USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

200

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o ustavnoj tužbi B. V. iz Z., na sjednici održanoj 13. prosinca 2005., donio je

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Općinski sud u Zagrebu dužan je provesti ovršne radnje i dovršiti postupak ovrhe u predmetu koji se vodi pred tim sudom, pod poslovnim brojem: I-1628/96 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.

III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02., 49/02. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe B. V. iz Z., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst) u iznosu od 9.000,00 kuna.

IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

 

Obrazloženje

1. Podnositelj ustavne tužbe, sukladno članku 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02., 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio je 4. svibnja 2004. ustavnu tužbu radi duljine ovršnog postupka.

 

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom podnositelja, primjenom članka 63. Ustavnog zakona, a uvidom u spis Općinskog suda u Zagrebu broj: I-1628/96 utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustav­nog prava podnositelja zajamčenog odredbom članka 29. stavka 1. Ustava:

– radi namirenja izvršne tražbine 21. lipnja 1989. podnositelj je podnio prijedlog za izvršenje na temelju izvršne isprave popisom, čuvanjem i prodajom pokretnih stvari dužnika, V. D.;

– 10. srpnja 1989. sud je donio rješenje o izvršenju;

– zapisnikom o popisu pokretnih stvari od 24. veljače 1990. utvrđeno je da se izvršenje nije moglo provesti budući da službena osoba suda nije zatekla dužnika na označenoj adresi;

– podneskom od 29. ožujka 1990. podnositelj je sudu dostavio novu adresu dužnika;

– podneskom od 6. svibnja 1996. vjerovnik je predložio sudu nastavak postupka;

– na ročištu održanom 5. srpnja 1996. vjerovnik je izjavio da odustaje od prijedloga za izvršenje na pokretnim stvarima dužnika;

– podneskom od 21. studenoga 1996. vjerovnik je sudu predložio nastavak postupka;

– na ročištu održanom 18. prosinca 1996. stranke su postigle nagodbu o načinu namirenja izvršne tražbine;

– podneskom od 10. veljače 1998. vjerovnik je predložio nastavak izvršnog postupka jer dužnik nije namirio izvršnu tražbinu;

– zapisnikom o popisu pokretnih stvari od 12. lipnja 1998. utvrđeno je kako je izvršenje ostalo bez uspjeha budući da sudski ovršitelj nije zatekao dužnika na označenoj adresi;

– 25. studenoga 1998. izvršen je popis pokretnih stvari na označenoj adresi dužnika;

– podneskom od 4. prosinca 1998. treća osoba, P. R., istaknuo je izlučni prigovor u pogledu popisanih pokretnih stvari dužnika;

– 21. travnja 1999. održana je I. javna dražba popisanih pokretnina dužnika koja je ostala bez uspjeha budući je treća osoba izjavila da su popisane pokretne stvari njezino vlasništvo;

– zaključkom od 8. lipnja 1999. sud je pozvao treću osobu, P. R., da u određenom roku sudu dostavi dokaz da je pokrenuo parnični postupak radi proglašenja da nije dopušteno izvršenje na popisanim pokretnim stvarima;

– podneskom od 24. lipnja 1999., P. R. dostavio je dokaz da je pokrenut parnični postupak pod brojem: P-9355/99;

– podneskom od 22. veljače 2001. vjerovnik je podnio prijedlog za promjenu sredstva izvršenja na nekretnini (stanu) dužnika;

– službenom bilješkom od 27. studenoga 2003. sud je označio da je uvidom u parnični spis broj: P-9355/99 utvrdio da je 17. svibnja 2002. donijeta presuda kojom se proglašava nedopuštenom ovrha na pokretninama tužitelja odnosno treće osobe, P. R.;

– rješenjem broj: I-1628/96 od 19. srpnja 2004. odbačen je prijedlog za promjenu sredstva izvršenja iz razloga što Zakon o izvršnom postupku ne poznaje institut promjene sredstva izvršenja;

– sukladno službenoj bilješci uredujućeg suca od 19. srpnja 2004., prijedlog podnositelja od 9. listopada 2002. izdvojen je iz ovršnog spisa broj: I-1628/96 te je formiran novi spis pod brojem: Ovr-1691/04;

– zaključkom broj: Ovr-1691/04 od 7. ožujka 2005. sud je pozvao podnositelja da prijedlog za određivanje ovrhe na nekretnini ovršenika dopuni na način da sudu dostavi izvadak iz zemljišne knjige, kao dokaz vlasništva dužnika na predloženoj nekretnini ili ispravu podobnu za upis ovršenikova prava na predloženoj nekretnini;

– podneskom od 21. ožujka 2005. ovrhovoditelj je sudu dostavio izvadak iz zemljišne knjige;

– rješenjem od 7. travnja 2005. sud je prijedlog ovrhovoditelja odbacio kao nepodoban za postupanje, koje je, sukladno izvješću suda od 23. rujna 2005., postalo pravomoćno;

– u odnosu na ovrhu na pokretnim stvarima ovršenika, spis se nalazi u kalendaru suda, radi izvršenja dostave rješenja suda broj: I-1628/96 od 19. srpnja 2004. putem oglasne ploče suda.

 

PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

3. Za ovaj ustavnosudski postupak mjerodavne su odredbe članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i članka 63. Ustav­nog zakona.

Također, ukazuje se i na odredbu članka 13. stavka 1. Ovršnog zakona (»Narodne novine«, broj 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04. i 88/05.) kojom je propisano:

»(1) U ovršnom postupku i postupku osiguranja sud je dužan postupati hitno.«

(...)

 

Ustavna tužba je osnovana.

 

4. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja.

Razmatranjem razloga ustavne tužbe podnositelja i preslike ovršnog spisa, Ustavni sud je utvrdio da su se u konkretnom slučaju ostvarile pretpostavke za njegovo postupanje u smislu odredbe članka 63. Ustavnog zakona.

Svoju odluku sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima:

 

4.1. DULJINA OVRŠNOG POSTUPKA

Izvršni postupak pokrenut je pred Općinskim sudom u Zagrebu prijedlogom za izvršenje podnositelja od 21. lipnja 1989.

Međutim, duljina postupka uzima se u razmatranje od 5. studenoga 1997. godine kada je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola, broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst i 8/99. – ispravak, 14/02. – Protokoli 12. i 13.; u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku 6. stavku 1. jamči, između ostalog, i pravo na suđenje u razumnom roku.

Ustavna tužba podnijeta je 4. svibnja 2004., a do tog dana postupak ovrhe nije dovršen, pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe ovršni postupak trajao ukupno četrnaest (14) godina, deset (10) mjeseci i dvanaest (12) dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao šest (6) godina, pet (5) mjeseci i dvadeset i osam (28) dana.

 

4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA

U pravno relevantnom razdoblju postupak ovrhe vodio se pred Općinskim sudom u Zagrebu. U navedenom razdoblju službena osoba Općinskog suda u Zagrebu izašla je dva puta na lice mjesta, izvršila popis pokretnih stvari na označenoj adresi ovršenika te je sud održao I. javnu dražbu radi prodaje zapljenjenih stvari. S obzirom na istaknuti izlučni prigovor treće osobe, službena osoba suda odgodila je I. javnu dražbu te je sud zaključkom broj: I-1628/96 od 8. lipnja 1999. pozvao treću osobu da dostavi dokaz o pokretanju parničnog postupka.

 

4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE(OVRHOVODITELJA U OVRŠNOM POSTUPKU)

Podnositelj ustavne tužbe, kao ovrhovoditelj u ovršnom postup­ku djelomično je doprinio duljini postupka. Naime, isti sudu nije dostavio točnu adresu dužnika (ovršenika) pa je zapljena i popis pokretnih stvari dužnika u dva navrata ostala bez uspjeha. Također, podnositelj je sudu dostavio nepotpuni prijedlog za promjenu sredstva ovrhe zbog čega sud, o istom, nije mogao odmah odlučiti.

Navedeno ponašanje podnositelja Ustavni sud uzeo je u obzir prilikom odmjeravanja primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

 

4.4. SLOŽENOST OVRŠNOG PREDMETA

Prosuđujući složenost konkretnog ovršnog predmeta u svjetlu općih pravnih obilježja ovršnog postupka u Republici Hrvatskoj, Ustavni sud utvrđuje da je riječ o relativno složenoj ovršnoj stvari budući da je tijekom ovršnog postupka istaknut prigovor treće osobe o kojem je također valjalo odlučiti.

Međutim, Ustavni sud ocjenjuje da unatoč tomu, sudski ovršni postupak traje nerazumno dugo, pri čemu je osobito važna činjenica potpune neaktivnosti Općinskog suda u Zagrebu. Naime, prijedlog podnositelja za promjenu sredstva izvršenja podnesen je 22. veljače 2001. a sud je tek 17. srpnja 2004., dakle nakon tri (3) godine, četiri (4) mjeseca i dvadeset i pet (25) dana, o istom donio odluku.

 

OCJENA USTAVNOG SUDA

5. Ustavni sud utvrđuje da je ovršni postupak pokrenut 1989. godine, te da postupak još nije dovršen. Ustavni sud posebno napominje da sudovi nisu odgovorni za namirenje vjerovnika, već za učinkovitu i ekonomičnu provedbu ovrhe. Sagledavajući u cjelini konkretni ovršni postupak, Ustavni sud ocjenjuje kako ovrha nije provođena ekonomično i učinkovito, jer postupak ovrhe novčane tražbine traje dulje od četrnaest godina, što se ne može smatrati razumnim rokom.

Navedeno, imajući u vidu i odredbu članka 79. stavka 3. Zakona o izvršnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91. i 91/92.) kojom je propisano da će sud obustaviti izvršenje »... ako se ni pri ponovnom popisu ne nađu stvari koje mogu biti predmet izvršenja...«.

Stoga Ustavni sud smatra da je podnositelju povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.

Sukladno navedenom, u smislu odredbe članka 63. Ustavnog zakona donijeta je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.

6. Temeljem odredbe članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.

Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

7. Predsjednik Općinskog suda u Zagrebu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme rješenja o dovršetku ovrhe provedbom posljednje ovršne radnje, odnosno druge odluke kojom se postupak ovrhe dovršava u skladu s člankom 68. Ovršnog zakona, u roku od (8) osam dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona.

8. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka 29. Ustavnog zakona.

 

Broj: U-IIIA-1670/2004

Zagreb, 13. prosinca 2005.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Suda

dr. sc. Petar Klarić, v. r.