MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

371

Na temelju članka 56. stavka 1. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine«, br. 33/92, 57/92, 77/92, 86/92 – pročišćeni tekst, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01 i 103/03)ministar zdravstva i socijalne skrbi, donosi

PRAVILNIK

O UTVRĐIVANJU POSTOTKA OŠTEĆENJA ORGANIZMA VOJNIH I CIVILNIH INVALIDA RATA

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuje način utvrđivanja postotka oštećenja organizma koje je nastalo kao posljedica rane, ozljede ili bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene pod okolnostima predviđenim Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (u daljnjem tekstu: Zakon) i drugim uvjetima i kriterijima za utvrđivanje postotka oštećenja organizma vojnih i civilnih invalida rata te utvrđuju oštećenja organizma na osnovi kojih se može podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma prije isteka roka iz članka 83. stavka 1. Zakona.

Članak 2.

Postotak oštećenja organizma utvrđuje se na temelju odredaba ovoga Pravilnika i Liste postotaka oštećenja organizma (u daljnjem tekstu: Lista) koja je tiskana uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

Članak 3.

Za jedan dio tijela (u daljnjem tekstu: organ) koji je oštećen u velikoj mjeri utvrđuje se, u pravilu, postotak manji od predviđenog u Listi za potpuni gubitak (amputaciju) toga organa.

Ako organ postoji, ali je oštećen u tolikoj mjeri da je afunkcionalan, može se utvrditi postotak koji je u Listi previđen za potpuni gubitak (amputaciju) toga organa.

Članak 4.

Ako je oštećenje organizma nastalo kao posljedica više rana, ozljeda ili bolesti, postoci predviđeni u Listi za pojedina oštećenja ne zbrajaju se, već osnovicu čini oštećenje za koje je propisan najveći postotak i taj se postotak povećava prema utjecaju drugih oštećenja na cijeli organizam, tako da utvrđeni postotak može iznositi najviše do 100% II. skupine. Za povećanje postotka uzimaju se u obzir samo ona oštećenja za koje je u Listi previđeno najmanje 20%.

Iznimno, ako zbog svih oštećenja iz stavka 1. ovoga članka postoji oštećenje organizma zbog kojeg osoba nije pokretna i nije u stanju obavljati osnovne fiziološke potrebe bez pomoći druge osobe, određuje se 100% – I. skupina.

Članak 5.

Za žene kod kojih postoje anatomska i funkcionalna oštećenja pojedinih dijelova tijela (amputacija, kontraktura, paraliza, skraćenje noge više od 3 cm, gubitak oka, pseudoartroza, teški varikoziteti s elefantijazom, posttraumatska epilepsija, gluhoća, parkinsonizam, teški osteomielitis s fistulom), postoci predviđeni u Listi mogu se povećati za 10 ako su manji od 60%, a ako su 60% ili veći od 60% povećavaju se za 20. To povećanje može iznositi do 100% – II. skupina.

Članak 6.

Ako je kod osoba, koje su bile bez jednog parnoga organa došlo do gubitka ili oštećenja najmanje 60% drugog parnoga organa pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. Zakona, postotak oštećenja organizma utvrđuje se kao da je oštećenje oba parna organa nastalo pod tim okolnostima, pri čemu se postotak može odrediti do 100% –I. skupina.

Ako je jedan parni organ izgubljen ili teško oštećen pod okolnostima iz članka 5., 6., 7. i 8. Zakona a drugi parni organ nakon toga i neovisno o posljedicama oštećenja organizma pod tim okolnostima, izgubljen ili oštećen najmanje 60%, postotak oštećenja organizma utvrđuje se za gubitak, odnosno oštećenje oba parna organa i umanjuje za 20. Ako se za ovako nastalo oštećenje organizma u Listi predviđa 100% – I. skupina, može se odrediti najviše 100% –II. skupina.

Oštećenjem drugoga oka u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka smatra se smanjenje funkcije oka za najmanje jednu polovicu (smanjivanje vida najmanje 5/10).

Članak 7.

Postotak oštećenja organizma previđen u Listi za amputiranu ruku ili nogu može se povećati za 10 do 30, ako patrljak nije prikladan za nošenje proteze.

Članak 8.

Ako se kliničkim promatranjem i dokumentiranom anamnezom mogu dokazati neuromi s bolovima i eventualnim smetnjama u fantomskom udu, te u slučaju kauzalgije, postotak oštećenja organizma predviđen u Listi može se povećati za 10 do 30.

Članak 9.

Osoba koja je u vrijeme rata kao maloljetnik ili zatočenik u neprijateljskom logoru ili sličnim uvjetima zatočeništva, bila izložena teškim životnim uvjetima i zbog toga je nastupilo oštećenje organizma psihosomatskoga karaktera, postotak oštećenja organizma predviđen u Listi može se povećati za 10 ili 30.

Vojnom, odnosno civilom invalidu koji je u vrijeme nastanka oštećenja organizma bio maloljetan, a kod kojega je zbog toga oštećenja nastupilo i psihosomatsko oštećenje najkasnije u roku od jedne godine od nastanka oštećenja organizma, postotak predviđen u Listi može se povećati za 10 ili 30.

Postotak oštećenja organizma povećan prema stavku 1. ili 2. ovoga članka može iznositi najviše 100% – II. skupina.

Članak 10.

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ne uzimaju se u obzir bolesti nepoznate, odnosno nedovoljno poznate etiologije, a koje uzrokuje endogena i druga urođena i stečena sklonost osobe.

Ako su prve pojave bolesti iz stavka 1. ovoga članka nastupile pod okolnostima iz članka 7. stavka 1. i članka 8. stavka 2. Zakona, ili se pod tim okolnostima bolest znatno pogoršala, s obzirom na uobičajeni tijek bolesti i nastupile su komplikacije bolesti, odnosno potreba za operativnim liječenjem, ili su te okolnosti onemogućile pravilno liječenje i nastupile su komplikacije bolesti, odnosno potreba za operativnim liječenjem može se uzeti u obzir i tako nastalo oštećenje organizma, s tim što se u takvim slučajevima, kao i u slučajevima pogoršanja bolesti poznate etiologije, postotak utvrđuje u skladu s odredbom članka 15. stavka 4. Zakona.

Bolesti iz stavka 1. ovoga članka su: shizofrenija, manijakalno-depresivne psihoze, epileptička bolest (kao izrazito konstitucionalno uzrokovana), neuroze, psihopatije (kao bolesna reakcija nedovoljno harmonično strukturalne osobe na životne uvjete), ambiotrofične živčane bolesti, multipla skleroza, dijabetes, sve endokrine bolesti (osim Addisonove bolesti tuberkulozne etiologije), ulkusna bolest, ulcerozni kolitis, Morbus Crohn, netraumatski pankreatitis, alergične bolesti, spondiloze, spondilartroza, reumatoidni artritis, esencijalne hipertenzije, urođene srčane mane, litijaze, policistične bolesti, maligni neoplastični procesi, trofične promjene ekstremiteta ako nisu posljedica smrzavanja i pjegavca, i sve druge bolesti endogene i nepoznate etiologije.

Postotak oštećenja organizma za maligne neoplastične procese koji su nastali kao posljedica rane ili ozljede, te za šećernu bolest koja je nastala kao posljedica rane ili ozljede, utvrđuje se bez primjene stavka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 11.

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ožiljci se uzimaju u obzir samo ako ometaju funkciju nekoga organa ili dijela tijela, odnosno ako predstavljaju nagrđenost.

Članak 12.

Postotak oštećenja organizma zbog upale zglobova, odnosno posljedicu takve bolesti, utvrđuje se kao za traume zglobova ili kao za posljedicu koju je upala zglobova uzrokovala na srcu.

Članak 13.

Oštećenje organizma I. skupine može se utvrditi samo za oštećenja za koja je u Listi predviđen postotak 100% – I. skupina i u slučajevima iz članka 4. stavka 2. i članka 6. stavka 1. ovoga Pravilnika.

Članak 14.

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ne uzimaju se u obzir oštećenja koja su posljedica starenja.

Na utvrđivanje postotka oštećenja organizma ne mogu utjecati stručna sprema, zanimanje, starosna dob, materijalno stanje, nadarenost i druge činjenice, ako ovim Pravilnikom nije drukčije propisano.

Članak 15.

Postotak oštećenja organizma utvrđuje se trajno ili privremeno.

Privremeni postotak oštećenja organizma utvrđuje se samo ako je to navedeno uz pojedinu točku Liste ili ako postoje izgledi da će se oštećenje organizma invalida u znatnoj mjeri poboljšati primjenom bilo kojega medicinskog postupka (operativni zahvati, medicinska i fizikalna rehabilitacija, terapija lijekovima i drugo).

