|
|
|
|
|
|
|
|
1786
– Privrženi najvišim vrijednostima ustavnog
poretka Republike Hrvatske i međunarodnoga pravnog poretka;
– Potvrđujući i osnažujući smisao i sadržaj
Rezolucije 1481 o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih
poredaka (režima) koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 25.
siječnja 2006. godine;
– Podsjećajući hrvatsku javnost – s osjećajem
iskrenoga žaljenja, pijeteta i sućuti prema svakoj i svim nevinim i nemoćnim
žrtvama jugoslavenskoga i hrvatskoga komunizma – na brojne zločine koji su u
ime komunizma, klasne borbe i diktature proletarijata, počinjeni nad građanima
današnje Republike Hrvatske i Hrvatima izvan Hrvatske,
– Zabrinuti zbog činjenice što se u hrvatskoj
javnoj upravi i u nevladinim udrugama, nalaze pojedinci koji su izravno
sudjelovali u ugrožavanju ljudskih prava tijekom vladavine totalitarnog
komunizma u Hrvatskoj;
– Odlučni u nakani da učinimo sve kako se
tragična prošlost zločina i povreda teških ljudskih prava u vrijeme
totalitarnih poredaka ne bi nikad više ponovila;
– Jedinstveni u osudi svakog pojedinačnog i svih
zločina koji su se doista dogodili u vrijeme totalitarnog komunizma u današnjoj
Republici Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji;
– Potvrđujući smisao i sadržaj Rezolucije 1096 o
uklanjanju naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava, koju je
Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 27. lipnja 1996. godine;
Mi, zastupnice i zastupnici Hrvatskoga sabora,
na sjednici 30. lipnja 2006., donosimo
1. Totalitarni komunistički režimi koji su
vladali u Srednjoj i Istočnoj Europi u prošlom stoljeću, a koji su još na
vlasti u nekoliko zemalja svijeta, bili su, bez iznimke, označeni masovnim
povredama ljudskih prava.
2. Povrede ljudskih prava razlikovale su se
ovisno o kulturi, zemlji i povijesnom razdoblju i uključivale su pojedinačna i
skupna ubojstva i smaknuća, smrti u koncentracijskim logorima, izgladnjivanja,
deportacije, mučenja, prisilni rad i druge oblike masovnoga fizičkog i
psihičkog terora; progone na etničkoj i vjerskoj osnovi, povrede slobode
savjesti, misli i izražavanja, slobode tiska i, također, nedostatak političkog
pluralizma.
3. Zločini komunizma su opravdavani u ime
»teorije« o klasnoj borbi i načela o diktaturi radništva (proletarijata).
Interpretacija oba načela ozakonila je »eliminaciju« ljudi koji su smatrani
opasnima za izgradnju novog društva i, kao takvih, neprijateljima totalitarnoga
komunističkog režima. Velik broj žrtava u svakoj zemlji bili su državljani te
zemlje.
4. Pad totalitarnih komunističkih poredaka
(režima) u Srednjoj i Istočnoj Europi nije bio u svim slučajevima, pa ni u
slučaju Republike Hrvatske, popraćen nacionalnim i/ili međunarodnim istragama
zločina koje su ti režimi počinili. Dapače, počinitelji tih zločina nisu
izvedeni pred sud međunarodne zajednice, kao što je bio slučaj sa stravičnim
zločinima koje je počinio nacionalsocijalizam (nacizam).
5. Kao posljedica toga vrlo je niska svijest
javnosti bivših komunističkih zemalja, pa i hrvatske javnosti, o zločinima
počinjenima od strane totalitarnih komunističkih režima. Komunističke partije
su legalne i aktivne u nekim zemljama, iako se u nekim slučajevima nisu
distancirale od zločina koje su počinili totalitarni komunistički režimi u
prošlosti.
6. Hrvatski sabor je uvjeren da su znanje i
svijest ljudi o povijesnim zbivanjima jedan od preduvjeta da se izbjegnu slični
zločini u budućnosti. Dapače, moralna procjena i osuda počinjenih zločina
igraju važnu ulogu u edukaciji mladih naraštaja. Jasan stav međunarodne i
nacionalnih zajednica prema prošlosti može i mora biti smjernica za naše buduće
akcije.
7. Hrvatski sabor vjeruje da žrtve zločina
totalitarnih komunističkih režima koje su još žive ili njihove obitelji,
zaslužuju sućut, razumijevanje i priznanje za svoje patnje.
8. Totalitarni komunistički režimi još su uvijek
aktivni u nekim zemljama svijeta i zločini se i dalje događaju. Percepcija
nacionalnih interesa ne bi smjela spriječiti zemlje u adekvatnom kritiziranju
postojećih totalitarnih komunističkih režima. Hrvatski sabor snažno osuđuje sve
te povrede ljudskih prava.
9. Rasprave i osude koje su se dosad izvršile na
nacionalnoj razini nekih država članica Vijeća Europe, kao i osude zločina
totalitarnog komunizma koje sadrži Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća
Europe o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka
(režima), obvezuje i Hrvatski sabor na osudu svakog i svih zločina koji su u
ime totalitarnog komunizma počinjeni nad građanima Hrvatske i Hrvatima u zemlji
i svijetu.
10. Hrvatski sabor podržava odluke Vijeća Europe
da upravo ta institucija (Vijeće Europe) bude forum za raspravu i osudu zločina
komunizma na međunarodnoj razini. Skoro sve bivše europske komunističke zemlje
su sada njezine članice i zaštita ljudskih prava i vladavina prava osnovne su
vrijednosti za koje se zauzima Vijeće Europe. Istodobno, Hrvatski sabor smatra
da on sam treba postati ključna nacionalna institucija za osudu zločina
jugoslavenskog i hrvatskog totalitarnog komunizma te da se sustavnim
istraživanjem povijesti tih zločina trebaju baviti znanstvene i pravosudne
institucije.
11. Zbog toga se Hrvatski sabor pridružuje
Parlamentarnoj Skupštini Vijeća Europe u snažnoj osudi masovnog kršenja
ljudskih prava od strane totalitarnih komunističkih režima i istodobno izražava
sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina u Republici Hrvatskoj,
Europi i svijetu.
12. Hrvatski sabor se pridružuje pozivu koji je
Parlamentarna skupština Vijeća Europe uputila svim komunističkim ili
post-komunističkim strankama da u svojim zemljama, ako to dosad nisu učinile,
ponovo procijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, jasno se
distanciraju od zločina počinjenih od strane totalitarnih komunističkih režima
i da ih osude bez ikakvih nejasnoća.
13. Hrvatski sabor dijeli uvjerenje
Parlamentarne skupštine Vijeća Europe da će ova jasna pozicija međunarodne
zajednice omogućiti daljnje pomirenje. Dapače, da će moguće ohrabriti povjesničare
širom svijeta da nastave svoja istraživanja usmjerena prema određivanju i
objektivnoj provjeri toga što se dogodilo.
Klasa: 018-05/06-01/03
Zagreb, 30. lipnja 2006.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |