USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

3592

Ustavni sud Republike Hrvatske, u III. Vijeću za rješavanje izbornih sporova, u sastavu sudac Marijan Hranjski, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Mrkonjić i Jasna Omejec, članovi Vijeća, odlučujući u izbornom sporu o žalbi za zaštitu izbornog prava Socijaldemokratske partije Hrvatske, koju zastupa Zoran Milanović, predsjednik, na sjednici održanoj 3. prosinca 2007. godine, jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Žalba se odbija.
II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Socijaldemokratska partija Hrvatske – SDP iz Zagreba (u daljnjem tekstu: žaliteljica) podnijela je žalbu protiv rješenja Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: DIP), klasa: 013-03/07-09/93, urbroj: 507-07-02 od 30. studenoga 2007., kojim je odbijen kao neosnovan prigovor žaliteljice protiv rješenja Izbornog povjerenstva V. izborne jedinice, klasa: 013-03/07-01/273. urbroj: 2178/1-09-07-1 od 28. studenoga 2007.
Izborno povjerenstvo V. izborne jedinice navedenim je rješenjem poništilo glasovanje na biračkom mjestu 001 Osnovna škola »Negoslavci«, Petrovačka 2, za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate srpske nacionalne manjine (točka I. izreke rješenja), raspustilo je birački odbor imenovan za provođenje izbora na navedenom biračkom mjestu (točka 2. izreke rješenja), te je odredilo ponavljanje glasovanja na navedenom biračkom mjestu za kandidate srpske nacionalne manjine u nedjelju, 9. prosinca 2007. godine.
Izborno povjerenstvo V. izborne jedinice navedeno je rješenje donijelo nakon utvrđenja nadležnog biračkog odbora da je na biračkom mjestu 001 Osnovna škola »Negoslavci« za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate srpske nacionalne manjine »u glasačkoj kutiji bio jedan glasački listić više od broja glasača«.
DIP je navedenim rješenjem od 30. studenoga 2007. odbio prigovor žaliteljice i potvrdio zakonitost navedenog rješenja Izbornog povjerenstva V. izborne jedinice.
Žaliteljica je protiv rješenja DIP-a u otvorenom roku podnijela žalbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
2. Žaliteljica u žalbi ponavlja razloge već iznesene u prigovoru prethodno podnesenom DIP-u. Sažeto, žaliteljica smatra da je DIP neosnovano odbio njezin prigovor u kojem se iznose razlozi zbog kojih su izbori zastupnika u Hrvatski sabor, provedeni 25. studenoga 2007. na biračkom mjestu 001 Osnovna škola »Negoslavci«, trebali biti poništeni »u cijelosti«.
Žaliteljica, naime, smatra da su u primjeni članka 73. stavaka 2. i 3. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (»Narodne novine«, broj 116/99., 109/00., 53/03., 69/03. – pročišćeni tekst 167/03., 44/06. i 19/07., u daljnjem tekstu: Zakon o izborima), izbori na navedenom biračkom mjestu trebali biti poništeni »u cijelosti«, jer je biračko mjesto, prema mišljenju žaliteljice, »jedinstveno«. Žaliteljica iznosi svoje tumačenje članka 73. stavaka 2. i 3. Zakona o izborima te ističe da »izborno povjerenstvo sukladno navedenoj zakonskoj odredbi nije moglo samo djelomično poništiti izbore na tom biračkom mjestu za jednu nacionalnu manjinu, već je moralo poništiti izbore na cijelom biračkom mjestu, jer je to jasno određeno iz sadržaja pravne norme. Da je zakonodavac htio da se poništavaju izbori samo za jednu »kutiju« na biračkom mjestu, tada bi tako i bilo određeno u tekstu zakona«.
Slično tome, obrazlažući svoje tumačenje članka 73. stavaka 2. i 3. Zakona o izborima žaliteljica ističe da »ratio legis navodi na zaključak da nije moguće djelomično prihvaćanje rada biračkog odbora čijim je propustom došlo do viška glasačkih listića. Zato se ne može poništiti samo dio njegovih aktivnosti, već cjelokupan rezultat njegova rada«.
Konačno, žaliteljica iznosi svoje stajalište da se rješenjem DIP-a »isključuje pravo pripadnicima srpske nacionalne manjine da optiraju kod glasanja za jednu od lista koje je sukladno izbornom zakonodavstvu i ustavnopravnom položaju nacionalnih manjina. (…) Nejasno je temeljem čega pripadnici srpske nacionalne manjine na dan održavanja ponovljenih izbora 9. 12. 2007. ne mogu optirati za koju će listu glasovati, a to su mogli 25. 11. 2007. godine, kada su po sili zakona izbori na njihovom biračkom mjestu morali biti poništeni i za opću listu V. izborne jedinice i za listu XII. izborne jedinice«.
U prilog svom stajalištu, žaliteljica navodi primjer s izbora zastupnika u Hrvatski sabor, održanih 23. studenoga 2003., na kojima je – prema utvrđenju žaliteljice – na biračkom mjestu broj 30 Gudci u Velikoj Gorici glasovanje ponovljeno »i za opću listu VI. izborne jedinice, kao i za listu XII. izborne jedinice«.
Žaliteljica na kraju predlaže da Ustavni sud »pobijane odluke izbornih povjerenstava preinači na način da se ponište izbori za cijelo biračko mjesto kako je to i sukladno odredbi članka 73. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor«.

Žalba nije osnovana.

3. U tijeku postupka ispitivanja osnovanosti žalbenih navoda, pred Ustavnim sudom postavilo se sljedeće pravno pitanje:
– je li osnovan navod žaliteljice da je »biračko mjesto« u smislu članka 73. Zakona o izborima »jedinstveno«, to jest da obuhvaća sve postupke glasovanja koji se odvijaju u istoj prostoriji pred jednim (istim) biračkim odborom?
Članak 73. stavci 2. i 3. Zakona o izborima glase:
Članak 73. stavci 2. i 3.
Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, birački odbor će odmah prekinuti rad i uz izvješće dostaviti materijale općinskom, odnosno gradskom izbornom povjerenstvu.
Općinsko ili gradsko izborno povjerenstvo odmah će o tome izvijestiti izborno povjerenstvo izborne jedinice koje će poništiti glasovanje na tom biračkom mjestu, raspustiti birački odbor, te imenovati novi i odrediti ponavljanje glasovanja na tom biračkom mjestu u roku od 8 dana.
4. Dio odredbe članka 73. stavka 2. Zakona o izborima koji povezuje prebrojavanje glasova na biračkom mjestu s glasačkom kutijom ukazuje da zakonodavac »biračko mjesto« u smislu članka 73. stavaka 2. i 3. Zakona o izborima vezuje uz »glasačku kutiju« u kojoj je utvrđen višak glasačkih listića.
Takvo stajalište zakonodavca ima svoju pravno logičnu i racionalnu osnovu, jer se na istom »biračkom mjestu« i pred istim »biračkim odborom« istodobno mogu organizirati, a u nacionalnoj izbornoj praksi su se i organizirali, različiti postupci glasovanja.
Tako je, primjerice, na istim biračkim mjestima i pred istim biračkim odborima istodobno organizirano glasovanje za zastupnike Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske i za članove županijskih skupština te gradskih i općinskih vijeća, koji su se održavali 13. travnja 1997. Na svakom biračkom mjestu na tim je izborima bilo ukupno pet glasačkih kutija. S druge strane, na izborima zastupnika u Hrvatski sabor, održanima 25. studenoga 2007., na pojedinim biračkim mjestima bilo je i 14 glasačkih kutija (primjerice, u I. izbornoj jedinici na biračkom mjestu br. 1 u Gradu Zagrebu za birače privremeno upisane u popis birača izvan mjesta prebivališta).
5. Uvidom u spis predmeta, Ustavni sud je utvrdio da je na spornom biračkom mjestu 001 Osnovna škola »Negoslavci«, glasovanje bilo organizirano za dvije izborne jedinice i šest skupina kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru, i to za:
14 zastupnika (V. izborna jedinica),
3 zastupnika srpske nacionalne manjine (XII. izborna jedinica),
1 zastupnika mađarske nacionalne manjine (XII. izborna jedinica),
1 zastupnika talijanske nacionalne manjine (XII. izborna jedinica),
1 zastupnika austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške ili židovske nacionalne manjine (XII. izborna jedinica),
1 zastupnika albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske ili slovenske nacionalne manjine (XII. izborna jedinica).
Drugim riječima, na spornom biračkom mjestu 001 Osnovna škola »Negoslavci« bilo je organizirano glasovanje za šest različitih skupina kandidata za zastupnike u okviru dvije različite (zasebne i odvojene) izborne jedinice, koje je provodio jedan (isti) birački odbor u jednoj prostoriji.
Ustavni sud u prvom redu utvrđuje da nema zapreka da se postupci glasovanja za više skupina zastupnika i/ili više izbornih jedinica tehnički organiziraju u jednoj prostoriji pred jednim (istim) biračkim odborom. Radi se o pravno-tehničkom pitanju organizacije postupka glasovanja koji se ne smije poistovjećivati s pravnim pojmom biračkog mjesta u smislu članka 73. stavaka 2. i 3. Zakona o izborima. Pođe li se od pravno-tehničkog aspekta organizacije postupka glasovanja, DIP osnovano ističe da su izbori u svakoj izbornoj jedinici samostalni.
U situaciji kad se u jednoj prostoriji pred jednim (istim) biračkim odborom organizira glasovanje za (pojednostavljeno i ilustrativno rečeno) više »glasačkih kutija«, s ustavnog i zakonskog aspekta bitno je samo to, da se u postupku glasovanja bezuvjetno poštuje zahtjev prema kojem jedan birač smije glasovati samo jednom, i to samo za jednu od više glasačkih kutija koje se nalaze u prostoriji za glasovanje.
Ustavni sud stoga ocjenjuje nespornim da »biračko mjesto na kojem će se poništiti glasovanje« u smislu članka 73. stavaka 2. i 3. Zakona o izborima u pravno-tehničkom smislu određuje glasačka kutija u kojoj je pronađen višak glasačkih listića. Navedeno utvrđenje sukladno je ustaljenoj praksi Ustavnog suda, izraženoj u odlukama broj: U-VII-427/1997 od 25. travnja 1997. i broj: U-VII-1222/2001 od 26. svibnja 2001. (»Narodne novine«, broj 49/01.).
Nasuprot tome, iz navoda sadržanih u žalbi, u kojima žaliteljica iznosi svoje mišljenje o značenju »biračkog mjesta«, proizlazilo bi da »biračko mjesto« u smislu članka 73. stavaka 2. i 3. Zakona o izborima pretpostavlja poništavanje svih šest postupaka glasovanja na spornom biračkom mjestu 001 Osnovna škola »Negoslavci«, iako je višak glasačkih listića pronađen u samo jednoj glasačkoj kutiji, odnosno u samo jednom postupku glasovanja (onom za zastupnike srpske nacionalne manjine).
Takvo tumačenje članka 73. stavaka 2. i 3. Zakona o izborima Ustavni sud ocjenjuje pogrešnim, jer ne proizlazi iz mjerodavnih odredbi Zakona o izborima, a suprotno je i svrsi zbog koje članak 73. Zakona o izborima propisuje obvezu ponavljanja glasovanja.
Stoga je Ustavni sud utvrdio neosnovanim taj dio žalbe žaliteljice.
6. U tijeku postupka ispitivanja osnovanosti žalbenih navoda, pred Ustavnim sudom postavilo se i sljedeće pravno pitanje:
– je li ustavnopravno i zakonski osnovan zahtjev žaliteljice da se zbog nepravilnosti iz članka 73. stavka 2. Zakona o izborima glasovanje ponovi ne samo za »glasačku kutiju u kojoj je pronađen višak glasačkih listića« (glasovanje za kandidate srpske nacionalne manjine u XII. izbornoj jedinici), nego i za »glasačku kutiju« u kojoj nisu utvrđene nikakve nepravilnosti ili nezakonitosti (glasovanje za V. izbornu jedinicu), stoga što se biračima - pripadnicima srpske nacionalne manjine – mora i u ponovljenom glasovanju omogućiti da biraju za koju će listu glasovati?
Ustavni sud u prvom redu utvrđuje da je taj navod žaliteljice neusklađen s njezinim prethodnim tvrdnjama vezanim uz tumačenje »biračkog mjesta«. Budući da je prethodno (pogrešno) tvrdila kako biračko mjesto u smislu članka 73. stavaka 2. i 3. Zakona o izborima obuhvaća sve postupke glasovanja koji se provode u prostoriji za glasovanje, zbog čega je zahtijevala i poništenje izbora »za cijelo biračko mjesto«, bilo bi dosljedno da njezin drugi zahtjev bude usmjeren na priznavanje prava biračima svih nacionalnih manjina koje su glasovale na tom biračkom mjestu da imaju pravo birati za koju će listu glasovati 9. prosinca 2007. Nasuprot tome, žaliteljica traži priznanje tog prava samo za birače – pripadnike srpske nacionalne manjine.
Zahtjev žaliteljice da se na biračkom mjestu 001 Osnovna škola »Negoslavci« glasovanje poništi i za kandidate srpske nacionalne manjine u XII. izbornoj jedinici i za kandidate u V. izbornoj jedinici – kako bi se biračima, pripadnicima srpske nacionalne manjine, omogućilo da i u ponovljenom glasovanju 9. prosinca 2007. biraju za koju će listu glasovati – temelji se na zakonski neosnovanim i ustavnopravno neprihvatljivim razlozima.