Članak 16.

Ako oštećenje organizma nije predviđeno ovim Pravilnikom, odnosno Listom, postotak oštećenja organizma utvrđuje se prema načelima medicinske znanosti i analognom primjenom odredaba ovoga Pravilnika, odnosno Liste, koje se odnose na slična oštećenja s tim da se može utvrditi i manji postotak od postotka predviđenoga u Listi za analogno oštećenje organizma.

Članak 17.

Vojni i civilni invalidi rata kod kojih, u svezi s utvrđenim oštećenjem organizma, nastanu oštećenja organizma: kirurško odstranjivanje organa, kirurški zahvati na vitalnim organima, trajna dekompenzacija srca, jetre, pluća, bubrega, gušterače i paralize živaca, aktivna tuberkuloza, te gubitak ili teško oštećenje parnog organa, mogu na osnovi tih oštećenja podnijeti zahtjev za utvrđivanje novoga postotka oštećenja organizma i prije isteka roka iz članka 83. stavka 1. Zakona, što se dokazuje otpusnim pismom bolnice ili drugom odgovarajućom medicinskom dokumentacijom.

Članak 18.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o utvrđivanju postotka oštećenja organizma vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine«, br. 29/02).

Članak 19.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/05-01/8

Urbroj: 534-09-01/1-05-1

Zagreb, 5. siječnja 2006.

Ministar

doc. dr. sc. Neven Ljubičić, v. r.

LISTA POSTOTKA OŠTEĆENJA ORGANIZMA

GLAVA I – RUKA

A. Šaka

1. Ograničena pokretljivost (kontraktura) svih prstiju šake kao posljedica

ranjavanja ili ozljeđivanja:

a) u manjem stupnju 20%

b) ako su takve promjene na objema rukama 30%

2. Ograničena pokretljivost (kontraktura) svih prstiju šake:

a) u većem stupnju 30 do 50%

b) ako su takve promjene na objema rukama 50 do 80%

3. Ograničena pokretljivost (kontraktura) palca:

a) jedne šake u oba zgloba manje od 20%

b) ako su takve promjene na objema rukama 20%

4. Ograničena pokretljivost (kontraktura) bilo

kojega drugog prsta pojedinačno manje od 20%

5. Ograničena pokretljivost (kontraktura) većine prstiju:

a) jedne šake, osim palca, prema stupnju 20 do 40%

b) ako su takve promjene na objema rukama, prema

stupnju 30 do 60%

6. Postotak pri vrlo izraženim kontrakturama u lošem

položaju, koje praktično isključuju svaku funkciju,

utvrđuje se kao kod amputacije.

7. Pri primjeni točke 2. i 5. ove Liste vodi se računa o

funkcionalnom značenju pojedinih prstiju za funkciju

šake kao cjeline.

8. Ankiloza (ukočenost) palca u interfalangealnom zglobu:

a) jedne šake manje od 20%

b) na objema šakama 20%

9. Ankiloza (ukočenost) palca u interfalangealnom zglobu,

u nepovoljnom položaju:

a) jedne šake 20%

b) na objema šakama 30%

10. Ankiloza (ukočenost) palca u metakarpofalangealnom zglobu:

a) jedne šake 20%

b) na objema šakama 30%

11. Ankiloza (ukočenost) palca u metakarpofalangealnom

zglobu u nepovoljnom položaju:

a) jedne šake 20 do 30%

b) na objema šakama 30 do 40%

12. Ankiloza (ukočenost) većine prstiju, osim palca šake,

prema položaju povoljnom ili nepovoljnom za funkciju:

a) jedne šake 30 do 40%

b) na objema rukama 40 do 60%

13. Ankiloza (ukočenost) svih prstiju šake, prema

povoljnom ili nepovoljnom položaju:

a) jedne šake 40 do 60%

b) ako su takve promjene obostrane u povoljnom

položaju 70 do 80%

c) ako su takve promjene obostrane u nepovoljnom

položaju do 100% – II. skupina

14. Amputacija palca, obje falange 30%

15. Amputacija obiju falangi palca s metakarpalnom kosti 40%

16. Amputacija bilo kojega prsta, osim palca ili kažiprsta,

kao nagrđenost 20%

17. Amputacija kažiprsta:

a) jedne šake 20%

b) obje šake 30%

18. Amputacija dva prsta bez metakarpalne kosti 20%

19. Amputacija kažiprsta i srednjeg prsta

a) jedne šake 30%

b) ako su promjene obostrane (s obzirom na značenje

amputiranih prstiju) 30 do 50%

20. Amputacija dva prsta s metakarpalnim kostima:

a) palca i kažiprsta 40 do 50%

b) kažiprsta i srednjega prsta 30 do 40%

c) srednjega prsta i prstenjaka 30 do 40%

d) prstenjaka i maloga prsta 30%

21. Amputacija tri prsta i više prstiju sa sačuvanim

metakarpalnim kostima:

a) palca bilo s koja dva prsta (osim kažiprsta) 50%

Ako je amputiran i kažiprst određuje se + 10

b) kažiprsta, srednjega i maloga prsta 40%

c) četiri posljednja prsta jedne šake 50%

d) četiri posljednja prsta obje šake 80%

e) palca s bilo koja tri prsta iste šake 60%

22. Amputacija svih prstiju:

a) jedne šake 60 do 70%

b) obiju šaka 100% – I. skupina

23. Amputacija oba palca i jednog kažiprsta 60%

24. Amputacija oba palca 50%

25. Amputacija oba palca, jednoga kažiprsta i jednoga

srednjeg prsta 70%

26. Amputacija oba palca i oba kažiprsta 80%

27. Amputacija oba palca i druga tri prsta, ali ne svih

prstiju na istoj šaci 90%

28. Amputacija tri prsta s metakarpalnim kostima:

a) palca, kažiprsta i srednjega prsta 60%

b) kažiprsta, srednjega i maloga prsta 50%

c) srednjega, prstenjaka i maloga prsta 40%

29. Djelomična amputacija jednoga članka palca i dva

članka kažiprsta 20%

30. Djelomična amputacija jednoga članka palca i

dva članka kažiprsta, sa slabo pokretnim patrljcima 30 do 40%

31. Pri djelomičnoj amputaciji više prstiju postotak se

određuje prema danoj shemi, zbrajajući za gubitak

članka svakoga prsta odgovarajuće postotke, pa

ako je zbroj veći od 15% – određuje se 20%, ako je

veći od 25% – određuje se 30% itd:

– za jedan članak palca 8%

– za jedan članak kažiprsta 6%

– za jedan članak ostalih prstiju 4%

32. Prijelomi metakarpalnih kostiju bez poremećaja

funkcije manje od 20%

33. Prijelomi metakarpalnih kostiju s jačom

deformacijom ili iščašenjem karpometakarpusa s

oštećenom funkcijom, prema stupnju oštećenja, imajući

na umu oštećenja šaka i pojedinih prstiju:

a) jedne šake 20 do 40%

b) ako su takve promjene obostrane 30 do 60%

34. Ograničena pokretljivost (kontraktura) šake većeg stupnja:

a) jedne šake 20 do 30%

b) obiju šaka 30 do 40%

35. Ukočenost (ankiloza) zgloba šake u povoljnom položaju:

a) jedne šake 30%

b) obiju šaka 50%

Za ukočenost (ankilozu) u nepovoljnom položaju

postotak se povećava za 10 ili 20, prema oštećenju funkcije.

36. Amputacija jedne šake 70%

37. Amputacija obiju šaka 100% – I. skupina

B. Podlaktica

38. Krivo srasli prijelomi s bitno ograničenim pokretima

pronacije i supinacije 20 do 30%

39. Krivo srasli prijelomi s potpunom ukočenošću pronacije

i supinacije, a položaj šake povoljan u pronaciji ili u

srednjem položaju 30 do 40%

40. Krivo srasli prijelomi s potpunom ukočenošću pronacije

i supinacije, a položaj šake u supinaciji;

Ovisno o kliničkom statusu i procjeni liječnika 40 do 50%

41. Lažni zglob jedne kosti do operacijskog zahvata:

a) na jednoj ruci 20 do 30%

b) na objema rukama 30 do 40%

42. Lažni zglob obje kosti do operacijskog zahvata:

a) na jednoj ruci 40 do 50%

b) na objema rukama 60 do 70%

43. Amputacija u podlaktici 70%

44. Amputacija u podlaktici – obostrano 100% – I. skupina

C. Lakat

Ograničena pokretljivost (kontraktura)

45. Ograničeni pokreti (kontrakture) u odnosu na zdravi lakat:

a) smanjenje opsega pokreta za jednu trećinu. 20 do 30%

b) smanjenje do jedne polovine pokreta. 20 do 30%

c) smanjenje do dvije trećine pokreta. 40 do 50%

46. Ukočenost pod pravim kutom ili nešto manje

(90° do 105°) 40%

47. Ukočenost pod oštrim kutom (više od 105°) 50%

48. Ukočenost lakta u punoj fleksiji 70%

49. Ukočenost u nepovoljno ispruženom položaju

(od 75° do 0°). 50 do 70%

50. Ako su promjene u točki 46. do 49. ove Liste

obostrane, postotak se povećava za 20 ili 30.

51. Labav zglob, prema stupnju. 20 do 40%

52. Postotak za prijelome i iščašenja utvrđuje se prema

štetnim posljedicama za funkciju lakatnog zgloba.

Jednako se ocjenjuju i zastarjela iščašenja i posljedice

iščašenja.

53. Amputacija ruke u laktu (eksartikulacija). 80%

54. Amputacija obiju ruku u laktu 100% – I. skupina

D. Nadlaktica

55. Nepravilno srastao prijelom nadlaktične kosti sa

skraćenjem, ali bez štetnih posljedica u susjednim

zglobovima manje od 20%

56. Pseudoartroza nadlaktične kosti:

a) operativno uklonjena 20%

b) inoperabilna (potreban ortopedski aparat) 50 do 60%

c) ako su takve promjene obostrane 70 do 80%

57. Amputacija jedne ruke u nadlaktici 80%

58. Amputacija obiju ruku u nadlaktici 100% – I. skupina

E. Rame

59. Ograničena pokretljivost (kontraktura) ramena, u

težem stupnju (ruka se ne može podići iznad

horizontale), prema stupnju oštećenja funkcije:

a) jedne ruke 20 do 30%

b) obiju ruku, ovisno o kliničkom statusu 30 do 60%

60. Potpuna ukočenost (ankiloza) ramena, prema položaju:

a) jedne ruke 20 do 30%

b) obiju ruku 40 do 60%

61. Habituelno iščašenje zgloba jednog ramena,

privremeno 20 do 30%

Ako izlječenje nije moguće operacijom, odredit će se

stalan postotak.

62. Habituelno iščašenje obaju ramena 30 do 50%

63. Zastarjela i namještena iščašenja ocjenjuju se kao

kontrakture i ankiloze.

64. Eksartikulacija jedne ruke u ramenu 100% – II. skupina

65. Eksartikulacija obiju ruku u ramenu 100% – I. skupina

66. Prijelom lopatice (skapule) s pomakom

i posljedicama 20 do 30%

67. Neoperirano iščašenje akromioklavikularnoga zgloba

sa smetnjama funkcije 20 do 30%

Prijelomi ključne kosti uzimaju se u obzir za utvrđivanje

postotka oštećenja organizma samo ako postoji

ograničena pokretljivost ramenoga zgloba, ili komplikacije

u svezi sa susjednim živcima ili krvnim žilama.

F. Živci

68. Potpuna uzetost (paraliza) cijeloga pleksus brachialisa 90%

69. Uzetost (paraliza) gornjega dijela pleksus brachialisa:

a) djelomična 20 do 40%

b) potpuna 60%

70. Uzetost (paraliza) donjega dijela pleksusbrachialisa:

a) lakšega stupnja 20%

b) težega stupnja 50%

c) potpuna paraliza 70%

71. Paraliza n. aksilaris 30%

72. Pareza n. aksilarisa 20%

73. Paraliza n. medianusa ili n. radialisa ili ulnarisa 50%

74. Pareza n. medianusa ili n. radialisa ili ulnarisa 20 do 40%

75. Paraliza n. musculocutaneusa 30%

76. Pareza n. musculocutaneusa 20%

77. Potpuna uzetost obiju ruku 100% – I. skupina

78. Kod paralize bilo kojega od spomenutih živaca na

objema rukama u točki 68. do 76. postotak se

povećava za 20 ili 30. Za bolesti iz točke 69.,

70. i 74. ove Liste postotak se određuje ovisno

o motornoj slabosti i promjeni elektromiografskoga

nalaza i nalaza specijaliste neurologa.

GLAVA II – NOGA

A. Stopalo

79. Lakše ograničena pokretljivost prstiju manje od 20%

80. Postotak kod ankiloze svih prstiju u lošem položaju

koji ometa hod utvrđuje se kao kod amputacije prstiju

81. Amputacija palca bez metatarzalne kosti manje od 20%

82. Amputacija palca s metatarzalnom kosti 20%

83. Amputacija dva ili tri prsta, s metatarzalnim kostima 30%

84. Amputacija svih prstiju na jednoj nozi bez metatarzalne

kosti prema stanju ožiljka 20 do 30%

85. Ako je riječ o amputaciji iz točke 82., 83. i 84. ove

Liste na objema nogama, postotak se povećava za

10 ili 20.

86. Prijelom jedne ili više metatarzalnih kostiju, samo

ako ima posljedicu deformaciju stopala i prstiju i

otežava hod 20 do 30%

87. Amputacija stopala po Lisfrancku (exarticulatio

tarsometatarsea), prema stanju ožiljka:

a) jedne noge 30 do 40%

b) obiju nogu 50 do 70%

88. Prijelomi jedne ili više tarzalnih kostiju s deformacijom

stopala 20 do 40%

89. Amputacija po Chopartu (exarticulatio tarsitransversa),

prema stanju ožiljka:

a) na jednoj nozi 40 do 50%

b) na objema nogama 60 do 80%

90. Kontraktura stopala u equinusu, prema stupnju 20 do 30%

Ako su promjene obostrane postotak se povećava za 20.

91. Kontraktura stopala u calcaneusu:

a) na jednoj nozi 30%

b) na objema nogama 50%

92. Ankiloza skočnog zgloba:

a) pod pravim kutom 20 do 30%

b) u nepovoljnom položaju bilo pod kojim drugim kutom

do eventualnoga operacijskog zahvata 30 do 60%

c) obostrano do eventualnoga operacijskog zahvata 50 do 80%

93. Amputacija u skočnom zglobu po Pirogovu:

a) na jednoj nozi 60%

b) na objema nogama prema oštećenju hoda 80 do 100% – II. skupina

94. Eksartikulacija u skočnom zglobu:

a) na jednoj nozi 60%

b) na objema nogama prema oštećenju

hoda 80 do 100% – II. skupina

B. Potkoljenica

95. Dobro srasli prijelomi potkoljenice bez atrofije mišića

sa sačuvanom pokretljivošću susjednih zglobova:

a) bez skraćenja manje od 20%

b) sa skraćenjem do 3 cm 20%

c) sa skraćenjem većim od 3 cm 30%

96. Loše srasli prijelomi potkoljenice:

a) sa skraćenjem do 3 cm 30%

b) sa skraćenjem više od 3 cm prema stupnju skraćenja. 30 do 40%

97. Loše srasli prijelomi potkoljenice s deformacijom,

s devijacijom stopala velikim dubokim ožiljcima,

atrofijom mišića, stalnim otokom, prema stupnju

gubitka funkcije hoda ili oštećenja funkcije susjednih

zglobova. 40 do 50%

98. Ako su promjene iz točke 95. do 97. obostrane

postotak se povećava za 20 ili 30.

99. Lažni zglob potkoljenice (tibije) prema težini slučaja do

eventualnoga operacijskog zahvata:

a) na jednoj nozi ovisno o vrsti pseudoartroze (s

defektom ili bez defekta koštane mase vitalnosti krajeva

ulomka). 40 do 50%

b) na objema nogama 50 do 80%

Ukoliko se radi o obostranoj kontrakturi postotak se

povećava za 20 do 30.

100. Amputacija u potkoljenici:

a) jedne noge 70%

b) obiju nogu

100% – II. skupina

101. Amputacija obiju potkoljenica, s kratkim ili zgrčenim

patrljcima neprikladnim za proteze ili s ograničenim

pokretima u koljenu 100% – I. skupina

C. Koljeno

102. Lažni zglob čašice ili patelektomija prema stupnju oštećenja funkcije zgloba:

a) jedne noge 20 do 30%

b) obiju nogu. 30 do 50%

103. Ograničena pokretljivost (kontraktura koljena) s mogućnošću fleksije koljena:

a) od 0° do 30° 20 do 30%

b) više od 30° 40 do 60%

Za obostranu ograničenu pokretljivost (kontrakturu) koljena postotak se povećava za 20 ili 30.

104. Artroplastika i umjetni zglob koljena 40%

Za obostranu artroplastiku i umjetni zglob postotak

se povećava za 20 ili 30.

