|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||
 PROJEKTI Naslovna Okrugli stol - Poreč > Poziv > Zbornik radova > Sadržaj zbornika > Baze podataka > Zaključci Obavijesti 
 IZRADA WEB STRANICA Naručite izradu modernih web stranica. Berzo i lako kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog... Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci. Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica... Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing... >> LINK NA PREGLED I OPIS PONUDE ZA IZRADU WEB STRANICA >> POSEBNA PONUDA Internet se sve češće koristi kao izvor relevantnih i pravovremenih informacija što tvrtkama koje imaju vlastite stranice daje konkurentsku prednost. Što je tvrtka manja, to joj je Internet potrebniji. Želite li besplatno ažurirati svoju ponudu, uvoditi nove usluge ili proizvode? Želite li detaljno predstaviti Vašu ponudu? Želite li pobijediti konkurenciju da bi opstali? IZRADA INTERNET STRANICA Izrada CMS internet stranica po izuzetno povoljnim cijenama; izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova, objavljivati neograničeni broj tekstova... Predstavite Vašu tvrtku, objavite sve ponude, akcije, objavite detaljni pregled svih proizvoda i usluga... Ukoliko Vas nema na Internetu; Vi ne postojite!
|
 |
 Zbornik radova Okruglog stola STANJE I RAZVOJNE MOGUĆNOSTI U AKTUALNOM INFORMATIČKOM OKRUŽENJU u okviru projekta KONTINENTALNI GOSPODARSKI RESURSI U FUNKCIJI RAZVITKA TURIZMA RH Zvonimir Karalić, dipl.oec. webIT d.o.o., Osijek E-MARKETPLACES Ključne riječi: internet, e-marketplaces,B2B poslovanje. SAŽETAK E-market je novi trend u digitalnom načinu poslovanja gdje se virtualno na jednom mjestu susreću ponuđači i potraživaći. Globalizacija omogućuje da taj način poslovanja nema granica u trgovini i međusobnoj interakciji njezinih sudionika. Hrvatska bipoduzeća trebala prihvatiti taj način suvremenoga trgovanja. ABSTRACT E-market implies the new trends in a digital business transaction mode whereby the suppliers and demanders are virtually met at one place. Globalization facilitates that this business transaction mode does not have the boundaries in commerce and an international interaction of its participants. Croatia and its companies should accept this modern trading modality. 1. UVOD Sve je više kompanija koje se internetom ne služe samo za prodaju, a opće je mišljenje da će oni koji u tome zakasne možda i nepovratno zaostati za konkurencijom. Iako se o poslovanju internetom u nas mnogo priča, na konkretnim se potezima ne čini mnogo. U Hrvatskoj još zapravo nije zaživjela ni trgovina na internetu, nešto što je u zapadnim tržišnim ekonomijama odavno udomaćeno, a svjetske tvrtke počinju primjenjivati posve nove oblike upotrebe interneta u svakodnevnome poslovanju. Naspram krajnje jednostavnoga obrasca prema kojem se određeni proizvod na Webu prodaje zainteresiranome kupcu, a gdje Web preuzima ulogu svojevrsne virtualne trgovine, novi je poslovni stil znatno radikalniji jer mu je cilj: prebaciti cjelokupno poslovanje na internet. Ubrzani napredak tehnologije utječe na naš svakodnevni život i način na koji obavljamo svoje svakodnevne poslove. Najvećim je dijelom to zbog brzoga razvoja informacijskih i komunikacijskih tehnologija koje omogućavaju širenje tržišta i trgovine u realnom vremenu, a posljedica je toga globalizacija. Sve se to uklapa u posvemašnji trend prebacivanja poslovanja velikih korporacija na internet, koje sada putem Weba počinju i međusobno poslovati. Ta incijativa, znana pod skraćenicom B2B (business-to-bussines), po učincima znatno zamjenjuje dosad klasični B2C (business-to-consumer) model