|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||
 PROJEKTI Naslovna Okrugli stol - Poreč > Poziv > Zbornik radova > Sadržaj zbornika > Baze podataka > Zaključci Obavijesti 
 IZRADA WEB STRANICA Naručite izradu modernih web stranica. Berzo i lako kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog... Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci. Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica... Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing... >> LINK NA PREGLED I OPIS PONUDE ZA IZRADU WEB STRANICA >> POSEBNA PONUDA Internet se sve češće koristi kao izvor relevantnih i pravovremenih informacija što tvrtkama koje imaju vlastite stranice daje konkurentsku prednost. Što je tvrtka manja, to joj je Internet potrebniji. Želite li besplatno ažurirati svoju ponudu, uvoditi nove usluge ili proizvode? Želite li detaljno predstaviti Vašu ponudu? Želite li pobijediti konkurenciju da bi opstali? IZRADA INTERNET STRANICA Izrada CMS internet stranica po izuzetno povoljnim cijenama; izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova, objavljivati neograničeni broj tekstova... Predstavite Vašu tvrtku, objavite sve ponude, akcije, objavite detaljni pregled svih proizvoda i usluga... Ukoliko Vas nema na Internetu; Vi ne postojite!
|
 |
 Zbornik radova Okruglog stola STANJE I RAZVOJNE MOGUĆNOSTI U AKTUALNOM INFORMATIČKOM OKRUŽENJU u okviru projekta KONTINENTALNI GOSPODARSKI RESURSI U FUNKCIJI RAZVITKA TURIZMA RH Mr. sc. Kristina Brščić Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč Prof. dr. sc. Zdenko Tomčić Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE U FUNKCIJI RAZVOJA AGROTURISTIČKIH GOSPODARSTAVA – PRIMJER ISTRE Ključne riječi: internet, promocija, agroturističko gospodarstvo, Istra. SAŽETAK Posljednjih nekoliko godina informatička tehnologija doživjela je nagli razvoj te je današnje moderno poslovanje gotovo nemoguće zamisliti bez pomoći informatičke tehnologije. U radu su putem SWOT analize određene prednosti, ograničenja, mogućnosti i opasnosti informatičke tehnologije koju upotrebljavaju subjekti agroturističkoga gospodarstva. Agroturistička gospodarstva predstavljaju subjekti koji u istom gospodarstvu proizvode poljoprivredne proizvode koje prodaju putem ugostiteljsko-turističke ponude prodajom vlastitih turističkih kapaciteta. Zbog toga se informatičke tehnologije najviše upotrebljavaju za promociju i prodaju turističkih kapaciteta. Analizom je stanja utvrđeno da mogućnosti koje pruža informatička tehnologija, odnosno internet, nisu dovoljno iskorištene zbog više razloga te je u cilju prevladavanja toga nedostatka potrebno organizirati poslovni subjekt koji bi bio spona između agroturističkih gospodarstava i potencijalnih potrošača. Key words: Internet, promotion, agritourism, Istria County. INFORMATION TECHNOLOGY IN THE FUNCTION OF AGRITOURISM DEVELOPMENT – CASE STUDY OF ISTRIA COUNTY SUMMARY Last few years information technology has developing very fast and today modern businesses are not possible without help of information technology. In the paper we have analysed, with SWOT analysis, strengths, weaknesses, opportunities and threats of information technology used by agritourism households. Agritourism households are such households that have agricultural production and tourism activity in the same household, and through tourism activity they sell their own agricultural products. Because of this reason information technology is used mostly for the promotion and selling of tourism capacities. Results of the analysis show that information technology especially Internet are not used sufficiently. There are many reasons for this. In the aim to overcome this reasons it is necessarily to organise a business subject that