105. Ukočenost (ankiloza) koljena u povoljnom položaju, opruženom ili gotovo opruženom:

a) jedne noge 30%

b) obiju nogu 60%

106. Ukočenje (ankiloza) koljena ovisno o kutu:

a) jedne noge između 20° do 40° 40 do 50%

b) jedne noge preko 40° 60%

c) obiju nogu. 70 do 100% – II. skupina

107. Labav zglob koljena prema stupnju oštećenja funkcije 20 do 30%

D. Natkoljenica

108. Prijelom natkoljenice:

a) u fazi liječenja 20 do 40%

b) stanje nakon uredno saniranoga prijeloma sa

skraćenjem noge do 3 cm, bez atrofije mišića i

kontrakture zglobova 20%

109. Prijelom natkoljenice sa skraćenjem noge više

od 3 do 6 cm. 30%

Ako osim skraćenja postoji deformacija ili

kontraktura u susjednim zglobovima, postotak se

povećava za 10 ili 20.

110. Prijelom natkoljenice sa skraćenjem većim od 6 cm 40 do 50%

Ako osim skraćenja postoji deformacija ili kontraktura

u susjednim zglobovima, postotak se povećava

za 10 ili 20.

111. Loše srastao prijelom vrata natkoljenice prema stupnju

oštećenja funkcije ovisno o kliničkom nalazu. 30 do 60%

Ako su oštećenja oba susjedna zgloba, postotak se

povećava za 20.

112. Lažni zglob natkoljenice do operacijskog zahvata

(ako je on moguć) 40 do 50%

Ako su promjene obostrane postotak se povećava

za 20.

113. Lažni zglob vrata natkoljenice do operacijskog

zahvata 50 do 60%

Ako su promjene obostrane, postotak se povećava

za 20.

114. Eksartikulacija u koljenu:

a) jedne noge 80%

b) obiju nogu 100% – I. skupina

115. Amputacija u natkoljenici:

a) jedne noge 90%

b) obiju nogu 100% – I. skupina

E. Kuk

116. Ograničena pokretljivost u zglobu kuka 20 do 40%

Ako su promjene obostrane, postotak se povećava

za 20 ili 30.

117. Ograničena pokretljivost kuka, noga u fleksiji,

prema stupnju fleksije ili noga u abdukciji,

unutarnjoj ili vanjskoj rotaciji ili drugome nepovoljnom

položaju. 40 do 60%

Ako su promjene obostrane, postotak se povećava

za 20 ili 30.

118. Umjetni zglob kuka 40 do 60%

119. Ukočenost (ankiloza) kuka:

a) u povoljnom položaju 30 do 40%

b) u nepovoljnom položaju 50 do 70%

c) oba kuka bilo u kojem položaju. 100% – I. skupina

120. Eksartikulacija u kuku:

a) jedne noge 100% – II. skupina

b) obiju nogu 100% – I. skupina

121. Amputacija jedne ruke i jedne noge ili potpuna

neupotrebljivost jedne ruke i jedne noge 100% – I. skupina

F. Živci

122. Jednostrana paraliza lumbosakralnoga pleksusa 90%

123. Obostrana paraliza lumbosakralnoga pleksusa 100% – I. skupina

124. Paraliza ishijadičnoga živca 60%

125. Pareza ishijadičnoga živca 20 do 50%

126. Paraliza n. peroneusa 40%

127. Pareza n. peroneusa 20 do 30%

128. Paraliza n. tibialisa 50%

129. Pareza n. tibialisa 30%

130. Paraliza n. femoralisa 50%

131. Pareza n. femoralisa 30%

132. Ako su paralize odnosno pareze iz točke 124. do

131. ove Liste obostrane, postotak se povećava

za 20 do 30. Za oštećenje perifernih živaca donjih

ekstremiteta (točke 124. do 131.) postotak

oštećenja organizma ocjenjuje se na temelju

kliničkog i laboratorijskog nalaza uz najmanje

2 EMNG nalaza izrađenog unutar dvije godine, te

kontrolnim nalazom ne starijim od tri mjeseca koji

će omogućiti ocjenu stupnja funkcionalnoga oštećenja

ili ispada.

Ocjena prema točki 123. može se dati samo uz

neurokirurški nalaz, ne stariji od tri mjeseca, kojim se

potvrđuje nemogućnost kirurške korekcije.

G. Krvne žile

Aneurizme arterija kao posljedica ravnjanja ili ozljeđivanja

133. Aneurizme manjih arterija šake ili stopala, jedne

arterije podlaktice ili podkoljenice i dr. ako ne izazivaju

veće funkcionalne smetnje 20%

134. Aneurizme obiju arterija šake ili stopala 30%

135. Aneurizme obiju arterija podlaktice ili podkoljenice

do operacijskog zahvata s obzirom na funkcionalne

ispade 30 do 50%

136. Aneurizme art. femoralis ili art. popliteae. 40 do 60%

137. Aneurizme art. axilaris ili art. brachialis 50 do 70%

138. Aneurizme art. carotis:

a) eksterne, do eventualnoga operacijskog zahvata. 30 do 40%

b) interne, s obzirom na funkcijske smetnje do

eventualnoga operacijskog zahvata 40 do 60%

139. Aneurizme važnih i teže pristupačnih arterija za

kiruršku intervenciju, kao art. iliaca, femoralis iznad

račvanja, axilaris, subclavia, ocjenjuju se prema

težini slučaja do eventualnoga operacijskog zahvata. 40 do 60%

140. Arterio – venske fistule na ekstremitetima nakon

ranjavanja ili ozljeđivanja s obzirom na funkcionalne

smetnje 20 do 40%

141. Ozljede aterija zbrinute operacijskim zahvatom s obzirom na funkcionalne ispade:

a) arterije gornjih i donjih ekstremiteta. 20 do 40%

b) arterije karotis eksterne 20 do 30%

c) arterije karotis interne. 30 do 40%

142. Zbrinute ozljede velikih vena ekstremiteta s obzirom

na posljedice 20 do 30%

143. Zbrinuta ozljeda vene kave. 20 do 40%

144. Proširenje vena na nozi, većeg stupnja (varices) 20%

145. Proširenje vena na nozi s ranicama i edemom 30 do 40%

146. Efelantijaza kao posljedica limfnoga zastoja noge 30 do 40%

147. Tromboflebitis s elefantijazom kao posljedicom

ranjavanja ili kao komplikacija u postoperativnom tijeku:

a) na jednoj nozi 30 do 40%

b) na objema nogama 40 do 60%

148. Ako su promjene iz točke 144. do 146. obostrane,

postotak oštećenja organizma ovisno o stupnju

oštećenja, povećava se za 10 ili 20.

GLAVA III – GLAVA

A. Lubanja i mozak

149. Gubitak dijela vlasišta:

a) do jedne trećine manje od 20%

b) do dvije trećine. 20%

c) više od dvije trećine 30%

150. Nedostatak dijela kosti lubanje dokazan RTG

kraniogramima i CT/MR snimanjem

a) 3 – 8 cm. manje od 20%

b) više od 8 cm 20%

c) stanje nakon operacijske korekcije (plastike)

nedostatka kosti manje od 20%

151. Stanje nakon loma lubanjske osnovice bez

neuroloških poremećaja manje od 20%

152. Stanje nakon ozljede mozga i/ili moždanih živaca

bez neuroloških poremećaja manje od 20%

153. Stanje nakon ozljede mozga i/ili kralježničke moždine

s oštećenjem motoričke funkcije udova

a) lakšeg stupnja 20%

b) srednjeg stupnja 30 do 40%

c) teškog stupnja. 50 do 60%

d) potpuna uzetost dva uda. 100% – I. skupina

154. Stanje nakon ozljede mozga s motoričkim i/ili

senzoričkim poremećajem govora (disfazije)

a) lakšeg stupnja 20%

b) srednjeg stupnja 30%

c) teškog stanja 40%

155. Stanje nakon ozljede mozga s oštećenjem kognitivnih

funkcija

a) lakšeg stupnja 20%

b) srednjeg stupnja 30%

c) teškog stupnja. 40%

156. Stanje nakon ozljede mozga s posttraumatskom

demencijom

a) lakog stupnja 50%

b) srednjeg stupnja. 60%

c) teškog stupnja 70 do 100% – I. skupina

157. Parkinsonizam, ako je posljedica ratne ozljede mozga:

a) lakog stupnja. 20 do 30%

b) srednjeg stupnja 40 do 60%

c) teškog stupnja 70%

d) najtežeg stupnja 100% – I. skupina

158. Ataktički sindrom, ako je posljedica ratne traume

mozga (za prve dvije godine privremeno, a kasnije

trajno):

a) lakog stupnja. 20 do 30%

b) srednjeg stupnja 40 do 60%

c) teškog stupnja 70 do 90%

d) potpuna nemogućnost kretanja. 100% – I. skupina

159. Epilepsijski napadaji Jackosonovog tipa bez

generalizacije, nakon ozljede mozga, uz redovitu

medikaciju 20%

160. Kompleksni parcijalni epilepsijski napadaji nakon

ozljede mozga, uz redovitu medikaciju:

a) medikamentno kupirani 20%

b) medikamentno rezistentni. 30%

c) sa sekundarnom generalizacijom (grand-mal) 40%

Stanja iz točaka 153., 154., 155., 156., 157.,

158 i 159. moraju biti dokazana odgovarajućim

neurološkim dijagnostičkim postupcima tijekom

bolničkog liječenja na neurološkom odjelu.

