USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

3593

Ustavni sud Republike Hrvatske, U sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Davor Krapac, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, odlučujući u izbornom sporu o žalbi za zaštitu izbornog prava mr. Deneša Šoje iz Kneževih Vinograda, kandidata mađarske nacionalne manjine za Hrvatski sabor, na sjednici održanoj 3. prosinca 2007. godine, donio je

ODLUKU

I. Žalba se odbija.
II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Žalba je podnesena protiv rješenja Državnog izbornog povjerenstva (u daljnjem tekstu: DIP) klasa: 013-03/07-09/100, urbroj: 507-07-02 od 29. studenoga 2007. godine, kojim je, u točki 1. izreke, poništeno glasovanje na biračkom mjestu broj 002 Osnovna škola »Batina« u Batini, Općina Draž, za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine. Točkom 2. izreke raspušten je birački odbor imenovan za provođenje izbora zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine na biračkom mjestu broj 002 Osnovna škola »Batina«, te je određeno da će nadležno izborno povjerenstvo imenovati novi birački odbor za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine. U točki 3. izreke određeno je ponavljanje glasovanja na biračkom mjestu broj 002 Osnovna škola »Batina«, za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine, za nedjelju 9. prosinca 2007.
2. Podnositelj, koji je dobio najveći broj glasova u toj jedinici kao predstavnik mađarske nacionalne manjine, u žalbi Ustavnom sudu navodi da u zapisniku o radu biračkog odbora za kandidate mađarske nacionalne manjine, koji je sastavljen 25. studenoga 2007. godine, nakon 19.00 sati, nitko, od 10 članova biračkog odbora, niti od 3 promatrača, nije utvrdio nepravilnosti u radu biračkog odbora, niti je kod prebrojavanja listića utvrđen višak listića u kutiji. Ističe da je birački odbor sastavio zapisnik o radu biračkog odbora za IV. izbornu jedinicu, te kontrolni listić i utvrdio sve ispravnim, pa smatra neprihvatljivim da je DIP utvrdio čak 6 listića viška u glasačkoj kutiji. Mišljenja je da je utvrđena nepravilnost nastala »ne samo na biračkom mjestu, već i izvan njega«. Nadalje, da je na biračkom mjestu bio i promatrač ELKTE, kojemu nije bilo omogućeno da dobije prijepis zapisnika o radu biračkog odbora.
Nadalje, podnositelj smatra da, ako je i bilo nepravilnosti na biračkom mjestu, da za to trebaju odgovarati članovi biračkog odbora. Poništavanje glasovanja na biračkom mjestu za predstavnike mađarske nacionalne manjine smatra da ide u korist drugog kandidata, Roberta Jankovicsa, kojemu je time dana prilika da dobije više glasova na ponovljenim izborima.
Ustavnom sudu predlaže da poništi osporeno rješenje DIP-a, te da smanji po šest glasova, koji broj je utvrđen viškom u glasačkoj kutiji, i jednom i drugom kandidatu.

Žalba nije osnovana.

3. Robert Jankovics podnio je DIP-u prigovor na pravilnost u postupku izbora zastupnika za Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine na biračkom mjestu 002 Osnovna škola »Batina« u Općini Draž. U prigovoru je naveo da je najmanje troje birača, koji nisu mađarske nacionalne manjine, glasovalo za kandidate mađarske nacionalne manjine, te da je broj listića veći od broja izašlih pripadnika mađarske nacionalne manjine.
Osporenim rješenjem, DIP je prigovor ocijenio osnovanim. Naime, uvidom u zapisnik o radu biračkog odbora, te u izvadak iz popisa birača za mađarsku nacionalnu manjinu, kao i glasačke listiće, DIP je utvrdio da je na navedenom biračkom mjestu upisan 481 birač. Za kandidate mađarske nacionalne manjine glasovalo je 243 birača, a u glasačkoj kutiji nađeno je 249 glasačkih listića.
Utvrdivši da je na biračkom mjestu glasovao manji broj birača od broja glasačkih listića u glasačkoj kutiji, DIP je utvrdio nepravilnost i poništio glasovanje na tom biračkom mjestu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine.
4. Ustavni sud ocjenjuje da su u osporenom rješenju DIP-a od 29. studenoga 2007. godine navedeni jasni razlozi na kojima se zasniva njegovo rješenje, koje prihvaća i ovaj Sud, te da je osporeno rješenje donijeto u skladu sa Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (»Narodne novine« broj 116/99., 109/00., 53/03., 69/03. – pročišćeni tekst 167/03., 44/06. i 19/07., u daljnjem tekstu: Zakon o izborima).
Polazeći od mjerodavnih odredbi Zakona o izborima, stajališta DIP-a i žalbenih razloga, a nakon uvida u dokumentaciju, Ustavni sud je utvrdio da žalba nije osnovana.
5. Slijedom izloženog, Ustavni sud je, na temelju odredbe članka 128. alineje 9. Ustava Republike Hrvatske, članka 91. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u nastavku Ustavni zakon), te članka 100. (članak 87. – pročišćeni tekst) Zakona o izborima, donio odluku kao u izreci.
6. Odluka o objavi ove odluke temelji se na odredbi članka 29. st. 1. Ustavnog zakona.

Broj: U-VIIA-4404/2007
Zagreb, 3. prosinca 2007.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Petar Klarić, v. r.

* * *

Na temelju članka 27. stavka 4. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, dalje u tekstu: Ustavni zakon) i članaka 50. i 51. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 181/03.) prilažemo sljedeće

IZDVOJENO MIŠLJENJE
uz Odluku, broj: U-VIIA-4404/2007od 3. prosinca 2007.

Odlukom, broj: U-VIIA-4404/2007 od 3. prosinca 2007. Ustavni sud odbio je žalbu podnositelja. Nasuprot tome smatramo da je žalbu trebalo usvojiti i poništiti izbore na biračkom mjestu broj 002 Osnovna škola »Batina« u Batini, Općina Draž. U nastavku iznosimo u cijelosti tekst nacrta odluke o usvajanju žalbe (bez izreke) koja je bila predložena za sjednicu Ustavnog suda Republike Hrvatske 3. prosinca 2007.
»1. Žalba je podnesena protiv rješenja Državnog izbornog povjerenstva (u daljnjem tekstu: DIP), klasa: 013-03/07-09/100, urbroj: 507-07-02 od 29. studenoga 2007. godine, kojim je, u točki 1. izreke, poništeno glasovanje na biračkom mjestu broj 002 Osnovna škola »Batina« u Batini, Općina Draž, za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine. Točkom 2. izreke raspušten je birački odbor imenovan za provođenje izbora zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine na biračkom mjestu broj 002 Osnovna škola »Batina«, te je određeno da će nadležno izborno povjerenstvo imenovati novi birački odbor za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine. U točki 3. izreke određeno je ponavljanje glasovanja na biračkom mjestu broj 002 Osnovna škola »Batina«, za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine, za nedjelju 9. prosinca 2007.
2. Podnositelj, koji je dobio najveći broj glasova u XII. izbornoj jedinici kao predstavnik mađarske nacionalne manjine, u žalbi Ustavnom sudu navodi da u zapisniku o radu biračkog odbora za kandidate mađarske nacionalne manjine, koji je sastavljen 25. studenoga 2007. godine, nakon 19.00 sati, nitko od 10 članova biračkog odbora niti od 3 promatrača, nije utvrdio nepravilnosti u radu biračkog odbora, niti je kod prebrojavanja listića utvrđen višak listića u kutiji. Ističe da je birački odbor sastavio zapisnik o radu biračkog odbora za IV. izbornu jedinicu, te kontrolni listić i utvrdio sve ispravnim, pa da je, stoga, nevjerojatno, da je DIP utvrdio čak 6 listića viška u glasačkoj kutiji. Mišljenja je da je utvrđena nepravilnost nastala »ne samo na biračkom mjestu, već i izvan njega«. Nadalje, da je na biračkom mjestu bio i promatrač ELKTE, kojemu nije bilo omogućeno da dobije prijepis zapisnika o radu biračkog odbora.
Podnositelj smatra da, ako je i bilo nepravilnosti na biračkom mjestu, da za to trebaju biti sankcionirani članovi biračkog odbora. Poništavanje glasovanja na biračkom mjestu za predstavnike mađarske nacionalne manjine smatra da ide u korist drugog kandidata, Roberta Jankovicsa, kojemu je tako dana prilika da dobije više glasova na ponovljenim izborima.
Ustavnom sudu predlaže da poništi osporeno rješenje DIP-a, te da smanji po šest glasova, koji broj je utvrđen viškom u glasačkoj kutiji, i jednom i drugom kandidatu.

Žalba je osnovana.

3. Robert Jankovics podnio je DIP-u prigovor na regularnost u postupku izbora zastupnika za Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine na biračkom mjestu 002 Osnovna škola »Batina« u Općini Draž. U prigovoru je naveo da je najmanje troje birača koji nisu mađarske nacionalne manjine glasovalo za kandidate mađarske nacionalne manjine, te da je broj listića veći od broja izašlih pripadnika mađarske nacionalne manjine.
Osporenim rješenjem DIP je prigovor ocijenio osnovanim. Naime, uvidom u zapisnik o radu biračkog odbora, te u izvadak iz popisa birača za mađarsku nacionalnu manjinu, kao i glasačke listiće, DIP je utvrdio da je na navedenom biračkom mjestu upisano 481 birača. Za kandidate mađarske nacionalne manjine glasovalo je 243 birača, a u glasačkoj kutiji nađeno je 249 glasačkih listića.
Utvrdivši da je na biračkom mjestu glasovao manji broj birača od broja glasačkih listića u glasačkoj kutiji, DIP je utvrdio nepravilnosti i poništio glasovanje na tom biračkom mjestu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine.
4. Člankom 45. stavkom 1. Ustava jamči se:
Hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo s navršenih 18 godina u skladu sa zakonom. Biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.
Članak 3. stavak 1. i stavak 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (»Narodne novine«, broj 116/99., 109/00., 53/03., 69/03. – pročišćeni tekst 167/03., 44/06. i 19/07., u daljnjem tekstu: Zakon o izborima) propisuju:
Jamči se sloboda opredjeljenja birača i tajnost njihova glasovanja.
Pravo je i dužnost birača da glasuju samo jedanput.
Ustavom zajamčeno pravo na izbor hrvatski državljani ostvaruju u izbornim jedinicama.
Članak 39. stavak 1. (članak 36. stavak 1. – pročišćeni tekst) Zakona o izborima propisuje:
Izborne jedinice određuju se Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor tako da se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od +-5%.
Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora (»Narodne novine«, broj 116/99., u nastavku: Zakon o izbornim jedinicama) određeno je područje izbornih jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Tim Zakonom određeno je dvanaest izbornih jedinica.
Člankom 13. tog Zakona propisano je da u XII. izbornoj jedinici pripadnici autohtonih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor u jednoj izbornoj jedinici koju čini cjelokupno područje Republike Hrvatske.
Članak 19. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (»Narodne novine«, broj 155/02). propisuje:
Republika Hrvatska jamči pripadnicima nacionalnih manjina prava na zastupljenost u Hrvatskom saboru.
Pripadnici nacionalnih manjina, biraju najmanje pet a najviše osam svojih zastupnika u posebnim izbornim jedinicama, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor, a čime ne mogu biti umanjena stečena prava nacionalnih manjina.
Pripadnicima nacionalnih manjina koji u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s više od 1,5% stanovnika jamči se najmanje jedno, a najviše tri zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Pripadnici nacionalnih manjina, koji u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5% stanovnika imaju pravo izabrati najmanje četiri zastupnika pripadnika nacionalnih manjina, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
5. Članak 85. (članak 73. – pročišćeni tekst) Zakona o izborima propisuje:
Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu birača veći od broja glasova po biračkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima.
Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, birački odbor će odmah prekinuti rad i uz izvješće dostaviti materijale općinskom, odnosno gradskom izbornom povjerenstvu.
Općinsko ili gradsko izborno povjerenstvo odmah će o tome izvijestiti izborno povjerenstvo izborne jedinice koje će poništiti glasovanje na tom biračkom mjestu, raspustiti birački odbor, te imenovati novi i odrediti ponavljanje glasovanja na tom biračkom mjestu u roku od 8 dana.
Članak 99. (članak 86. – pročišćeni tekst) Zakona o izborima propisuje:
Ako Državno izborno povjerenstvo, rješavajući o prigovoru utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale ili su mogle utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje i odrediti da se u određenom roku, koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kada su raspisani, te radnje ponove.
Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale, odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, Državno izborno povjerenstvo poništit će izbor i odrediti rok u kojem će se izbor ponoviti.
U konkretnom slučaju ni birački odbor niti općinsko izborno povjerenstvo nisu utvrdili nepravilnost glede broja glasačkih listića u glasačkoj kutiji. To tek, u obrazloženju osporenog rješenja, utvrđuje DIP:
»Utvrđeno je da je na navedenom biračkom mjestu upisano 481 birača. Za kandidate mađarske nacionalne manjine glasovalo je 243 birača, a u glasačkoj kutiji bilo je ukupno 249 glasačkih listića. Time je utvrđeno da je na biračkom mjestu glasovao manji broj birača od broja glasačkih listića u glasačkoj kutiji.«
6. Ustavni sud utvrđuje da je postupak provođenja izbora strogo formalan postupak, u kojem dosljedno treba poštovati sve odredbe zakona u pogledu načina i vremena provođenja pojedinih izbornih radnji, pa tako i odredbe koje se tiču uočenih nepravilnosti pri prebrojavanju glasova na biračkom mjestu.
Polazeći od članka 45. stavka 1. Ustava i članka 3. Zakona o izborima, nedvojbeno je da birači, pripadnici nacionalnih manjina, na određenom biračkom mjestu imaju pravo izbora, dakle, odlučiti hoće li glasovati za zastupnika u Hrvatski sabor u XII. Izbornoj jedinici, u kojoj se bira zastupnik nacionalne manjine pojedinačnim izborom ili za zastupnika u Hrvatski sabor u jednoj od deset izbornih jedinica u kojima se glasuje na temelju lista.
U tom smislu i u konkretnom slučaju, na biračkom mjestu broj 002 Osnovna škola »Batina«, u Batini, Općina Draž, birači, pripadnici mađarske nacionalne manjine, upisani na tom biračkom mjestu imaju pravo glasovati prema svom opredjeljenju. Pri tomu, imenovani birački odbor za to biračko mjesto provodi glasovanje birača, te osigurava pravilnost i tajnost glasovanja, kako za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u XII. Izbornoj jedinici, tako i za zastupnike u Hrvatski sabor u IV. Izbornoj jedinici.
U konkretnom slučaju DIP je utvrdio nepravilnost na biračkom mjestu broj 002 Osnovna škola »Batina«, Batina, Općina Draž za izbor zastupnika u Hrvatski sabor samo za kandidata mađarske nacionalne manjine.
Ocjena je Ustavnog suda da je DIP pogrešno, utvrđujući nepravilnost na tom biračkom mjestu poništio glasovanje samo za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidata mađarske nacionalne manjine.
Unatoč tomu što DIP, na tom biračkom mjestu nije utvrdio nepravilnost i u odnosu na izbor zastupnika u Hrvatski sabor za koje se glasuje na temelju lista, Ustavni sud ocjenjuje da je DIP, pravilno tumačeći odredbe članka 85. (članak 73. – pročišćeni tekst) Zakona o izborima trebao poništiti glasovanje na cijelom biračkom mjestu.
Naime, u smislu odredbe članka 85. (članak 73. – pročišćeni tekst) Zakona o izborima, kada se utvrdi nepravilnost na određenom biračkom mjestu, kao što je to u konkretnom slučaju utvrđeno, takva nepravilnost može imati za posljedicu samo poništenje glasovanja na cijelom biračkom mjestu, a ne samo za pripadnike nacionalnih manjina. Takvo tumačenje nedvojbeno proizlazi iz članka 45. stavka 1. Ustava. Stoga, kod utvrđenih nepravilnosti, kao što je u konkretnom slučaju, moguće je samo teleološko tumačenje, dakle, tumačenje u korist ostvarenja biračkog prava na određenom biračkom mjestu.
7. Ustavni sud, na temelju članka 87. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. 49/02. – pročišćeni tekst, u nastavku Ustavni zakon) rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, odlučujući u povodu žalbe na rješenje nadležnog izbornog povjerenstva.
Ispitujući osporeno rješenje nadležnog izbornog povjerenstva Ustavni sud se, u pravilu, ograničava na ispitivanje onih povreda koje ističe podnositelj. To znači da se Ustavni sud, ovisno o okolnostima konkretnog slučaja ne mora ograničiti samo na ispitivanje u žalbi istaknutih povreda. U konkretnom slučaju radi se o zaštiti biračkog prava koje je zajamčeno Ustavom te ne bi smjelo biti ograničeno aktom ni jednog tijela.
Slijedom utvrđenja povreda Zakona o izborima navedenih u točki 7. obrazloženja ove odluke, Ustavni sud je, na temelju odredbe članka 128. alineje 9. Ustava Republike Hrvatske, članka 91. Ustavnog zakona, te članka 100. (članak 87. – pročišćeni tekst) Zakona o izborima, donio odluku kao u izreci.
8. Odluka o objavi odluke u »Narodnim novinama« temelji se na odredbi članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona.«.

Zagreb, 3. prosinca 2007.

Suci
Ustavnog suda Republike Hrvatske
Agata Račan, v. r.
mr. sc. Ivan Matija, v. r.