poslovanja na internetu. Prije se internet upotrebljavao isključivo kao jednostrani medij za komuniciranje s krajnjim kupcima, a sada postaje platformom na kojoj se odvija cjelokupno poslovanje između tvrtki. Može se na prvi pogled činiti kako takav poslovni obrazac nije važan poput dosadašnjega modela, ali podaci i projekcije za sljedećih nekoliko godina to opovrgavaju. Analitičari već procjenjuju kako će B2B postati novi model poslovanja, a oni koji mu se ne prilagode na vrijeme zaostat će za konkurencijom.Ukratko, B2B poslovanje postaje nešto bez čega se više neće moći, barem ukoliko se želi ostati na vrhu. No, što je s primjenom toga poslovnog modela u Hrvatskoj? U vrijeme kada domaće tvrtke još nisu otkrile ni prednosti B2C poslovanja, teško je očekivati primjenu najnovijih poslovno-organizacijskih modela koji trenutačno potresaju svjetske tvrtke. Ipak, krajnja posljedica neće biti ništa drugo nego daljnje zaostajanje domaćih tvrtki, koje će tako postati još manje konkurentne na svjetskome tržištu. E-marketplaces su novi smjerovi u digitalnom poslovanju, koji omogućuju poslovanje između tvrtki putem virtualne tržnice gdje kupci, dobavljači, distributeri i prodavači pronalaze i izmjenjuju informacije o dobrima i uslugama u realnom vremenu. Prednosti su E-marketplaces-a u tome što: pružaju bolju transparentnost tržištu tako da daju uvid u dostupnost, cijenu, dostavu i uvijete plaćanja proizvoda, pojednostavljuju način poslovanja na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i globalnom tržištu tako što tvrtkama omogućavaju da na lakši i brži način dođu do ciljane grupe klijenata. 2. ELEKTRONSKO POSLOVANJE Prvi oblici elektroničkoga poslovanja datiraju od početka sedamdesetih, kada su banke uspostavile sustave elektroničkoga prijenosa gotovine, dok je primjena u gospodarstvu i državnoj upravi počela nekoliko godina kasnije uvođenjem sustava elektroničke razmjene podataka (Electronic Data Interchange – EDI ) utemeljene na EDI normama. EDI je razmjena poslovnih ili administrativnih poruka (narudžba, faktura, obavijest o plaćanju, stanje zalihe), između računala dvaju ili više poslovnih partnera uz primjenu dogovorenih normi za strukturiranje transakcija ili podataka. Analitičari ocjenjuju da trenutna vrijednost poslovanja preko mreže upotrebom EDI iznosi preko sto i pedeset (150) milijardi USD. Također, očekuje se da će se ta brojka u sljedeće tri godine udvostručiti. Razlozi su primjene EDI-ja višestruki: izravna izmjena informacija, brže komuniciranje, nema potrebe ponovnog unosa podataka na strani primaoca, manje grešaka, niži troškovi. Korisnici EDI-ja su izračunali da se troškovi pripreme i izrade poslovne dokumentacije u odnosu na klasičan način smanjuju do 3% vrijednost robe u domaćem te do čak 10% u međunarodnom prometu. Tu tehnologiju rabi mali broj uglavnom velikih poduzeća i institucija zbog visokih troškova uvođenja (nabava informacijsko-telekomunikacijske opreme, prihvaćanje tehničkih normi, povezivanje računala između poslovnih partnera, obrazovanje korisnika i drugo). Budući da pojedine zemlje, ali ni međunarodno pravo, nisu regulirali takav način poslovanja, poslovni partneri, da bi osigurali obvezujuću snagu poslova zaključenih putem računala, sklapaju interne sporazume o upotrebi EDI-ja u međusobnom poslovanju (Electronic Data Interchange Agreement). EDI je zatvorena mreža , komuniciranje je između poznatih poslovnih partnera pa su problemi sigurnosti manje izraženi. Masovnom primjenom interneta , omogućeno je jednostavnije i jefitnije komuniciranje između poslovnih partnera pa tako i male i srednje tvrtke mogui koristiti prednost elektroničkoga poslovanja. Razlozi su za primjenu elektroničkoga poslovanja: ● niži troškovi poslovanja u području ● nabava roba i usluga ● skladištenje robe ● marketing ● bolje usluživanje kupaca ● prilagođavanje zemlje promjenama u svijetu što je uvjet poslovanja s inozemstvom. Danas se pored EDI sustava za elektroničko poslovanje, koji je postao standardom u Europi, upotrebljava i XML stanadard (Extended Markup Language) koji je transparentniji i univerzalniji te pruža veće mogućnosti integracije s različitim informacijskim sustavima. 2.1. Početak primjene interneta u poslovanju Dolaskom je interneta elektroničko poslovanje postalo dostupno i najmanjim domaćim tvrtkama, što je dovelo do pravog procvata i eksponencijalnog rasta elektroničkoga poslovanja. Tvrtke svih veličina sada mogu elektroničkim putem komunicirati, i to preko javne mreže (internet), preko mreža namijenjenih samo tvrtkama (intranet), tj. mreža namjenjenih tvrtkama i njihovim poslovnim partnerima (ekstranet) i preko privatnih mreža. Najvažnija su područja elektroničkoga poslovanja: poslovanje između tvrtke (business to business) te tvrtke i krajnjih kupaca (business to consumer). Najveći udio poslovanja između tvrtki i kupaca zauzima on-line kupovina potaknuta stalnim rastom broja korisnika. Elektroničko je poslovanje na internetu prošlo do sada nekoliko faza: ● predstavljanje poduzeća na mreži ● prikaz kataloga robe i usluga ● prikupljanje zahtijeva kupaca ● preuzimanje narudžbi ● prodaja robe stanovništvu, pojedincima (B2C) ● poslovanje između tvrtki (B2B) Elektronička trgovina omogućava ljudima on-line nabavu proizvoda te razmjenu informacija o poslovnim transakcijama. Iako je primjena interneta kao platforme za poslovne transakcije relativno nova, internet je svakako ostvario najzapaženiji uspjeh u odnosu na druge platforme za poslovanje prisutne u posljednjih nekoliko desetljeća. Elektronička trgovina omogućava kompanijama poboljšanu učinkovitost i pouzdanost poslovnih procesa kroz automatizirane transakcije. 3. NOVI OBRAZAC POSLOVANJA NA INTERNETU Iako je organiziranje poslovanja i međusobnoga komuniciranja te trgovine između kompanija putem Interneta u začetku, više nitko ne sumnja u to da je takav način poslovanja budućnost većine svjetskih kompanija. Reorganizacija poslovanja zahtijeva visoke troškove. Stručnjaci, međutim, procjenjuju da su oni znatno manji od moguće dobiti, koja se ostvaruje ne samo putem smanjenja troškova nego i povećanjem profita . Novi se poslovni obrazac na internetu, o kojem se mnogo govori ove godine, a neki ga analitičari već najavljuju kao najveću inovaciju u poslovanju u proteklih četrdesetak godina, zove business to business ili, skraćeno, B2B. Postoje dva osnovna tipa B2B trgovanja: vertikalni i horizontalni. Vertikalni je tip usmjeren na trgovanje unutar jedne industrije ili industrijskoga sektora, primjerice, automobilske ili kemijske. Posrijedi je nešto češća primjena modela B2B, pomoću kojega tvrtke koje se nalaze u istome industrijskom sektoru mogu on-line kupiti najrazličitije moguće proizvode potrebne za njihove proizvodne procese. Horizontalno se B2B trgovanje razlikuje od vertikalnoga po tome što nije ustrojeno oko pojedinih industrijskih sektora, nego oko konkretnih proizvoda i usluga, koji onda mogu zainteresirati moguće kupce u mnogim industrijskim granama. Takva su B2B mjesta za trgovinu specijalizirana za ponudu proizvoda poput rezervnih dijelova, avionskih karata ili ponudu raznih usluga. 