Sve ozljede mozga moraju biti dokazane

odgovarajućom neuroradiologijskom (CT/MR)

obradom uz EEG nalaze, nalaze psihologijskog

testiranja i vidnog polja

B. Lice

161. Ožiljno deformirajuća oštećenja lica praćena funkcionalnim smetnjama:

a) lakog stupnja manje od 20%

b) srednjeg stupnja. 20 do 30%

c) teškog stupnja 30 do 40%

C. Čeljusti

162. Prijelom gornje čeljusti praćen funkcionalnim

smetnjama i/ili posttraumatskim deformitetom

a) lakog stupnja. manje od 20%

b) srednjeg stupnja 20 do 30%

c) teškog stupnja 30 do 40%

163. Prijelom donje čeljusti praćen funkcionalnim

smetnjama i/ili posttraumatskim deformitetom

a) lakog stupnja manje od 20%

b) srednjeg stupnja 20 do 30%

c) teškog stupnja. 30 do 40%

164. Ograničeno otvaranje usta

a) do 30 mm 20%

b) do 15 mm 30%

c) manje od 15 mm 40%

165. Pseudoartroza donje vilice, privremeno 30 do 50%

166. Pseudoartroza donje vilice s većim defektom

koštanog masiva zajedno sa zubima, tako da

otežava ili potpuno onemogućuje protezu ili žvakanje,

prema težini. 60 do 80%

D. Oči

167. Gubitak jednoga oka, potpun gubitak vida jednoga

oka ili vrlo veliko smanjenje vida (oštrina vida manja

od 0,05) 50%

Ako je vid na jednom oku izgubljen, a na drugom

oku smanjen, postotak od 50% povećava se za 10

za svakih 0,20 smanjenja vida.

Za smanjenje vida na drugom oku za 0,40 od 50

na 70% itd. Na isti se način ocjenjuje i smanjenje

vida na oba oka (na primjer VOD jednako 0,80,

VOS jednako 0,60).

Ukupan postotak iznosi 30% za smanjenje vida

za 0,20 na desnom oku i smanjenje vida za 0,40

na lijevom oku.

Smanjenje vida se ocjenjuje s korekcijom.

168. Slijepilo odnosno gubitak vida na oba oka 100% – I. skupina

Pod potpunim gubitkom vida jednog oka razumijeva

se oštrina vida manja od 0,05.

169. Bitemporalna hemianopsija kvadrantne binazalne i

gornje horizontalne hemianopsije 30%

170. Veći trajni defekti u vidnom polju na oba oka pod

kojima treba razumijevati apsolutno paracentralne

skotome čiji je najmanji promjer veći od 30°. 30%

171. Ptoza jednostrana ocjenjuje se prema oštrini vida i

vidnom polju 20 do 30%

172. Lagoftalmus na oba oka ocjenjuje se prema stupnju

oštećenja vida 30 do 60%

173. Stalno suzenje kao posljedica povrede suznoga kanala:

a) na jednom oku. 20%

b) na oba oka 30 do 40%

E. Nos

174. Amputacija nosa (potpuna) 40%

175. Djelomična amputacija nosa, prema stupnju oštećenja

funkcije i nagrđenosti 20 do 30%

F. Usta i zubi

176. Ozljeda nepca i/ili jezika koja otežava gutanje i govor

a) lakšeg stupnja 20%

b) srednjeg stupnja 30%

c) teškog stupnja 50%

177. Potpun gubitak ili paraliza jezika 70%

178. Gubitak trajnih zuba:

a) 8 do 16 trajnih zuba. 20%

b) 17 do 24 trajna zuba 30%

c) 25 ili više trajna zuba 40%

179. Stalna pljuvačna fistula – neoperabilna 20%

180. Kserostomija (atrofija obiju pljuvačkih žlijezda) 20%

G. Uši i sluh

181. Potpun gubitak sluha na oba uha. 70%

182. Obostrano teško oštećenje sluha više od 90% po

Fowleru 60%

183. Obostrana teška nagluhost:

a) ukupan gubitak sluha više od 70 do 90% po Fowleru. 40%

b) ukupan gubitak sluha 60 do 70% po Fowleru 30%

Oštećenje organizma ocjenjuje se na temelju

otološkoga i audiometrijskoga nalaza.

184. Gubitak ušne školjke:

a) jedne 30%

b) obje. 40%

H. Nagrđeost (unakaženje)

185. Nagrđenost se ocjenjuje prema težini nagrđenosti glave i vrata,

osim u slučaju iz točke 175. ove Liste, uzimajući u obzir spol i

godine života invalida:

a) nagrđenost 20 do 30%

b) unakaženja kao teži oblik nagrđenosti 40 do 60%

Za invalide – žene ocjenjuje se nagrđenost

(unakaženje) i drugih izloženih dijelova tijela

(ruke i noge), ako nije dana ocjena po članku 5.

ovoga Pravilnika

I. Moždani živci

186. Oštećenja (anozmija) n. olfactoriusa, obostrano. 20%

187. Paraliza abducensa ili trohlearisa 30%

188. Paraliza oculomotoriusa 40%

189. Pareza oculomotoriusa. 20%

190. Paraliza svih triju živaca pokretača oka:

a) na jednom oku. 50%

b) na oba oka 80%

191. Pareza svih triju živaca pokretača. 30 do 40%

192. Potpuna paraliza s obostranom kompletnom ptozom

kapaka 100% – II. skupina

193. Potpuna atrofija vidnoga živca:

a) jednoga oka 50%

b) oba oka 100% – I. skupina

Nepotpune atrofije vidnoga živca ocjenjuju se prema

stupnju oštećenja vida.

194. Djelomična kljenut mišića lica uslijed ozljede ličnog živca poslije prijeloma

sljepoočne kosti ili ozljede parotidne regije:

a) lakog stupnja manje od 20%

b) srednjeg stupnja 20 do 30%

c) teškog stupnja s kontrakturom i tikom mimičke

muskulature 30 do 40%

195. Potpuna kljenut mišića lica zbog ozljede ličnog

živca poslije prijeloma sljepoočne kosti ili ozljede

parotidne regije 50%

196. Pareza živca lica kad se oko zatvara:

a) jednoga oka manje od 20%

b) oba oka 20%

197. Izolirano nekompenzirano oštećenje vestibularnoga

aparata:

a) jednoga uha 20%

b) oba uha 30%

Postotak oštećenja organizma određuje se privremeno

za jednu godinu, a nakon toga ponovno ocjenjuje uz

obavezan klinički i laboratorijski nalaz.

198. Oštećenje n. trigeminusa:

a) n. oftalmicusa – senzitivne grane, ako postoje

komplikacije u vidu neuroparalitičkoga akeratitisa

i sekundarnoga oštećenja vida, prema stupnju oštećenja

vida 30 do 40%

b) pri potpunom gubitku vida 50%

c) oštećenja motornoga dijela trigeminusa s atrofijom

muskulature za žvakanje. 30 do 40%

199. Klinički utvrđena neuralgija n. trigemini:

a) lakog stupnja manje od 20%

b) srednjeg stupnja sa svakodnevnim napadima. 20 do 30%

c) teškog stupnja nakon neuspjelog kirurškog liječenja 30 do 40%

200. Oduzetost bulbarnih živaca 30 do 80%

201. Najteži slučajevi bulbarne paralize. 100% – I skupina

202. Hemipareza:

a) lakog stupnja 30 do 50%

b) teškog stupnja 60 do 70%

203. Hemiplegije, diplegije, paraplegije

ili kvadriplegije 80 do 100% – I. skupina

Doplatak za njegu i pomoć druge osobe određuje se

samo za svježe hemiplegije – privremeno za jednu

godinu, a trajno ako je riječ o kontrakturi noge u

fleksiji te hod unatoč pomagalu nije moguć.

