DO (obrazac br. 20) Naputka
2. Ovršni upisnik »O-DO« (obrazac br. 21) Naputka
3. Izvanparnični upisnik »Ip-DO« (obrazac br. 22) Naputka
4. Upisnik pravnih mišljenja »M-DO« (obrazac br. 23) Naputka
5. Upisnik upravnih stvari »U-DO« (obrazac br. 24) Naputka
6. Upisnik upravnih sporova »Us-DO« (obrazac br. 25) Naputka
7. Upisnik adhezionih postupaka »A-DO« (obrazac br. 26) Naputka
8. Upisnik preventivne djelatnosti »N-DO« (obrazac br. 27) Naputka
9. Upisnik raznih ostalih stvari »R-DO« (obrazac br. 28). Naputka
10. Stečajni upisnik »S-DO« (obrazac br. 29) Naputka

U županijskim državnim odvjetništvima s većim opsegom poslova koji se vode u pojedinom upisniku mogu se, na temelju odluke Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, voditi posebni upisnici za tu vrstu pravnih stvari.

Članak 182.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske vodi ove upisnike:

– za kaznene predmete
1. Upisnik predmeta izvanrednog ublažavanja kazne, preispitivanja sudskih odluka i sukoba nadležnosti sudova
»KR-DO« (obrazac br. 5) Naputka
2. Upisnik pritužbi i drugih podnesaka u kaznenopravnim postupcima
»KR-I-DO« (obrazac br. 6) Naputka
3. Upisnik predmeta koji se odnose na ustup ili preuzimanje kaznenog progona, zamolnice, izručenja i međunarodnu pravnu pomoć
»KR-II-DO« (obrazac br. 7) Naputka
4. Kazneni upisnik za počinitelje kaznenih djela u drugostupanjskom postupku
»KŽ-DO« (obrazac br. 15) Naputka
5. Upisnik molbi stranaka za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti i pojedini kazneni predmeti Naputka
»KZZ-DO« (obrazac br. 17) Naputka

– za građanske i upravne predmete
1. Parnični upisnik »P-DO (obrazac br. 20) Naputka
2. Ovršni upisnik »O-DO« (obrazac br. 21) Naputka
3. Izvanparnični upisnik »Ip-DO« (obrazac br. 22) Naputka
4. Upisnik pravnih mišljenja »M-DO« (obrazac br. 23) Naputka
5. Upisnik upravnih stvari »U-DO« (obrazac br. 24) Naputka
6. Upisnik upravnih sporova »Us-DO« (obrazac br. 25) Naputka
7. Upisnik adhezionih postupaka »A-DO« (obrazac br. 26) Naputka
8. Upisnik preventivne djelatnosti »N-DO« (obrazac br. 27) Naputka
9. Upisnik raznih ostalih stvari »R-DO« (obrazac br. 28). Naputka

U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske s većim opsegom poslova koji se vode u pojedinom upisniku mogu se, na temelju odluke Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, voditi posebni upisnici za tu vrstu pravnih stvari.

– za zahtjeve za zaštitu zakonitosti i revizije
1. Upisnik molbi stranaka ili po službenoj dužnosti za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv odluka sudova u građanskim stvarima
»G-DO« (obrazac br. 11) Naputka
2. Upisnik molbi stranaka ili po službenoj dužnosti za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv odluka upravnog suda ili u prekršajnom postupku
»UZ-DO« (obrazac br. 12) Naputka
3. Upisnik dostavljenih predmeta po službenoj dužnosti u povodu uloženih revizija stranaka
»G-I-DO« (obrazac br. 18) Naputka

13. OSTALI UPISNICI

Članak 183.

U svim državnim odvjetništvima obvezatno se moraju voditi i sljedeći upisnici: »T«, »VT«, »POV«, »OGR« »A«, »O«, »R« i »P« - svi prema obrascu broj 30 Naputka.
U svim državnim odvjetništvima obavezno se vodi i upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama »PPI-DO«, prema obrascu iz Pravilnika o ustroju, sadržaju i načinu vođenja službenog upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama (Narodne novine br. 137/04).

14. IMENICI I POMOĆNE KNJIGE

Članak 184.

a) Imenici

Ako se upisnici vode u knjigama općinska državna odvjetništva vode imenike uz ove upisnike:
Imenik uz upisnike K-DO, KMP-DO, KN-DO, KD-DO i KR-DO (obrazac br. 62 Sudskog poslovnika).
Imenik uz upisnike UPP-DO, G-DO i IRM-DO (obrazac br. 63 Sudskog poslovnika).
Imenik uz upisnike P-DO, O-DO, Ip-DO, N-DO, U-DO, Us-DO, R-DO i M-DO (obrazac br. 63 Sudskog poslovnika).
Županijska državna odvjetništva vode imenike uz ove upisnike:
Imenik uz upisnike K-DO, KMP-DO, KN-DO, KD-DO, KR-DO, KŽ-DO, i KŽM-DO (obrazac br. 62 Sudskog poslovnika).
Imenik uz upisnike UPP-DO, GD-DO (obrazac br. 62 Sudskog poslovnika).
Imenik uz upisnike P-DO, O-DO, Ip-DO, S-DO, N-DO, U-DO, Us-DO, R-DO i M-DO (obrazac br. 63 Sudskog poslovnika).
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske vodi imenik uz ove upisnike:
Imenik uz upisnik KŽ-DO (obrazac br. 62 Sudskog poslovnika).
Imenik uz upisnike KR-DO, KR-I-DO, KR-II-DO, KZZ-DO, G-I-DO i U-DO, (obrazac br. 63 Sudskog poslovnika).
Imenik uz upisnike P-DO, O-DO, Ip-DO, N-DO, U-DO, Us-DO, R-DO i M-DO (obrazac br. 63 Sudskog poslovnika).

b) Pomoćne knjige

Državna odvjetništva vode ove pomoćne knjige:
Knjigu pritvora (KP)             (obrazac br. 82 Sudskog poslovnika)
Knjigu oduzetih predmeta (KOP)           (obrazac br. 34) Naputka
Knjigu ročišta (KR)               (obrazac br. 17 Sudskog poslovnika)
Primopredaj. knjigu za unutar. dostavu     (obrazac br. 31) Naputka
Dostavnu knjigu za poštu                         (obrazac br. 32) Naputka
Dostavnu knjigu za mjesto                         (obrazac br. 33) Naputka
Dnevnik službenih putovanja         (obrazac br. 5 Sudskog poslovnika)
Bilježnicu izdanih spisa iz arhiva     (obrazac br. 27 Sudskog poslovnika).

15. VRSTE UPISNIKA

a) Kazneni upisnici

Članak 185.

U Kazneni upisnik »K-DO« upisuju se počinitelji kaznenih djela punoljetne osobe sa svim obilježjima zahtjeva za provođenje kaznenog postupka, podacima oštećenika ili drugog prijavitelja kaznenog djela.
Kazneni upisnik prati kretanje spisa do dovršetka postupka i arhiviranja prema podacima obrasca broj 1 Naputka.

Članak 186.

U Kazneni upisnik mlađih punoljetnika (»KMP-DO«) upisuju se kaznene prijave protiv mlađih punoljetnih osoba i punoljetnih osoba koje su počinile kaznena djela na štetu djece i maloljetnika, te odluke donesene tijekom postupka, prema obrascu broj 2 Naputka.

Članak 187.

U Kazneni upisnik za nepoznate počinitelje kaznenih djela (»KN-DO«) upisuju se određene protupravne radnje za koje nisu poznati počinitelji kaznenih djela i podaci o djelovanju državnog odvjetnika u otkrivanju kaznenih djela, te rezultat rada tijela kaznenog postupanja, prema obrascu broj 3 Naputka.

Članak 188.

Kazneni upisnici za razne kaznene predmete »KR-DO««KR-I-DO«, »KR-II-DO« osnivaju se za razne pritužbe, molbe, upozorenja, izvan kaznenog postupka.
U Kazneni upisnik za razne kaznene predmete (»KR-DO«) općinskih i županijskih državnih odvjetništava (Obrazac broj 4) i (»KR-I-DO«) Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (Obrazac broj 6) upisuju se svi podaci o podnositelju pritužbe i predmetu koji bi bio predmetom raspravljanja i odluke državnog odvjetništva, odnosno njegove izvanpostupovne aktivnosti, kao i drugi podaci prema obrascu i ostali podnesci upućeni Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske na pojedine predmete nižih državnih odvjetništava u kojima su odlučivali.
U Kazneni upisnik (»KR-DO«) Državnog odvjetništva Republike Hrvatske upisuju se razni zahtjevi koji se odnose na izvanredno ublažavanje kazne, preispitivanje sudskih odluka i sukobi nadležnosti, prema obrascu broj 5. Naputka.
U Kazneni upisnik za razne kaznene predmete (»KR-II-DO«) upisuju se zahtjevi za ustup ili preuzimanje kaznenog progona, zamolnice, izručenja i međunarodnu pravnu pomoć, prema obrascu broj 7 Naputka.

Članak 189.

U Kazneni upisnik za maloljetne počinitelje (»KM-DO«) upisuju se podaci o maloljetnim počiniteljima kaznenih djela i odlukama donesenim tijekom postupka, prema obrascu broj 8 Naputka.

Članak 190.

U Upisnik za upravni postupak (»UPP-DO«) upisuju se svi predmeti koji se odnose na upravne poslove iz nadležnosti bilo kojeg odvjetništva, a koji su zaprimljeni u općinskom državnom odvjetništvu. Isto tako, u taj upisnik unose se i svi predmeti koji se odnose na prekršajni postupak iz nadležnosti državnih odvjetništava, prema obrascu broj 9 Naputka.

Članak 191.