3.1. Razvoj B2B poslovanja Do prvih elektroničkih B2B trgovanja došlo je, zapravo, inicijativom kompanija koje su bile zainteresirane za trgovinu proizvodima i uslugama. Takve bi kompanije otvorile svoje intranet mreže vanjskim korisnicima i isporučiteljima. Intranet se, podsjetimo, služi istim tehologijama kao i internet. No, intranet se njima koristi za ustroj računalne mreže unutar poduzeća i nisu u načelu namijenjene vanjskim korisnicima. Kada je veći broj poduzeća spajao svoje intranet mreže, stvarale su se šire ekstranet mreže (sastavljene od dvaju ili više intraneta), a to je bio i začetak B2B poslovanja jer su tvrtke tako počele razmjenjivati proizvode i usluge. Ipak, elektroničko B2B trgovanje, koje su ustrojili sami korporativni korisnici, danas je u manjini. Najveći dio B2B trgovina, naime, ustojen je od posebnih tvrtki koje su neovisne i o kupcima i o prodavačima. Takve su neovisne tvrtke često bile razne informatičke kompanije koje su svoje znanje i poznavanje određenih industrijskih grana upregnule u pokretanje takve usluge, dobro uočivši što je potrebno ponuditi poslovnim korisnicima. Obrazac B2B, naime, nudi goleme prednosti, kako u financijskome pogledu, tako i u vremenskome. Na takvim Web stranama nalazi mnogo prodavača i kupaca. To s jedne strane povećava mogućnost izbora kupcima, a istodobno se smanjuju i administrativni poslovi. S druge strane profitiraju i sami proizvođači kojima se povećavaju izgledi da svoje robu i usluge prodaju i posve novim korisnicima. No, najvažnije u svemu jest to što se tako – i jednima i drugima – itekako smanjuje cijena poslovnih transakcija. U odnosu prema tradicionalnim poslovnim modelima, B2B poslovanje troškove može smanjiti i desetak puta. 4. ELEKTRONIČKA TRŽIŠTA (E-MARKETPLACES) E-marketplaces su jedan od najvažijih smjerova evolucije interneta do danas. E-marketplaces To su virtualne tržnice gdje kupci, dobavljači, distributeri i prodavači pronalaze i izmjenjuju informacije. Početak e-marketplace u Europi datira od 1996. godine kada je britanski Telekom postao jedna od prvih organizacija koja je uspostavila PDE – privatnu digitalnu razmjenu poznatu kao BT tržnica. Ubrzo je shvaćeno da je taj način poslovanja preuranjen za to vrijeme i njezin je daljnji razvoj zaustavljen. Godine 1998., koncept e-marketplaces su postala prihvaćena u širim krugovima i BT je odlučio da ponovno pokrene svoj zaustavljeni projekt koji se pokazao kao vrlo uspješan. E-maketplaces rade na principu mnogobrojne interakcije između kupaca i ponuđača. Slika 1. Način trgovanja na e-marketplace  Izvor: Total Romtec/EITO. 4.1. Vrste e-marketplaces-a Postoje četiri vrste e-marketplaces-a: 1. e-marketplace osnovan od strane kupaca koje je osnovao kupac 2. e-marketplace osnovan od strane ponuđača koje je osnovao ponuđač 3. neovisni e-marketplace 4. e-marketplace osnovani od strane davatelja tehnologije koje je osnovao davatelj tehnologije Sve vrste imaju zajedničko da tvore virtualnu tržnicu gdje kupci, dobavljači, distributeri i prodavači pronalaze i izmjenjuju informacije o svojim potrebama putem jednog sutava za razmjenu informacija (softversko rješenje koje tvori sustav zvan e-marketplace). Prva vrsta e-marketplace-a je isključivo B2B, dok ostale tri vrste mogu biti i B2C. 4.1.1. e-marketplace koje je osnovao kupac Slika 2. Model (e-marketplacea) koje je osnovao kupac  Izvor: Total Romtec/EITO Taj je model e-marketplaceelektroničkoga tržišta osnovao konzorcij kupaca, kako bi bolje organizirali kupnju i distribuciju proizvoda njihovih dobavljača putem interneta. Primjeri su: Covisint, GlobalNetXchange. 4.1.2. e-marketplace koje je osnovao dobavljač Slika 3. Model (e-marketplacea) koje je osnovao dobavljač  Izvor: Total Romtec/EITO Taj je model e-marketplace-a je osnovan od straneosnovao konzorcij ponuđača i prodavača, kako bi bolje organizirali prodaju i distribuciju proizvoda do njihovih kupaca putem interneta. Primjeri su: Global Healthcare Exchange and MetalSite. 4.1.3. Neovisni e-marketplace Slika 4 Model neovisnoga e-marketplace-a  Izvor: Total Romtec/EITO Taj je model e-marketplace-a je osnovan od strane osnovala nezavisna organizacija ili tvrtka, čiji je glavni interes u ostvarivanju prihoda kroz trgovinu obavljenu putem e-marketplace-a između kupaca i ponuđača. Primjeri su: Alibaba.com, BT Trading Places (www. bt.com/tradingplaces), eBay (www.ebay.com), Enron (enron.com), Tejari.com. 4.1.4. E-marketplace osnovani od strane davatelja tehnologijekoje je osnovao davatelj tehnologije Slika 5 Model (e-marketplacea) koje je osnovao davatelj tehnologije  Taj je model e-marketplace-a osnovao davatelj tehnologije, tj. tvrtka koja je tehnološki razvilae-marketplace-a. Glavni im je interes u i promoviranju njihovih tehnologija i pružanju usluga kupcima i ponuđačima. Primjeri su: SAP - mysap.com, Oracle - oracleexchange.com. 4.2. Poslovni model e-marketplaces-a Poslovni se model e-marketplace-a očituje u tom što on predstavlja glavnu ulogu u trgovinskim aktivnostima kupaca i ponuđača. E-marketplace je otvoreno nekolicini kupaca i ponuđača. Primarni mu fokus mora biti na B2B ili B2G. Primarno je on platforma za tgovinu, no sam se ne pojavljuje ni kao kupac ni ponuđač roba i usluga kojima se na njemu trguju.  Izvor: Total Romtec. Da bi se zadovoljile njegove primarne trgovinske uloge,on mora imatijedan od sljedećih oblika: • aukcija • oglasnik • burza • katalog • katalog sa on-line narudžbom • robna razmjena • fiksna cijena 4.3. Profitabilnost e-marketplace-a E-marketplaces mogu ostvarivati prihode iz različitih izvora, prihodi većinom ovise o vrsti korisnika koji trguju i o vrsti e-marketplaces-a. Provizije se od transakcija ponekad uzimaju i od kupaca i ponuđača. Većinom su glavni izvori prihoda: • od pretplate korisnika • postotak od vrijednosti transakcije • fiksni postotak od transakcije • određena cijena od promoviranja proizvodnog kataloga tvtke • od reklama • dodatne usluge, npr. logistika, finacije U početku se vjerovalo da će najvećim dijelom prihodi biti ostvarivani od postotka vrijednosti transakcija, no praksa je pokazala da se danas najviše prihodi ostvaruju od prihoda koji su ostvareni pretplatom njezinih korisnika. 4.3.1. Prednosti e-marketplaces-a Poslovne su prilike različitih tvrtki i njihovih branši takve da se ne mogu sve lagano prilagoditi načinu poslovanja koje nudi e-market. Neke su od prednosti e-market-a za kupce i ponuđače: • trgovina na e-market-ima omogućava transparentnost tržišta kroz potpuni pregled u stvarnom vremenu cijena, dionica, vremena isporuke i uvjeta plaćanja; na taj su način tvrtkama dostupnije pravovremene informacije za kvalitetnije poslovno odlučivanje • e-market-a posredovanjem se pojednostavljuje međunarodno poslovanje, a za tvrtke je mnogo jednostavnije da tim putem dođu do ciljanog tržišta i da nemaju potrebe ulagati dodatna sredstva u marketing • trgovina i rad su na e-marketu neprestani (24/7) i time se prelazi preko vremenskoga i lokalnoga ograničenja rada te vrste informacijskoga sustava. • poslovna inteligencija (BI) – praćenje objektivnog stanja na tržišu proizvodnje i kupovine u tom sektoru 4.3.2. Prednosti e-market-a za ponuđača • ima ciljano tržište za plasman svojih proizvoda • pristup alatima za održavanje informacija o proizvodu na jednom mjestu • mogućnost interakcije s kupcima (mišljenje o proizvodu) • mogućnost uvida u konkurentske cijene proizvoda • mogućnost primanja narudžbi bez vlastitog sustava za e-commerce na vlastitim stranicama • postizanje najbolje tržišne cijene za proizvode • spoznaja o novim tržištima • smanjenje administrativnih troškova • proširivanje postojećeg distribucijskog kanala 4.3.3. Prednosti e-market-a za kupca • kvalitetan i učinkovit način pretraživanja, usporedbe i kupovine proizvoda • svaka transakcija može uštedjeti vrijeme i novac • obnovljene i pravovremene informacije o dostupnosti i cijenama proizvoda • direktni kontakt s prodavačem ili proizvođačem 4.3.4. Mogućnosti implementacije e-marketplaces-a Mogućnosti implementacije su raznolike i na horizontalnim i vertikalnim područjima. Manje tvrtke mogu upotrebljavati postojeću infrastrukturu e-market-a za rad s kupcima i dobavljačima. Veće tvrtke trebaju izgraditi sustav za eksternu integraciju s EDI/XML alatima za povezivanje s postojećim informacijskim sustavom tvrtke i e-marketau realnom vremenu. Prije svega je potrebno kvalitetno definirati potrebe kupaca i ponuđača, kao i njihovu konkretnu korist iz sudjelovanja i poslovanja putem takvoga informacijskog sustava. Graf 1. Rast broja e-martketplaces-a u 2000. godini  Izvor: Total Romtec/EITO. 5. FINANCIJSKI POTENCIJAL B2B POSLOVANJA Koliki je stavrni financijski potencijal B2B trgovanja na internetu? Sada business to business poslovanje u svijetu teži četrdeset i sedam tisuća(47.000) milijardi dolara, od čega, procjenjuje se, u doglednoj budućnosti 65 % ili trideset tisuća (30.000) milijardi dolara može biti obavljano elektroničkim putem. Od toga bi B2B trgovine na internetu mogle uzeti 40 % udjela, što bi iznosilo dvanaest tisuća (12.000) milijardi dolara godišnje. Postoji, međutim, problem broja Web stranica koje nude usluge B2B poslovanja. Sada ima oko tisuću petsto (1500 ) takvih mjesta za trgovanje. Neki smatraju kako će se njihov broj u sljedećem razdoblju znatno povećati, jednako kao što će rasti i važnost B2B poslovanja na internetu. No, ima i stajališta prema kojima se broj B2B internetskih trgovina neće povećavati nego smanjivati, i to bez obzira na njihov sve veći udjel. Postoji, naime, oko dvjesto četrdeset (240) različitih industrija, a zagovaratelji takva stava drže da nijedna od njih neće trebati više od jednoga ili najviše dva B2B mjesta za trgovanje. Graf 2. Usporedba B2B i B2C tržiša (izvor: eMarketeer, 2000.)  Graf 3. Predviđanja za američko B2B tržiše proizvoda i usluga (izvor: Merrill Lynch –The B2B Market Maker Book, 2001.)  Graf 4. Predviđanja za svjetsko B2B tržiše proizvoda i usluga (izvor: Merrill Lynch – The B2B Market Maker Book, 2001.)  6. ORGANIZACIJSKI PROBLEMI B2B POSLOVANJA Prelazak na elektroničko B2B poslovanje u teoriji zvuči izvrsno. U praksi će, međutim, primjena toga modela izazvati prilično velike teškoće – tehničke i organizacijske. Neki cijeli postupak prijenosa poslovanja na internet nazivaju jednim od najsloženijih integracijskih procesa. Ovisno o složenosti primijenjenih tehnoloških rješenja, taj proces može potrajati od nekoliko tjedana, u jednostavnijim slučajevima, do godinu i pol dana, ovisno o tomu koliko se duboko organizacijski model određenog poduzeća želi prilagoditi i uklopiti u internetsko poslovanje. Velike probleme prouzročit će različita softverska rješenja koja se primjenjuju u različitim tvrtkama, a trebat će se međusobno uskladiti. Ništa manji problem nisu drukčiji organizacijski modeli pojedinih tvrtki. Mogući je to izvor velikih teškoća jer usklađivanje različitih skupova poslovnih pravila unutar mnogo tvrtki nije nimalo lak posao. Integracija bi poslovnih procesa s internetom mogla postati i svojevrsnim procesom bez kraja jer će stalna unaprjeđenja računalne tehnologije i pripadajućega softvera prisiljavati tvrtke na to da u određenim intervalima nadograđuju svoja rješenja. Jednom vezane uz internet, tvrtke će morati držati korak s određenim tehnološko-softverskim standardima kako bi ostale konkurentne. To je, naravno, idealna situacija za cijelu računalnu industriju. 