GLAVA IV – KRALJEŽNICA I LEĐNA MOŽDINA

204. Gubitak funkcije jednog dinamičkog vertebralnog

segmenta nakon prijeloma tijela kralješka 20%

205. Gubitak funkcije dvaju dinamičkih vertebralnih

segmenata nakon prijeloma tijela kralješka 30%

206. Gubitak funkcije tri ili više dinamičkih vertebralnih

segmenata nakon prijeloma tijela kralješka 40%

Gubitak funkcije jednog dinamičkog segmenta

dokazuje se kliničkim pregledom i funkcionalnim

radiografima. Funkcijskim snimcima (u maksimalnoj

inklinaciji i reinklinaciji) dokazuje se potpuna

nepokretljivost u jednom segmentu u smislu završne faze.

Disfunkcija vertebralnog segmenta kralježnice mora

biti dokazana s dva nalaza funkcijskog snimanja

kralježnice unazad dvije godine.

Nalazi moraju biti kompletirani na način da pružaju

podatke o liječenju i provedenoj fizikalnoj terapiji.

207. Hernia intervertebralnoga diska, ako se ispoljila nakon

verificirane traume i provedenoga stacionarnoga

liječenja i ako postoje trajna oštećenja korijena

lumbosakralnoga ili cervikobrahjalnoga pleksusa:

a) lakšeg oblika, s lakšim oštećenjima motiliteta i

senzibiliteta 20 do 30%

b) teškog oblika 40 do 50%

c) teškog oblika s izraženim oštećenjem motiliteta,

atrofijama i trofičnim pojavama iz određene radikularne

zone ili segmenta leđne moždine 60 do 100% – II. skupina

208. Degenerativne upalne promjene ili diskus hernija 20 do 30%

209. Konsolidirane frakture kralježnice bez živčanih

poremećaja (za prve dvije godine privremeno, a

nakon toga trajno):

a) s manjim deformacijama 20 do 30%

b) s većim deformacijama. 40 do 50%

210. Konsolidirane frakture kralježnice s flacidnom

paraplegijom ili s pastičnom paraplegijom u fleksiji –

trajna nepokretnost i vezanost za krevet 100% – I. skupina

211. Konsolidirane frakture cervikalnoga dijela kralježnice

s lezijom cervikalne medule i paretičnim pojavama na

gornjim i donjim ekstremitetima:

a) lakši oblici 40 do 50%

b) izraženi oblici. 60 do 70%

c) teži oblici 80 do 100% – II. skupina

d) najteži oblici – invalid nepokretan ne može se služiti

rukama 100% – I. skupina

212. Ataktički sindrom nakon traume (za prve dvije godine

privremeno, a nakon toga trajno):

a) lakši oblici 20 do 30%

b) umjereno izraženi oblici. 40 do 60%

c) teži oblici 70 do 90%

d) najteži oblici – nemogućnost kretanja zbog ataksije 100% – I. skupina

213. Klinički utvrđen polineuritički sindrom do stabilizacije

ocjenjuje se privremeno, a nakon toga trajno:

a) lakši oblici s oštećenjem motiliteta. 20 do 40%

b) srednje teški oblici, umjerena oštećenja motiliteta 50 do 60%

c) teški oblici s izraženim oštećenjem motilitetima,

senzibiliteta i trofike, hod moguć pomoću pomagala 70 do 100% – II. skupina

d) najteži oblici, teška oštećenja motiliteta s atrofijama,

teškim trofičnim smetnjama i potpunom uzetošću

ekstremiteta – invalid nepokretan. 100% – I. skupina

Postotak oštećenja organizma za stanje iz točke

209. – 213. ocjenjuje se na temelju kliničkog i

laboratorijskog nalaza, a prema potrebi i bolničke obrade.

GLAVA V – GRLO (LARYNX)

214. Suženje grla s otežanim disanjem nakon povrede,

prema stupnju 20 do 40%

215. Suženje grla zbog ozljede grkljana ili dušnika, s

otežanim disanjem u velikoj mjeri (dispneja u miru),

prema težini 50 do 80%

216. Potrebno stalno nošenje kanile 70%

217. Uzetost grla:

a) jednostrana 20%

b) obostrana. 50%

218. Tuberkuloza grla ocjenjuje se kao otvorena

tuberkuloza pluća 50 do 100% – II. skupina

GLAVA VI – ŽDRIJELO (PHARYNX)

219. Oštećenje funkcije ždrijela:

a) lakog stupnja 20%

b) srednjeg stupnja 30%

c) teškog stupnja 50%

220. Služenje jednjaka:

a) bez potrebe bužiranja 20 do 40%

b) uz potrebu stalnog bužiranja (kalibar suženja,

učestalost bužiranja, poremećaj hranjenja, opće stanje). 50 do 70%

221. Jednjak sasvim zatovren, hranjenje kroz gastričnu

fistulu (gastrostomija), prema težini, općem stanju,

uhranjenosti i inkontinenciji fistule 80 do 100% – II. skupine

GLAVA VII – PRSNI KOŠ (THORAX)

222. Prijelom prsne kosti manje od 20%

223. Prijelom rebara konsolidiran bez znatnije deformacije

prsnoga koša. manje od 20%

224. Prijelom rebara loše konsolidiran, s većim deformacijama

prsnog koša:

a) bez reperkusije izraženih na srcu i plućima 20 do 40%

b) ako istodobno postoji respiratorna ili srčana

insuficijencija, prema težini insuficijencije 50 do 100% – II. skupina

225. Pleuropulmonalna fistula kao posljedica pyothoraxa. 30 do 50%

226. Pleuropulmonalna skleroza kao posljedica ranjavanja,

deformacije prsnog koša, iskrivljenosti kralježnice

s umjerenom respiratornom insuficijencijom, ali bez

srčane insuficijencije 20 do 40%

227. Opsežna pleuropulmonalna skleroza, tjelesna

pletizmografija, plućna bronhiektazija i druge

kronične plućne supuracije, znatnije deformacije

prsnoga koša (fibrothorax), teža iskrivljenost

stupa kralježnice, s razvijenom respiratornom

insuficijencijom (dispneja, cijanoza), srčanom

insuficijencijom (cor pulmonale chronicum) ili

amiloidozom, prema težini 50 do 100% – II. skupina

Za ocjenu postotka oštećenja organizma po ovoj točki

nužno je učiniti ergospirometriju i analizu plinova u krvi.

228. Unakaženost dojki većega stupnja 20 do 30%

229. Gubitak jedne dojke 30%

230. Gubitak obiju dojki 50%

GLAVA VIII – ZDJELICA (PELVIS)

231. Uredno konsolidirani prijelom zdjeličnih kostiju,

bez oštećenja funkcije manje od 20%

232. Konsolidirani prijelom zdjeličnih kostiju s dislokacijom

simfize, s lakšim i srednje teškim tegobama pri hodu,

bez komplikacija na ostalim organima zdjelične

šupljine 20 do 40%

233. Konsolidirani prijelom zdjeličnih kostiju, s

istodobnom povredom susjednih organa – postotak

se određuje za najviše oštećeni organ i povećava se

od 10 do 30 prema težini svih povreda.

GLAVA IX – NEUROZE I PSIHOZE

234. Klinički utvrđeni afektivni poremećaji bipolarni aefektivni poremećaji

ili češće depresivne epizode, ako se utvrdi da prije rata nije od toga

bolovao:

a) lakog stupnja manje od 20%

b) teškog stupnja 20 do 30%

Postotak se utvrđuje privremeno do 3 godine, a nakon

toga trajno.

235. Klinički utvrđeni neurotski poremećaji (anksiozni,

fobični, disocijativni, somatoformni i drugi neurotski

poremećaji) ako se utvrdi da prije rata nije od toga

bolovao:

a) lakog stupnja. manje od 20%

b) teškog stupnja 20 do 30%

Postotak se utvrđuje privremeno do 3 godine, a nakon

toga trajno.

236. Klinički utvrđene psihoze (shizofrenija, perzistirajući

sumanuti poremećaj, akutni i prolazni psihotični

poremećaj, shizoafektivni poremećaj i drugi

psihotični poremećaji), ako se utvrdi da prije rata nije

od toga bolovao:

a) lakog stupnja 20 do 40%

b) teškog stupnja. 40 do 60%

Postotak se utvrđuje privremeno do 3 godine, a

nakon toga trajno.