7. Uvidom u Zapisnik o radu biračkog odbora za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate srpske nacionalne manjine na biračkom mjestu 001 Osnovna škola »Negoslavci« od 25. studenoga 2007., Ustavni sud je utvrdio sljedeće činjenice:
– u izvadak iz popisa birača za kandidate XII. izborne jedinice za dotično biračko mjesto bio je upisan 691 birač,
– na dotičnom biračkom mjestu s izvatka iz popisa birača za kandidate XII. izborne jedinice bila su ispisana 4 birača (koja su upisana u izvadak za V. izbornu jedinicu),
– prema izvatku iz popisa birača na dotičnom biračkom mjestu glasovalo je ukupno 187 birača,
– nakon otvaranja glasačke kutije za XII. izbornu jedinicu za izbor zastupnika srpske nacionalne manjine i prebrojavanja glasačkih listića birački odbor je utvrdio da je u glasačkoj kutiji bilo ukupno 188 glasačkih listića.
Sukladno navedenom, na dan izbora zastupnika u Hrvatski sabor 25. studenoga 2007. na dotičnom biračkom mjestu četiri su birača, pripadnika srpske nacionalne manjine, iskoristila svoje pravo da glasuju za V. izbornu jedinicu. Ona su ispisana iz izvatka iz popisa birača za XII. i upisana u izvadak iz popisa birača za V. izbornu jedinicu, za čije kandidate su i glasovali. Birački odbor je na temelju navedenih činjenica, a nakon prebrojavanja glasačkih listića za izbor zastupnika u V. izbornoj jedinici utvrdio da je glasovanje za V. izbornu jedinicu provedeno u skladu sa zakonom, što nije sporno.
Nasuprot tome, isti birački odbor je utvrdio da je u glasačkoj kutiji za izbor zastupnika srpske nacionalne manjine u XII. izbornoj jedinici 188 glasačkih listića, a da je u izvatku iz popisa birača zabilježeno da je glasovalo ukupno 187 birača, zbog čega je nadležno izborno povjerenstvo poništilo glasovanje i odredilo da će se ponovno glasovanje za izbor zastupnika srpske nacionalne manjine na tom biračkom mjestu ponoviti 9. prosinca 2007.
8. Žaliteljica u žalbi traži da se »na ponovljenim izborima na dan 9. 12. 2007.« biračima za zastupnike srpske nacionalne manjine na tom biračkom mjestu omogući da ponovo biraju za koju će listu glasovati: onu za izbor zastupnika srpske nacionalne manjine u XII. izbornoj jedinici ili onu za izbor zastupnika u V. izbornoj jedinici (koju žaliteljica naziva »općom izbornom jedinicom /za stranačke liste/«).
Ustavni sud u prvom redu napominje da žaliteljica nije u pravu kad tvrdi da se u slučaju iz članka 73. stavaka 2. i 3. Zakona o izborima radi o »ponovljenim izborima« (to jest, o ponavljanju cjelokupnog izbornog postupka). Zakonodavac je izrijekom utvrdio da se u tom slučaju radi samo o poništenju, odnosno ponavljanju »glasovanja«, i to zbog nepravilnosti koje su utvrđene u broju glasačkih listića sadržanih u određenoj glasačkoj kutiji (u konkretnom slučaju: onoj za pripadnike srpske nacionalne manjine).
Ta razlika je ustavnopravno i zakonski relevantna, jer u postupku ponovljenog glasovanja 9. prosinca 2007. u izvatku iz popisa birača za kandidate XII. izborne jedinice za biračko mjesto 001 Osnovna škola »Negoslavci« neće više biti upisan 691 birač, već samo 687 birača, budući da su četiri birača, pripadnika srpske nacionalne manjine, izrazila svoju volju da na izborima za VI. saziv Hrvatskog sabora glasuju za V. izbornu jedinicu. Drugim riječima, potencijalno biračko tijelo koje može sudjelovati u postupku ponovljenog glasovanja na dan 9. prosinca 2007. na navedenom biračkom mjestu oblikovano je i određeno činom zatvaranja samog biračkog mjesta na dan izbora 25. studenoga 2007., pa je tim činom prestalo i pravo odabira liste za koju će birači srpske nacionalne manjine glasovati na tom biračkom mjestu u ponovljenom glasovanju 9. prosinca 2007. U protivnom bi se – umjesto o ponovljenom glasovanju – radilo o novom izbornom postupku.
Imajući u vidu iznimnu složenost postupka za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, osobito onog za izbor zastupnika nacionalnih manjina, Ustavni sud utvrđuje da se pravila o ponovljenom glasovanju, koje glasovanje će birači srpske nacionalne manjine ponoviti na biračkom mjestu 001 Osnovna škola »Negoslavci« 9. prosinca 2007., moraju tumačiti svrhovito, u skladu s temeljnim demokratskim načelima koja važe za izborne postupke i u skladu sa svrhom koja se ponovljenim glasovanjem želi postići.
Ustavni sud napominje da je glasovanje za V. izbornu jedinicu na dotičnom biračkom mjestu provedeno pravilno i zakonito, pa bi priznavanje biračima, pripadnicima srpske nacionalne manjine, prava da prilikom ponavljanja glasovanja 9. prosinca 2007. glasuju za V. izbornu jedinicu dovelo do neprihvatljivog preotvaranja već okončanog postupka glasovanja u toj jedinici, koji je na dan izbora 25. studenoga 2007. proveden u skladu sa zakonom.
Budući da su rezultati glasovanja za V. izbornu jedinicu na biračkom mjestu 001 Osnovna škola »Negoslavci« već poznati i nesporni, kao što su poznati i nesporni i rezultati glasovanja na svim biračkim mjestima u V. izbornoj jedinici, te da su rezultati izračuna raspodjele zastupničkih mandata već izvjesni, uz matematički točno utvrđenje koliko je glasova birača potrebno da bi se (eventualno) promijenio rezultat izbora u V. izbornoj jedinici zakonito provedenih na dan 25. studenoga 2007., Ustavni sud zahtjev žaliteljice ocjenjuje neosnovanim. Njegovim bi prihvaćanjem, naime, Ustavni sud – kroz postupak ponovljenog glasovanja – dopustio i otvorio pravnu i faktičnu mogućnost izbornog »inženjeringa«, jer bi omogućio promjenu rezultata izbora od 25. studenoga 2007. i u onoj izbornoj jedinici u kojoj su izbori na taj dan u cijelosti zakonito provedeni (u konkretnom slučaju, u V. izbornoj jedinici). Ponovljeno glasovanje time bi se moglo pretvoriti u glasovanje birača prema rezultatima već provedenih izbora, čime bi cijeli institut ponovljenog glasovanja bio zloupotrebljen u svrhe protivne demokratskim izbornim standardima.
U protivnom, DIP ne bi smio objaviti rezultate glasovanja na dan izbora 25. studenoga 2007. sve dok ne bi bilo provedeno ponovljeno glasovanje 9. prosinca 2007. na biračkim mjestima na kojima se trebalo ponoviti.
Prihvaćanjem žaliteljičinog stajališta, dakle, u pitanje bi se neosnovano doveli i legalitet i legitimitet cjelokupnih izbora zastupnika za VI. saziv Hrvatskog sabora, održanih 25. studenoga 2007.
Pozivanje žaliteljice na slučaj biračkog mjesta broj 30 Gudci u Velikoj Gorici u izborima zastupnika u Hrvatski sabor 2003. godine, na kojem je glasovanje ponovljeno »i za opću listu VI. izborne jedinice, kao i za listu XII. izborne jedinice« također nije osnovano. Ustavni sud nema razloga sumnjati u činjenice koje je žaliteljica iznijela, jer ih je potkrijepila dokazima, ali ističe da taj konkretni slučaj nikada nije bio predmetom ispitivanja pred Državnim izbornim povjerenstvom, niti je bio predmetom izbornog spora pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. Stoga radnje provedene u ponovljenom glasovanju na navedenom biračkom mjestu u izborima zastupnika u Hrvatski sabor 2003. godine ne mogu služiti kao dokaz pravilnosti žaliteljičinih navoda.
Iz navedenih razloga Ustavni sud nije prihvatio žalbene navode žaliteljice.
9. Ustavni sud na kraju napominje da u ovom postupku nije razmatrao pitanje omogućavanja ponovljenog glasovanja svim biračima, pripadnicima srpske nacionalne manjine, koji će na dan 9. prosinca 2007. biti upisani u izvadak iz popisa birača za kandidate XII. izborne jedinice za biračko mjesto 001 Osnovna škola »Negoslavci« (ukupno 687), a ne samo onima koji su pristupili glasovanju na dan izbora 25. studenoga 2007., jer žalbeni navodi žaliteljice to pitanje nisu obuhvatili.
10. Na temelju članka 128. alineje 9. Ustava Republike Hrvatske, članka 91. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, te članka 87. Zakona o izborima, donesena je odluka kao u izreci. Objava ove odluke temelji se na članku 29. Ustavnog zakona.

Broj: U-VIIA-4407/2007
Zagreb, 3. prosinca 2007.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
Marijan Hranjski, v. r.