6.1. Poslovni procesi Poslovanje se može promatrati kao niz procesa. Proces može biti bilo što, od izdavanja naloga do razvoja ljudskih resursa. Upravljanje procesom ubrzava i automatizira procese u svrhu poboljšanja poslovneučinkovitosti. Kao dio upravljanja poslovanjem, osobe koje se u kompaniji bave planiranjem, oblikuju poslovne procese unutar modela i ostvaruju ih kao aplikacije na razini cijele kompanije. Te aplikacije uključuju softver za planiranje resursa kompanije (ERP - Enterprise Resource Planning), automatizaciju odjela prodaje (SFA - Sales Force Automation), upravljanje odnosima s korisnicima (CRM – Customer Relationship Management) i upravljanje cijelim nabavljačkim procesom (SCM - Supply Chain Management). Trend je uključiti što više vanjskih entiteta, poput kupaca i dobavljača, u proces upravljanja. To znači da se razvoj B2B modela mora jednostavno integrirati s postojećim aplikacijama na razini kompanije. B2B modeli premošćuju praznine između transakcija. Poslovni entiteti međusobno djeluju kroz mehanizme suradnje osigurane B2B modelom. Dodatno, B2B model se integrira s aplikacijama na razini kompanije djelujući unutar poslovnih entiteta: ERP, SFA, CRM i SCM. Bilo se koji broj poslovnih entiteta može uključiti u B2B transakcije rabeći mehanizme unutar modela. 6.2. EDI i XML Poslovanjem upravljaju e-commerce transakcijama preko standarda poput Electronic Data Interchange (EDI) i Extensible Markup Language (XML) koji definiraju formate podataka u e-commerce modelu. EDI predstavlja elektroničku razmjenu strukturiranih dokumenata između poslovnih partnera. Temeljni mu je cilj smanjiti troškove, vrijeme i napor koji se javlja kod papirnato baziranih poslovnih transakcija. EDI ubrzava transakcije i povećava opću učinkovitost sustava tako da poboljšava protok podataka, minimizira pogreške prouzročene ručnim procesiranjem podataka i smanjuje troškove radne snage. EDI transakcije između dvaju sustava uključuju tri koraka: ● konverziju stvarnih dokumenata s podacima u standardni format poruke ● odašiljanje formatiranih podataka preko mreže ● prebacivanje formatiranih podataka natrag u stvarne podatke. Primjena EDI standarda u velikim kompanijama znatno smanjuje vrijeme i trošak ručnog procesiranja podataka. Usprkos tome, EDI je standard složen i teško ga je primijeniti. Malim su i srednjim poduzećima mrežna infrastruktura i softver potreban za primjenu EDI koncepta veoma skupi. EDI standard varira od zemlje do zemlje, što međunarodne transakcije čini vrlo složenima. Također, ako različite industrije čak i rabe isti standard, one opet imaju svoje vlastite načine primjene toga standarda. Danas, s eksplozivnim rastom interneta, novi standardi poput XML-a čine prijenos podataka preko Weba jeftinim iučinkovitim. Iako XML izgleda obećavajuće kao standard, ne očekuje se da će on zamijeniti, već nadopuniti EDI standard. S obzirom da se poslovni modeli i procesi mogu mijenjati tijekom vremena, podatkovni se elementi moraju na fleksibilan način definirati, npr. s XML-om koji je postao vodeći jezik za definiciju formata podataka u elektroničkoj trgovini. XML dopušta komunikaciju između aplikacija bez obzira na programski model i mnogi ga proizvođači softvera podržavaju kao univerzalni internetski format. Službeno preporučen (preporuku je dao W3C – World Wide Web Consortium) početkom 1998., XML rješava probleme mnogih ranijih rješenja koja su pokušavala poboljšati HTML (Hypertext Markup Language). Web stručnjaci rabe HTML za definiranje formata izgleda dokumenta s predefiniranim skupom oznaka (tags). Suprotno tome, dizajneri rabe XML, podskup SGML-a (Standard Generalized Markup Language), za kreiranje definiranih oznaka tako da opisuju strukturu dokumenta. S obzirom da dokument u XML formatu ima strukturu, jednostavno je preobraziti strukturirane poslovne podatke u XML i obrnuto. Korisnici mogu pretraživati XML podatke tražeći pojam tako da traže specifične oznake u strukturiranom dokumentu. Stoga XML može poboljšati djelotvornost današnjih pretraživačkih alata. XML dokumenti sadrže logičke jedinice koje se zovu elementi. S XML “parserom” korisnici mogu čitati XML dokumente i pristupiti njihovom sadržaju i strukturi. Tri udružena entiteta čine XML cjelinom: DTD – Document Type Definition, ESL – Extensible Stylesheet Language i ELL– Extensible Link Language koji specificira izgled dokumenta, stil stranice i dinamičke linkove. XML DTD definira logičku strukturu dokumenta. ZAKLJUČAK Elektroničko je poslovanje nova filozofija razvoja gospodarstva putem interneta. Kao filozofija potiče upotrebu svih resursa jedne zemlje i konkurentnost na domaćem i međunarodnom tržištu te uključenje u globalnu trgovinu. Filozofija se temelji na znanju, kreativnosti, učinkovitom menadžmentu te strategiji države i gospodarstva. Elektroničko poslovanje obuhvaća obradu i razmjenu poslovnih informacija između gospodarskih subjekata u nacionalnom i globalnom okruženju putem informacijskih tehnologija. Poslovanje se odvija putem poslovnih procesa u digitalnom obliku. Digitalna pismenost omogućuje poboljšavanje usluga za korisnike smanjenjem vremenskih ciklusa, dobivanjem boljih rezultata od ograničenih izvora te stvarnim trgovanjem. E-commerce (elektronička trgovina) povezuje kupce, prodavače, opskrbljivače i zaposlene na način koji se nikad nije mogao postići u klasičnoj obradi. Internet kao globalna mreža informacija i podataka omogućuje brz plasman roba ili usluga te rast gospodarstva svake zemlje. Koristi potrošača primjenom interneta proizlaze iz strukturnih karakteristika medija te uključuju dostupnost informacija putem pretraživačkih mehanizama u on-line vezi te pregled proizvoda ili usluga prije nabave. Komercijalni Web danas sadrži svjetsku ponudu roba ili usluga te omogućuje elektroničko poslovanje u maloprodaji i veleprodaji. Koristi za gospodarske subjekte proizlaze iz mogućnosti Weba kao distribucijskog kanala, medija za odvijanje poslovnih procesa u okviru jedne države te s njezinim okruženjem. E-marketplaces kao model predstavljaju radikalan pomak od današnjeg tradicionalnog modela komuniciranja. Kao medij za promociju i prodaju, e-market ima sposobnost promijeniti način poslovanja gospodarskih subjekata, spajajući obavljanje i komunikaciju u realnom vremenu prilikom odvijanja poslovnih procesa. Transakcije su preko interneta danas nekoliko puta jeftinije od onih obavljenih na bankovnom šalteru ili poštom. Razvijene države daju veliku potporu uvođenju interneta u poslovanje. Europska je unija donijela dokument eEuropa, G8 je donio Povelju iz Okinave o svjetskom društvu informatike. Taj se dokument temelji se na načelu da svatko, bez obzira gdje se nalazi, mora imati kakav način da sudjeluje u svjetskom društvu informatike. Ujedinjeni su narodi na kofereneciji za trgovinu i razvoj 2003. donijeli “e-commerce and development report 2003.” koju je odobrio sam glavni sekretar UN-a Kofi A. Annan. Sadržaj Zbornika radova Okruglog stola |
|||||||||||||