will be link between agritourism and potential consumers. UVOD Informatička tehnologija nedvojbeno ima strelovit napredak. Internet nudi trenutačan pristup dvadeset i četiri sata dnevno, sedam dana u tjednu, tristo šezdeset i pet dana u godini prodavačima, kupcima i proizvođačima te sve informacije o svima njima, bez obzira gdje se nalazili, čime se značajno mijenja način i brzina poslovanja kakve poznajemo. Danas tehnologija omogućuje malim poduzetnicima da na internetskom tržištu konkuriraju velikima. Globalna priroda interneta neizbježivo znači veliku konkurenciju, ali i mogućnost poslovanja s partnerima i kupcima bez obzira gdje se oni nalazili u svijetu. Zbog toga internet sve više potiskuje tradicionalne posrednike i trgovce, a pruža nove mogućnost u novim poslovnim prilikama. Pojavom virtualnih prodavaonica na internetu, stvoreno je novo online tržište koje ne poznaje granice te više od tristo milijuna ljudi širom svijeta trenutačno pristupa svjetskoj računalnoj mreži. Informacije su jedna od najboljih roba koje se prodaju na internetu, a prodaju se i "materijalne" stvari, od CD-a, knjiga, odjeće, hrane, namještaja pa sve do industrijske opreme. Također, putem se interneta prodaju i turistički kapaciteti kako velikih hotelskih lanaca tako i "malih" subjekata kao što su agroturistička gospodarstva. Agroturistička gospodarstva predstavljaju subjekte koji unutar istoga gospodarstva proizvode poljoprivredne proizvode koje prodaju putem ugostiteljsko- turističke ponude prodajom vlastitih turističkih kapaciteta. U Istarskoj županiji u nekoliko prošlih godina osnivanje je takvoga vida ugostiteljsko-turističke ponude intenzivno te je iz godine u godinu sve više takvih gospodarstava. U 2004. godini u popisu Turističke zajednice Istarske županije upisano je oko dvjesto subjekata s ponudom u ruralnom prostoru, od čega je dvadesetak agroturističkih gospodarstava. METODE RADA U radu je analizirano stanje te mogućnosti informatičke tehnologije koju rabe subjekti agroturističkih gospodarstava. Pri ocjenjivanju stanja upotrebljavana je SWOT analiza kojom su određene prednosti, odnosno jake strane, ograničenja, povoljne prilike i opasnosti informatičke tehnologije koju rabe subjekti agroturističkoga gospodarstva. Također, analizirane su postojeće internetske stranice koje nude agroturističke sadržaje, i to na primjeru Istre. AGROTURISTIČKA GOSPODARSTVA U ISTRI Razvoj je agroturističkih gospodarstva u Hrvatskoj započeo u prošlih desetak godina, napose u Istarskoj županiji. Nagli razvoj započeo je 1997. godine, u čemu je veliku ulogu imala Turistička zajednica Istarske županije koja od te godine počinje sustavno pomagati u promociji agroturističkih gospodarstava i ruralnoga turizma općenito. U Hrvatskoj nije naziv agroturizma jasno definiran, nego se u zakonu koji regulira tu djelatnost upotrebljava naziv seljački turizam. Međutim, u praksi, posebice u Istarskoj županiji, često se rabi naziv agroturizam koji je sličan talijanskom nazivu agriturismo ili engleskom agritourism. Zbog toga i mi rabimo naziv agroturizam jer je prepoznatljiv kao internacionalizam. Pojam ruralni turizam uključuje agroturizam, ali još i ekoturizam, avanturistički i izletnički (countryside) turizam. Agroturizam je prema OECD-u uže definiran kao turistička aktivnost koju organiziraju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, odnosno poljoprivredni proizvođači,, dok ostale spomenute vidove ruralnoga turizma mogu voditi poljoprivredna gospodarstva, ali to najčešće nije slučaj, nego ga uglavnom organiziraju subjekti izvan ruralnoga prostora. U nas su agroturistička gospodarstva ili seljačka domaćinstva koja nude ugostiteljske usluge regulirana Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine, br. 46/97, pročišćeni tekst 68/98, 92/01, 117/01, i 04/02 [ispravak]) te Pravilnikom o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu (Narodne novine, br. 22/96, 47/97, 38/96 [ispravak], 25/99, 29/00, 49/03 – pročišćeni tekst i 117/03). Seljačko je domaćinstvo, u smislu toga Pravilnika te naknadnim izmjenama i dopunama kao seljačko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno Zakonu o poljoprivredi (Narodne novine, broj 66/01 i 83/02) koje pruža ugostiteljske usluge u seljačkom domaćinstvu sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti. Specifičnost je tih subjekata da su malih kapaciteta te da nude proizvode iz pretežno vlastite proizvodnje. Dakle, u agroturističkom gospodarstvu ili seljačkom domaćinstvu mogu se pružati ugostiteljske usluge smještaja u sobama i apartmanima do najviše deset odnosno dvadeset postelja te u kampovima do najviše deset smještajnih jedinica, odnosno trideset gostiju istodobno. Pod pretežno vlastitom proizvodnjom, u smislu toga Pravilnika, podrazumijevaju se: - poljoprivredni proizvodi proizvedeni isključivo na seljačkom domaćinstvu koje pruža ugostiteljske usluge - poljoprivredni proizvodi proizvedeni na drugom seljačkom gospodarstvu ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu upisanom u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava s kojim seljačko domaćinstvo zaključi ugovor o razmjeni proizvoda, i to s područja iste županije - ostali autohtoni proizvodi kao što su: gljive, samoniklo bilje, puževi, žabe, šumski proizvodi, ribe, drugi morski organizmi i divljač, koje jedan od članova seljačkoga domaćinstva razmjeni, ubere, odnosno ulovi, sukladno posebnim propisima iz područja zaštite prirode, poljoprivrede, šumarstva, lovstva i ribarstva. Usluge su i aktivnosti koje agroturističko gospodarstvo nudi: - spavanje i prehrana na poljoprivrednom gospodarstvu - mogućnost pasivnoga i aktivnoga odmora na gospodarstvu kao što su: jahanje, vožnje kočijom, vožnja na sijenu i sl. - piknike i kampiranje na poljoprivrednom gospodarstvu - pripremu hrane na gospodarstvu - različite oblike edukacije itd. Dakle, prodajom vlastitih turističkih kapaciteta agroturističko gospodarstvo prodaje i vlastite poljoprivredne proizvode. INTERNET KAO OBLIK PROMOCIJE I PRODAJE Upotreba interneta kao medija za promociju sve je značajniji zbog velikoga porasta broja ljudi koji upotrebljavaju internet, te zbog interaktivnosti koju taj medij nudi. Internet ima značajnih prednosti u usporedbi s uobičajenim oglasnim medijima (novine, televizija, radio i ostali tiskani materijali), ali još uvijek i nedostatke. Glavne prednosti očituju se u jednostavnijoj i jeftinijoj raspodjeli informacija, dok je najveće ograničenje što je za upotrebu interneta potrebna određena tehnička podrška (računalo i telefonska linija te poznavanje rada na računalu ili GSM telefoni putem kojih se također mogu pregledavati sadržaji na globalnoj mreži). Glavne su prednosti oglašavanja na internetu u usporedbi s ostalim propagandnim sredstvima poput kataloga, brošura i letaka, višestruke te se, općenito, prednosti elektroničkoga poslovanja, mogu sumirati kao: • učinkovitije komuniciranje s ciljanim tržištima s obzirom na troškove • mogućnost brže i lakše kupovine i time povećanje razine trošenja • poboljšanje usluga • smanjenje troškova zbog učinkovitijih međunarodnih aktivnosti i načina kupovanja. Nadalje, izrada i raspodjela klasičnih kataloga vrlo je skupa, dok su troškovi pripreme materijala za izradu Web stranica, čiji je način izrade jednak kao kod klasičnoga kataloga, znatno niži jer nema troškova tiskanja i distribucije, već samo trošak zakupa prostora kod nekoga davatelja usluga pristupa na internet. Najveća je razlika što zbog promjene sadržaja cijena ili nekih drugih informacija kod izrade kataloga imamo ponovno sve troškove, dok kod promjene Web stranica imamo samo troškove "osvježavanja" stranica. Zbog toga se katalozi rade samo povremeno, a sadržaj Webstranica možemo vrlo lako i brzo mijenjati. Osim toga, na Webu se mogu dodavati, osim neograničenog broja boja i animacije, audiozapisi pa i videozapisi, dok je prostor u klasičnim katalozima vrlo ograničen. U svijetu je porast broja korisnika interneta u stalnom porastu pa stoga taj medij ima sve manje ograničenja kao promotivni medij (slika 1.). Slika 1. Broj Internet korisnika širom svijeta (u milijunima)  Izvor: E-busniess for rourism, Practical guidelines for tourism destinations and businesses, World Tourism Organization Business Council, November 2001., www.world-tourism.org/isroot/wto/pdf/1210-1.pdf, 22.11.2002., izvorno iz eTForecasts, srpanj 2001. Općenito usluge ugostiteljsko-turističke djelatnosti imaju nagli porast prodaje putem interneta. Prema procjeni Datamonitora dio je internetske prodaje 1997. porastao sa 7%, na 11% u 1998. godini te 2002. čak do 35%. Osnovna su obilježja, zabilježena u potrošača koji upotrebljavaju internet, sljedeća: - razmjerno su bogati - dobro obrazovani, - zainteresirani su za individualna putovanja. Drugim riječima, taj je tržišni odsječak zanimljiv kao ciljano tržište za sva turistička odredišta. Prema nekim inozemnim istraživanjima, upotreba je interneta kao izvora informiranja pri rezerviranju odmora sve značajnija (slika 2.). Slika 2. Udio upotrebe različitih izvora informiranja za rezerviranje odmora u željenom odredištu –korisnici interneta Velike Britanije  Izvor:. E-busniess for rourism, Practical guidelines for tourism destinations and businesses, World Tourism Organization Business Council, November 2001., www.world-tourism.org/isroot/wto/pdf/1210-1.pdf, 22.11.2002., izvorno rezultati E-Travel Tracker Survey, www. scotexchange.net, ožujak, 2001, Baza: korisnici Interneta (605), ožujak 2001. Prema navedenim podacima može se vidjeti koliko je značajna promocija putem interneta u odnosu na ostale vidove informiranja o turističkom odredištu. U Hrvatskoj je prema istraživanju Instituta za turizam Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – TOMAS, 8,8% turista tražilo informaciju putem interneta . Prema istraživanjima potrošača proizvoda agroturističkih gospodarstava u Istri, prvu informaciju o pojedinim gospodarstvima putem interneta dobilo je čak 13% ispitanika. (slika 3.) Slika 3. Udio korištenja različitih izvora informiranja o agroturističkom gospodarstvu  Izvor: vlastita anketa kolovoz i rujan 2002. godine Iz prethodne slike može se vidjeti da je informiranje putem interneta na trećem mjestu iza usmene predaje te informiranja putem brošura. Ti podaci potvrđuju kako internet kao mediji za prodaju, a posebice promociju, ima vrlo veliku ulogu. STRANICE AGROTURISTIČKIH GOSPODARSTVA NA INTERNETU Jedna je od osnovnih prednosti interneta kao medija promocije jednostavna i jeftina izmjena informacija. Stranice se na internetu mogu često mijenjati ili zbog osvježavanja informacija ili radi novoga dizajna. Među prvim su internetskim stranicama koje su promovirale agroturizam u Istri one koje je sponzorirala Tiristička zajednica Istarske županije. Kako izgledaju postojeće stranice koje promoviraju agroturistička gospodarstva u Istri, može se vidjeti na sljedećih nekoliko slika. Slike 4. Internetske stranice agroturističkih gospodarstva u Istri u organizaciji Turističke zajednice Istarske županije  Izvor: http://www.istra.com/agroturizam/cro/, 16.02.2004. Izborom jednoga agroturističkog gospodarstva na popisu otvara se posljednja stranica. (slika 5.) Slika 5. Internet stranica pojedinoga agroturističkog gospodarstva  Izvor: http://www.istra.com/agroturizam/cro/, 16. 02.2004. Stranice svih subjekata su uniformirane i uključuju sljedeće elemente: fotografiju gospodarstva, ime i adresu gospodarstva, brojeve telefona i faksa, e-mail adresu, udaljenost od obližnjih gradova, kapacitete, vrijeme u kojem gospodarstvo prima goste, kojim se stranim jezicima služi, koje usluge nudi te mogućnost pregleda karte i mogućnost rezerviranja odmora. Također, može se vidjeti koje dodatne aktivnosti agroturističko gospodarstvo nudi organizirano izvan ili unutar agroturističkoga gospodarstva (slika 5.) Međutim, većina agroturističkih gospodarstva ima i više od jedne internetske stranice (slika 6. i slika 7.) Slika 6. Stranica agroturističkoga gospodarstva Špinovci, I.  Izvor: http://www.findi.hr/spinovci/spinovci.html, 16. 02. 2004. Važno je obilježje to da svaka stranica omogućava izravnu vezu mogućega potrošača i agroturističkoga gospodarstva putem e-maila. Slika 7. Stranica agroturističkoga gospodarstva Špinovci, II.  Izvor: http://www.agroistra.com/tikel/index-e.html, 16.02.2004. Međutim, iako postoje uvjeti izravnoga komuniciranja, taj način komunikacije i rezerviranja odmora ipak najčešće izostaje. Razlozi su tome postojeća ograničenja koja su razmotrena u nastavku. AGROTURISTIČKA GOSPODARSTVA I UPOTREBA INTERNETA - STANJE I MOGUĆNOSTI Koja su postojeća ograničenja, a koje mogućnosti istarskih agroturističkih gospodarstava u njihovoj upotrebi interneta za promociju i prodaju, analizirano je u nastavku. Prednosti (strengths): • lako dostupna informatička tehnologija • mali poduzetnici mogu konkurirati velikima, odnosno agroturistička gospodarstva mogu konkurirati velikim ugostiteljsko turističkim objektima • mogućnost interaktivne komunikacije s mogućim turistima (potrošačima) • niska cijena promocije u odnosu na ostale promocijske oblike (novine, televizija, radio, brošure i sl.) • moguća promocija s detaljnim informacijama o gospodarstvima upotrebom virtualne prezentacije. Ograničenja (weaknesses): • niska razina znanja o informatičkim tehnologijama i njihovim mogućnostima • nedovoljno poznavanje stranih jezika, • niska razina znanja o marketinškom know-how-u • nedostatak diferenciranja i jasnoga pozicioniranja na tržištu , • veliki dio potrošača ne upotrebljava internet. Mogućnosti (opportunities): • porast potražnje (trend) za interesno posebnim putovanjima, kratkim odmorima i profesionalnim putovanjima • sve veći broj korisnikainterneta, • moguće komuniciranje sa "starim" gostima e-mailom. Opasnosti (threats): • stvaranje previsokih očekivanja u potrošača, što može imati negativan utjecaj na njihovo ukupno zadovoljstvo • ponuda agroturističkih gospodarstava koja to nisu – zbog nepostojanja kategorizacije takvih objekata • nepravovremeno reagiranje na upite i rezervacije e-mailom. Prema SWOT analizi može se vidjeti da su prednosti i mogućnosti upotrebe interneta velike. Međutim, jednako su tako velika i postojeća ograničenja. Turistička zajednica Istarske županije pomogla je u kreiranju internetskih stranica agroturističkih gospodarstava. Do sada se one u pravilu upotrebljavaju samo u promocijske svrhe te nedostaje element prodaje zbog navedenih ograničenja. Slično je i s ostalim internetskim stranicama. Međutim, postojeća ograničenja mogla bi se otkloniti uključivanjem posebnoga poslovnog subjekta, npr. agencije koja bi bila spona između turista (potrošača) i agroturističkih gospodarstava, a koja bi pomogla u održavanju izravne komunikacije potrošača i subjekta ponude. Agenciju bi mogla organizirati Turistička zajednica, te udruge agroturističkih gospodarstava kao poseban poslovni subjekt koji bi pružao usluge ažuriranja internetskih stranica te omogućavao dvosmjernu komunikaciju između mogućeg potrošača i agroturističkoga gospodarstva. Naime, dosadašnja praksa sličnih poslovnih subjekata uključuje uglavnom prodaju i skromnu promociju. Predloženi poslovni subjekt trebao bi voditi brigu o pojedinačnim internetskim stranicama pojedinih gospodarstava te biti posrednik u komuniciranju s mogućim potrošačima. Na ovaj način otvorile bi se mogućnosti za dinamičniju komunikaciju između subjekata agroturističkih gospodarstva i potencijalnih potrošača te kvalitetnije servisiranje internetskih stranica, a premostila bi se glavna ograničenja agroturističkih gospodarstava što se tiče njihove upotrebe interneta. ZAKLJUČAK Informatička tehnologija sve više postaje nezaobilazna pomoć u poslovanju svakoga poslovnog subjekta pa tako i agroturističkih gospodarstava. Postojeća agroturistička gospodarstva uvidjela su mogućnosti koje informatička tehnologija pruža posebice u svrhu promocije i prodaje, o čemu svjedoči sve veći broj internetskih stranica o tim gospodarstvima. Promocija i prodaja putem interneta posebno je zanimljiva agroturističkim gospodarstvima zbog njihove "loše" lokacije u ruralnom prostoru. Osim toga, kao poslovni subjekti malih kapaciteta teško mogu financirati neke druge oblike promocije, kao što su posjeta sajmovima ili izrada brošura. Informatička tehnologija omogućava im da sa "starim" gostima ostanu u kontaktu te da ih bez većih dodatnih marketinških troškova privuku na ponovni dolazak u agroturističko gospodarstvo. Iz svega navedenoga vidi se kako informatička tehnologija ima pozitivan utjecaj na razvoj agroturističkih gospodarstava. LITERATURA 1. Franić, Ramona, Grgić, Z. (2000), Agrotourism in Croatia – Prospects for Development. Presented at the 1st World Forum of Agritourism and Rural Tourism Perugia, Italy, September, 17– 27. 2. Kovačić, M., Horvat, Đ. (2003), Izravni marketing, Otokar Keršovani d.o.o., Rijeka, M.E.P. Consult d.o.o. Zagreb 3. OECD (1994). Tourism Strategies and Rural Development. Paris, www.oecd.org/dsti/sti/transpor/tourism/prod/e-94-49.pdf, 05.06.2001. 4. Oplanić, M., Milotić, A., Ružić, P. (1997), Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo – čimbenik razvoja ruralnih oblika turizma u Istri. Zbornik radova “Seljačka obiteljska gospodarstva u Istri”, 1. godina – 1996/1997, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč 5. Ružić, D. (2000), Marketinške mogućnosti Interneta. Sveučilište u Osijeku, Osijek 6. Ružić, D. (2002), Hrvatski turizam na Internetu, Znanstveni i stručni skup “Novi turizam u Hrvatskoj”, urednici Bošković D., Pančić Kombol Tonka, Rijeka, str. 137 – 151. 7. Šerović-Lončar, Svjetlana, Knaus, Kristina (2001), Rural Tourism in the Function of Croatian Tourist Product Enrichment. Mezinárodní konference “Region – služby cestovní ruch (Sociodynamické faktory rozvojr regionů)”, Sborník přednášek, Ostrava, Czech Republic, 9–10.04.2001., str. 145–149. 8. Velenik, R., Tomćić, Z., Ružić, P. (2001), Ograničavajući čimbenici u razvoju agroturizma Istre. Izbor tekstova, Znanstveni i stručni skup “Novi turizam u Hrvatskoj”, urednici Bošković D., Pančić Kombol Tonka, Rijeka, str. 291– 302 9. E-busniess for tourism, Practical guidelines for tourism destinations and businesses, World Tourism Organization Business Council, 2001. www.worldtourism.org/isroot/wto/pdf/1210-1.pdf, 22.11.2002. 10. Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – TOMAS LJETO 2001., Institut za turizam Zagreb 11. Narodne novine , 22/96, 38/96, 46/97, 47/97, 68/98, 25/99, 29/00, 92/01, 117/01, 04/02, 49/03, 117/03 12. http://www.agroistra.com/tikel/index-e.html 13. http://www.findi.hr/spinovci/spinovci.html 14. http://www.istra.com/agroturizam/cro/ 15. http://www.poslovniforum.hr (Poslovni forum) Sadržaj Zbornika radova Okruglog stola |
|||||||||||||