U Upisnik za građanske stvari (»G-DO«) – za županijska i općinska državna odvjetništva upisuju se molbe i prijedlozi stranaka za revizije i zahtjeve za zaštitu zakonitosti u raznim građanskim stvarima, kao i izvanredni pravni lijekovi koje državna odvjetništva podnose po službenoj dužnosti, s oznakama imena stranaka koje su podnositelji i njihovih protustranaka u istom predmetu, prema obrascu broj 10 Naputka.

Članak 192.

U Upisnik izvanpostupovnih radnji (»UM-DO«) upisuju se podaci za izvanpostupovne radnje u predmetima maloljetnih počinitelja kaznenih djela, prema obrascu broj 13 Naputka.

Članak 193.

U Upisnik počinitelja kaznenih djela – djeca (»KD-DO«) unose se izvješća o djeci počiniteljima kaznenih djela, te upisuje vrsta i broj počinjenih kaznenih djela i povratništvo, prema obrascu broj 14 Naputka.

Članak 194.

U Upisnik prijavljenih pravnih osoba zbog odgovornosti za počinjena kaznena djela (»KPO-DO«) upisuju se podaci o pravnim osobama koje odgovaraju za kaznena djela počinjena od strane odgovornih osoba, prema obrascu broj 19 ovoga Naputka.

Članak 195.

U Kazneni upisnik u drugostupanjskom postupku počinitelja kaznenih djela iz nadležnosti županijskog suda (»KŽ-DO«) u povodu žalbi na presude općinskih sudova upisuju se podaci o predmetu prvostupanjskog kaznenog postupka, optuženicima i žaliteljima, prema obrascu broj 15 Naputka.

Članak 196.

U Kazneni upisnik u drugostupanjskom postupku za maloljetne osobe kazneni (»KŽM-DO«) upisuju se podaci o podnositelju žalbe, prvostupanjskoj odluci, načinu rješavanja žalbe i drugi podaci, prema obrascu broj 16 Naputka.

Članak 197.

U Kazneni upisnik zahtjeva za zaštitu zakonitosti (»KZZ-DO«) u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske upisuju se svi prijedlozi za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti ili podaci u kaznenim predmetima u kojima po službenoj dužnosti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podiže zahtjev za zaštitu zakonitosti, podaci o osobi koja je podnijela prijedlog za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti, podaci o predmetu i sadržaju predmeta, kao i podaci o predspisu, ako je bio razmatran u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, prema obrascu broj 17 Naputka.

b) Građanski i upravni upisnici

Članak 198.

U Parnični upisnik »P-DO« upisuju se stranke u parničnom postupku koje državno odvjetništvo zastupa po zakonu ili po punomoći, prema obrascu broj 20 Naputka.
U ovaj upisnik upisuju se i spisi u kojima je izdan platni nalog.

Članak 199.

U Ovršni upisnik (»O-DO«) upisuju se ovršni spisi u kojima su stranke koje po zakonu ili po punomoći zastupa državno odvjetništvo, prema obrascu broj 21 Naputka.

Članak 200.

U Izvanparnični upisnik (»Ip-DO«) upisuju se izvanparnični i zemljišnoknjižni spisi u kojima su stranke državna tijela, odnosno pravne osobe koje po zakonu ili po punomoći zastupa državno odvjetništvo, prema obrascu broj 22 Naputka.

Članak 201.

U Upisnik pravnih mišljenja (»M-DO«) upisuju se spisi u kojima državno odvjetništvo daje mišljenje o pravnoj valjanosti ugovora ili o drugim imovinsko-pravnim pitanjima, prema obrascu broj 23 Naputka.

Članak 202.

U Upisnik upravnih stvari (»U-DO«) upisuju se spisi u kojima je kao stranka u upravnom postupku pravna osoba ili državno tijelo koje po zakonu zastupa državno odvjetništvo, prema obrascu broj 24 Naputka.

Članak 203.

U Upisnik upravnih sporova (»Us-DO«) upisuju se upravni sporovi u kojima jednu od stranaka zastupa državno odvjetništvo po zakonu ili po punomoći, prema obrascu broj 25 Naputka.

Članak 204.

U Upisnik adhezionih postupaka (»A-DO«) upisuju se spisi kaznenog postupka u kojima je u adhezionom postupku podnesen zahtjev za naknadu štete počinjene na imovini Republike Hrvatske, županija ili Grada Zagreba, prema obrascu broj 26 Naputka.

Članak 205.

U Upisnik preventivne djelatnosti (»N-DO«) upisuju se spisi u kojima državno odvjetništvo prije pokretanja parnice ili drugog postupka poduzima mjere za sporazumno rješenje spornog odnosa, prema obrascu broj 27 Naputka.
U taj se upisnik upisuju i spisi u kojima se pravna ili fizička osoba, koja namjerava pokrenuti parnicu ili drugi postupak protiv stranke koju državno odvjetništvo zastupa po zakonu, obraća nadležnom državnom odvjetništvu s prijedlogom da se sporni odnos riješi bez pokretanja parnice ili drugog postupka.

Članak 206.

U Upisnik raznih ostalih stvari (»R-DO«) upisuju se spisi koji se odnose na druge vrste predmeta, koji se ne upisuju u prethodne upisnike, prema obrascu broj 28 Naputka.

Članak 207.

U Stečajni upisnik (»S-DO«) upisuju se stečajni predmeti u kojima vjerovnika zastupa državno odvjetništvo po zakonu ili po punomoći, prema obrascu broj 29 Naputka.

c) Upisnici zahtjeva za zaštitu zakonitosti u građanskim i upravnim stvarima i izjavljenih revizija

Članak 208.

U Upisnik za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti (»G-DO«) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske upisuje se prijedloge za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv odluka sudova u građanskim stvarima po molbi stranaka ili po službenoj dužnosti. U upisniku se upisuju podaci o imenima stranaka, vrsti spora, njihovoj vrijednosti, ako se tim podacima raspolaže, prema obrascu broj 11 ovoga Pravilnika.

Članak 209.

U upisnik izjavljenih revizija (G-I-DO) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske upisuju se sve revizije koje po službenoj dužnosti dostavljaju sudovi. U upisniku se upisuju podaci o imenima stranaka, vrsti spora, njihovoj vrijednosti, ako se tim podacima raspolaže, prema obrascu broj 18 Naputka.
Na podnesku kojim se dostavlja revizija upisuju se podaci o uvjetima propisanim člankom 390. Zakona o parničnom postupku.

Članak 210.

U upisnik (UZ-DO) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske upisuje sve predmete u povodu prijedloga stranaka za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv presuda Upravnog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, kao i prijedlozi za postupanje državnog odvjetnika u stvarima u kojima je on isključivo nadležan za postupanje po Zakonu o državnom odvjetništvu i Zakonu o općem upravnom postupku.
U upisnik se upisuje ime predlagatelja i predmet spora.
U upisnik se upisuju i svi predmeti u kojima državni odvjetnik poduzima ili će poduzeti izvanpostupovne radnje, prema obrascu 12 Naputka.

16. UPISNICI DRŽAVNOODVJETNIČKE UPRAVE

Članak 211.

U upisnik »VT«, upisuju se svi predmeti s oznakom »Vrlo tajno« koji su zaprimljeni u državnom odvjetništvu s tom klasifikacijom ili se radi o spisima Državnog odvjetništva Republike Hrvatske koje je tako klasificirao Glavni državni odvjetnik, a čiji sadržaj je dostupan samo osobama koje imaju certifikat za pristup klasificiranim podacima prema obrascu broj 30 Naputka.

Članak 212.

U upisnik »T« upisuju se svi podnesci koji se primaju u državnom odvjetništvu s tom klasifikacijom ili se radi o spisima Državnog odvjetništva Republike Hrvatske koje je tako klasificirao Glavni državni odvjetnik, a čiji sadržaj je dostupan samo osobama koje imaju certifikat za pristup klasificiranim podacima prema obrascu broj 30 Naputka.

Članak 213.

U upisnik »POV« upisuju se svi podnesci koji se primaju u državnom odvjetništvu s tom klasifikacijom ili se radi o spisima državnog odvjetništva koje je tako klasificirao državni odvjetnik, a čiji sadržaj je dostupan samo osobama koje imaju certifikat za pristup klasificiranim podacima prema obrascu broj 30 Naputka.

Članak 214.

U upisnik »OGR« upisuju se svi podnesci koji se primaju u državnom odvjetništvu s tom klasifikacijom ili se radi o spisima državnog odvjetništva koje je tako klasificirao državni odvjetnik ili dužnosnik kojeg je on za to ovlastio, a čiji sadržaj je dostupan dužnosnicima i zaposlenicima državnog odvjetništva koji te spise koriste u radu prema obrascu broj 30 Naputka.

Članak 215.

U upisnik »A« upisuju se svi predmeti od općeg interesa za državno odvjetništvo, suradnja s drugim tijelima, bez obzira na to da li sadržaji predmeta potječu iz državnog odvjetništva ili su podnesci upućeni državnom odvjetništvu. U upisnik se upisuje kratak sadržaj predmeta, oznaka pošiljatelja i način rješavanja, prema obrascu broj 30 Naputka.

Članak 216.

U upisnik »O« upisuju se svi predmeti koji sadrže obvezatne i druge upute nižim državnim odvjetništvima, upute za rad i sl., prema obrascu broj 30 Naputka.

Članak 217.

U upisnik »R« vode se svi računovodstveni poslovi državnog odvjetništva, prema obrascu broj 30 Naputka.

Članak 218.

U upisniku »P« upisuju se svi statusni podaci uposlenika u državnim odvjetništvima, prema obrascu broj 30 Naputka.

Članak 219.

U upisnik »PPI-DO« upisuju se usmeni i pisani zahtjevi kojim ovlaštenika prava na informaciju ostvaruje pravo na pristup informaciji, radi izrade izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, te vođenju evidencije o broju podnesenih i riješenih zahtjeva, prema obrascu iz Pravilnika o ustroju, sadržaju i načinu vođenja službenog upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama (»Narodne novine« br. 137/04).

17. POSEBNI IMENICI, KNJIGE I OMOTI SPISA

a) Imenici

Članak 220.

Državna odvjetništva vode pomoćne knjige, i to: imenike, knjige pritvora, knjige oduzetih predmeta, knjige ročišta, primopredajne knjige za unutarnju dostavu, dostavne knjige za poštu, bilježnice izdanih knjiga iz arhiva, bilježnice o izdavanju i vraćanju knjiga iz knjižnice i dnevnike službenih putovanja.
Ako se upisnici vode u računalnom obliku ne vode se posebni imenici.

Članak 221.

Za svaki upisnik za koji se predviđa da će broj predmeta godišnje biti veći od 100 obvezno se vodi imenik.
Imenik se vodi u uvezanim knjigama, s posebnim listovima za svako slovo abecede.
U jednoj knjizi imenika mogu se upisivati predmeti za više godina. U tom slučaju stavlja se olovkom crvene boje na početku svake godine kod pojedinog slova oznaka tekuće kalendarske godine.
Ako se u jednom predmetu kazneni postupak vodi prema više osoba, svaka će se osoba upisati posebno pod odgovarajuće slovo u isti, odnosno odgovarajući imenik.
Imenici za kaznene upisnike vode se prema prezimenu okrivljenika, a odvojeno prema prezimenu ili nazivu oštećenika.
Imenici za kaznene upisnike pravnih osoba vode se prema nazivu prijavljene pravne osobe, a odvojeno prema prezimenu ili nazivu oštećenika.
Uz upisnik »A« vodi se u pravilu osim osobnog i stvarni imenik.
Općinska državna odvjetništva s manjim opsegom poslova mogu voditi zajednički imenik za više upisnika. U tom slučaju posebno se vodi imenik za sve kaznene predmete, a posebno imenik za predmete državnoodvjetničke uprave.
Ako se upisnici vode u računalnom obliku ne vode se posebni imenici.

b) Knjiga pritvora

Članak 222.

U knjigu pritvora upisuju se sve osobe koje su naredbom tijela unutarnjih poslova ili suda stavljene u pritvor, prema obrascu broj 82 Sudskog poslovnika.

c) Knjiga oduzetih predmeta (»KOP«)

Članak 223.

U knjigu oduzetih predmeta (»KOP«) upisuju se predmeti koji su oduzeti u tijeku kaznenog postupka i čuvaju se kod državnog odvjetništva ili druge pravne ili fizičke osobe.
Popis oduzetih predmeta vodi se odvojeno za svaku godinu u knjizi koja može služiti za više godina, prema obrascu broj 34 Naputka.
U knjigu se unosi datum primitka, ime i prezime osobe od koje je predmet oduzet, oznaka broja spisa iz glavnog upisnika te kratak opis predmeta i količina.

d) Knjiga ročišta

Članak 224.

U knjigu sudskih rasprava upisuju se spisi u kojima su zakazane rasprave po danima kada se imaju održati. Rasprave određene za isti dan upisuju se redom po kojem se održavaju uz naznaku sata i minute određenih za početak rasprave, oznake spisa, imena okrivljenika, predsjednika vijeća pred kojim se rasprava održava i dužnosnika koji će zastupati optužbu, prema obrascu broj 17 Sudskog poslovnika.

e) Primopredajna knjiga za unutarnju dostavu

Članak 225.

U primopredajnu knjigu za unutarnju dostavu državnoodvjetnička pisarnica upisuje oznake spisa koji su predani u rad dužnosniku, odnosno savjetniku, i koji su vraćeni na rad pisarnici.
U primopredajnoj knjizi potvrđuje se primitak spisa stavljanjem datuma i potpisa primatelja, prema obrascu broj 35 Naputka.

f) Dostavna knjiga za poštu

Članak 226.

Za otpremu pošiljki putem pošte služi dostavna knjiga za poštu, koja se vodi odvojeno za preporučene i obične pošiljke, prema obrascu broj 32 Naputka.

g) Dostavna knjiga za mjesto

Članak 227.

U dostavnu knjigu za mjesto upisuju se spisi i druge pošiljke koje se dostavljaju neposredno putem dostavljača, prema obrascu broj 33 Naputka.

h) Bilježnica izdanih spisa iz arhiva

Članak 228.

U bilježnicu izdanih spisa iz arhiva upisuju se svi spisi koji su izručeni iz priručnog ili općeg arhiva. Za svaki arhiv vodi se odvojena bilježnica, prema obrascu broj 27 Sudskog poslovnika.

i) Dnevnik službenih putovanja

Članak 229.

U dnevnik službenih putovanja upisuju se sva službena putovanja zaposlenika državnog odvjetništva, prema obrascu broj 5 Sudskog poslovnika.

Članak 230.

Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može odrediti vođenje i drugih pomoćnih ili priručnih evidencija kojima se olakšava poslovanje u državnom odvjetništvu ili ostvaruje bolji nadzor nad obavljanjem određenih poslova.

Članak 231.

Osim upisnika, imenika i pomoćnih knjiga propisanih ovim Pravilnikom mogu se voditi i drugi upisnici, imenici i pomoćne knjige, uz prethodnu suglasnost Ministarstva pravosuđa.

XXI. POSLOVANJE S POŠTOM

1. PRIMITAK I PREDAJA POŠILJKI

Članak 232.

Primitak i predaja pošiljaka na Hrvatskoj pošti d.d. (u daljnjem tekstu pošti) obavlja se po odredbama propisa o unutarnjem poštanskom poslovanju, ako o tome ne postoji poseban ugovor s poštom.

2. PUNOMOĆ

Članak 233.

Državni odvjetnik ovlašćuje jednog, a po potrebi najviše tri zaposlenika za primanje prispjelih pošiljaka. Punomoć sadrži: ime opunomoćenika, vrstu pošiljaka koje on može primati, rok važnosti punomoći, potpis državnog odvjetnika i opunomoćenika, kao i otisak službenog pečata.
Ako je punomoć ograničena na primitak određenih pošiljaka ili samo za određeni slučaj, u punomoći treba točno navesti sva ograničenja.
Punomoć se izdaje za svaki pojedini slučaj ili s važnošću za jednu kalendarsku godinu.

3. PRIMITAK I PREDAJA VRIJEDNOSNIH POŠILJKI

Članak 234.

U prometu s poštom, novčanim zavodima, drugim tijelima i pravnim osobama preuzimanje i predaja novčanih doznaka i vrijednosnih pošiljaka obavlja se preko prijamne, odnosno predajne knjige za novac i ostale vrijednosne pošiljke – Knjiga za primitak vrijednosnih pošiljaka i Knjiga za predaju vrijednosnih pošiljaka, prema obrascu broj 97 i 98 Sudskog poslovnika.
Knjige moraju biti uvezane, prošivene jamstvenikom i ovjerene od državnog odvjetnika.
Na kraju godine zaključuju se obje knjige. Bilješku o zaključivanju knjige potpisuje voditelj novčanog poslovanja, a ovjerava državni odvjetnik.

4. PRIMITAK OBIČNIH, PREPORUČENIH, NOVČANIH I DRUGIH POŠILJKI

Članak 235.

Ovlašteni službenik državnog odvjetništva, koji ima poseban ugovor s poštom o dostavi i preuzimanju pošte, preuzima poštanske pošiljke zapečaćene u poštanskoj vreći u službenim prostorijama državnog odvjetništva u skladu s propisima o takvom načinu poštanskog poslovanja.
Za preuzimanje običnih pošiljaka na pošti državna odvjetništva mogu koristiti poštanski pretinac.
Preporučene i druge pošiljke preuzimaju ovlaštene osobe uz potpis ili potvrdu.
Novčana i vrijednosna pisma i slične pošiljke podiže ovlašteni zaposlenik s knjigom za primitak vrijednosnih pošiljaka.
Kad državnom odvjetništvu stigne poštanska uputnica ili popratnica za vrijednosni papir, voditelj novčanog poslovanja potpisat će izvornik uputnice ili popratnice i staviti pečat državnog odvjetništva. Tako potvrđena uputnica ili popratnica predaje se pri preuzimanju na pošti zaposleniku koji je ovlašten za podizanje novca odnosno vrijednosnih paketa.
Prije preuzimanja pošiljke zaposlenik će u nazočnosti zaposlenika pošte pregledati pošiljku i uvjeriti se jesu li omoti, pečati (vinjeta i sl.) neoštećeni.
Ako utvrde da su omot ili pečat oštećeni, odbit će preuzimanje i zatražiti da se sadržaj paketa odnosno pošiljke utvrdi komisijski. O tom zahtjevu obavijestit će se državni odvjetnik i nadležni zaposlenik pošte.
Neće se preuzeti pošiljke koje su državnom odvjetništvu dostavljene nefrankirane, a za koje treba platiti porto pristojbu.
Elektronsku i drugu poštu pristiglu telekomunikacijskim sredstvima (e-mail, telefaks i sl.) koja se odnosi na određeni predmet ili na poslovanje državnog odvjetništva treba ispisati na papir i primijeniti propisani postupak evidentiranja kao i za poštanske pošiljke.
U slučaju primitka elektronske i druge pošte pristigle telekomunikacijskim sredstvima, a koja se ne odnosi na redovno poslovanje ili na određeni predmet ovlašteni službenik će postupiti po naputku državnog odvjetnika.

5. OTPREMA OBIČNIH, PREPORUČENIH I DRUGIH POŠILJKI

Članak 236.

Poštanske pošiljke otpremaju se, u pravilu, putem pošte.
U slučaju potrebe brze dostave pošte u međugradskom i internacionalnom prometu može se koristiti usluga trgovačkih društava koja se bave brzom dostavom (HP expres, DHL i drugi), prema njihovim propisima o poštanskom poslovanju.
Ovlašteni službenik državnog odvjetništva, koje ima poseban ugovor s poštom o dostavi i preuzimanju pošte, predaje poštanske pošiljke poštanskom službeniku u službenim prostorijama državnog odvjetništva u skladu sa propisima o takvom načinu poštanskog poslovanja.
Obične pošiljke, preporučene pošiljke i paketi predaju se pošti radi otpreme putem dostavne knjige za poštu. Vrijednosne pošiljke i gotov novac predaje s knjigom za predaju vrijednosnih pošiljaka službenik ovlašten podizati takve pošiljke na pošti.
Za sve pošiljke državna odvjetništva plaćaju redovite poštanske troškove po odredbama poštanske tarife, ako s poštom nije drukčije ugovoreno. U tu svrhu državna odvjetništva vode Knjigu poštarine, prema obrascu broj 99 Sudskog poslovnika.

XXII. ODREDBE O MINIMUMU POTREBNE OPREME ZA RAD DRŽAVNIH ODVJETNIŠTAVA I NJEZINA NABAVA

Članak 237.

Minimum potrebne opreme za rad državnih odvjetništava utvrđuje se prema broju dužnosnika, savjetnika, stručnih suradnika i drugih zaposlenika u državnim odvjetništvima i broju radnih prostorija u kojima su oni smješteni.

Članak 238.

Oprema radnih prostorija je standardizirana i sastoji se:
1. za kabinete, čije su površine najmanje 12 m2, od najmanje:
– jednog uredskog stola sa sjedalicom,
– jednog pomoćnog stola s dvije sjedalice,
– jednog ormara za spise i
– jednog ormara za garderobu.
Ako je u kabinetu smješteno više osoba, broj stolova, stolica i ormara utvrđuje se prema broju osoba;
2. za radne prostorije, ako je samo jedna – najmanje 35 m2, a ako ih je više svaka najmanje 20 m2, u kojima se obavljaju poslovi jedne ustrojstvene jedinice, od najmanje:
– jednog ormara za spise,
– jednog ormara za garderobu,
– jednog ormara za priručni arhiv i
– stolova i stolica prema broju osoba koje koriste prostoriju;
3. za ured državnog odvjetnika, jedna ili više prostorija čija je površina najmanje 35 m2, i računovodstvo, jedna prostorija čija je površina najmanje 15 m2, od najmanje:
– stolova i stolica prema broju osoba koje se koriste prostorijom,
– jednog ormara za garderobu,
– jednog ormara za spise,
– jednog ormara za priručni arhiv odnosno za materijalno-financijsku dokumentaciju,
– jedne željezne blagajne
– jedne vitrine za službena glasila i
– jednog konferencijskog stola s odgovarajućim brojem stolica;
4. za arhiv državnog odvjetništva, jedna ili više prostorija od najmanje 15 m2, svaka, prema veličini državnog odvjetništva, od najmanje:
– jednog stola i stolice,
– jednog ormara za garderobu i
– posebno rađenih ormara odnosno polica za smještaj spisa državno-odvjetničkog arhiva.

Članak 239.

Radne prostorije moraju imati i predmete, oznake i ambleme koji pokazuju da se tim radnim prostorom koristi tijelo državne vlasti, a koji su uobičajeni za takvu vrstu tijela.
U svakoj radnoj prostoriji mora biti na vidljivom mjestu istaknut (službeni, važeći) grb Republike Hrvatske. Slike kao i drugi osobni predmeti mogu se nalaziti u prostorijama na osnovi odobrenja državnog odvjetnika.
U državnim odvjetništvima broj diktafona, računala i druge informatičke opreme, utvrđuje se prema broju dužnosnika, savjetnika, te zaposlenika koji se njome redovno u radu koriste.

Članak 240.

U općinskim državnim odvjetništvima osigurava se najmanje jedna izravna telefonska linija za potrebe ureda državnog odvjetnika.
U županijskim državnim odvjetništvima i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske osigurava se telefonska centrala s najmanje dvije izravne i jednom posebnom linijom za potrebe ureda državnog odvjetnika.
Ako je u jednoj zgradi smješteno više pravosudnih tijela koji se koriste zajedničkom telefonskom centralom, za potrebe državnog odvjetništva osigurat će se najmanji broj izravnih i posebnih telefonskih linija prema mjerilima iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 241.

U županijskim državnim odvjetništvima za potrebe prethodnog kaznenog postupka osigurava se najmanje jedan osobni automobil s posebnom opremom.

Članak 242.

Nabavu kapitalnih sredstava (namještaj, računala, pisaći strojevi i druga oprema, sistemski softveri, telefonske centrale s pripadajućim instalacijama i aparatima, osobni automobili, financijska imovina, priprema, planiranje i upravljanje projektom, izgradnja sudskih zgrada i investicijsko održavanje službenih zgrada, odnosno radnog prostora i sl.) obavlja Ministarstvo pravosuđa na temelju godišnjih planova i visine osiguranih sredstava u državnom proračunu.
Sredstvima osiguranim državnim odvjetništvima u državnom proračunu za svaku kalendarsku godinu za tekuće poslovanje raspolažu državni odvjetnici sukladno propisima.

XXIII. NADZOR MATERIJALNOG I FINANCIJSKOG POSLOVANJA

Članak 243.

Državni odvjetnik odgovoran je za zakonito i pravilno planiranje i izvršavanje proračuna u državnom odvjetništvu.
Financijski nadzor obavlja Ministarstvo pravosuđa sukladno Zakonu o državnom odvjetništvu i Zakonu o proračunu (»Narodne novine« br. 96/03), i Pravilniku o unutarnjoj reviziji proračunskih korisnika (»Narodne novine« br. 150/05).

Članak 244.

Državni odvjetnik je dužan poduzeti potrebne mjere za uspostavu sustava financijskog upravljanja i kontrola sukladno odredbama Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (»Narodne novine« br. 141/06).

XXIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 245.

Obrasci s uputama za njihovo popunjavanje čine sastavni dio ovoga Pravilnika.
Članak 246.
Pojedini izrazi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju ovo značenje:
1. Podnesak je svaki pisani sastav kojim se podnosi, dopunjuje ili mijenja kaznena prijava, prijedlog ili zahtjev za djelovanje državnog odvjetnika i korištenje njegovih ovlasti.
2. Dopis je svaki pisani sastav kojim državno odvjetništvo odgovara na upite stranaka.
3. Pravno sredstvo je svaki pisani sastav državnog odvjetništva kojim se predlaže pokretanje, prekid, nastavak ili dovršavanje postupka ili službena radnja sudbenog ili drugog državnog tijela.
4. Odluka je svaki pisani sastav državnog odvjetništva kojim se potiče, prekida, nastavlja ili dovršava postupak ili službena radnja sudbenog tijela.
5. Prilog je pisani sastav (isprava, tablica, prikaz, crtež i sl.) ili fizički predmet koji se prilaže podnesku glede dopune, objašnjenja ili dokazivanja sadržaja podneska.
6. Otpravak je svaki pisani sastav koji izrađuje državno odvjetništvo i dostavlja strankama, drugim zainteresiranim osobama i sudu (zahtjev za provođenje istrage, optuženi prijedlog, optužnica, kazneni nalog, žalba, zahtjev za zaštitu zakonitosti, poziv, dopis i dr.).
7. Predmet je skup svih pisanih sastava i priloga koji se odnose na istu kaznenu odnosno pravnu stvar, pitanje, zadaću i sl., i čine posebnu cjelinu.
8. Spis je skup svih pisanih sastava i priloga koji se odnose na istu kaznenu odnosno pravnu stvar odnosno na istu pravnu ili fizičku osobu, složeni u jednom ili više omota označenih istim poslovnim brojem.
9. Svežanj je skup više spisa koji se poslije dovršetka postupka čuvaju složeni u istom omotu (kutiji, koricama i sl.).
10. Pisarnica je unutarnja ustrojstvena jedinica (ili njezin posebni dio) u sastavu državnog odvjetništva u kojoj se obavljaju uredski poslovi kao što su: primitak, otvaranje, pregled i raspored pošte, odnosno podnesaka, upisivanje podnesaka u upisnike, imenike i pomoćne knjige kao i njihova pohrana u arhiv i čuvanje.
11. Arhiv je sastavni dio pisarnice u kojem se čuvaju dovršeni predmeti, upisnici, imenici i pomoćne knjige, kao i druga građa do predaje nadležnom državnom (područnom) arhivu ili do njihova uništenja.
12. Pod izrazom dužnosnik podrazumijeva se državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika u svakom državnom odvjetništvu.
13. Državni odvjetnik je zajednički izraz za državnog odvjetnika općinskog državnog odvjetništva, županijskog državnog odvjetništva i Glavnog državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
14. Više državno odvjetništvo je neposredno više državno odvjetništvo. Za općinsko državno odvjetništvo više državno odvjetništvo je županijsko državno odvjetništvo. Za sva državna odvjetništva više državno odvjetništvo je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, kao najviše državno odvjetništvo u Republici Hrvatskoj.
15. Kratica SP znači Sudski poslovnik.

Članak 247.

Naputak o podacima koje državno odvjetništvo treba voditi u upisnicima ili u računalnim programima i obrasce upisnika (članak 167. stavak 2. ovog Pravilnika) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske dužan je uz suglasnost Ministarstva pravosuđa donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.
Do donošenja novih obrazaca za upisnike, pomoćne knjige i imenike i omote spisa primjenjivat će se obrasci iz Pravilnika o unutarnjem poslovanju objavljenom u »Narodnim novinama« broj 106/02.
Dosadašnji upisnici, obrasci, pomoćne knjige i omoti spisa koji su nabavljeni prije stupanja na snagu ovog Pravilnika koriste se i dalje dok se ne potroše nabavljene zalihe, osim ako Glavni državni odvjetnik naputkom ne odredi drukčije.

Članak 248.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 712-01/07-01/1
Urbroj: 514-06-02/1-07-2
Zagreb, 12. studenoga 2007.

Ministrica
Ana Lovrin, v. r.