|
|
|
|
|
|
|
|
3847
Na
temelju članka 12. stavka 1., 2. i 3. i članka 17. stavka 3. Zakona o
veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 41/07) ministar poljoprivrede, šumarstva i
vodnoga gospodarstva donosi
I.
OPĆE ODREDBE
Zarazne
i nametničke bolesti životinja koje se sprječavaju, otkrivaju i suzbijaju
provođenjem mjera određenih ovom Naredbom jesu:
1.
Bedrenica i šuštavac
2.
Bjesnoća
3.
Bolest plavog jezika
4.
Bolesti pčela
5.
Bolesti riba i školjkaša
6.
Bruceloza
7.
Genitalna kampilobakterioza
8.
Goveđa spongiformna encefalopatija
9.
Grebež ovaca (scrapie)
10.
Ehinokokoza
11.
Enzootska leukoza goveda
12.
Infekciozna anemija kopitara
13.
Influenca ptica
14.
Klamidioza ptica
15.
Klasična svinjska kuga
16.
Kontrola zdravlja vimena
17.
Listerioza
18.
Leptospiroza
19.
Newcastleska bolest
20.
Paratuberkuloza
21.
Q-groznica
22.
Salmoneloze peradi prouzročene sa S. Gallinarum-Pullorum i infekcije peradi i
nojeva sa S. Enteritidis, S. Typhimurium i S. Arizonae
23.
Salmoneloza konja, ovaca i koza
24.
Trihomonijaza
25.
Trihineloza
26.
Tuberkuloza
27.
Zarazni rinotraheitis goveda – zarazni pustularni vulvovaginitis.
II.
IMUNOPROFILAKTIČKE MJERE
1. Bedrenica i šuštavac
1)
Goveda, ovce, koze i konji u zaraženim područjima (bedreničnim distriktima)
moraju biti cijepljena protiv bedrenice i šuštavca prije izgona na ispašu, a
najkasnije do 30. travnja 2007.
2)
Goveda, ovce, koze i konje dopušteno je napasivati u zaraženim područjima, ako
su cijepljeni protiv bedrenice i ako je od cijepljenja prošlo više od 15 dana.
3)
Bedrenične distrikte određuje Uprava za veterinarstvo.
2. Bjesnoća
1)
Psi stariji od tri mjeseca moraju biti cijepljeni protiv bjesnoće na čitavom
području Republike Hrvatske, najkasnije do 31. ožujka.
2)
Preporuča se cijepljene mačaka i mesojeda iz porodice Kuna (Mustelidae), vrsta
američki tvor (Mustela putorius furo) protiv bjesnoće.
3)
Pas koji tijekom godine navrši tri mjeseca, mora biti cijepljen u narednih 14
dana, a pas koji nije ranije cijepljen, u roku od 14 dana od dana nabave.
4)
Za cijepljenje pasa, mačaka i mesojeda iz porodice Kuna (Mustelidae), vrsta
američki tvor (Mustela putorius furo) može se koristiti samo monovalentno
cjepivo od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoće.
5)
Svi psi moraju biti označeni u skladu s Pravilnikom o označavanju pasa
(»Narodne novine«, br. 162/03, 114/04).
6)
Vlasnici životinja koje se drže na paši dužni su onemogućiti kontakt divljih i
domaćih životinja.
7)
U slučaju potrebe ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva može
narediti cijepljenje i drugih životinja protiv bjesnoće u pojedinim područjima,
samo monovalentnim cjepivom od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa
bjesnoće.
3. Newcastleska bolest
1)
Svu perad u ekstenzivnim uzgojima koja obolijeva od newcastleske bolesti
(kokoš, puran, biserka), nojeve, pernatu divljač osim divlje patke i golubove
iz uzgoja treba cijepiti protiv ove bolesti dva puta godišnje cjepivom
proizvedenim od soja La Sota jednim od sljedećih postupaka primjene: pitkom
vodom, okulonazalno ili raspršivanjem.
2)
Cijepljenje iz stavka 1. ove podtočke mora biti provedeno između 15. travnja i
30. svibnja prvi put, te između 15. listopada i 30. studenoga drugi put, a kod
prinovljene peradi i između navedenih razdoblja.
3)
Netom izležena perad, koja se cijepi protiv newcastleske bolesti u valionici,
mora biti cijepljena primjenom sojeva La Sota ili B1. Cijepljenje može biti
provedeno postupkom zamagljivanja, primjenom ultrazvučnog raspršivača.
4)
Perad u intenzivnom uzgoju (perad na farmama i svim oblicima intenzivne
proizvodnje) koja obolijeva od newcastleske bolesti (kokoš, puran, biserka),
nojeve i pernatu divljač osim divlje patke, mora biti cijepljena protiv ove
bolesti tako da stalno bude imuna.
5)
Uspjeh cijepljenja peradi prosuđuje se serološkom pretragom koja je sastavni
dio imunoprofilaktičkog postupka.
6)
Imunost se mora kontrolirati:
a.
u ekstenzivnim uzgojima peradi, golubova iz uzgoja, nojeva i pernate divljači
osim divljih pataka uzimanjem 5 uzoraka krvi na 1.000 cijepljene peradi dva
puta godišnje, 3 do 4 tjedna nakon provedenog cijepljenja;
b.
u intenzivnim uzgojima peradi, pretragom 20 uzoraka krvi po jatu, najmanje dva
puta godišnje.
7)
Ovlaštene veterinarske organizacije i posjednici peradi u intenzivnom uzgoju
dužni su dostaviti nadležnoj županijskoj veterinarskoj inspekciji plan akcija
cijepljenja protiv ove bolesti.
III.
DIJAGNOSTIČKE PRETRAGE U SVRHU OTKRIVANJA BOLESTI
1. Bruceloza goveda (B. abortus), svinja (B. suis), ovaca i koza (B. melitensis i B. ovis)
1)
Radi utvrđivanja bruceloze na području Republike Hrvatske određuje se obvezno
pretraživanje krvi goveda na Brucellu abortus, krvi svinja na Brucellu suis te
krvi ovaca i koza na Brucellu melitensis i Brucellu ovis na način propisan u
podtočci 2. i 3.;
2)
Na brucelozu mora biti serološki pretražena:
a)
jedanput godišnje krv 20% krava u uzgojima brojnijim od 10 grla. U svim
uzgojima muznih krava brojnijim od 10 grla mora biti pretražena i krv junica
prije ulaska u laktaciju;
b)
jedanput godišnje krv svih krmača i nazimica u uzgojima od 10 do 50 grla, te
krv 20% krmača i nazimica u uzgojima brojnijim od 50 grla;
c)
krv novonabavljenih goveda, ovaca, koza i svinja, prije uvođenja u uzgoj;
d)
dva puta godišnje krv bikova, ovnova, jarčeva i nerastova koji služe za
proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust. Prije početka
korištenja navedenih rasplodnjaka za umjetno osjemenjivanje ili prirodni
pripust mora se obaviti pretraživanje krvi na brucelozu;
e)
dva puta godišnje obvezno pretraživanje na brucelozu svih nerastova u
ekstenzivnim uzgojima;
f)
svi rasplodni ovnovi obvezno moraju biti pretraženi na brucelozu prije
stavljanja u promet, a nalaz ne smije biti stariji od 30 dana.
3)
Veterinari su dužni dostaviti krv životinja na laboratorijsku pretragu, a po
mogućnosti i fetus, kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca, koza, krmača,
nazimica i kobila.
2. Bolest plavog jezika
Uzimanje
uzoraka domaćih i divljih preživača u cilju otkivanja i kontrole bolesti plavog
jezika provodit će se u skladu s Programom praćenja i kontrole bolesti plavog
jezika u Republici Hrvatskoj.
3. Bolesti pčela
1)
Na pčelinjacima moraju biti provedene preventivne i dijagnostičke mjere za
zaštitu zdravlja pčelinjih zajednica od sljedećih pčelinjih bolesti: američka
gnjiloća, nozemoza, varooza, tropileloza i etinioza.
2)
Uzgoj pčelinjih matica za prodaju dopušten je samo na pčelinjacima koji su pod
stalnim veterinarsko-zdravstvenim nadzorom.
3)
U promet mogu biti stavljene samo zdrave pčelinje matice i zdrave pčelinje
zajednice, odnosno one na kojima su provedene dijagnostičke i preventivne mjere
i to:
3.1 Američka gnjiloća
1)
Na svim pčelinjacima, tijekom proljeća (ožujak/travanj) ovlašteni veterinar
mora klinički pregledati sve pčelinje zajednice, radi pretrage na američku
gnjiloću.
U
pčelinjacima sa 1 do 10 pčelinjih zajednica moraju biti pregledane sve
zajednice. U pčelinjacima sa 11 do 20 zajednica mora biti pregledano 16
zajednica. U pčelinjacima sa 21- 50 zajednica mora biti pregledano 19
zajednica, a u pčelinjacima sa 51 i više zajednica mora biti pregledano 22
pčelinje zajednice.
2)
U slučaju sumnje na bolest američku gnjiloću, ovlašteni veterinar mora uzeti
službeni uzorak saća s pčelinjim leglom i, putem ovlaštene veterinarske
organizacije, poslati ga na laboratorijsku pretragu u ovlašteni dijagnostički
laboratorij. Na pretragu mora biti dostavljen službeni uzorak pčelinjeg legla,
zasebno uzet iz svake pojedine sumnjive pčelinje zajednice, i to komad saća s
poklopljenim leglom, veličine 10 x 10 cm, na kojem su znaci bolesti dobro
vidljivi, umotan u zrakopropusnu ambalažu.
3)
Na pčelinjacima za uzgoj i prodaju matica, tijekom proljeća i jeseni, ovlašteni
veterinar mora klinički pregledati sve pčelinje zajednice. Iz zajednica
sumnjivih na bolest mora biti uzet službeni uzorak pčelinjeg legla i dostavljen
na laboratorijsku pretragu putem ovlaštene veterinarske organizacije.
3.2 Nozemoza
Na
svim pčelinjacima za uzgoj i prodaju matica, tijekom siječnja ili veljače, a
zatim jednom mjesečno do konca sezone uzgoja i prodaje matica, iz svih
pčelinjih zajednica ovlašteni veterinar mora uzeti službene uzorke zimskih
gubitaka pčela, odnosno pčela, i dostaviti ih na laboratorijsku pretragu putem
ovlaštenih veterinarskih organizacija.
3.3. Varooza
Na
svim pčelinjacima, tijekom zime (studeni/prosinac/siječanj) i u sezoni, pčelar
mora provesti dijagnostičko tretiranje protiv varooze. U pčelinjacima do 50
pčelinjih zajednica dijagnostičko tretiranje treba provesti na 5 pčelinjih
zajednica, a u većim pčelinjacima na 10% pčelinjih zajednica.
3.4. Tropileloza
Na
sve pčelinjake, na kojima se tijekom dijagnostičkog tretiranja protiv varooze
posumnja na tropilelozu, mora biti pozvan ovlašteni veterinar koji mora
pregledati podloške na uzročnika tropileloze.
3.5. Etinioza
Na
sve pčelinjake, na kojima se tijekom dijagnostičkog tretiranja protiv varooze
posumnja na etiniozu, mora biti pozvan ovlašteni veterinar koji mora obaviti
klinički pregled pčelinjih zajednica na etiniozu.
4. Bolesti riba i školjkaša
Na
svim uzgajalištima, uključujući i ona za koja su zadužena športska ribolovna
društva, moraju biti obavljeni klinički pregledi, uzeti uzorci za
laboratorijske pretrage te obavljene laboratorijske pretrage kako slijedi:
a)
Na svim pastrvskim uzgajalištima
–
u vrijeme mriješćenja mora biti obavljen pregled matičnog jata pastrvskih vrsta
riba na nazočnost uzročnika virusne hemoragične septikemije i zarazne
hematopoetske nekroze. Za virusološke pretrage treba uzeti ovarijalnu tekućinu
pri kraju istiskivanja od minimalnog broja ženki koji će omogućiti sigurnost
utvrđivanja uzročnika bolesti u prevalenciji od 5% (skupni uzorci od po 5
matica u jednu epruvetu),
–
u proljeće je potrebno dostaviti materijal pastrvskih vrsta riba za virusološke
pretrage na nazočnost uzročnika virusne hemoragične septikemije i zarazne
hematopoetske nekroze.
Tablica.
ODREĐIVANJE VELIČINE UZORKA
|
Veličina jata |
Veličina uzorka (broj jedinki u uzorku)
za utvrđivanje uzročnika u prevalenciji od najmanje 5% |
|
50 |
35 |
|
100 |
45 |
|
250 |
50 |
|
500 |
55 |
|
1000 |
55 |
|
1500 |
55 |
|
2000 |
60 |
|
4000 |
60 |
|
10.000 |
60 |
|
100.000 i više |
60 |
b)
Na svim ribnjačarstvima:
–
u vrijeme mriještenja mora biti obavljen pregled matičnog jata šaranskih vrsta
riba na nazočnost uzročnika proljetne viremije šarana. Za virusološke pretrage
od matica treba uzeti ovarijalnu tekućinu pri kraju istiskivanja (skupni uzorci
od po 5 matica u jednu epruvetu),
–
u proljeće, pri temperaturi vode ispod 20°C i u jesen, pri temperaturi vode
ispod 18°C, potrebno je obaviti klinički pregled šaranskog mlađa (jednogodišnji
i dvogodišnji) i dostaviti materijal od 150 primjeraka za virusološke pretrage
na nazočnost uzročnika proljetne viremije šarana,
–
ljeti, pri temperaturi vode iznad 24°C potrebno je obaviti klinički pregled
svih kategorija šaranskog mlađa (jednogodišnji i dvogodišnji) i dostaviti
materijal od 150 primjeraka za virusološke pretrage na nazočnost uzročnika koi
herpersviroze (KHV).
c)
Otvorene vode smiju se poribljavati samo ribom podrijetlom iz uzgajališta na
kojem su obavljene mjere kontrole bolesti riba propisane ovom Naredbom.
d)
U svim mrijestilištima i uzgajalištima lubina:
–
u svim mrijestilištima lubina mora biti obavljen pregled ličinki u dobi od 25
do 40 dana nakon valjenja, na nazočnost uzročnika virusne encefalopatije i
retinopatije. Potrebno je uzorkovati po 100 komada ličinaka od svakog turnusa
mriještenja i dostaviti materijale za virusološke pretrage,
–
na svim uzgajalištima pri temperaturi mora iznad 22°C i više, mora biti
obavljen pregled uvezenog mlađa lubina do veličine od 5 grama na nazočnost
virusne encefalopatije i retinopatije. Uzorkovati treba po 50 komada mlađa
lubina i dostaviti materijale za virusološke pretrage.
e)
Na svim uzgajalištima školjkaša:
–
jednom godišnje, u proljeće (ožujak/travanj) moraju biti uzeti uzorci i
laboratorijski pretražene kamenice na nazočnost uzročnika bonamioze (Bonamia
ostreae). Za laboratorijske pretrage potrebno je uzeti po 50 komada kamenica na
tri točke uzorkovanja zone I. (Istra) i zone II. (Šibenski kanal) te po 100
komada kamenica na tri točke uzorkovanja u zoni III. (Malostonski zaljev),
–
jednom godišnje, pri temperaturama mora iznad 20°C (kolovoz/rujan) moraju biti
uzeti uzorci i laboratorijski pretražene kamenice i dagnje na nazočnost
uzročnika marteilioze (Marteilia refringens). Za laboratorijske pretrage
potrebno je uzeti po 50 komada kamenica i 30 komada dagnji na tri točke
uzorkovanja zone I. (Istra) i zone II. (Šibenski kanal), te po 100 komada
kamenica i 30 komada dagnji na tri točke uzorkovanja u zoni III. (Malostonski
zaljev). Osim ovih vrsta, potrebno je dostaviti po 30 komada drugih vrsta
školjkaša od komercijalnog značenja: jakobske kapice (Pecten jacobaeus),
prnjavica (Venus verrucosa), kućica (Ruditapes decussatus) i kunjke (Navicula
noae).
5. Enzootska leukoza goveda
1)
Na enzootsku leukozu mora biti pretraženo:
a.
jedanput godišnje mlijeko svih krava u laktaciji starijih od 24 mjeseca. U svim
uzgojima muznih krava brojnijim od 10 grla mora biti pretražena i krv svih
junica starijih od 6 mjeseci, prije korištenja za rasplod;
b.
dva puta godišnje krv bikova koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno
osjemenjivanje i bikova za prirodni pripust.
2)
Sva goveda starija od 12 mjeseci koja se odvode na izložbe i smotre ili se
stavljaju u promet, osim upućivanja na klanje, moraju biti pretražena na
enzootsku leukozu. Nalaz dijagnostičkog laboratorija ne smije biti stariji od
30 dana.
6. Genitalna kampilobakterioza
1)
Ispirak prepucija bikova koji se koriste za prirodni pripust mora biti
pretražen na kampilobakteriozu dva puta godišnje.
2)
Ispirak prepucija bikova koji se koriste za proizvodnju sjemena za umjetno
osjemenjivanje mora biti pretražen jednom godišnje.
3)
Prva pretraga mora biti obavljena prije korištenja za pripust, odnosno uzimanja
sjemena za umjetno osjemenjivanje.
4)
Kod ponavljanja nepravilnosti spolnog ciklusa i kod svakog pobačaja goveda,
ovaca i koza, veterinari su dužni na laboratorijsku pretragu dostaviti
vaginalnu sluz, a po mogućnosti i pobačeni fetus.
7. Goveđa spongiformna encefalopatija
Na
goveđu spongiformnu encefalopatiju moraju biti pretražena goveda:
a.
bez obzira na starost, koja pokazuju kliničke znakove poremećaja središnjeg
živčanog sustava;
b.
starija od 24 mjeseca nakon:
–
uginuća iz bilo kojeg razloga,
–
klanja po isključenju pri remontu stada,
–
prisilno klanje;
c.
starija od 30 mjeseci, pri redovnom klanju, sukladno Programu za pretraživanje
na goveđu spongiformnu encefalopatiju.
8.
Grebež ovaca (Scrapie)
1)
Na grebež ovaca (Scrapie) moraju biti pretražene sve ovce i koze starije od 12
mjeseci koje:
a.
pokazuju kliničke znakove poremećaja središnjeg živčanog sustava i poremećaja u
ponašanju koje traju najmanje 15 dana i liječenjem nisu uklonjene;
b.
pokazuju znakove promijenjenog općeg zdravstvenog stanja (malaksalost), bez
znakova zaraznih, nametničkih ili traumatskih bolesti;
c.
pokazuju druga progresivna bolesna stanja.
2)
Određuje se uzimanje uzoraka ovaca u skladu s Programom utvrđivanja genotipa ovaca
kojeg propisuje Uprava.
9. Infekciozna anemija kopitara
1)
Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara mora biti obavljena:
a.
jedanput godišnje najkasnije do 30. rujna u ergelama, pastuharnama, konjičkim
športskim društvima i na šumskim radilištima; b. jedan puta godišnje za sve
ostale kopitare na području Republike Hrvatske i to u sljedećem razdoblju:
–
1. 1. 2007. – 28. 2. 2007. godine, na području sljedećih županija:
Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Brodsko-posavske, Zagrebačke i Grada Zagreba;
–
1. 3. 2007. – 30. 6. 2007. godine, na području sljedećih županija:
Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Zadarske, Šibensko-kninske i
Splitsko-dalmatinske, Istarske, Ličko-senjske i Dubrovačko-neretvanske;
–
1. 7. 2007. – 30. 11. 2007. godine, na području sljedećih županija:
Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke,
Bjelovarsko-bilogorske, Primorsko-goranske, Virovitičko-podravske,
Požeško-slavonske i Međimurske.
c.
dva puta godišnje (siječanj, lipanj) kod pravnih osoba koje koriste kopitare za
proizvodnju bioloških pripravaka (cjepiva, seruma) i sjemena za umjetno
osjemenjivanje;
d.
kod uvođenja novonabavljenog grla u uzgoj naveden u podstavku 1. i 2. ovog
stavka;
e.
kod pastuha prije licenciranja;
f.
kod kobila prije pripusta;
g.
kod svih kopitara koji se dovode na izložbe, smotre i športska natjecanja;
h.
kod stavljanja kopitara u promet.
2)
Zabranjen je dogon, istovar, boravak i napasivanje kopitara na zajedničkim
pašnjacima, ako nisu prethodno serološki pretraženi.
3)
Nalaz o negativnoj serološkoj pretrazi u slučajevima iz stavka 1. točke d., e.,
f. g. i h, ove podtočke ne smije biti stariji od 30 dana.
10. Influenca ptica
Određuje
se uzimanje uzoraka domaćih i divljih ptica radi pretrage na prisutnost virusa
influence ptica u skladu s Programom kontrole i nadzora influence ptica u
Republici Hrvatskoj.
11. Klamidioza ptica
1)
Sva matična jata i prodajna mjesta ukrasnih i sobnih ptica te golubova, moraju
biti registrirana pri nadležnom veterinarskom uredu.
2)
Sve ukrasne i sobne ptice te golubovi u organiziranoj proizvodnji, namijenjeni
za rasplod, prodaju ili izložbu, moraju biti slobodni od klamidioze što se
potvrđuje laboratorijskim nalazom.
3)
Kontrola klamidioze iz stavka 2. ove podtočke provodi se prema Naputku o
mjerama za sprječavanje i iskorjenjivanje klamidioze.
4)
Nalaz o obavljenoj laboratorijskoj pretrazi s negativnim rezultatom ne smije
biti stariji od 60 dana.
12. Klasična svinjska kuga
1)
Određuje se uzimanje uzoraka domaćih i divljih svinja radi pretrage na
prisutnost virusa klasične svinjske kuge u skladu s Programom kontrole i
nadzora klasične svinjske kuge u Republici Hrvatskoj.
2)
Određuje se uzimanje uzoraka patognomoničnih organa (slezena, bubrezi) divljih
svinja radi pretrage na prisutnost virusa klasične svinjske kuge kod uginuća
ili izlova divljih svinja te se putem ovlaštenih veterinarskih organizacija
dostavljaju na pretragu na Hrvatski veterinarski institut.
3)
Vlasnik odnosno posjednik dužan je prijaviti svu oprašenu prasad ovlaštenoj
veterinarskoj organizaciji u roku od 15 dana od prašenja. Sve svinje moraju
biti označene najkasnije do 60 dana starosti. U promet se mogu stavljati samo
označene svinje.
4)
Promet svinja dopušten je samo na stočnim sajmovima, dogonima i drugim otkupnim
mjestima koja su pod veterinarsko-zdravstvenim nadzorom.
5)
Iznimno od stavka 3. ove podtočke, tovne svinje koje potječu s farmi koje imaju
zaokružen proizvodni ciklus uzgoja i tova te koje su tetovirane s brojem farme
dodijeljenim od Hrvatskog stočarskog centra, mogu se stavljati u promet s
tetovir brojem, isključivo radi upućivanja na klanje u odobrenu klaonicu. U
takvom slučaju u Svjedodžbu o zdravstvenom stanju upisuje se broj farme i
ukupan broj svinja koji se upućuje na klanje.
6)
Svinje koje potječu s farmi navedenih u stavku 5. ove podtočke, a koje će biti
laboratorijski pretraživane za potrebe programa nadzora i kontrole bolesti,
moraju se pojedinačno označiti ušnom markicom s jedinstvenim brojem, prilikom
uzimanja uzoraka.
13. Kontrola zdravlja vimena
1)
Ovlaštene veterinarske organizacije dužne su:
a.
kod svih proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda namijenjenih javnoj
potrošnji, u čijim se uzgojima od strane Središnjeg laboratorija za kontrolu
mlijeka Križevci, redovitom kontrolom utvrdi broj somatskih stanica veći od 400
000/ml stajskog uzorka mlijeka, svaku kravu pretražiti mastitis testom.
Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka Križevci obvezan je laboratorijske
nalaze o utvrđenom broju somatskih stanica većem od 400 000/ml u stajskom
uzorku mlijeka, dostaviti nadležnim ovlaštenim veterinarskim organizacijama.
Svakom proizvođaču, kod kojega se od strane Središnjeg laboratorija za kontrolu
mlijeka Križevci utvrdi povećan broj somatskih stanica u stajskom uzorku
mlijeka, te on uzastopno kroz tri mjeseca premašuje 400 000/ml stajskog uzorka
mlijeka, obustavlja se isporuka mlijeka dok ne dokaže da ono ponovno udovoljava
propisanim kriterijima;
b.
u stadima muznih koza i ovaca, svakih 6 mjeseci pretražiti mastitis testom
svaku muznu kozu i ovcu na poremećenu sekreciju vimena;
2)
Nakon primitka obavijesti od strane nadležnog tijela ili ovlaštenog
laboratorija o neispunjavanju propisanih kriterija za sirovo mlijeko, vlasnik
farme (proizvođač) mora se odmah se obratiti nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj
organizaciji koja je dužna provesti mjere u skladu s odredbama stavka 1.
podtočke a. ove točke.
3)
Mlijeko krava, koza i ovaca s poremećenom sekrecijom vimena mora biti
mikrobiološki pretraženo. Nakon utvrđenog pozitivnog mikrobiološkog nalaza,
tijekom provođenja terapije i do isteka propisanog roka karence, zabranjeno je
stavljanje mlijeka u promet. Nakon isteka karence, potrebno je obaviti provjeru
uspješnosti liječenja mastitis testom, a u slučaju pozitivne reakcije potrebno
je ponoviti mikrobiološku pretragu.
14. Leptospiroza
1)
Krv bikova, ovnova, jarčeva, nerastova i pastuha koji služe za proizvodnju
sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, mora biti serološki
pretražena na leptospirozu dva puta godišnje.
2)
Krv kopitara iz sportsko-rekreacijskih centara, centara za terapijsko jahanje i
škola jahanja mora jednom godišnje biti serološki pretražena na leptospirozu.
3)
Veterinari moraju dostaviti krv životinja na laboratorijsku pretragu kod svakog
pobačaja krava, junica, ovaca, koza, svinja i kobila.
15. Listerioza
1)
Kod svakog pobačaja krava, ovaca i koza, pobačeni fetus i plodne ovojnice
navedenih životinja moraju biti dostavljeni na laboratorijsku pretragu na
listeriozu.
2)
Na listeriozu mora biti pretražen mozak ovaca, koza i goveda koje pokazuju
kliničke znakove poremećaja središnjeg živčanog sustava i poremećaja u
ponašanju.
16. Paratuberkuloza
1)
Krv i feces bikova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za
umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust, mora biti dva puta godišnje
pretražena na paratuberkulozu.
2)
Na paratuberkulozu mora biti pretražena krv svih muznih krava prije formiranja
novog uzgoja i krv novonabavljenih junica prije uvođenja u uzgoj.
17. Q-groznica
1)
Kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca i koza mora biti provedena
laboratorijska pretraga na Q-groznicu.
2)
Zabranjeno je držanje ovaca i koza u dvorištima farmi muznih krava.
18. Salmoneloze peradi prouzročene sa S. Gallinarum-Pullorum i infekcije peradi i nojeva sa S. Enteritidis, S. Typhimurium i S. Arizonae
1)
Jaja (konzumna i rasplodna) mogu biti stavljena u promet ili inkubirana samo
ako potječu od jata koja su slobodna od salmonela, odnosno ako posjednici jata
imaju nalaz o zdravstvenom stanju jata, izdan od ovlaštenog laboratorija i ne
stariji od 30 dana. Nalaz se izdaje na osnovi službeno dostavljenog uzorka.
2)
Sva jata, bez obzira na vrstu i kategoriju, čiji su proizvodi namijenjeni
javnoj potrošnji, moraju biti bakteriološki, odnosno serološki pretražena,
dostavljanjem službenih uzoraka u ovlašteni laboratorij sukladno tablicama 1.–
5. iz Dodatka I., koji je sastavni dio ove Naredbe.
3)
Jato namijenjeno klanju podrazumijeva životinje iste vrste i dobi iz jednog
objekta, namijenjene klanju. Klati je dopušteno samo jata slobodna od S.
Gallinarum-Pullorum, S. Enteritidis, S. Typhimurium i S. Arizonae, a posjednik
jata prije stavljanja u promet mora imati nalaz o zdravstvenom stanju ne
stariji od 15 dana i izdan od ovlaštenog laboratorija.
4)
U tvornicama i mješaonicama stočne hrane moraju se uzimati i dostavljati na
bakteriološku pretragu u ovlašteni laboratorij uzorci svih proizvoda
životinjskog podrijetla prije pripremanja krmnih smjesa, a jednom mjesečno
uzorci svih gotovih krmnih smjesa. 5) Radi utvrđivanja svih salmonela od
značaja za javno zdravstvo u rezultatima nalaza potrebno je, osim serotipova
propisanih Naredbom, navesti i sve ostale utvrđene serotipove.
19. Pobačaj konja, ovaca i koza uzrokovan sa Salmonella abortus equi i salmonella abortus ovis
Kod
svakog pobačaja kobila, ovaca i koza, vetrinari moraju dostaviti krv i
vaginalni bris životinja, a po mogućnosti i pobačeni fetus, na laboratorijske
pretrage na salmonelozu.
20. Trihomonijaza
Ispirak
prepucija bikova koji se koriste za prirodni pripust ili umjetno osjemenjivanje
mora biti laboratorijski pretražen na trihomonijazu:
a.
prije prvog korištenja;
b.
jedan puta godišnje za bikove koje se koriste za umjetno osjemenjivanje.
c.
dva puta godišnje za bikove koji se koriste za prirodni pripust.
21. Tuberkuloza
1)
Sva goveda starija od 6 tjedana moraju biti tuberkulinizirana.
2)
Iznimno od stavka 1. ove točke tuberkulinizaciju nije potrebno ponovo provoditi
kod uvođenja junadi za tov na gospodarstvo ukoliko su ista tuberkulinizirana
kao telad ili ukoliko potječu s gospodarstva koje ima status službeno slobodnog
od tuberkuloze u skladu s uvjetima određenim u Pravilniku o
veterinarsko-zdravstvenim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja,
(»Narodne novine« br. 69/06) te ako se nakon uvođenja na gospodarstvo goveda
drže u zasebnim proizvodnim jedinicama na gospodarstvu.
3)
Sve rasplodne svinje u uzgojima brojnijim od 20 krmača, nazimica i nerastova,
moraju biti tuberkulizirane do 31. svibnja na cijelom području Republike
Hrvatske.
4)
Za obnovu uzgoja nije dopušteno koristiti goveda i svinje koji prethodno nisu
tuberkulinizirani.
5)
Ovlašteni veterinari u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom
utvrđenom slučaju tuberkuloze goveda i svinja te o nalazu izvijestiti nadležnog
veterinarskog inspektora u mjestu podrijetla tuberkulozne životinje.
6)
Patoanatomska dijagnoza mora biti potvrđena u ovlaštenom laboratoriju.
7)
Evidenciju o tuberkuliniziranim govedima – Iskaz o tuberkuliziranim govedima,
ovlaštena veterinarska organizacija mora dostaviti Upravi za veterinarstvo
najkasnije do 20. u mjesecu, za prethodni mjesec.
8)
Na području epizootiološke jedinice u kojoj je tijekom 2007. godine utvrđen
pozitivan slučaj tuberkuloze županijski veterinarski inspektori dužni su
obavljati pojačani nadzor nad provođenjem tuberkulinizacije.
9)
Na području Sisačko-moslavačke županije goveda moraju biti tuberkulinizirana
prije izgona na ispašu.
22. Zarazni rinotraheitis goveda – zarazni pustularni vulvovaginitis (ZRG/ZPV)
1.
Bikovi koji se koriste za prirodni pripust i proizvodnju sjemena za umjetno
osjemenjivanje moraju biti klinički i laboratorijski pretražen na ZRG/ZPV:
a)
prije prvog korištenja;
b)
dva puta godišnje tijekom korištenja.
2. Sve rasplodne krave i junice prije stavljanja u promet moraju biti laboratorijskim metodama pretražene na ZRG/ZPV. Laboratorijski nalaz ne smije biti stariji od 30 dana.
IV.
MJERE SPRJEČAVANJA NAMETNIČKIH BOLESTI
1. Ehinokokoza
1)
Prilikom cijepljenja pasa protiv bjesnoće mora biti provedena dehelmintizacija
pasa protiv trakavice Echinococcus granulosus, pripravkom koji sadrži
prazikvantel.
2)
Uzimanje uzoraka u cilju otkrivanja ehinokokoze provodit će se u skladu s
Programom praćenja ehinokokoze koji propisuje Uprava.
3)
Radi sprječavanja širenja jajašaca u okoliš, obvezno je najmanje 48 sati nakon
tretiranja pasa, njihov izmet neškodljivo ukloniti.
4) Pravne i fizičke osobe, koje kolju životinje za javnu potrošnju, kao i posjednici životinja koji životinje kolju za vlastitu potrošnju, dužni su, radi sprečavanja širenja ehinokokoze, odbačene organe zaklane stoke učiniti neškodljivim preradom u kafilerijama ili prokuhavanjem, odnosno spaljivanjem.
2. Trihineloza
Radi
utvrđivanja proširenosti i suzbijanja trihineloze svinja, moraju biti provedene
mjere otkrivanja, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti, u skladu s Naredbom o
obveznom trihineloskopskom pregledu mesa svinja kod klanja za potrebe vlastitog
domaćinstva (»Narodne novine«, broj 144/98) te Pravilnikom o mjerama za
suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze svinja (»Narodne novine«, broj 81/99)
i prema programu kojeg propisuje Uprava.
V. ZOOSANITARNE MJERE
1)
Radi djelotvornije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja ljudi,
veterinarske zaštite okoliša, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije,
ovlaštene veterinarske organizacije moraju provoditi deratizaciju.
2)
Deratizaciju treba provoditi u životinjskim nastambama i dvorištima, objektima
za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje hrane životinjskog
podrijetla i drugim objektima gdje je njezino provođenje od interesa za
zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti hrane
životinjskog podrijetla.
3)
Deratizaciju treba provoditi dva puta godišnje, a na poziv pravnih i fizičkih
osoba i češće.
4)
Radi sprječavanja unošenja i širenja virusa klasične svinjske kuge, posjednici
svinja dužni su uspostaviti veterinarsko-zdravstveni red te trajno provoditi
sljedeće mjere:
a)
Za uzgoje do 10 svinja:
–
gospodarstvo mora biti ograđeno, a ulaz u objekte mora biti pod kontrolom;
–
organizirati i provoditi čišćenje, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u
skladu s tehnološkim zahtjevima;
–
osigurati propisano zbrinjavanje uginuća, krutoga gnoja, gnojevke i otpadnih
voda nastalih tijekom držanja svinja;
–
ulaz u objekte sa svinjama dozvoljen je samo članovima domaćinstva;
–
svi koji uoče ili imaju ikakva saznanja o pojavi bilo kakvih znakova bolesti,
sumnji na bolest, ili neuobičajenom ponašanju svinja unutar ili izvan
gospodarstva, obvezni su o tome izvijestiti veterinara.
b)
Za uzgoje od 11 do 100 svinja, uključujući mjere propisane stavkom 4.,
podstavkom a) ove točke i:
–
radnicima i posjetiteljima osigurati zaštitnu odjeću i obuću;
–
na ulazima na farme mora biti dezobarijera za vozila i osoblje;
–
za dezinfekciju primjenjivati odobrena sredstva u propisanim koncentracijama;
–
za rad u objektu sa svinjama potrebno je osigurati zaštitnu odjeću i obuću samo
za tu namjenu te je zabranjen izlazak sa gospodarstva u istoj zaštitnoj odjeći
i obući;
c)
Za uzgoje od 101 i više svinja, uključujući mjere propisane stavkom 4., podstavkom
b) ove točke i:
–
osigurati osobu za održavanje dezobarijera i evidenciju o tome;
–
svi zaposlenici na farmi obvezni su pri ulasku na farmu dezinficirati ruke i
obuću;
–
osigurati garderobe za zaštitnu odjeću i obuću, odvojeno »čisto« i »nečisto« i
sanitarni čvor za pranje ruku, te po potrebi prostor za tuširanje;
–
obvezno je presvlačenje u zaštitnu odjeću svih osoba koje rade na farmi
prilikom ulaska u krug farme, a koja se nakon uporabe mora propisno odložiti u
garderobnom ormariću za »nečisto«;
–
zabranjen je izlazak iz kruga farme u zaštitnoj odjeći i obući i njihovo
iznošenje;
–
osigurati praonicu zaštitne odjeće;
–
organizirati rad farme na način da se onemogući nekontrolirano i nepotrebno
kretanje zaposlenika unutar farme;
–
zabranjeno je držanje drugih vrsta životinja u objektu gdje se drže svinje;
–
o svim posjetiteljima na farmi mora biti vođena evidencija s datumom, ulaska i
izlaska s farme te svrhom posjete;
–
vozila mogu ući na farmu samo prolaskom kroz dezobarijeru s dezinficijensom i
po odobrenju odgovorne osobe;
–
o svim vozilima koja ulaze na farmu mora se voditi evidencija s datumom ulaska
i izlaska s farme te svrhom posjeta;
–
posjetitelji mogu ući na farmu nakon provedene dezinfekcije prema naputku
odgovorne osobe, a na farmi se mogu kretati samo u njihovoj pratnji uz obvezno
nošenje zaštitne odjeće i obuće;
–
zabranjeno je unošenje i iznošenje pribora, alata ili opreme s farme;
–
obvezno je organizirati prehranu zaposlenika u krugu farme;
–
strogo je zabranjeno unošenje na farmu hrane za ljude od strane pojedinaca,
osobito svinjskog mesa i proizvoda podrijetlom od svinjskog mesa;
–
zaposlenici farme ne smiju držati svinje u svom domaćinstvu;
–
zaposlenici farme ne smiju raditi u objektima za uzgoj svinja izvan onih na
farmi;
–
zaposlenici farme ne smiju sudjelovati u lovu na divlje svinje niti obavljati
ikakve poslove oko živih ili mrtvih (uginulih ili ustrijeljenih) divljih
svinja;
–
zaposlenici koji su slučajno bili u kontaktu s bolesnim ili sumnjivim svinjama,
njihovim dijelovima ili proizvodima, obvezni su o tome obavijestiti odgovornu
osobu, prije ulaska u krug farme.
VI. FINANCIRANJE MJERA
1)
Javne potrebe u zdravstvenoj zaštiti životinja koje su sufinancirane ili
financirane iz Državnog proračuna Republike Hrvatske jesu:
a.
laboratorijske pretrage dijagnostičkog materijala radi utvrđivanja postojanja
zaraznih bolesti određenih člankom 7. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«
broj 41/07), ako se postupa u skladu s člankom 14.i 15. istog Zakona;
b.
kliničke, patomorfološke i laboratorijske pretrage radi razjašnjenja
zdravstvenog problema koji može nanijeti značajne gospodarstvene štete i
poremećaje, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga
gospodarstva – Uprave za veterinarstvo;
c.
nabavka i pričuva cjepiva i potrebnih dijagnostičkih sredstava;
d.
kontrola imunosti peradi ekstenzivnih uzgoja nakon cijepljenja protiv
newcastleske bolesti u skladu s odredbama točke II., podtočke 3. stavka 6.
podstavka a);
e.
uzorkovanje, dostava uzoraka i laboratorijska pretraga radi utvrđivanja uzroka
pobačaja iz:
–
točka III. podtočka 1. stavak 3. (bruceloza goveda, svinja, ovaca i koza),
–
točka III. podtočka 6. stavak 4. (genitalna kampilobakterioza),
–
točka III. podtočka 14. stavak 3. (leptospiroza),
–
točka III. podtočka 15. stvaka 1. (listerioza),
–
točka III. podtočka 17. stavak 1. (Q-groznica),
–
točka III. podtočka 19. (pobačaj konja, ovaca i koza uzrokovan S. abortus equi
i S. abortus ovis);
f.
uzorkovanje, dostava uzoraka i laboratorijska pretraga na brucelozu, u skladu s
odredbama točke III. podtočke 1. stavka 2. točaka a), b), d) i e);
g.
dijagnostika bolesti plavog jezika u skladu s odredbama točke III. podtočke 2.
ove Naredbe.
h.
uzorkovanje, dostava uzoraka i laboratorijska pretraga mlijeka i krvi za
pretragu na enzootsku leukozu goveda u skladu s odredbama točke III. podtočke
5. stavka 1. ove Naredbe;
i.
uzorkovanje, dostava uzoraka i laboratorijska pretraga uzoraka domaće peradi i
divljih ptica radi pretrage na influencu ptica u skladu s odredbama točke III.
podtočke 10. ove Naredbe.
j.
uzorkovanje, dostava uzoraka i laboratorijska pretraga na goveđu spongiformnu
encefalopatiju u skladu s odredbama točke III. podtočke 7. a., i b. ove
Naredbe;
k.
dijagnostika goveđe spongiformne encefalopatije (nabava dijagnostičkih kitova i
dijela potrošnog materijala) u skladu s odredbama točke III. podtočke 7. c.
ove Naredbe;
l.
uzorkovanje, dostava uzoraka i laboratorijska pretraga na grebež ovaca u skladu
s odredbama točke III. podtočke 8. stavka 1. ove Naredbe;
m.
uzorkovanje i dostava uzoraka radi pretrage na grebež ovaca u skladu s
odredbama točke III. podtočke 8. stavka 2. ove Naredbe;
n.
uzorkovanje, dostava uzoraka i laboratorijska pretraga patognomoničnih organa
domaćih i divljih svinja radi pretrage na klasičnu svinjsku kugu u skladu s
odredbama točke III. podtočke 12. stavka 1. i 2. ove Naredbe;
o.
tuberkulinizacija goveda u skladu s odredbama točke III. podtočke 21. stavka 1.
ove Naredbe;
p.
tuberkulinizacija rasplodnih svinja u skladu s odredbom točke III. podtočke
21. stavka 3. ove Naredbe;
r.
dijagnostika infekciozne anemije kopitara u skladu s odredbama točke III.
podtočke 9. ove Naredbe;
s.
obavljanje deratizacije na područjima ugroženim od trihineloze, u skladu s
odredbama točke V. ove Naredbe te provođenje ostalih mjera za suzbijanje
trihineloze u skladu s Programom za suzbijanje trihineloze u Republici
Hrvatskoj.
2)
Financiranje mjera iz stavka 1. ove točke ne odnosi se na:
a.
pravne osobe koje imaju vlastitu veterinarsku službu;
b.
pravne osobe koje se bave organiziranom stočarskom proizvodnjom;
c.
centre za reprodukciju i umjetno osjemenjivanje;
d.
uvezene životinje u karanteni;
e.
pravne i fizičke osobe koje se bave prometom životinja, a nemaju vlastitu
proizvodnju;
f.
vlasnike koji u propisanim rokovima nisu obavili naređene mjere;
osim
ukoliko posebnim programima za kontrolu i nadzor bolesti nije drugačije
određeno.
VII. PROVOĐENJE MJERA
1)
Mjere određene ovom Naredbom obavljaju veterinarske organizacije, veterinarske
službe i veterinarske ambulante privatne prakse, ovlaštene za obavljanje
navedenih poslova od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga
gospodarstva – Uprave za veterinarstvo.
2)
Provoditelji mjera propisanih točkom II. i III. ove Naredbe dužni su napraviti
plan njihovog provođenja te isti dostaviti nadležnom veterinarskom uredu.
3)
Dijagnostičke i druge pretrage propisane ovom Naredbom obavlja Hrvatski
veterinarski institut (Veterinarski institut Zagreb, Veterinarski zavodi:
Split, Rijeka, Križevci, Vinkovci i Centar za peradarstvo);
4)
Laboratorijsku dijagnostiku za sljedeće bolesti prema ovoj Naredbi, može
obavljati i:
4.1.
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (VF), za:
a)
bolesti kopitara,
b)
bolesti pčela – Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela
c)
klamidiozu ptica – Zavod za bolesti peradi s klinikom,
d)
trihinelozu – Centar za dijagnostiku i suzbijanje trihineloze,
e)
virusne bolesti riba – Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela
4.2.
Veterinarska stanica Čakovec d.o.o. PJ Bioinstitut za:
a)
salomonelozu
5)
Hrvatski veterinarski institut Zagreb, Veterinarski zavodi: Split, Rijeka,
Križevci, Vinkovci Centar za peradarstvo Zagreb, Zavod za biologiju i
patologiju riba i pčela VF, Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti VF, Zavod
za parazitologiju i invazijske bolesti VF, Centar za dijagnostiku i suzbijanje
trihineloze VF, Zavod za bolesti peradi s klinikom VF, Zavod za biologiju i
patologiju riba i pčela VF, Veterinarska stanica Čakovec d.o.o. PJ Bioinstitut
moraju dostavljati izvješće o provedenim dijagnostičkim i drugim pretragama
propisanih ovom Naredbom do 20. u mjesecu za protekli mjesec.
6)
Jedinstvene cijene veterinarskih usluga za mjere koje moraju biti provedene na
temelju ove Naredbe, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i
vodnoga gospodarstva predlaže Hrvatska veterinarska komora, osim cijena usluga
za mjere koje se financiraju iz sredstava Državnog proračuna koje određuje
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
7)
Pri slanju uzoraka na laboratorijsko pretraživanje potrebno je popuniti Obrazac
iz Dodatka II ove Naredbe. Narudžba obrazaca obavlja se preko Uprave za
veterinarstvo.
VIII. ZAVRŠNE ODREDBE
1)
Stupanjem na snagu ove Naredbe prestaje važiti Naredba o mjerama zaštite
životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2007.
godini (»Narodne novine«, br. 2/07 i 16/07).
2)
Ova Naredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
Klasa:
322-01/07-01/86
Urbroj:
525-1-07-1
Zagreb,
20. prosinca 2007.
Ministar
Petar Čobanković, v.
r.
|
|
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |