|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||
 PROJEKTI Naslovna Okrugli stol - Poreč > Poziv > Zbornik radova > Sadržaj zbornika > Baze podataka > Zaključci Obavijesti 
 IZRADA WEB STRANICA Naručite izradu modernih web stranica. Berzo i lako kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog... Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci. Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica... Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing... >> LINK NA PREGLED I OPIS PONUDE ZA IZRADU WEB STRANICA >> POSEBNA PONUDA Internet se sve češće koristi kao izvor relevantnih i pravovremenih informacija što tvrtkama koje imaju vlastite stranice daje konkurentsku prednost. Što je tvrtka manja, to joj je Internet potrebniji. Želite li besplatno ažurirati svoju ponudu, uvoditi nove usluge ili proizvode? Želite li detaljno predstaviti Vašu ponudu? Želite li pobijediti konkurenciju da bi opstali? IZRADA INTERNET STRANICA Izrada CMS internet stranica po izuzetno povoljnim cijenama; izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova, objavljivati neograničeni broj tekstova... Predstavite Vašu tvrtku, objavite sve ponude, akcije, objavite detaljni pregled svih proizvoda i usluga... Ukoliko Vas nema na Internetu; Vi ne postojite!
|
 |
 Zbornik radova Okruglog stola STANJE I RAZVOJNE MOGUĆNOSTI U AKTUALNOM INFORMATIČKOM OKRUŽENJU u okviru projekta KONTINENTALNI GOSPODARSKI RESURSI U FUNKCIJI RAZVITKA TURIZMA RH Mr. sc. Davor Perkov Podravka, Koprivnica UTJECAJ GLOBALNIH TRENDOVA NA SINERGIJU HRVATSKE PREHRAMBENE INDUSTRIJE I TURIZMA Ključne riječi: mediteranska piramida, prehrana izvan doma, etički konzumerizam, gastro potrošnja, B2B poslovanje. SAŽETAK Svjetski trendovi imperativno utječu na neizbježnost izraženije i učinkovitije sinergije turizma i prehrambene industrije Hrvatske. Zanimanje je svijeta za mediteransku gastronomiju i stil života turistički adut Hrvatske. Kod kuće se kuha i jede sve manje pa je sve ubrzaniji rast gastropotrošnje, tj. OOH trend (Out of Home Consumption). Sve je viša koncentracija svjetskih hiperdistributera, odnosno proizvođača hrane. Zahtjevi za fair-poslovanjem, onako kako ga proklamira trend etičkoga konzumerizma, pojavit će se ubrzo pred hrvatskim turističkim i hotelskim djelatnicima u obliku zahtjeva savjesnih inozemnih posjetitelja,. Infrastrukturna opremljenost informatičkom tehnologijom omogućuje učinkovitije povezivanje/umreživanje proizvođača i hotelskih poduzeća, koje između ostalih povoljnosti , rezultira i automatizmom pri naručivanju i isporuci proizvoda. Suvremena prehrambena industrija, poput Podravke, Agrokora, Lure, SMS-a i drugih, objektivno može biti strateški partner u stvaranju prepoznatljivoga hrvatskog turističkog proizvoda. Key words: Mediterranean pyramid, Out Of Home consumption, ethical consumerism, gastro consumption, B2B business. SUMMARY World trends are placing an imperative influence on the necessity for a strong and efficient synergy of tourism and food industry in Croatia. The world's interest for Mediterranean gastronomy and lifestyle is Croatia's tourist winning card. Eating and cooking at home is becoming less frequent and gastro consumption, the so called OOH trend (Out of Home Consumption) is rapidly growing. Therefore, the concentration of world hyper distributors and food manufacturers, respectively, is becoming higher. The demands for fair-play business, as proclaimed by the ethic consumerism shall soon be put in front of the Croatian tourist and hotel workers by scrupulous foreign guests. Infrastructural IT furnishing enables efficient linking-networking of manufacturers and hotel companies, which among other benefits results in automatism at product ordering and delivery. Modern food industries, like "Podravka", "Agrokor", "Lura", SMS and other, can objectively become strategic partners in creating a recognisable Croatian tourist product. 1. UVOD Određeni aktualni svjetski trendovi imperativno utječu na nezbježnost izraženije i učinkovitije sinergije turizma i prehrambene industrije Hrvatske. Prehrambene se navike potrošača u trećem mileniju brzo mijenjaju, sve više se pozornosti, pri odluci o kupnji, pridaje zdravoj prehrani i raznovrsnosti ponude, pri čemu – zbog oskudice slobodnoga vremena u dinamičnoj svakodnevici – prednost dobivaju polugotova i gotova jela, odnosno convinient proizvodi. U tom kontekstu gastronomsku ponudu izvornih, autohtonih jela treba sagledavati kao turistički marketinški brand, što znači da internacionalizacijom lokalnih mediteranskih okusa, svijetu možemo sustavnije predstaviti naše kulturne korijene. Kod kuće se u razvijenim državama kuha i jede sve manje pa je sve ubrzaniji rast gastropotrošnje, tj. OOH trend (Out of Home Consumption). Npr. u SAD-u se danas od ukupne dolarske sume za hranu, 45% potroši izvan doma. Sve je viša koncentracija svjetskih hiperdistributera, odnosno proizvođača hrane. Za pet-šest godina će prvih pet svjetskih proizvođača, imati 50-60% udjela u svjetskom tržištu hranom. U skladu sa zahtjevima etičkoga konzumerizma za fair-poslovanjem, oni turistički gospodarski subjekti koji će se etično ponašati prema pravima i potrebama osoblja, prema društvenoj zajednici i okolišu u cjelini, steći će poželjnu percepciju u svijesti potencijalnih gostiju iz emitivnih zemalja. Informatičko-tehnološka opremljenost omogućuje učinkovitije umreživanje proizvođača i hotelskih poduzeća, koje rezultira ne samo kvalitetnijom uzajamnom razmjenom relevantnih informacija, bržom komunikacijom i donošenjem poslovnih odluka, nego povezivanjem ljudi i procesa (kao npr. računalski B2B program naručivanja i isporuke proizvoda, uspostavljen između Podravke i Konzuma). Hrvatska suvremena prehrambena poduzeća poput Podravke, Agrokora, Lure, SMS-a i drugih, realno mogu kao strateški partneri sudjelovati u stvaranju prepoznatljivoga hrvatskog turističkog proizvoda i predstavljati jednu od ključnih odrednica za njihovo profitabilnije poslovanje. 2. SVJETSKI TRENDOVI OD UTJECAJA NA NEOPHODNOST SINERGIJE TURIZMA I PREHRAMBENE INDUSTRIJE HRVATSKE Bogato hrvatsko turističko nasljeđe i blagodati suvremene prehrambene industrije – uz neizostavnu menadžersku inventivnost i kulinarsku kreativnost – valja kombinirati u skladu saktualnim globalnim težnjama i željama turista. Evo nekoliko trendova koji utječu na potrebu konzistentnijeg povezivanja i čvršće suradnje između hrvatskih proizvodnih i uslužnih gospodarskih subjekata: 1. prehrambene tendencije i internacionalizacija gastronomske ponude (regionalna, lokalna i etnokuhinja, posebice mediteranska) 2. rast gastropotrošnje (out of home consumption) i visoka koncentracija najvećih distributera prehrambenih proizvoda 3. etički konzumerizam – odabir proizvoda koji podrazumijevaju uvažavanje ljudskih prava, društvenu odgovornost te brigu za okoliš i životinje u proizvodnji 4. jačanje uloge I&T infrastrukture (interneta) u povezivanju poslovnih partnera, osobito pri naručivanju/isporuci roba. 2.1. Nove prehrambene navike i radoznalost svijeta za mediteranskom kulinarikom – turistički aduti Hrvatske Svijet se opire globalizaciji okusa (npr. fast-foodu!). Neke od današnjih prehrambenih tendencija znakovitih za maloprodaju, imat će svoje implikacije i na zahtjeve turista koji sa sobom donose nove navike. Gastronomskoj ponudi valja dati novu, trendovsku dimenziju koja će doprinijeti uobličavanju cjelovitoga identiteta destinacije i jačanju pozicioniranja Hrvatske kao mediteranske zemlje. Suvremeni su potrošači prigodom odluke o kupnji sve više svjesni važnosti: a) zdrave prehrane – Low in fat - high in taste • funkcionalna hrana, vegetarijanski proizvodi, organska hrana • proizvodi bez konzervansa i bez MSG-a • utjecaj sastojaka hrane na metabolizam. b) vremenskoga ograničenja – The joy of not cooking • convenient proizvodi (laka i brza priprema, jednostavniji život kupca) • gotova hrana, umaci, dresinzi ... Ready to Eat, Ready to Serve, Ready to Use • R-T-E proizvodi činit će 2007. g. više od 16% prehrane u Europi c) raznovrsnosti ponude - Different, but not too different • širina odabira, inovacije proizvoda • među deset najbrže rastućih kategorija u prehrani (preko 10% god. rasta u zapadnoj i srednjoj Europi) su R-T-E jela te gotovi umaci i dresinzi Godine 1994., zajedničko je tijelo (Harvardska škola javnoga zdravlja, Svjetska zdravstvena organizacija i neprofitna obrazovna organizacija Oldways – Boston), predstavilo tradicionalnu, zdravu mediteransku prehrambenu piramidu, utemeljenu na prehrambenoj tradiciji Grčke i južne Italije, ali strukturirane u svjetlu aktualnih svjetskih nutricionističkih istraživanja. Piramida naglašava potrošnju kruha, tjestenine, žitarica, krumpira, voća i povrća (dakle, hrane koja ispunjava tradicionalnu ruralnu mediteransku smoćnicu) na dnevnoj, a konzumiranje peradi, ribe i jaja (glavne izvore životinjskih proteina) na tjednoj osnovi. Pritom, maslinovo ulje osigurava najveći doprinos masnih kalorija prosječnoj prehrani Mediteranaca. Mediteranska se tradicionalna kuhinja smatra zdravom jer se hrana termički previše neobrađuje, raznovrsna je, nema mnogo šećera i masnoća, lagana je, sadrži mnogo povrća i očuvanih vitamina... Svijet, dakle, iskazuje veliku radoznalost za mediteransku kuhinju i aktivni eko-ruralni turizam, poseban, egzotični, avanturistički i uzbudljiv stil odmora. Hrvatska, svojim primorskim dijelom sa svim značajkama najboljega od mediteranskoga podneblja, ima čak tisuću kilometara obale, veliku tradiciju u ulovu i uzgoju te proizvodnji i pripremi mediteranskih kultura. Bogatstvo je u svakodnevnoj prehrani,još uvijek nedovoljno iskorišteni kapital naše turističke ponude u kojoj je, po uzoru na druge zemlje, gastronomija važan dio identiteta Hrvatske, zemlje koju mnogi – ne bez razloga – drže najljepšim europskim vrtom. Koji turist ne bi tijekom šetnje uskim kamenim uličicama drevnih, pitoresknih jadranskih gradića pojeo, onako s nogu, pogaču sa slanim srdelama, riblju marinadu ili pohane ribice a poslije toga osladio nepca kriškom hladne dinje ili fritulama? Proizvođači hrane, bilo sastojaka ili gotovih proizvoda, nastoje isporučiti te prepoznatljive, autentične mediteranske okuse. I ne samo proizvesti, već to zemljopisno podrijetlo isticati u komunikacijskoj platformi s potrošačima. Podravka je tako u 2002. na tržištima srednje i istočne Europe pokrenula marketinšku kampanju za Vegetu pod nazivom Mediterraneo, kako bi istaknula da taj planetarno poznati dodatak jelima dolazi s toploga europskog juga. Nadalje, za proizvode na bazi rajčice kreirana je kampanja Sunce Mediterana na vašem stolu (billboards, TV spotovi, prigodne knjižice recepata, internetske stranice...). Te je iste godine u suradnji s Alfom iz Zagreba, Podravka izdala još jednu u nizu uspješnica: vrlo dobro prihvaćenu knjigu recepata pod nazivom Kreativna kuhinja s okusom Mediterana (na četiri svjetska jezika u ukupnoj nakladi od zavidnih dvadeset tisuća primjeraka). 2.2. Gastropotrošnja sustiže prodaju hrane u trgovini Do 2010. će godine 40% od ukupne vrijednosti europske trgovine hranom, biti utrošeno u gastro (foodservice) segmentu tržišta. Pod pojmom gastro, podrazumijevamo četiri specifične kategorije pripreme i potrošnje hrane: - Ho-Re-Ca (hoteli, moteli, restorani, barovi, catering...) - institucije (bolnice, škole, domovi, vojarne, zatvori...) - industrija (pekarnice, konditorska, mesna industrija...) - alternativni kanali (benzinske crpke, ulični kiosci, automati...) Slika 1: Trend rasta gastropotrošnje u Europi Izvor: Promar International 2000.  Od ukupno cca osamsto i pedeset milijardi eura vrijednosti potrošnje jela i pića u 2002. godini u Europi, u brzorastućem se gastrokanalu raspodjele potrošilo oko dvjesto pedeset milijardi Eura (35%). Predviđa se da će taj porast konzumiranja hrane izvan kuće (OOH), do 2023. u Europi rezultirati udjelom od čak 50% u odnosu na tradicionalnu potrošnju u retailu. A projekcije kažu da će se 2030. godine ljudi više hraniti vani, nego što će kupovati prehrambene artikle u trgovinama i konzumirati ih u svojoj blagovaonici (gotovo će 60% vrijednosti tržišta hrane otpadati na gastrotržište). O tom natjecanju trgovine i ugostiteljstva govore i podaci iz SAD-a: 1998. je udio trgovina hranom (food stores) iznosio 64,2% u odnosu na 35,8 % potrošnje u restoranima, dok je već u 1999. udio trgovina hranom pao na 61,6%, odnosno udio je prehrane u ugostiteljstvu porastao na 38, 4%. Za modernoga potrošača važe sljedeće značajke: -“cash rich – time poor” - produženo radno vrijeme - organizirana prehrana u većim poslovnim sustavima - dinamičan stil života - kućanstva imaju sve manje članova - svježa, svježa hrana bilo gdje i bilo kad - brandodredišta, private label - preskakanje obroka Zbog utjecaja će se svih nabrojenih čimbenika npr. u SAD-u u 2020.godini, 67% svih obroka konzumirati izvan kuće, od čega će 33 % činiti tzv. lagani obroci (snacks). U SAD-u se danas prosječno utroši svega petnaest minuta za kuhanje dnevno (prije četrdeset se godina kuhalo prosječno četiri sata dnevno)! Prema istraživanjima američkoga Food Industry Leadership centra u Portlandu, pod pojmom "kuhanja" mnogi mladi ljudi podrazumijevaju – prokuhavanje vode ili stavljanje gotovoga jela u mikrovalnu pećnicu. 2.3. Tradicionalna veleprodaja gubi tržišni udjel Sve je izrazitija prevlast snage distributera iznad proizvođača. Za 5-6 će godina prvih pet svjetskih distributera (Wal Mart, Carrefour, Metro, Edeka, Intermarché...) imati 50-60% udjela na svjetskom tržištu hranom. Porast će važnost specijaliziranih trgovaca (retailera) a meksičku, talijansku i azijsku hranu proizvodit će (i prodavati) proizvođači i trgovci iz tih zemalja. Glavnu ulogu preuzet će svježa, organska, zdrava hrana i lifestyle-super premium niše, a 33% potrošača će kupiti brand proizvod ako mu ga je netko koga poznaje, prethodno preporučio. Slika 2: Dinamika konsolidacije najvećih distributera hrane Izvor: McKinsey & Co. Inc. U.S. and Food Distributors International  Najveći se svjetski trgovac hranom, američki div Wal Mart, do unatrag par godina, uopće nije bavio hranom, a danas ostvaruje osamdeset i dvije mld$ prometa na prehrambenim artiklima (godine 2000. = pedeset i sedam mld US$)! U pogledu koncentracije prometa u Podravki, evo kako u ukupnoj prodaji programa prehrane na hrvatskom tržištu izgleda udjela top pet kupaca: 2001. g. -> 30% 2002. g. -> 37% 2003. g. -> 43% Pred proizvođačima je gotovo nemoguća misija jer se potrošač u supermarketu prosječno zadrži svega dvadest i jednu minutu, da bi bez popisa izabrao neke od četrdeset tisuća proizvoda. Ljudi se u trgovini žure, ne žele ni čekati u redu pred blagajnom više od par minuta, već napuštaju dućan i ostavljaju robu. Koliko li je samo zahtjeva pred proizvođačem da kupac uoči i odabere upravo njegovproizvod!? Kolika li je to danas atraktivna i šarolika ponuda pred očima kupaca? Otuda pojava i uspjeh privatnih marki (private lebel). 2.4. Etički (Fair Trade) konzumerizam Etički odabir proizvoda, tzv. etički konzjumerizam koji podrazumijeva uvažavanje ljudskih prava te zaštitu okoliša i životinja u proizvodnji, sve intenzivnije dobiva atribute masovnosti! Etička kupnja postaje ozbiljni tržišni čimbenik, čak toliko da su multinacionalne kompanije počele bilježiti gubitke upravo zbog odluke kupaca da bojkotiraju proizvode neetičnih kompanija. Istraživanja u Velikoj Britaniji (na uzorku od tisuću kupaca) pokazuju da su velike kompanije u toj zemlji, u 2002. godini izgubile dvije milijarde i šesto tisuća (2,6) funti, dok je istodobno ukupna vrijednost prometa etičkim konzumiranjem dosegnula devetnaest milijardi i devetsto tisuća (19,9) funti (sedamsto osamdeset i sedam milijuna prometa su izgubili samo proizvođači hrane). Posebno su na meti kritike Britanaca poznate marke (poput tvrtki Gap, Nestlé, Nike...) zbog iskorištavanja jeftine radne snage u siromašnim afričkim, azijskim i južnoameričkim zemljama. U SAD-u je na prirodne proizvode u 2002. potrošeno ukupno trideset i šest milijardi US$ dok su iste godine u Velikoj Britaniji etički svjesni kupci od ukupno devetnaest milijardi i devetsto tisuća (19,9) funti najviše trošili na: -> prirodnu hranu (prodaja je domaćih jaja uzela npr. 40% ukupne prodaje svih jaja u V. Britaniji; pedeset devet milijuna i petsto tisuća (59,5) funti je utrošeno na "pošteno" uzgojen čaj, kavu, prirodan med, čokoladu i banane) -> ekološke kućne potrepštine -> kozmetiku (stotinu osamdeset i sedam (187) milijuna funti je utrošeno na proizvode koji nisu testirani na životinjama) -> turizam ("odgovorni" je turizam zabilježio stotinu i sedam (107) milijuna funti potrošnje od čega je dvadeset i pet (25) milijuna funti utrošeno samo na obilazak ekoloških turističkih destinacija u zemlji). U Velikoj Britaniji je, pod pritiskom "zelenih" i inih svjesnih kupaca, nedavno uveden tzv. Zakon korporativne odgovornosti (The Corporate Responsibility Bill) koji obvezuje kompanije na izvješća o utjecajima njihove proizvodnje na društvo, okolinu i gospodarstvo te na poštivanje novih standarda proizvodnje i poslovanja (npr. kompanije poput Procter&Gamble ili Colgate&Palmolive ne mogu potvrditi na koji se način proizvodi palmino ulje koje prerađuju za svoje finalne proizvode). Upravo se se sve češće na etiketama proizvoda ističu oznake Organic i Fairly Traded, što potrošaču ukazuju na prirodnost proizvoda i korektnost proizvodnje prema ljudima i ekologiji. Zbog visokoga udjela razmjerno uskoga broja tvrtki u svjetskoj proizvodnji (više od jedne četvrtine pokriva svega dvjesto najvećih svjetskih kompanija!), institucije se, kao što je Fair Trade Fundation, bore za povećanje tzv. mikrobiznisa te intenzivnije uključivanje nepovlaštenih grupacija: žena, hendikepiranih i sl. u proizvodnju etičkih produkata. A kako je kod nas u Hrvatskoj? U provali potrošačkoga mentaliteta i deliriju konzumerizma bez građanske samokontrole, kupuju se talijanski pelati, bugarsko konzervirano povrće, kinder-jaja, poljski čajevi, poljska riba, uvozna buteljirana vina i piva, kineske drangulije, a sve to plaćamo, između ostaloga, i tonama smeća koje više nemamo kamo ni deponirati. Nijedan hrvatski otok još nije dolično riješio problem otpada pa se na mnogima smeće i danas iz barke baca "iza punte" u more ili na deponije kraj pristupnih cesta. Gotovo sve hrvatske marine imaju samoproglašena provizorna smetlišta. U turističkim brošurama proklamirana "ekološka država" i netaknuta hrvatska obala ne zna kuda s vlastitim otpadom? Nismo usvojili ni civilizacijsku tekovinu da razvrstavamo ambalažu (papir, lim, staklo). Turizam nije samo ekonomska transakcija ili niz izoliranih aktivnosti već se turisti na putovanjima susreću s drugim kulturama i dolaze u izravan kontakt s lokalnim stanovništvom. Javnost zapadnih zemlja i potencijalnih šesto milijuna turista, prilikom donošenja odluke o posjetu destinaciji, sve češće turoperatorima i turističkim agentima postavljaju pitanja etičke naravi: 1. Ima li tamo išta čime mogu doprinijeti lokalnoj ekonomiji i stanovništvu? Kakvi su radni uvjeti u hotelu? 2. Na koji način turoperator podržava razvoj lokalnih projekata? Uključuju li domaće ljude i domaće tvrtke u ostvarenje turističkih aranžmana? 3. Jesu li namirnice u hotelskim i restoranskim jelovnicima domaćeg, prirodnoga podrijetla? Turizam kao globalna industrija ima veliki utjecaj na ljude i njihovo blagostanje pa se očekuje da modificira svoj pristup i odgovori zahtjevima za etičkim, održivim razvojem. 2.5. Prednosti informatičko-telekomunikacijskih tehnologija Informatizacija ne implicira samo tehnološke mogućnosti već dakako i menadžerske kompetencije. Tako je npr. real-time pricing (određivanje prodajne cijene u realnom vremenu) u hotelijerstvu ili zračnom prometu, praktički nemoguć bez računalnih konfiguracija. Primjena novih informacijskih sustava od strateškoga je značaja za svaku tvrtku pa tako i za proizvođače kao dobavljače hotelskih poduzeća: smanjuju se troškovi, potiče odlučivanje, jača konkurentnost, povećava produktivnost, olakšava uvid u ponudu (primjer Podravkine web stranice www.coolinarika.com, službeno jednim od najboljih siteova u nas). Šest je glavnih utjecaja informacijske tehnologije na poslovnu politiku poduzeća: 1. praktički postaju sastavni dio sve većeg broja proizvoda i usluga (npr. čipovi, turistički informativni punktovi) 2. baza su za kreacije novih proizvoda i usluga (roboti, umjetna inteligencija) 3. redefiniranje djelatnosti (banke, burze, osiguravajuća društva) 4. poslovna učinkovitost s gledišta sniženja troškova poduzeća 5. informacija postaje bitni, dominantni resurs za rukovođenje 6. iz temelja mijenjaju poslovne odnose (bankomati, elektroničko bankarstvo ili npr. elektroničko naručivanje robe poput B2B poslovanja između Podravke i Konzuma). Američke futurističke studije govore o povezanoj ekonomiji i kažu da će svi elektronički biti povezani sa svima (proizvodi, ljudi, tvrtke, zemlje). Učinkovitije umreživanje poslovnih partnera, rezultira ne samo kvalitetnijom uzajamnom razmjenom relevantnih informacija i bržom komunikacijom nego i automatizmom pri naručivanju i isporuci proizvoda. Spomenuti je sporazum o elektroničkoj razmjeni poslovnih poruka između Podravke i Konzuma sklopljen 2003. g. (u planu je i proširenje razmjene s ostalim kompanijama koncerna Agrokor"). Dakle, ugovorena je razmjena dokumenata (narudžbe, cjenici, znanstveni dokumenti, zakonski akti...) čega su rezultat pohranjeni elektronički dokumenti (umjesto dosadašnjih gomila papira u registratorima). B2B poslovanje omogućava brži, točniji i jednostavniji protok informacija između dviju kompanija. Konzumu se na temelju prosječne prodaje (potreba) preko interneta automatski isporučuje narudžba (za preko šesto ugovorenih SKU-a) u dogovorenoj dinamici - terminima. Sustav SAP Business Commerce zaprema pojedinu naruždbu i automatski, bez ručnoga rada, kreira naloge skladištu Podravke za isporuku. Narudžbe su svakoga proizvoda već u Konzumu korigirane na puni red na paleti, zbog smanjenja troškova, manipulacije iprijevoza. Nema pogrešaka prilikom prepisivanja narudžbi u količinama i proizvodima, prate se narudžbe i isporuke, tj. pouzdanost načela naručeno / isporučeno po dogovorenoj cijeni i u roku. B2B poslovanje podrazumijeva: - razmjenu dokumenata (narudžbe, računi, cjenici, znanstveni dokumenti, zakonski akti) - povećanje kvalitete i volumena prodaje između udaljenih sustava povezanih međusobno dogovorenom suradnjom - poslovne subjekte koji digitalno potpisuju ugovore - distribuciju usluga, proizvoda, ideja, softvera, informacija, baze podataka, planova i kupaca - bržu i učinkovitiju komunikaciju između kompanija, agencija i državne administracije. - brže i učinkovitije poslovanje u kojem dobivaju svi; od proizvođača do potrošača. - rasterećenje radnika i smanjenje mogućnost pogreške. U obje se kompanije još radi na tome da se konfigurira mogućnost uzajamnoga uvida u stanje zaliha, isporuka roba bez prethodnoga naručivanja i inkorporiranje podataka od strane trgovačkoga, u proces planiranja proizvodnje, prehrambenoga partnera. 3. GASTROSEGMENT ZA PODRAVKU IMA STRATEŠKU ULOGU U razvoju gastroprograma, uz smrznuti lanac i pića, Podravka vidi brzorastuće kategorije na koje usmjerava dugoročnu strategiju i na kojima temelji rast i perspektivu kompanije. Najvećim se potencijalom drže hrvatsko hotelijerstvo i ugostiteljstvo! Gastro je shvaćen kao kontinuirani, marketinško-prodajni proces, tj. jedinstvena filozofija poslovnoga djelovanja koja podrazumijeva sljedeće specifičnosti: • kupci/tržište/konkurencija • proizvodi/cijene • distribucija • komunikacija/obrada • organizacija/ljudi • povećana prodaja/profit Prošlih nekoliko godina koprivnički prehrambeni koncern naročito nastoji asortimanom, cijenama, distribucijom i ukupnom, projektnom organizacijom marketinga i prodaje, prilagoditi osobitim zahtjevima suvremenih hrvatskih gastro kupaca, osobito hotelijera i restoratera. Ta su Podravkina htijenja potpuno sukladna s aktualnim trendovima u kojima gastrokupci smanjuju broj dobavljača (da bi kod onih odabranih, najkompletnijih i najozbiljnijih dobili respektabilniji status) smanjujući pritom ulogu posrednika-trgovca. Sadržajnijim involviranjem Podravke kroz gastronomiju, lakše se može zajednički doći do prepoznatljivoga turističkog proizvoda, u kojemu ne bi bio potreban uvoz inozemnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od dvije milijarde američkih dolara, kako se prema HGK-u očekuje ove godine? Slika 3. Suvremena prehrambena industrija = strateški partner hrvatskoga turizma  Osmišljeno ciljanim marketinškim akcijama u Hrvatskoj, Podravka za vrijeme ljetne sezone promovira gastroproizvode da bi turisti stekli naviku potrošnje Podravkinih brandova i u njihovim domicilnim zemljama (2002. g. - S tavama i grilom na Jadranu u devet najvećih hrvatskih kampova, svakogodišnja Podravkina fešta od rajčica u Umagu krajem srpnja i sl.) Podravka se hotelijerima i inim turističkim subjektima želi predstaviti kao respektabilni partner koji doprinosi njihovom isplativijem poslovanju. Stoga je i cijena njezinih oko šesto različitih proizvoda namijenjenih hrvatskom gastrotržištu, odraz cjelovito shvaćene kvalitete proizvoda, dakle – branda, komunikacije s tržištem i dodane vrijednosti. U zemlji u kojoj padaju marže, strani su lanci u širenju, ulazne carinske stope tendiraju nuli, a uvoz je nekontroliran (i nelojalan), logično je da se Podravka, kao najveća prehrambena kompanija, okrenula: • inozemstvu, gdje u utakmici s velikim svjetskim igračima prodaje zavidnih 60% ukupne proizvodnje • brzorastućim tržišnim kategorijama poput gastra Argumenti su kojima Podravka teži biti prvi i najpovoljniji ponuđač hrane sve zahtjevnijim hrvatskim gastrokupcima: • kvaliteta - utemeljena na tradiciji i iskustvu • asortiman - kreiran u suradnji s kupcima • vrijednost – cijena usklađena s kvalitetom • distribucija - na mjesto potrošnje (JIT) • organizacija - gastroprogram kao strateški poslovni proces • komunikacija - izgradnja partnerskih odnosa s kupcima. Svi proizvođači imaju strojeve, proizvod i određenu kvalitetu – ali se stvarno razlikuju u ljudima i dodanoj vrijednosti (Added Value) koju pružaju svom kupcu kao poslovnom prijatelju. Ta je diverzificirana komunikacija s tržištem tradicionalna povoljnost za Podravkine kupce, ali kad je riječ o uspjehu na specifičnom gastrotržištu, dodana vrijednost dobiva prerogative multidimenzionalnosti: - prijenos znanja stručnim predstavljanjima proizvoda kod kupaca - izobrazbeni seminari za kuhare i slastičare - event marketing,nagradne igre,specijalizirani sajmovi... - sudjelovanje u većim priredbama i manifestacijama kupaca - praktična sredstva unaprjeđenja prodaje s uporabnom vrijednosti za kupce (profesionalna radna odjeća, posude za juhe, dispenzeri...) - knjige recepata, stručne brošure... Dodana je vrijednost je konkurentska prednost Podravke, koja ju bitno udaljuje od ostalih. U gastroposlovanjuona ima veće dugoročne učinke od sniženja cijena te je važan element u izgradnji bliskih odnosa s kupcima, kojima se tako dodatno isplati surađivati upravo s Podravkom. U današnjem je konkurentskom tržišnom okruženju Biti potpuno drukčiji od drugih moto svake iole ambicioznije kompanije pa tako i Podravke. 4. ZAKLJUČNE MISLI Najnovije prehrambene trendove uz neizostavnu medijsku kampanju, najčešće premijerno utjelovljuju novi i inovirani proizvodi na trgovačkim policama, ali naposljetku, na mjestima gastropotrošnje konzumenti stječu naviku potrošnje. To je važan komercijalno-marketinški vid koji trgovinu (retail) i gastro (foodservice) interaktivno pozicionira u povezani tržišni tijek, u kojemu je, u usporedbi s klasičnim kuhanjem kod kuće, trend prehrane izvan doma sve dominantniji. Globalni trendovi, dakle, imperativno utječu na neizbježnost izraženije i učinkovitije sinergije kontinentalnih gospodarskih, prije svega, prehrambenih resursa i poslovnih subjekata na jadranskom priobalju. Zanimanje svijeta za mediteransku gastronomiju i zdraviju prehranu uopće, turistički su aduti Hrvatske i šansa za "nevidljivi izvoz" domaćih prehrambenih artikala, pri čemu se ne smije zaboraviti da potencijalnih šesto milijuna turista, prilikom donošenja odluke odestinaciji, sve češće turopertorima i turističkim agentima postavljaju pitanja etičke naravi. Informacija je energija budućnosti. Prateći svjetske trendove i primjene najnovijih tehnologija, Agrokor i Podravka su primjenom elektroničkoga poslovanja, kao prvi u ovom dijelu Europe, napravili značajan iskorak na unaprjeđenju vlastitih, inače informatički potpuno heterogenih sustava, a sve u cilju upotrebe raspoloživih poslovnih resursa, poboljšanja konkurentnosti i ostvarenja boljih poslovnih učinaka. Razvoj je gastroprograma jedan od strateških poslovnih procesa Podravke na brzorastućem segmentu tržišta. Osim ostvarenja korporativnih ciljeva, Podravka kao internacionalna prehrambena kompanija, želi daleko značajnije sudjelovati i u stvaranju prepoznatljivoga hrvatskog turističkog proizvoda te cjelokupnoga imidža Hrvatske kaotrendovske destinacije. Kvalitetom, nutricionističkom vrijednošću i tehnološkom ispravnosti proizvoda, suvremena prehrambena industrija, umjesto hotelijera i restoratera, preuzima odgovornost za jela, koja će profesionalni kuhari maštovito utkati u hotelsku gastronomsku ponudu. U proizvode Podravke, Lure, Vindije, Zvijezde, SMS-a i drugih ugrađeni su: - hrvatske sirovine, znanje i kreativnost - kvalitete po europskim standardima -prlagodbe u skladu sa svjetskim prehrambenim trendovima I trend sve veće važnosti brandinga na nacionalnoj razini, samo potvrđuje dalekosežnost sinergije hrvatskih proizvođača i turizma, posebice zbog budućeg članstva u EU. Da bi Hrvatska kao zemlja postala prepoznatljiv proizvod, iznimno je važan sustav vrjednovanja kvalitetnih hrvatskih proizvoda jer pozitivan međunarodni imidž zemlje povećava vrijednost proizvoda i usluga njezinih kompanija. I za kraj, Peter Drucker je rekao: “Najbolji način da predvidite budućnost jest da ju sami kreirate". Analogno tome, "Podravka" poziva hrvatsko turističko gospodarstvo porukom: "Oblikujmo budućnost zajedno. Kupujući naše proizvode i vi idete ukorak sa svjetskim trendovima!" LITERATURA 1. Filipović, N. (1998), Oblikovanje poslovne strategije, IEDC Bled 2. Gillpatrick, T. (2003), Retail Food Industry Trends, Portland State University 3. Gjivoje, G.D. (2003), Tržište usmjereno prema pojedincu, Acta Turistica, vol 15 4. Hamel, G. (2002) Leading The Revolution, Harvard Business School Press 5. Kotler, P. (2002) Marketing in New Economy, Bauer Seminar, Prag 6. Ray, M. & Rinzler A. (1993), The New Paradigm In Business, Putnam, New York 7. Robbins, S. (1995), Bitni elementi organizacijskoga ponašanja", Mate, Zagreb 8. Senge, P. (2001), Peta disciplina, Mozaik knjiga, Zagreb 9. Srića, V. (2003), Inventivni menadžer u 100 lekcija, Znanje, Zagreb 10. Srića, V. (1999), Menadžerska informatika, M.E.P. Consult, Zagreb 11. Šunjić, A. (2002), Top-menadžer: vizionar i strateg, Sarajevo 12. Torrington, D.&Hall L.(1998), Human Resource Management, Prentice Hall Europe Sadržaj Zbornika radova Okruglog stola Podravka, Koprivnica Podravka, Koprivnica Podravka, Koprivnica Podravka, Koprivnica Podravka, Koprivnica Podravka, Koprivnica Podravka, Koprivnica Podravka, Koprivnica Podravka, Koprivnica Podravka, Koprivnica Podravka, Koprivnica Podravka, Koprivnica Podravka, Koprivnica Podravka, Koprivnica Podravka, Koprivnica Podravka, Koprivnica Podravka, Koprivnica Podravka, Koprivnica Podravka, Koprivnica Podravka, Koprivnica Podravka, Koprivnica Podravka, Koprivnica |
|||||||||||||