POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA, POVOLJNO I KVALITETNO
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 

Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

HRVATSKA NARODNA BANKE

3724

Na temelju članka 62., stavka 2., članka 63., članka 66. stavka 2. i članka 68. točka 3. Zakona o bankama (»Narodne novine«, br. 84/2002. i 141/2006.) te članka 25. i članka 39. stavka 2. pod i) Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 36/2001. i 135/2006.) guverner Hrvatske narodne banke donio je

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O ADEKVATNOSTI KAPITALA BANAKA

I.

U Odluci o adekvatnosti kapitala banaka (»Narodne novine«, br. 17/03., 120/03., 149/05. i 130/06.) u poglavlju 1. pod nazivom »Opće odredbe« u točki 1.1. iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4., 5. i 6. koji glase:
»Banka čija stopa rasta plasmana iz poglavlja 11. točke 11.2. ove Odluke (bilančnog ili izvanbilančnog dijela) u obračunskom razdoblju prelazi maksimalnu dopuštenu stopu rasta plasmana utvrđenu prema poglavlju 11. točka 11.4. ove Odluke smatrat će se bankom koja rizično posluje te je dužna održavati minimalnu stopu adekvatnosti kapitala utvrđenu na sljedeći način:

AK(min) = 12 + 1,5[SRP(god)*(USI/73,4) – 12]

gdje je:
– SRP(god) godišnja stopa rasta plasmana (%);
– USI udio sekundarnih izvora (%), i
– AK(min) minimalna stopa adekvatnosti kapitala (%) ovisno o vrijednostima USI i SRP.
Obuhvat plasmana, stopa rasta plasmana, maksimalna dopuštena stopa rasta plasmana i udio sekundarnih izvora izračunavaju se sukladno poglavlju 11. ove Odluke.«
Stavci 4. i 5. ove točke ne primjenjuju se:
– na štedionice specijalne namjene (stambene štedionice) i banke kada je to posebnim zakonom propisano,
– na banke i štedne banke u roku od 12 mjeseci od posljednjeg dana tromjesečja u kojem se banka ili štedna banka nakon dobivenog odobrenja za rad upisala u sudski registar.
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 7. i 8.

II.

(1) U poglavlju »4. IZRAČUNAVANJE UKUPNE KREDITNIM RIZIKOM PONDERIRANE AKTIVE BANKE« u točki 4.2.:
– briše se stavak 6. koji počinje riječima »Ponder rizika 75% dodjeljuje se:«
– mijenja se stavak 7. tako da glasi:
» Ponder rizika 100% dodjeljuje se:
1. deviznim kreditima i kreditima uz valutnu klauzulu koji su potpuno i u cijelosti osigurani hipotekama nad stambenim objektima koji su ili koji će biti nastanjeni ili dani u najam od strane zajmoprimca, i to kreditima odobrenima dužnicima koji imaju neusklađenu deviznu poziciju prema odredbama Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka,
2. kunskim potraživanjima (uključujući i dužničke vrijednosne papire) koja nisu pokrivena depozitima banke ili odgovarajućom založenom imovinom,
3. deviznim potraživanjima i potraživanjima uz valutnu klauzulu (uključujući i dužničke vrijednosne papire) koja nisu pokrivena depozitima banke ili odgovarajućom založenom imovinom, ali isključivo potraživanjima od klijenata koji imaju usklađenu deviznu poziciju prema odredbama Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka,
4. materijalnoj imovini,
5. ulaganjima u vrijednosne papire drugih banaka koji su uključeni u njihov jamstveni kapital,
6. potraživanjima za predujmove i ostale stavke, koja su već oprihodovana kad banka ne može odrediti drugu ugovornu stranu, i
7. svoj ostaloj bilančnoj aktivi koja nema karakter potraživanja u vezi s kojima je banka izložena riziku gubitka zbog neispunjenja obveze dužnika prema banci (npr. sredstva u obračunu, potraživanja iz internih odnosa, plaćeni troškovi budućeg razdoblja, osnivački izdaci, aplikativni softver, ulaganja u višegodišnji poslovni najam nekretnina i opreme, ulaganja u poboljšanje funkcionalnosti tuđih nekretnina i opreme i slično).«
– mijenja se stavak 8. tako da glasi:
»Ponder rizika 150% dodjeljuje se:
1. deviznim potraživanjima i potraživanjima uz valutnu klauzulu (uključujući i dužničke vrijednosne papire) koja nisu pokrivena depozitima banke ili odgovarajućom založenom imovinom, i to potraživanjima od klijenata koji imaju neusklađenu deviznu poziciju prema odredbama Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka.«

III.

U točki »4.3. Postupanje s rizičnim izvanbilančnim stavkama« na kraju teksta mijenjaju se zadnje dvije rečenice tako da glase:
»Kod izvanbilančnih potencijalnih obveza koje nose ponder kreditnog rizika 50%, a odnose se na klijente koji imaju neusklađenu deviznu poziciju prema odredbama Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka, konvertirani se iznos množi s ponderom kreditnog rizika 100%.
Kod izvanbilančnih potencijalnih obveza koje nose ponder kreditnog rizika 100%, a odnose se na klijente koji imaju neusklađenu deviznu poziciju prema odredbama Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka, konvertirani se iznos množi s ponderom kreditnog rizika 150%.«

IV.

Iza poglavlja 10. dodaje se novo poglavlje 11. pod nazivom »IZRAČUN UDJELA SEKUNDARNIH IZVORA I STOPE RASTA PLASMANA » koje glasi:
11.1. Udio sekundarnih izvora
Udio sekundarnih izvora izračunava se na način da se od ukupnih obveza i kapitala oduzmu depoziti stanovništva s preostalim rokom dospijeća od 3 i više mjeseci i kapital, a dobivena razlika se stavi u odnos s ukupnim obvezama i kapitalom.
11.2. Obuhvat plasmana za izračun stope rasta plasmana
Pod plasmanima se u smislu poglavlja 1. točke 1.1. stavka 4 ove Odluke, podrazumijevaju određeni dijelovi imovine i određene izvanbilančne stavke kako je propisano u ovom poglavlju.
Dio imovine koji se u smislu ovog poglavlja smatra plasmanima jest ukupna imovina iskazana u posljednjem retku bilance prema obrascu BS1-2 Nekonsolidiranoga mjesečnog statističkog izvješća banke uvećana za posebne rezerve za identificirane gubitke na skupnoj osnovi i ispravak vrijednosti te umanjena za sljedeće stavke imovine:
– gotovinu
– depozite kod Hrvatske narodne banke
– blagajničke zapise Hrvatske narodne banke
– kredite bankama (domaćim i stranim) i depozite kod banaka (domaćih i stranih)
– ostala potraživanja od nerezidenata
– vrijednosne papire Republike Hrvatske i republičkih fondova
– kredite odobrene Republici Hrvatskoj i republičkim fondovima
– preuzetu imovinu, materijalnu imovinu (umanjenu za amortizaciju), nematerijalnu imovinu, plemenite metale i ostalo
– plasmane odobrene iz sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvitak i
– ostale oblike izloženosti prema Republici Hrvatskoj i republičkim fondovima.
U plasmane iz prethodnog stavka uključuje se i ukupan iznos prodanih potraživanja s osnove danih kredita u obračunskom razdoblju za koje se izračunava stopa rasta i potraživanja koja proizlaze iz poslova prodaje potraživanja s osnove danih kredita u kojima je banka pokrovitelj, inicijator ili bilo koji drugi sudionik prodaje potraživanja s te osnove.
U plasmane se uključuje i ukupan iznos kredita i zajmova odobrenih rezidentima od strane pravnih osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u kojima banka ima kontrolu u skladu s odredbama članka 11. stavka 2. Zakona o bankama (Narodne novine br. 84/2002 i 141/2006) ili izravno ulaganje na temelju kojeg sudjeluje s 10 ili više posto u kapitalu te pravne osobe ili glasačkim pravima u toj pravnoj osobi.
U plasmane se uključuje i ukupan iznos kredita i zajmova odobrenih rezidentima od strane pravnih osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u kojima financijska institucija koja nije obveznik primjene ove Odluke ima izravan većinski udjel u kapitalu ili izravnu većinu glasačkih prava, ako istovremeno u banci koja je obveznik primjene ove Odluke ima izravno ulaganje na temelju kojeg drži 25 ili više posto u kapitalu ili glasačkim pravima banke.
Ukoliko bi temeljem stavaka 4. i 5. ove točke dvije ili više banaka bile obvezne uključiti kredite i zajmove iste pravne osobe u plasmane, obveznik je samo jedna banka i to ona koja ima izravni većinski udjel ili izravnu većinu glasačkih prava odnosno veće izravno ulaganje.
Osim kredita i zajmova iz stavaka 4. i 5. ove točke u plasmane se uključuju i potraživanja iz kredita i zajmova koje su pravne osobe iz stavka 4. i 5. ove točke stekle kupnjom potraživanja ili na osnovi drugoga pravnog posla, na temelju kojeg su stupile u položaj vjerovnika ukoliko ista nisu obuhvaćena stavkom 3. ove točke.
Odredbe stavka 4., 5. i 7. ove točke ne odnose se na kredite i zajmove odobrene Republici Hrvatskoj i republičkim fondovima.
Odbitne stavke plasmana u smislu ovog poglavlja nisu plasmani osigurani vrijednosnim papirima i/ili jamstvom Republike Hrvatske.
Izvanbilančne stavke koje se u smislu ovog poglavlja smatraju plasmanima jesu:
– garancije,
– akreditivi,
– mjenice,
– okvirni krediti i obveze financiranja,
– ostale rizične klasične izvanbilančne stavke,
– otpisana potraživanja iskazana u izvanbilančnoj evidenciji.
U izvanbilančne stavke ne uključuju se plasmani iz sredstava HBOR-a i ostali oblici izloženosti prema Republici Hrvatskoj i republičkim fondovima koji se vode u izvanbilančnoj evidenciji.
Pod prodajom potraživanja s osnove danih kredita u smislu ovog poglavlja podrazumijeva se svaki pravni posao u kojem banka ustupa, s naknadom ili bez nje, svoje tražbine s osnove kredita drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi odnosno fondu čime se zbog isključivanja pojedinih stavki iz bilančne i izvanbilančne evidencije posljedično utječe na smanjenje plasmana definiranih u skladu s ovim poglavljem.
11.3. Način izračunavanja stope rasta plasmana
Obračunsko razdoblje za izračun stope rasta plasmana počinje posljednjeg dana prethodne godine, a završava posljednjeg dana svakog tromjesečja tekuće godine.
Stopa rasta plasmana (SRP) u obračunskom razdoblju izračunava se odvojeno za bilančni i izvanbilančni dio plasmana na način da se razlika između stanja plasmana (računajući odvojeno za bilančne i izvanbilančne stavki koje čine plasmane sukladno ovom poglavlju) na posljednji dan obračunskog razdoblja i stanja plasmana na prvi dan obračunskog razdoblja podijeli sa stanjem plasmana na prvi dan obračunskog razdoblja i pomnoži sa 100. Veću, od te dvije stope rasta plasmana, banka je dužna svesti na godišnji nivo odnosno preračunati u SRP (god) pomoću sljedećih formula:

– kod izračuna SRP za razdoblje do 31. ožujka:
SRP(god) = 100*{[(1+(stanje na 31. ožujka – stanje na 31. prosinca prethodne godine)/(stanje na 31. prosinca prethodne godine)]4 -1},

– kod izračuna SRP za razdoblje do 30. lipnja:
SRP(god) = 100*{[(1+(stanje na 30. lipnja – stanje na 31. prosinca prethodne godine)/(stanje na 31. prosinca prethodne godine)]2 -1},

– kod izračuna SRP za razdoblje do 30. rujna:
SRP(god) = 100*{[(1+(stanje na 30. rujna – stanje na 31. prosinca prethodne godine)/(stanje na 31. prosinca prethodne godine)]4/3 -1}.

U slučaju pripajanja ili spajanja banaka rast plasmana banke i prodaja potraživanja s osnove danih kredita nakon statusnih promjena utvrđuju se na osnovi konsolidiranih podataka, polazeći od pretpostavke kao da su banke koje su sudjelovale u pripajanju, odnosno spajanju, bile jedna banka na dan 31. prosinca godine koja je prethodila godini u kojoj se dogodila statusna promjena.
11.4. Način izračunavanja maksimalne dopuštene stope rasta plasmana
Maksimalna dopuštena stopa rasta plasmana (MDSRP) predstavlja godišnju stopu po kojoj se smiju povećavati bilančne ili izvanbilančne stavke plasmana u sljedećem obračunskom razdoblju, a banka ju je dužna izračunavati sa stanjem na posljednji dan svakog tromjesečja koristeći sljedeću formulu:

MDSRP = (73,4/USI) * [((AK – 12)/1,5)+ 12]

gdje je:
– USI udio sekundarnih izvora,
– AK stopa adekvatnosti kapitala izračunata sukladno poglavlju 1. točki 1.1. stavku 2. ove Odluke.
Banka je dužna, na kraju obračunskog razdoblja za koje je izračunala MDSRP isti usporediti s ostvarenim stopama rasta bilančnog i izvanbilančnog dijela plasmana u tom obračunskom razdoblju koje su svedene na godišnji nivo koristeći odgovarajuću formulu iz točke 11.3. odnosno sa SRP(god).
Ukoliko je bilo koja od SRP(god) (za bilančni odnosno za izvanbilančni dio plasmana) veća od MDSRP, banka je dužna sa stanjem na posljednji dan tromjesečja izračunati minimalnu stopu adekvatnosti kapitala utvrđenu prema formuli iz poglavlja 1. točke 1.1. stavka 4. ove Odluke koristeći pritom tu veću SRP(god).
Ukoliko je AK(min) veća od AK (stope adekvatnosti kapitala utvrđena sukladno poglavlju 1. točki 1.1. stavku 2. ove Odluke), banka je dužna povećati AK tako da bude jednaka ili veća od AK(min) i to u sljedećim rokovima:
– najkasnije do 31. svibnja tekuće godine kod izračuna AK(min)sa stanjem na 31. ožujka tekuće godine
– najkasnije do 31. kolovoza tekuće godine kod izračuna AK(min)sa stanjem na 30. lipnja tekuće godine
– najkasnije do 30. studenog tekuće godine kod izračuna AK(min)sa stanjem na 30. rujna tekuće godine
– najkasnije do 28. veljače tekuće godine kod izračuna stope adekvatnosti kapitala sa stanjem na 31. prosinca prethodne godine.
Banka je dužna o usklađivanju iz stavka 4. ove točke obavijestiti Hrvatsku narodnu banku u roku od 15 dana od isteka prethodno navedenih rokova za usklađivanje.
Iznimno od stavka 1. ove točke, maksimalna dopuštena stopa rasta plasmana za sljedeće obračunsko razdoblje za banku iz stavka 4. ove točke iznosi 6 posto godišnje odnosno 0,5 posto mjesečno.
Sve dok ne dosegne potrebnu visinu stope adekvatnosti kapitala, banka ne smije isplaćivati dividendu na redovne dionice (iz dobiti tekuće godine, zadržane dobiti i rezervi), ni bilo koje druge isplate iz dobiti, kao što su isplate članovima nadzornog odbora, uprave i poslovodstva u obliku sudjelovanja u raspodjeli dobiti na temelju ugovora o radu i/ili po drugim osnovama.
Dosadašnje poglavlje 11. postaje poglavlje 12.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

V.

Banke čija će stopa adekvatnosti kapitala na dan stupanja na snagu ove Odluke zbog primjene obračuna iz točke II. i III. ove Odluke biti manja od minimalne stope adekvatnosti kapitala iz članka 65. Zakona o bankama dužne su najkasnije do 31. ožujka 2008. godine povećati stopu adekvatnosti kapitala do razine propisane člankom 65. Zakona o bankama.

VI.

Banka će prvi puta izračunati MDSRP koristeći podatke sa stanjem na 31. ožujka 2008. godine, a 30. lipnja 2008. godine usporedit će je s ostvarenom SRP(god) za razdoblje od 31. prosinca 2007. do 30. lipnja 2008. godine.
Banka nije dužna izračunati SRP(god) za razdoblje do 31. ožujka 2008. godine.
Ova Odluka objavljuje se u »Narodnim novinama« a stupa na snagu 1. siječnja 2008. godine.

O. br. 800-020/12-077ŽR
Zagreb, 6. prosinca 2007.

Guverner
Hrvatske narodne banke
dr. sc. Željko Rohatinski, v. r.




 
IZRADA WEB STRANICA

Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo nekoliko razloga zašto bi trebali imati web stranice:

Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama tvrtke u bilo koje vrijeme.

Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.

Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke, misiju i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.

Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, chatova, foruma, društvenih mreža i drugih kanala komunikacije.

Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što može biti vrlo profitabilno i prikladno za kupce.

Branding: Web stranice su važan alat za branding, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.

Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoje marketinške aktivnosti.

Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te komunicirati i prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.

Link na našu ponudu za izradu web stranica - Provjerite!
 










POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga