 |
| |
Preporuka
Knjiga: "U potrazi za psom" - Tamara Ferari Miškulin
Svima koji vole svoje pse i žele naučiti što više kako da ih uspješno odaberu, vole i njeguju, neka svakako pročitaju njezinu knjigu "U potrazi za psom".
Ona uspješno popunjava mjesto između stručne veterinarske literature i običnog priručnika o držanju psa. Namijenjena je podjednako
budućim vlasnicima pasa, onima koji ih već imaju, a žele jednostavne i jasne informacije o njezi, bolestima i liječenju, ali i onima
koji se njima dugo bave i svoje znanje postupno skupljaju kroz iskustvo. U njoj su zastupljene najčešće bolesti, trovanja i nezgode
koje mogu zadesiti vašeg ljubimca, tako da pomaže podjednako i veterinarima jer ćete na vrijeme zatražiti pravu pomoć i tako doprinjeti bržem
i boljem tretmanu te uspješnom ishodu. Autorica knjige je doktorice veterine Tamara Ferari Miškulin.
Kako bi se upoznali sa sadržajem knjige, u nastavku donosimo nekoliko kratkih odlomaka:
PUPČANA KILA
>> Kratki odlomak: Pupčane kile gotovo su uvijek urođene. Ventralna stijenka trbuha formira se tijekom embrionalnog razvoja na način da se dijelovi buduće stijenke spajaju formirajući otvor kroz koji prolazi pupčana vrpca. Taj se otvor rođenjem zatvara, a na njegovom mjestu ostaje pupčani ožiljak. Pupčana kila nastane kad pupčani prsten nije formiran kako treba, te je otvor prevelik da bi se zatvorio kod rođenja. Mnoge pasmine pasa predisponirane su za nastanak pupčane kile, pa se pretpostavlja da genetski faktori ovdje igraju veliku ulogu. Najčešće ih viđamo kod pekinezera i njihovih mješanaca, mopsa te kod pointera. Kod mačaka se rijetko srećemo s ovim problemom, osim kod pasmine Cornish rex.
ALERGIJA NA HRANU
>> Kratki odlomak: Ekcemi najčešće nastaju na području vrata i lica jer se na tim mjestima psi uspiju počeškati stražnjom nogom. Nastaju i na korijenu repa te bedrima jer se tamo psi uspiju dohvatiti zubima. Koža na bolesnim dijelovima postaje tamna, a vremenom se može razviti seboreja. Bolest se može uz opisane simptome očitovati i promjenama na noktima. Istovremeno s kožnim simptomima mogu se javiti i simptomi od strane probavnog trakta, iako je to rijetko. Obično dolazi do kolitisa - stolica je sluzava, ponekad sadrži tragove svježe krvi, bolesna životinja veliku nuždu vrši otežano i učestalo. Dijagnostiku dodatno otežava podatak da se istovremeno s alergijom na hranu javljaju i drugi oblici preosjetljivosti kao što su alergija na buhu, atopija (jedan od kožnih oblika alergične reakcije), alergija na crijevne nametnike. Česte su istovremene infekcije kože bakterijama. Zato je vrlo važno da psa s kožnim problemima očistimo od unutarnjih i vanjskih nametnika kako bismo mogli isljučiti barem neke od alergija. Nerijetko vlasnici postanu nepovjerljivi kad psu koji se češe dajemo lijekove protiv glista, no to nam i te kako pomaže u donošenju konačne dijagnoze. Idealana metoda za dijagnostiku alergije na hranu je tzv. eliminacijska hipoalergena dijeta. Tako započinjemo hraniti psa hranom koja sadrži jednu vrstu bjelančevina i jednu vrstu škrobne namirnice kojoj pas do tada nije bio izložen.
OSJETILNI SUSTAV - ŠESTO ČULO
>> Kratki odlomak: Osjetila koja poznajemo jesu vid, sluh, njuh, opip i okus. Mnoge životinje osjećaju u svojim zglobovima vibracije tla koje mi ne osjetimo, a što je dio osjetila opipa. Na taj način slonovi lociraju krda drugih slonova, a mogu i komunicirati udaranjem po tlu. Tako je jasno da mogu osjetiti potres, tj. vibracije tla, mnogo prije drugih životinja ili ljudi, a mogu i točno odrediti smjer iz kojeg vibracije dolaze. Ono po čemu je pas daleko superioran u odnosu na čovjeka jesu njuh i sluh. Pseći nos je nadaleko poznat, a posebnim ga čini to što može registrirati vrlo male količine različitih kemikalija. Nos psa konstruiran je tako da može detektirati i najmanje promjene u okolini. Dok je ljudima prvo osjetilo vid, psima je to nos. Prema tome istina je da psi mogu osjetiti promjenu raspoloženja čovjeka ili druge životinje jednostavno tako što će nanjušiti promjenu količine znoja ili pak nekog hormona (adrenalin). Što se tiče stanica koje služe kao prijemnik mirisa, psi ih imaju od 120 do 220 milijuna u usporedbi s ljudskih 5 milijuna. Već sama ova brojka je impresivna, no čudesnost pasjeg nosa nema nikakve veze s šestim čulom, već je jednostavno za njušenje bolje opremljen od nas. U prirodi je psu kao predatoru neophodan ovakav njuh kako bi mogao locirati i pratiti plijen, što najbolje vidimo kod lovačkih pasa. Traženje ljudi zatrpanih snijegom još je jedan nama nevjerojatan pasji uspjeh – naime, pas može nanjušiti čovjeka i ispod snijega dubokog 7 metara!
Informatika i poslovne usluge, poslovne baze podataka, web hosting, izrada web stranica, programiranje,
zastupanja i trgovačka posredovanja, marketing, savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem, analiza i istraživanje tržišta.
Korisni linkovi: ,
,
,
,
,
,
,
,
,
| | | |
 |