237. Neuroze i psihoze koje su se prvi put pojavile pod

okolnostima iz članka 7. i članka 8. stavka 2. Zakona,

za koje je utvrđeno da se ne mogu više otkloniti ili

ublažiti psihoterapijskim ili drugim postupcima uzimaju

se u obzir kao osnova za utvrđivanje postotka

oštećenja organizma kao bolest na čije su nastajanje

znatno utjecali napori pod tim okolnostima.

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma osim

težine bolesti uzimaju se u obzir trajanje i vrsta tegoba

kojima je invalid bio izložen.

238. Psihički poremećaji vezani uz ratnu traumu

(akutna reakcija na stres, poremećaji prilagodbe,

posttraumatski stresni poremećaj i trajne promjene

osobnosti nakon ratnog PTSP-a). Ako se utvrdi da

prije rata nije bolovao od psihičkih poremećaja:

a) lakog stupnja. manje od 20%

b) teškog stupnja 20 do 40%

c) teškog stupnja s komorbiditetom (psihički i

psihosomatski) 40 do 60%

Postotak se utvrđuje privremeno do 3 godine, a nakon

toga trajno.

239. Bolesti ovisnosti, ako se utvrdi da prije rata nije od

toga bolovao:

a) lakog stupnja manje od 20%

b) teškog stupnja 20%

Postotak se utvrđuje privremeno do 3 godine, a

nakon toga trajno.

GLAVA X – TUBERKULOZA

A. Tuberkuloza pluća

240. Potpuno izliječena ili kalcificirana žarišta u hilusu ili

plućima, manjega opsega, manje priraslice pleure. manje od 20%

241. Inaktivna (ožiljna) plućna tuberkuloza srednjega i

većeg opsega:

a) bez respiratorne i kardiovaskularne insuficijencije 30%

b) s obliteriranim pleuralnim sinusima prema stupnju

oštećenja respiratorne funkcije. 50%

242. Aktivna jedostrana plućna tuberkuloza ili tuberkuloza

plućne maramice s izljevom, pulmonalne ili pleuralne

fistule s empijemom 60 do 80%

243. Obostrana ili ekstenzivna jednostrana aktivna

(otvorena ili zatvorena) tuberkuloza pluća,

progresivna, ali još uvijek pristupačna liječenju i razne

pulmonalne i pleuralne fistule s empijemom i općom

tjelesnom slabošću većega stupnja 50 do 100% – II. skupina

244. Progresivna raširena aktivna obostrana plućna

tuberkuloza s razvijenom kaheksijom i drugim

teškim komplikacijama (respiratorna kardiovaskularna

i slična insuficijencija, amiloidoza itd.) i

tuberkuloza izazvana multirezistentnim sojevima 80 do 100% – I. skupina

B. Tuberkuloza kostiju i zglobova

245. Pri aktivnoj tuberkulozi kostiju i zglobova u razvitku i to pri lokaciji na

kralježnici, sakroilijakalnom zglobu, kuku i koljenu:

a) ako invalid nije potpuno nepokretan 60 do 100% – II. skupina

b) ako je nepokretan 100% – I. skupina

246. Nakon izliječenoga procesa tuberkuloze kostiju i

zglobova, posljedice te bolesti ocjenjuju se kao kod

traume odgovarajućih organa, s tim što se postotak

oštećenja organizma povećava za 10 do 30, ovisno

o prirodi bolesti, kvaliteti izlječenja i potrebi preventivne

imobilizacije.

C. Tuberkuloza drugih organa

247. Pri tuberkulozi drugih organa postotak oštećenja

organizma utvrđuje se kao kod drugih bolesti

dotičnoga organa, uzimajući i obzir tuberkuloznu prirodu

procesa i opće zdravstveno stanje.

D. Zajedničke odredbe o tuberkulozi

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma uslijed

tuberkuloze ne primjenjuju se odredbe članka15.

stavka 4. Zakona, odnosno članka 10. Pravilnika i

kada je u pitanju pogoršanje, već se smatra da je

bolest nastala pod okolnostima iz članka 7. i članka

8. stavka 2. Zakona.

Postotak za tuberkulozu utvrđuje se privremeno do

tri godine, a nakon toga trajno.

GLAVA XI – SRČANE BOLESTI

A. Kompenzirane srčane bolesti bez razvijenih znakova zastoja u plućima ili u velikom krvotoku

248. Preležana reumatska groznica sa znacima i bez

znakova karditisa ocjenjuje se privremeno na godinu

dana 60%

Nakon toga ako nema znakova oštećenja na srcu 20%

249. Organske bolesti srčanih zalistaka ovisno o težini

anatomskoga oštećenja zalistaka i srčanoga mišića i

prema stupnju povećanja srca:

a) bez znatnijeg povećanja srca i bez pojave srčane

dekompenzacije 20%

b) prema stupnju povećanja srca i težine

anatomskog oštećenja srčanih zalistaka bez znakova

dekompenzacije srca 30 do 50%

250. Oštećenja srčanoga mišića i perikarda (koronarna i

ostala) ili teški poremećaji ritma:

a) lakog stupnja 20 do 30%

b) srednjeg stupnja 40 do 60%

c) teškog stupnja 70%

Opsežnost oštećenja srčanih zalistaka, srčanoga

mišića i perikarda i stupanj povećanja srca dokazuju

se i utvrđuju, osim kliničkim pregledom, obavezno

rentgenološki i elektrokardiografski, a prema

potrebi i polimehanokardiografski, ehokardiografski,

ergometrijski, radioizotopima, kateterizacijom srca i drugo.

B. Dekompenzirane srčane bolesti sa znacima zastoja

u plućima ili u velikom krvotoku

251. Početna srčana insuficijencija s umjereno razvijenim

plućima zastojem ili umjerenim povećanjem jetre,

ali takva koja se dobro popravlja liječenjem 60 do 80%

252. Potpuno razvijena srčana insuficijencija:

a) koja se nedovoljno popravlja liječenjem i koja isključuje

svaki fizički napor 80 do 100% – II. skupina

b) u najtežim slučajevima 100% – I. skupina

253. Ako je riječ o posttraumatskoj penetrirajućoj

(ubod, metak i sl.) ili nepenetrirajućoj povredi

(udarac u predjelu srca, zračni udar, gnječenje i

sl.) srca, s ozljedom i oštećenjem srčanih zalistaka

perikadra ili srčanoga mišića, te nakon izvršene

operacije na srcu, postotci u t. 249. i 250. mogu se

povećati za 10 do 30, a najviše do 100% – II. skupina

C. Kirurški zahvati na srcu

254. Operativna zamjena valvula:

a) zamjena jedne valvule ili dviju valvula u sinusnom

ritmu bez dekompenzacija srca 30 do 60%

b) zamjena jedne valvule ili dviju valvula s apsolutnom

aritmijom komore uz povremenu dekompenzaciju 80%

c) zamjena svih triju valvula 100% – II. skupina

d) sa stalnom srčanom dekompenzacijom 100% – I. skupina

D. Opće odredbe za srčane bolesti

Involutivne i staračke promjene kardiovaskularnoga

aparata ne uzimaju se u obzir pri utvđivanju

postotka oštećenja organizma. Pri utvrđivanju

postotka oštećenja organizma za organske

bolesti srčanih zalistaka i miokarda koje su nastale

pod okolnostima iz članka 7. i članka 8. stavak 2.

Zakona, uzima se u obzir cjelokupno oštećenje srca.

GLAVA XII – TRBUH (ABDOMEN)

255. Fistule na želucu zbog ozljede, prema veličini fistule

i reperkusija na opće stanje, privremeno 50 do 100% – II. skupina

256. Smetnje u crijevnoj pasaži kao posljedica ozljede

ili ulkusne bolesti, bez stenotičnih pojava 20 do 40%

257. Smetnje popraćene stenotičnim promjenama na

pilorusu ili bilo kojem dijelu digestivnoga trakta, prema

težini 30 do 60%

258. Za akute ulkusne bolesti, verificirane rentgenološki

i gastroskopski određuje se privremeno na jednu

godinu 60%

259. Postoperativne smetnje i stanje nakon resekcije

želuca (bilo kojom metodom) 30 do 60%

260. Teške pothranjenosti i postoperativni malapsorpcijski

sindrom 60 do 80%

261. Stalni anus prater naturalis, prema kontinenciji 80 do 100% – II. skupina

262. Sterkoralne fistule, uske, defekacija normalna, opće

zdravstveno stanje dobro, privremeno 20 do 40%

263. Fistule, široke, visoko na tankom crijevu, s teškim

pojavama denutricije, privremeno 70 do 100% – II. skupina

264. Sterkoralne fistule, široke, niske, bez znatnijeg utjecaja

na opće zdravstveno stanje, privremeno. 40 do 70%

265. Fistule analne, prema težini 20 do 40%

266. Inkontinencija ili suženje analnoga sfinktera te ozljeda

anusa s inkontinecijom:

a) djelomično 60%

b) potpuno 80%

267. Kila nastala na mjestu povrede, privremeno 20 do 40%

Netraumatske kile ne uzimaju se u obzir pri ocjeni

oštećenja organizma.

268. Eventracije nakon ozljede, prema težini, privremeno,

ako se mogu operacijom otkloniti 30 do 60%

269. Ozljeda jetre – prema posljedicama 30 do 80%

270. Kronični hepatitis – prema znacima oštećenja funkcije

jetre 30 do 60%

271. Za akutni hepatitis određuje se privremeno za dvije

godine. 60%

Nakon toga, ako nema oštećenja jetre manje od 20%

272. Ciroza jetre kao posljedica preboljeloga infektivnog

hepatitisa, u kompenziranom stanju. 60%

273. Ciroza jetre sa znacima dekompenzacije 70 do 100% – II. skupina

274. Žučne fistule nastale nakon ozljede žučnih kanala

(privremeno, ako su operabilne), prema težini 20 do 80%

275. Nedostatak slezene nakon traume (privremeno za

dvije godine) 30%

Nakon dvije godine, ako nema znakova oštećenja

hematopoeze manje od 20%

GLAVA XIII – UROPOETIČNI ORGANI

276. Stanje nakon preboljelog akutnog difuznoga

glomerulonefritisa ocjenjuje se privremeno za jednu godinu:

a) bez hipertenzije 60%

b) s hipertenzije 40%

277. Jednostrani kronični prijelonefritis s morfološkim

promjenama na bubregu i s nalazom u sedimentu

urina – leukociturija, eritrociturija, prema težini. 20 do 40%

278. Obostrani kronični pjelonefritis s obostranim

morfološkim promjenama i znakovima renalne

insuficijencije 40 do 70%

Kod znatnih oštećenja funkcije bubrega ocjenjuje se

kao kod nefritisa.

279. Lakši oblici kroničnog nefritisa (umjerena

albuminurija s manjim promjenama u sedimentu bez

drugih renalnih ili općih poremećaja) 20 do 30%

280. Srednje teški oblici nefritisa ili nefroza:

a) s obilnom albuminurijom, s teškim promjenama

u sedimentu, umjerenim edemima, umjerenom

hipertenzijom, hipostenurijom bez dušične retencije,

manjim promjenama na očnoj pozadini 40 do 60%

b) s lako povećanom dušičnom retencijom, hipertenzijom

i izraženim promjenama na očnoj pozadini 60 do 80%

281. Teški oblici nefritisa (izostenurije, dušična

retencija, masivni i rezistentni edemi, teška hipertenzija

s povećanjem srca, edem papile optičnog živca) 80 do 100% – II. skupina

282. Najteži oblici zatajivanja funkcije bubrega koji

zahtijevaju trajnu hemodijalizu ili nakon izvršene

transplatacije bubrega 100% – I. skupina

283. Nefrektomija:

a) ako je drugi bubreg zdrav. 50%

b) ako postoji lakše oštećenje preostaloga bubrega 60%

c) ako postoji srednje teško oštećenje preostaloga

bubrega 70 do 80%

d) ako postoji teško oštećenje preostaloga bubrega. 90 do 100% – II. skupina

e) ako bolest zahtijeva trajnu hemodijalizu 100% – I. skupina

284. Aktivna tuberkuloza bubrega:

a) jednoga bubrega, privremeno 60 do 90%

b) obaju bubrega, privremeno. 80 do 100% – II. skupina

c) s teškim oštećenjem globalne funkcije bubrega 100% – I. skupina

285. Cistitis, kronični, traumatski:

a) prema težini slučaja 20 do 50%

b) u najtežim slučajevima, sa stalnom inkontinencijom,

skvrčenim mjehurom i polipozom 60 do 80%

286. Mokraćne fistule bubrega, uretera, mokraćnog

mjehura ili uretre:

a) privremeno 60 do 80%

b) trajno inoperabilne 80%

287. Suženje mokraćnog kanala, prolazno za katetere

koje se dade širiti. 20 do 40%

288. Teško prolazna suženja (filiformna) s čestim

retencijama, prema težini slučaja 50 do 80%

289. Smetnje mokrenja nakon rekonstruktivnih operacija

mokraćnog mjehura. 50%

Ako postoji komplikacija mjehura ili bubrega,

postotak se utvrđuje prema postotku iz točke u

kojoj se predviđa odgovarajuća komplikacija.

GLAVA XIV – SPOLNI ORGANI

A. Muški

290. Gubitak penisa:

a) djelomični 50%

b) potpuni 80%

291. Potpuni gubitak penisa sa suženjem orificijuma uretre 100% – II. skupina

292. Kronični obostrani epididimitis sa zoospermijom 40%

293. Gubitak jednoga testisa uz uredan jedan testis 30%

294. Gubitak oba testisa ili jednoga testisa s oštećenjem

funkcije drugog 70%

295. Gubitak penisa i oba testisa (potpuna demaskulizacija)100% – II. skupina

296. Hematokela, privremeno 20%

297. Posttraumatska atrofija testisa:

a) jednoga testisa 20%

b) oba testisa 50%

298. Kronični bakterijski prostatitis s učestalim

egzacebacijama 40%

299. Upalni oblik sindroma kronične boli u zdjelici s

leukocitima u eksprimatu (bez dokazane infekcije). 40%

B. Ženski

300. Gubitak jednoga jajnika 20%

301. Gubitak obaju jajnika. 50 do 70%

302. Gubitak maternice ili jednoga jajnika i maternice. 30 do 50%

303. Gubitak obaju jajnika s maternicom 40 do 70%

304. Oštećenje vulve i vagine. 20 do 50%

GLAVA XV – RAZNE DRUGE OZLJEDE I BOLESTI

305. Šećerna bolest (dijabetes mellitus) ocjenjuje se, u pravilu, prema stupnju

intolerancije na ugljične hidrate:

a) lakši oblici (bez pothranjenosti, bez glukozurije, pri

odgovarajućoj dijeti) 20 do 30%

b) srednje teški oblici (koji zahtijevaju davanje inzulina

kako bi se osigurala ravnoteža prehrane) 40 do 60%

c) teški oblici što se teško reguliraju unatoč primanju

visokih doza inzulina (s pothranjenošću i čestim

pojavama acidoze i komplikacijama na drugim

organima) 70 do 100% – I. skupina

Pri ocjeni oštećenja organizma vodit će se računa

i o postojećim komplikacijama (tuberkuloze pluća,

kardiovaskularne, živčane i očne).

306. Oštećenja funkcije gušterače kao posljedica povrede

i ozljede cijeni se prema stupnju oštećenja njezine funkcije:

a) lakši oblici 30%

b) srednji oblici 50%

c) teški oblici 50 do 80%

307. Intoksikacije (trovanja) i ozljede od bojnih otrova,

radijacijskih oštećenja ocjenjivat će se analogno

ozljedama i posljedicama na pojedinim organima:

a) lakog stupnja 30 do 40%

b) srednjeg stupnja 50 do 60%

c) teškog stupnja 70 do 100% – I. skupina

308. Kronični osteomijelitis sa stalnim fistulama, sa čestim

egzacerbacijama 20 do 40%

309. Amiliodozno oštećenje unutrašnjih organa ili kaheksije:

a) lakog stupnja 50 do 60%

b) srednjeg stupnja 70 do 80%

c) teškog stupnja 90 do 100% – II. skupina

310. Kronični osteomijelitis što ne stvara funkcionalne

smetnje, bez otoka i fistula manje od 20%

Ako pri loše sraslom prijelomu, pseudoartrozi,

kontrakturi ili ankliozi postoji i kronični osteomijelitis,

postotak se može povećati za 10.

311. Hipertireoza (privremena, dok traje bolest) 30 do 60%

312. Hipotireoza:

a) lakog stupnja. 20 do 30%

b) srednjeg stupnja 40 do 50%

c) teškog stupnja 50 do 70%

313. Hipoadenokorticizam (m. Addisoni) prema stupnju:

a) lakog stupnja 40 do 50%

b) srednjeg stupnja. 60 do 70%

c) teškog stupnja 80%

314. Iskrivljenost vrata kao posljedica povrede bilo koje

vrste, prema stupnju 20 do 40%

315. Veće ozljede mišića sa smetnjama njihove funkcije. 20 do 40%

316. Fizičke i psihičke posljedice nasilnog spolnog općenja

(silovanje) 50 do 100% – II skupina

Postotak se utvrđuje privremeno do 3 godine, a nakon

toga trajno.