USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

3833

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Davor Krapac, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj 14. studenoga 2007. godine, donio je

RJEŠENJE

I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, broj 16/07.).
II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01. i 55/01.), predsjednik Republike Hrvatske donio je Odluku o proglašenju Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, kojeg je Hrvatski sabor donio na 24. sjednici održanoj 26. siječnja 2007. godine. Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (u daljnjem tekstu: Zakon) objavljen je u »Narodnim novinama«, broj 16 od 9. veljače 2007. godine, a u skladu s člankom 37. tog Zakona stupio je na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
2. Predlagatelj Petar Marija Radelj smatra da je osporeni Zakon organski zakon te da je za njegovo donošenje, u skladu s odredbom članka 82. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske, bila potrebna većina glasova ukupnog broja zastupnika Hrvatskog sabora.
Obrazlažući svoje stajalište o pravnoj naravi Zakona predlagatelj ističe da je člankom 1. Zakona propisano da se tim Zakonom uređuje ustrojstvo i djelokrug Državne geodetske uprave, koja spada u državna tijela. Navodi da članak 3. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (»Narodne novine«, broj 199/03., 30/04., 136/04. i 22/05.) definira Državnu geodetsku upravu kao jednu od državnih upravnih organizacija.
U svezi s brojem zastupnika koji su glasovali za Zakon, predlagatelj navodi da na sjednici Hrvatskog sabora održanoj 26. siječnja 2007. godine taj Zakon nije donesen propisanom većinom jer za njega nije glasovalo sedamdeset i sedam (77) zastupnika od ukupnog broja od stotinu pedeset i dva (152) zastupnika. S obzirom na činjenicu da je Hrvatski sabor u sazivu 2003. godine imao ukupno stotinu pedeset i dva (152) zastupnika, za donošenje Zakona kao organskog zakona, prema mišljenju predlagatelja, trebala je glasovati većina od sedamdeset i sedam (77) zastupnika.
Slijedom svega iznesenog, predlagatelj ističe formalnu neustavnost Zakona i predlaže Ustavnom sudu njegovo ukidanje.

Prijedlog nije osnovan.

3. Tijekom ustavnosudskog postupka od Hrvatskog sabora zatražena je dostava zapisnika i fonograma 24. sjednice, održane 24., 25., 26. i 31. siječnja i 1., 2., 7., 8., 9., 14., 15., 16., 21. i 22. veljače 2007. godine.
Iz zapisnika i fonograma slijedi da je Hrvatski sabor Zakon u hitnom postupku donio većinom glasova nazočnih zastupnika, jer je šezdesetsedam (67) zastupnika glasovalo za donošenje Zakona, dvanaest (12) protiv, a sedam (7) zastupnika bilo je suzdržano.
Ustavni sud je nadalje utvrdio da je Hrvatski sabor u vrijeme donošenja osporenog Zakona imao stotinu pedeset i dva (152) zastupnika pa je za donošenje zakona, za koje se traži većina glasova svih zastupnika, bilo potrebno sedamdeset i sedam (77) glasova zastupnika.
4. Prema članku 82. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske, zakone (organski zakoni), kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika.
5. U razmatranju osnovanosti prijedloga za ocjenu suglasnosti Zakona sa Ustavom s aspekta njegove formalne ustavnosti, Ustavni sud pošao je od stajališta izraženog u odluci broj: U-I-2566/2003, U-I-2892/2003 od 27. studenoga 2003. godine, kojom je ukinut Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (»Narodne novine«, broj 111/03.), objavljenoj u »Narodnim novinama«, broj 190/03.
U toj odluci Ustavni sud je utvrdio mjerila od kojih polazi pri ocjeni koji je zakon, čijim se odredbama razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, organski zakon, te pri tome naveo:
»Polazeći od izloženog, organskim zakonom kojim se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode u smislu prvog dijela rečenice članka 82. stavka 2. Ustava ima se smatrati samo onaj zakon kojemu su temeljni predmet uređenja pojedino ili pojedina Ustavom utvrđena osobna i politička prava i slobode čovjeka. Jesu li ispunjene pretpostavke za utvrđenje određenog zakona organskim u smislu prvog dijela rečenice članka 82. stavka 1. Ustava ispituje se – u slučaju sumnje – zasebno u svakom konkretnom slučaju.«
6. Zakonom o državnoj izmjeri i katastru zemljišta, kako je propisano njegovim člankom 1., uređuje državnu izmjeru, katastar nekretnina, registar prostornih jedinica, Nacionalnu infrastrukturu prostornih podataka, geodetske poslovi u lokalnoj samoupravi, geodetske radovi za posebne potrebe, nadležnost nad poslovima državne izmjere i katastra nekretnina te obavljanje tih poslova, ustrojstvo i djelokrug Državne geodetske uprave i Hrvatskoga geodetskog instituta, čuvanje i korištenje podataka i nadzor nad poslovima državne izmjere i katastra nekretnina.
Ustavni sud ocjenjuje da se Zakonom o državnoj izmjeri i katastru zemljišta ne razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, te je za donošenje tog Zakona, prema članku 81. stavku 1. Ustava, bila potrebna većina glasova zastupnika koji su bili prisutni na sjednici Hrvatskog sabora, uz uvjet da je sjednici prisustvovala većina ukupnog broja zastupnika. Kako je sjednici na kojoj je donesen Zakon prisustvovalo ukupno osamdesetšest (86) zastupnika, a za donošenje Zakona glasovalo šezdesetsedam (67) zastupnika, bili su ispunjeni Ustavom propisani uvjeti za donošenja zakona.
Stoga Ustavni sud utvrđuje da je osporeni Zakon donesen u skladu s člankom 81. stavkom 1. Ustava, pa je na temelju članka 55. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02., 49/02. – pročišćeni tekst) odlučio kao u točki I. izreke. Točka II. izreke temelji se na članku 29. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Broj: U-I-1177/2007
Zagreb, 14. studenoga 2007.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Petar Klarić, v. r.