MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

1272

Na temelju članka 15. stavka 3. Zakona o sredstvima za zaštitu bilja (»Narodne novine«, br. 70/05), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo donosi

PRAVILNIK

O DOKUMENTACIJI ZA OCJENU AKTIVNIH TVARI SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA

I. TEMELJNE ODREDBE

Sadržaj Pravilnika

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuje sadržaj dokumentacije za ocjenu aktivnih tvari sredstava za zaštitu bilja, način postupanja s dokumentacijom te metode i smjernice za obavljanje propisanih testova i analiza.

Značenje izraza

Članak 2.

Za potrebe ovoga Pravilnika rabe se izrazi koji imaju sljedeće značenje:
1. Tehnička aktivna tvar jest aktivna tvar proizvedena industrijsko tehnološkim postupkom.
2. Karenca jest propisano najkraće razdoblje izraženo brojem dana koji moraju proći od primjene sredstva do berbe, žetve, otkosa, prerade uskladištenih poljoprivrednih proizvoda ili puštanja domaćih životinja na ispašu.
3. Dodatak jest svaka tvar izuzev aktivne tvari koju proizvođač dodaje aktivnoj tvari.
4. Nečistoće jesu svi sastojci osim čiste aktivne tvari ili određenog mikroorganizma koji su nastali u proizvodnom procesu ili zbog razgradnje aktivne tvari tijekom skladištenja, uključujući i inaktivne izomere.
5. Relevantne nečistoće jesu nečistoće koje su značajne u toksikološkom, ekotoksikološkom i ekološkom smislu.
6. Signifikantne nečistoće jesu nečistoće čiji sadržaj iznosi 1 g/kg tehničke aktivne tvari.
7. Metaboliti jesu produkti razgradnje ili reakcije aktivnih tvari, te produkti razgradnje ili biosinteze u mikroorganizmu ili drugom organizmu koji se rabi za tvorbu mikroorganizma.
8. Relevantni metaboliti jesu metaboliti koji su značajni u toksikološkom, ekotoksikološkom i ekološkom smislu.
9. Mikroorganizam jest stanični ili nestanični organizam koji ima sposobnost razmnožavanja ili prijenosa genetskog materijala (npr. bakterije, gljive, virusi, virusima slični organizmi, viroidi, praživotinje i drugi).
10. Ostaci mikroorganizama jesu aktivni mikroorganizmi i tvari koje ti mikroorganizmi stvaraju u značajnim količinama, a koje ostaju nakon što mikroorganizam nestane, te predstavljaju rizik za zdravlje ljudi ili životinja i/ili okoliš.
11. Nadležna uprava jest unutarnja ustrojstvena jedinica Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

II. DOKUMENTACIJA

Sadržaj dokumentacije

Članak 3.

Sadržaj dokumentacije s podacima koji su potrebni za ocjenu aktivne tvari, kao i propisani dokumenti, uzorci, metode i smjernice za obavljanje propisanih testova i analiza nalaze se u Prilogu I. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegovim je sastavnim dijelom.
Pored dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva mora priložiti i:
– detaljan opis provedenih istraživanja,
– detaljan opis svakog odstupanja od metoda ili smjernica iz Priloga I. ovoga Pravilnika,
– detaljan opis svih korištenih metoda ili smjernica za istraživanje, koje nisu opisane u Prilogu I. ovog Pravilnika.
Ako podnositelj zahtjeva ne priloži podatke propisane ovim Pravilnikom koji se izravno odnose na svojstva sredstva ili na pred­loženu primjenu sredstva čiji sastavni dio je istraživana aktivna tvar, ili podatke o istraživanjima koja po mišljenju podnositelja zahtjeva nisu smislena, potrebna ili ih tehnički nije moguće završiti, mora priložiti detaljno obrazloženje njihova izostavljanja.
Na temelju stručne procjene nadležna uprava može zatražiti od podnositelja zahtjeva navedene podatke ako ocijeni da njihovo izostavljanje nije stručno opravdano.

III. PROVOĐENJE TESTOVA I ANALIZA

Provođenje testova i analiza

Članak 4.

Testiranja u svrhu dobivanja zahtijevanih podataka moraju biti izvedena u skladu s uputama za testiranje navedenima u Prilogu I. ovoga Pravilnika.
Nadležna uprava može priznati podatke koji nisu dobiveni u skladu s najnovijim važećim metodama ili smjernicama nego su dobiveni metodama ili smjernicama koje su vrijedile u trenutku provođenja testova i analiza i sukladne su sa propisanima metodama ili smjernicama.
Ako su metode ili smjernice iz Priloga I. ovoga Pravilnika za istraživanje aktivne tvari neodgovarajuće ili nisu propisane, ili se koriste druge metode i smjernice, podnositelj zahtjeva mora priložiti obrazloženje na temelju kojeg nadležna uprava odlučuje da li će ga uvažiti ili ne.
Testovi i analize koji se obavljaju radi dobivanja podataka o svojstvima i sigurnosti za zdravlje ljudi i životinja te za okoliš obavljaju se u skladu s GLP načelima.
Pokusi na životinjama izvode se u skladu s propisima koji uređuju zaštitu životinja.
Testove i analize za dobivanje podataka o svojstvima i učincima sredstava koja sadrže aktivnu tvar na osnovi mikroorganizama, osim utjecaja na ljude, obavljaju ovlaštene osobe koje ispunjavaju zakonom propisane uvjete.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Propisi koji se stavljaju izvan snage

Članak 5.

Danom početka primjene ovoga Pravilnika prestaju važiti odred­be Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje otrova u skupine (»Narodne novine«, br. 47/99) u dijelu koji se odnosi na dokumentaciju za aktivne tvari sredstava za zaštitu bilja.

Stupanje na snagu

Članak 6.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2007.

Klasa: 011-02/06-01/24
Urbroj: 525-01-06-1
Zagreb, 24. travnja 2006.

Ministar
poljoprivrede, šumarstva
i vodnoga gospodarstva
Petar Čobanković, v. r.
 

PRILOG I.

SADRŽAJ DOKUMENTACIJE

Dio A
KEMIJSKE AKTIVNE TVARI

1. Identifikacija aktivne tvari

Informacije o aktivnoj tvari moraju udovoljiti temeljnim zahtjevima za određenjem aktivne tvari glede njezinih osobina i djelovanja tako da se ona može točno identificirati, definirati prema specifikaciji i kategorizirati prema vrsti. Navedeni podaci i informacije potrebni su za svaku aktivnu tvar, osim ako nije drukčije određeno.

1.1. Podnositelj zahtjeva

Navodi se naziv i sjedište podnositelja zahtjeva i njegovog zakonskog zastupnika u Republici Hrvatskoj, kao i ime, položaj, broj telefona i telefaksa te adresa elektroničke pošte osobe za kontakt.

1.2. Proizvođač

Navodi se naziv i adresa proizvođača aktivne tvari, kao i naziv i adresa svih proizvodnih pogona u kojima se proizvodi aktivna tvar. Za svakog od njih se navodi ime i prezime osobe za kontakt, njezin telefonski broj i broj telefaksa te adresa elektroničke pošte, radi pružanja najnovijih informacija o tehnologiji proizvodnje, postupcima i kvaliteti proizvoda (uključujući po potrebi pojedinačne serije).
Ako se nakon ocjene aktivne tvari promijeni lokacija proizvodnog pogona ili broj proizvođača, o navedenim izmjenama treba izvijestiti nadležnu upravu u roku od 30 dana.

1.3. Predloženi ili prihvaćeni ISO trivijalni naziv aktivne tvari i sinonimi

Navodi se ISO predloženi ili prihvaćeni trivijalni naziv i gdje je bitno, drugi predloženi ili prihvaćeni trivijalni nazivi (sinonimi), uključujući naziv tijela nadležnog za nomenklaturu.

1.4. Kemijski naziv (nomenklatura prema IUPAC i CA)

Navodi se kemijski naziv sukladno propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari ili, ako nije naveden u navedenim propisima, kemijski naziv koji je u skladu s nomenklaturom IUPAC i CA.

1.5. Razvojni kodni broj proizvođača

Navode se kodni brojevi koji su se tijekom razvojne faze upotrebljavali za identifikaciju aktivne tvari i ako su dostupna, sredstva koja sadrže aktivnu tvar. Za svaki navedeni kodni broj mora se navesti kemijski naziv tvari na koji se taj broj odnosi, razdoblje tijekom kojeg je bila u uporabi, te države članice EU u kojima je bila u uporabi ili je još uvijek u uporabi.

1.6. CAS, EC i CIPAC brojevi, ako su dostupni

Navode se CAS, EC (EINECS ili ELINCS) i CIPAC brojevi, ako su dostupni.

1.7. Molekulska i strukturna formula, molna masa

Navodi se molekulska formula, podaci o molnoj masi, strukturna formula aktivne tvari i gdje je bitno, strukturna formula svih stereo i optičkih izomera koji su prisutni u aktivnoj tvari.

1.8. Način proizvodnje (sinteza) aktivne tvari

Za svaki proizvodni pogon navodi se opis postupka proizvodnje, specificirajući kemijski sastav sirovina i kemijske putove koji su bili uključeni, te identificirajući nusprodukte i nečistoće koje se pojavljuju u konačnom proizvodu. Podaci o tehnološkom postupku se prilažu na zahtjev nadležne uprave.
Ako se priloženi podaci i informacije odnose na sustav probne proizvodnje, podaci iz prethodnog stavka se moraju ponovno dostaviti nadležnoj upravi kada se ustale metode i postupci industrijske proizvodnje.

1.9. Čistoća aktivne tvari izražena u g/kg

Navodi se najmanji udio čiste aktivne tvari u g/kg (ne uključujući inaktivne izomere) u tehničkoj aktivnoj tvari koja se koristi za proizvodnju sredstava.
Ako se dostavljene informacije odnose na sustav probne proizvodnje, a promjene u proizvodnji dovode do promjena stupnja čistoće, potrebni podaci se moraju ponovno dostaviti nadležnoj upravi kada se ustale metode i postupci industrijske proizvodnje.

1.10. Identifikacija izomera, nečistoća i aditiva (npr. stabilizatora), strukturna formula i sadržaj izražen u g/kg

Navodi se, gdje je to bitno, najveći udio inaktivnih izomera izražen u g/kg kao i omjer udjela izomera/diastereoizomera. Uz to, navodi se udio svih drugih sastojaka izražen u g/kg, osim aditiva, uključujući nusprodukte i nečistoće. Udio aditiva izražava se u g/kg.
Gdje je bitno, za svaki sastojak prisutan u količini od 1 g/kg ili većoj od nje trebaju se navesti sljedeće informacije:
– kemijski naziv prema nomenklaturi IUPAC i CA,
– ISO trivijalni naziv ili predloženi trivijalni naziv, ako je dostupan,
– CAS, EC (EINECS ili ELINCS) i CIPAC broj, ako je dostupan,
– molekulska i strukturna formula,
– molna masa i
– najveći udio u g/kg.
Ako je proizvodni postupak takav da u aktivnoj tvari mogu biti prisutne nečistoće i nusprodukti koji su osobito nepoželjni zbog svojih toksikoloških, ekotoksikoloških i ekoloških svojstava, mora se utvrditi i prijaviti udio svakog takvog sastojka. U tim slučajevima, za svaki se sastojak moraju navesti korištene analitičke metode i granice određivanja koje moraju biti dovoljno niske. Gdje je bitno, navode se i sljedeće informacije:
– kemijski naziv prema nomenklaturi IUPAC i CA,
– ISO trivijalni naziv ili predloženi trivijalni naziv, ako je dostupan,
– CAS, EC (EINECS ili ELINCS) i CIPAC broj, ako je dostupan,
– molekulska i strukturna formula,
– molna masa i
– najveći udio u g/kg.
Ako se dostavljeni podaci odnose na sustav probne proizvodnje, a promjene u proizvodnji dovode do promjena stupnja čistoće, potrebni podaci se moraju ponovno dostaviti nadležnoj upravi kada se ustale metode i postupci industrijske proizvodnje.
Ako navedeni podaci nisu dostatni za potpunu identifikaciju sastojka, primjerice kondenzata, moraju se, za svaki takav sastojak, dostaviti iscrpne informacije o njegovom sastavu.
Također se navodi trgovački naziv sastojaka koji su prije proizvodnje sredstva dodani aktivnoj tvari kako bi se očuvala njena stabilnost i kako bi se njome lakše rukovalo. Gdje je bitno, za takve dodatke moraju se navesti i sljedeće informacije:
– kemijski naziv prema nomenklaturi IUPAC i CA,
– ISO trivijalni naziv ili predloženi trivijalni naziv, ako je dostupan,
– CAS, EC (EINECS ili ELINCS) i CIPAC broj, ako je dostupan,
– molekulska i strukturna formula,
– molna masa i
– najveći udio u g/kg.
Za dodatne sastojke koji su nastali u proizvodnom postupku, a nisu aktivne tvari i nečistoće, navodi se vrsta dodatka s obzirom na namjenu:
– sredstvo protiv pjenjenja,
– sredstvo protiv zamrzavanja,
– vezivo,
– pufer,
– disperzant,
– stabilizator,
– ostalo (specificirati).

1.11. Analitički profil serija

Prema potrebi se moraju analizirati reprezentativni uzorci aktivne tvari kako bi se odredio udio čiste aktivne tvari, inaktivnih izomera, nečistoća i aditiva. Predloženi rezultati analiza moraju sadržavati kvantitativne podatke u smislu udjela izraženog u g/kg za sve sastojke koji su prisutni u količinama većim od 1 g/kg i obično obuhvaćaju 98% analiziranog uzorka.
Utvrđuje se i prijavljuje stvarni udio sastojaka koji su osobito nepoželjni zbog njihovih toksikoloških, ekotoksikoloških ili ekoloških svojstava.
Predloženi podaci moraju uključivati rezultate analiza pojedinačnih uzoraka kao i sažetak tih podataka iz kojih će, prema potrebi, biti vidljivi najmanji, najveći i tipični udio svakog bitnog sastojka.
Ako se aktivna tvar proizvodi u različitim proizvodnim pogonima, ovi se podaci navode za svaki pogon zasebno.
Osim toga, ukoliko je moguće i ako je bitno, moraju se analizirati uzorci aktivne tvari proizvedene u laboratoriju ili u sustavu probne proizvodnje, ako je taj materijal korišten za dobivanje toksikoloških i ekotoksikoloških podataka.

2. Fizikalno-kemijska svojstva aktivne tvari

Dostavljene informacije moraju opisivati fizikalno – kemijska svojstva aktivnih tvari i zajedno s ostalim bitnim podacima, moraju omogućiti određivanje bitnih svojstava tih tvari. Dostavljene informacije naročito moraju omogućiti:
– utvrđivanje fizikalno-kemijskih i tehničkih opasnosti vezanih za aktivne tvari,
– razvrstavanje aktivne tvari s obzirom na opasnost,
– utvrđivanje odgovarajućih ograničenja i uvjeta u svezi sa svakim uvrštenjem na Popis, i
– utvrđivanje odgovarajućih simbola opasnosti, znakova opasnosti, oznaka upozorenja i oznaka obavijesti.
Spomenute informacije i podaci dostavljaju se za sve aktivne tvari, osim ako nije drukčije određeno.
Dostavljene informacije, zajedno s onima koje su dostavljene za odgovarajuće sredstvo, moraju omogućiti utvrđivanje fizikalno – kemijskih opasnosti koje se odnose na sredstvo.
Također moraju omogućiti razvrstavanje sredstva s obzirom na način njihove primjene osiguravajući da je izloženost ljudi, životinja i okoliša svedena na najmanju moguću mjeru.
Za aktivnu tvar za koju je podnesen zahtjev za ocjenom navodi se udovoljava li odgovarajućim FAO standardima. Odstupanja od FAO standarda moraju se detaljno opisati i opravdati.
U određenim slučajevima istraživanja se moraju provesti na pročišćenoj aktivnoj tvari čija je specifikacija već utvrđena. U tim slučajevima prijavljuju se načela metoda pročišćavanja. Prijavljuje se čistoća takvog pokusnog materijala, koja mora biti najveća koja se može postići primjenom najbolje raspoložive tehnologije.
U slučajevima kada je stupanj postignute čistoće manji od 980 g/kg, mora se navesti razumno obrazloženje.
Tim se obrazloženjem mora dokazati da su iscrpljene sve tehnički izvedive i razumne mogućnosti za proizvodnju čiste aktivne tvari.

2.1. Talište i vrelište

2.1.1. Talište ili, po potrebi, ledište ili temperatura ukrućivanja pročišćene aktivne tvari utvrđuje se i prijavljuje prema EZ metodi A 1. Mjerenja bi trebalo obaviti do 360°C.
2.1.2. Gdje je bitno, vrelište pročišćene aktivne tvari mora se utvrditi i prijaviti prema EZ metodi A 2. Mjerenja bi trebalo obaviti do 360°C.
2.1.3. Ako se talište i/ili vrelište ne mogu odrediti zbog razgradnje ili sublimacije, navodi se temperatura na kojoj dolazi do razgradnje ili sublimacije.

2.2. Relativna gustoća

Relativna gustoća pročišćene aktivne tvari u tekućem ili krutom obliku utvrđuje se i prijavljuje prema EZ metodi A 3.

2.3. Tlak para, hlapljivost

2.3.1. Tlak para pročišćene aktivne tvari određuje se i prijavljuje prema EZ metodi A 4. Ako je tlak para manji od 10-5 Pa, tlak para pri 20 ili 25 °C može se procijeniti pomoću krivulje tlaka para.
2.3.2. Hlapljivost pročišćene aktivne tvari u tekućem ili krutom obliku (Henryjeva konstanta) utvrđuje se ili izračunava na temelju njene topljivosti u vodi i tlaka pare. Navedeni podaci se izražavaju u Pa x m3 x mol-1.

2.4. Izgled (fizikalno stanje, boja i miris, ako su poznati)

2.4.1. Dostavlja se opis boje, ako postoji, i fizikalno stanje tehničke aktivne tvari i pročišćene aktivne tvari.
2.4.2. Dostavlja se opis svih mirisa vezanih za tehničku aktivnu tvar i pročišćenu aktivnu tvar koji su primijećeni tijekom rukovanja tvarima u laboratorijima ili proizvodnim pogonima.

2.5. Spektri apsorpcije (UV/VIS, IR, NMR, MS), molna ekstinkcija na određenim valnim duljinama

2.5.1. Utvrđuju se i navode sljedeći spektri, uključujući pregled karakterističnih signala potrebnih za tumačenje: ultraljubičasto/vidljivo zračenje (UV/VIS), infracrveno (IR), nuklearna magnetska rezonanca (NMR) i maseni spektri (MS) pročišćene aktivne tvari, te molna ekstinkcija na određenim valnim duljinama.
Utvrđuju se i navode valne duljine na kojima dolazi do UV/vidljive molne ekstinkcije, uključujući ako je potrebno i valnu duljinu s najvišom apsorpcijskom vrijednosti iznad 290 nm.
Ako su aktivne tvari otopljeni optički izomeri, mora se izmjeriti i prijaviti njihova optička čistoća.
2.5.2. Za identifikaciju relevantnih nečistoća utvrđuju se i prijavljuju spektri apsorpcije UV/vidljivog zračenja, IR, NMR i MS spektri.

2.6. Topljivost u vodi i učinak pH vrijednosti (od 4 do 10) na topljivost

Topljivost pročišćene aktivne tvari u vodi pod atmosferskim tlakom određuje se i navodi prema EZ metodi A 6. Topljivost u vodi utvrđuje se u neutralnoj sredini (odnosno u destiliranoj vodi koja je u ravnoteži s atmosferskim ugljičnim dioksidom). Ako aktivna tvar lako ionizira, topljivost se također utvrđuje u kiseloj sredini (pH 4 do 6) i u lužnatoj (alkalnoj) sredini (pH 8 do 10), te se dobiveni podaci moraju navesti. Ako stabilnost aktivne tvari u vodi ukazuje na to da nije moguće odrediti topljivost aktivne tvari u vodi, mora se dostaviti obrazloženje na temelju podataka dobivenih istraživanjem.

2.7. Topljivost u organskim otapalima

Ako je topljivost tehničke aktivne tvari manja od 250 g/kg, topljivost se određuje i prijavljuje u dolje navedenim organskim otapalima pri temperaturi od 15 do 25 C. Navodi se temperatura pri kojoj je topljivost određena.
– alifatski ugljikovodik: po mogućnosti n-heptan,
– aromatski ugljikovodik: po mogućnosti ksilen,
– halogeni ugljikovodik: po mogućnosti 1,2-diklor-etan,
– alkohol: po mogućnosti metanol ili izopropil alkohol,
– keton: po mogućnosti aceton,
– ester: po mogućnosti etil-acetat.
Ako je jedno ili više ovih otapala neprikladno za neku određenu aktivnu tvar (primjerice, reagira s istraživanom tvari ili se razgrađuje), mogu se umjesto njih upotrijebiti druga zamjenska otapala. U tim slučajevima odabir otapala se mora temeljiti na njihovoj strukturi i polarnosti.

2.8. Koeficijent raspodjele n-oktanol/voda i učinak pH vrijednosti (od 4 do 10)

Koeficijent raspodjele n-oktanol/voda za pročišćenu aktivnu tvar utvrđuje se i prijavljuje prema EZ metodi A 8. Učinak pH vrijednosti (od 4 do 10) se istražuje ako je tvar glede njene pKa vrijednosti (< 12 za kiseline, > 2 za lužine) kisela ili lužnata.

2.9. Stabilnost u vodi, stupanj hidrolize, fotokemijska razgradnja, količina i opis produkata razgradnje, konstanta disocijacije i učinak pH vrijednosti (od 4 do 9)

2.9.1. Stupanj hidrolize pročišćenih aktivnih tvari (obično radioaktivno obilježene, > 95% čistoće) za svaku pH vrijednost od 4, 7 i 9 u sterilnim uvjetima, bez prisutnosti svjetla, utvrđuje se i prijavljuje prema EZ metodi C 7. Za tvari s niskim stupnjem hidrolize, stupanj hidrolize se može utvrditi na 50°C ili na drugoj prikladnoj temperaturi.
Ako dođe do razgradnje na temperaturi od 50°C, utvrđuje se stupanj razgradnje na drugoj temperaturi, te se izrađuje Arrheniusov dijagram kako bi se mogla procijeniti hidroliza na temperaturi od 20°C. Utvrđuju se i navode nastali produkti hidrolize i konstanta brzine. Također se prijavljuje i procijenjena vrijednost DT 50.
2.9.2. Za spojeve čiji je molni (dekadski) apsorpcijski koeficijent () > 10 (1 x mol-1 x cm-1) pri valnoj duljini ë 290 nm, utvruje se i prijavljuje direktna fototransformacija proiene aktivne tvari, obino radioaktivno obiljeene, u proienoj (npr. destiliranoj) vodi na temperaturi od 20 do 25 °C, pri umjetnom svjetlu u sterilnim uvjetima i, prema potrebi, uz primjenu solubilizatora.
Kao pomono otapalo ili solubilizator ne smiju se upotrebljavati tvari koje poveavaju osjetljivost (senzibilizatori), kao to je aceton. Izvor svjetlosti mora oponaati sunevu svjetlost i mora biti opremljen filtrima koji iskljuuju radijaciju na valnim duinama ë < 290 nm. Prijavljuju se produkti razgradnje koji su nastali tijekom istraivanja i ija je koliina u svakom trenutku iznosila 10% dodane aktivne tvari, bilanca mase koja predstavlja najmanje 90% primijenjene radioaktivnosti te fotokemijsko vrijeme poluraspada.
2.9.3. Pri istraivanju direktne fototransformacije utvruje se i prijavljuje koliinski prinos izravne fotorazgradnje u vodi kao i izrauni za procjenu teoretske ivotne dobi aktivne tvari u gornjem sloju vodenih sustava i stvarne ivotne dobi tvari.
Metoda je opisana u FAO Revidiranim smjernicama o ekolokim mjerilima za registraciju pesticida.
2.9.4. Ako proiena aktivna tvar disocira u vodi, utvruje se i navodi konstanta disocijacije (pKa vrijednosti) proiene aktivne tvari prema OECD Smjernici za istraivanje 112. Na temelju teoretskih razmatranja moraju se identificirati nastali razgradni produkti. Ako je aktivna tvar sol, navodi se pKa vrijednost aktivnog sastojka.

2.10. Stabilnost u zraku, fotokemijska razgradnja, opis produkata razgradnje

Dostavlja se ocjena fotokemijske oksidativne razgradnje (posredna fototransformacija) aktivne tvari.

2.11. Zapaljivost i samozapaljivost

2.11.1. Zapaljivost tehničkih aktivnih tvari koje su u krutom stanju, plinovi ili tvari koje stvaraju jako zapaljive plinove utvrđuje se i prijavljuje prema EZ metodi A 10 ili A11 ili A12, ako su dostupne.
2.11.2. Samozapaljivost tehničkih aktivnih tvari utvrđuje se i prijavljuje prema EZ metodi A 15 ili A 16, prema UN-Bowes-Cameron-Cage testu¹

2.12. Plamište

Plamište tehničkih aktivnih tvari s talištem ispod 40°C utvrđuje se i prijavljuje prema EZ metodi A 9. Trebale bi se primjenjivati samo metode zatvorenih posuda.

2.13. Eksplozivna svojstva

Eksplozivna svojstva tehničkih aktivnih tvari utvrđuju se i prijavljuju prema EZ metodi A 14, ako je potrebno.

2.14. Napetost površine

Napetost površine se utvrđuje i prijavljuje prema EZ metodi A 5.

2.15. Oksidacijska svojstva

Oksidacijska svojstva tehničkih aktivnih tvari utvrđuju se i prijavljuju prema EZ metodi A 17, osim ako se na temelju njihovih strukturnih formula nedvojbeno može dokazati da aktivna tvar ne može egzotermno reagirati sa zapaljivim materijalom. U tim slučajevima, dovoljno je navesti taj podatak kao obrazloženje zašto nisu utvrđena oksidacijska svojstva tvari.
_____
¹ UN – Recommendations on the Transport of Dangerous Goods, Chapter 14, No 14.3.4

3. Dodatni podaci o aktivnoj tvari

Dostavljene informacije moraju opisati za koju namjenu se sredstva koja sadrže aktivnu tvar upotrebljavaju, ili će se upotrebljavati, te količine i način njihove primjene ili predložene primjene.
U dostavljenim se informacijama moraju navesti uobičajene metode i mjere opreza pri rukovanju, skladištenju i prijevozu aktiv­ne tvari.
Dostavljene studije, podaci i informacije, zajedno s drugim bitnim studijama, podacima i informacijama, moraju detaljno navesti i opravdati metode i mjere opreza koje treba slijediti u slučaju požara. Na temelju kemijske strukture i kemijsko-fizikalnih svojstava aktivne tvari treba procijeniti moguće produkte izgaranja u slučaju požara.
Dostavljene studije, podaci i informacije, zajedno s drugim bitnim studijama, podacima i informacijama, moraju prikazati prikladnost predloženih mjera u hitnim slučajevima.
Informacije i podaci koji se ovdje spominju dostavljaju se za sve aktivne tvari, osim ako je drukčije propisano.

3.1. Namjena

Navodi se namjena sredstva:
– akaricid
– baktericid
– fungicid
– herbicid
– insekticid
– moluskicid
– nematocid
– regulator rasta
– repelent
– rodenticid
– semiokemikalija (feromoni i slično)
– talpicid
– viricid
– drugo (mora se pobliže navesti).

3.2. Učinak na štetne organizme

3.2.1. Navodi se način djelovanja na štetne organizme:
– kontaktno djelovanje
– želučano djelovanje
– inhalacijsko djelovanje
– fungitoksično djelovanje
– fungistatično djelovanje
– desikant
– inhibitor razmnožavanja
– drugo (mora se pobliže navesti).
3.2.2. Navodi se da li se aktivna tvar translocira u biljkama, i ako se to utvrdi, treba navesti da li je translokacija apoplastna, simplastna ili i jedna i druga.

3.3. Predviđena područja primjene

Za sredstva koja sadrže aktivnu tvar navode se, prema dolje navedenom popisu, postojeće ili predloženo područje njihove primjene:
– na otvorenom prostoru, kao na primjer, u ratarstvu, voćarstvu, vrtlarstvu, šumarstvu i vinogradarstvu,
– u zaštićenim prostorima (staklenicima, plastenicima i sl.),
– na ukrasnim i rekreacijskim površinama,
– za suzbijanje korova na nepoljoprivrednim površinama,
– na okućnicama,
– na sobnom bilju,
– na uskladištenim biljnim proizvodima,
– drugo (pobliže navesti).

3.4. Štetni organizmi koji se suzbijaju i vrste bilja ili biljnih proizvoda koji se zaštićuju ili čuvaju

3.4.1. Navode se pojedinosti o postojećoj ili predviđenoj primjeni u obliku podataka o bilju, vrstama bilja, ili biljnim proizvodima koji se tretiraju ili gdje je bitno, čuvaju.
3.4.2. Gdje je bitno, navode se pojedinosti o štetnim organizmima koji se suzbijaju.
3.4.3. Gdje je bitno, navode se podaci o učincima koji se postižu, npr. sprječavanje klijanja, usporavanje zriobe, smanjenje duljine stabljike, poboljšanje oplodnje, itd.

3.5. Način djelovanja

3.5.1. Dostavlja se izjava o načinu djelovanja aktivne tvari na razini biokemijskog i fiziološkog mehanizma i biokemijskog puta aktivne tvari u organizmu. Gdje je moguće, dostavljaju se rezultati drugih odgovarajućih studija i analiza.
3.5.2. Ako aktivna tvar prelazi u metabolit ili produkt razgrad­nje da bi postigla predviđeni učinak, nakon primjene ili uporabe sredstva koji je sadrži, za djelatni metabolit ili produkt razgradnje navode se, ukoliko je bitno, sljedeći podaci koji su dobiveni u skladu s podtočkom 5.6, 5.11, 6.1, 6.2, 6.7, 7.1, 7.2. i točkom 9. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika, kao i sljedeći podaci:
– kemijski naziv prema nomenklaturi IUPAC i CA,
– ISO trivijalni naziv i predloženi trivijalni naziv,
– CAS, EC (EINECS ili ELINCS) i CIPAC broj, ako je dostupan,
– empirijska i strukturna formula i
– molna masa.
3.5.3. Dostavljaju se podaci o tvorbi aktivnih metabolita i produkata razgradnje, koji će uključivati:
– procese, mehanizme i reakcije do kojih dolazi,
– kinetičke i druge podatke o brzini metabolizma ili razgradnje, i ako su poznati, podatke o načinu smanjenja brzine,
– ekološke i druge čimbenike koji utječu na brzinu i opseg metabolizma ili razgradnje.

3.6. Podaci o pojavi ili mogućoj pojavi razvoja otpornosti (rezistentnosti) i postupci za njeno sprječavanje

Dostavljaju se podaci o mogućoj pojavi razvoja otpornosti ili unakrsnoj otpornosti.

3.7. Preporučene metode i mjere opreza kod rukovanja, skladištenja, prijevoza ili u slučaju požara

Za sve aktivne tvari dostavlja se sigurnosni list u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari.

3.8. Postupci uništavanja ili dekontaminacije

3.8.1. Kontrolirano spaljivanje

U većini slučajeva najprimjereniji i jedini način sigurnog zbrinjavanja aktivnih tvari, kontaminiranih materijala ili kontaminirane ambalaže jest putem kontroliranog spaljivanja u ovlaštenoj spalionici.
Ako je udio halogena u aktivnoj tvari veći od 60%, moraju se navesti podaci o pirolitičkom ponašanju aktivne tvari u kontroliranim uvjetima (uključujući, po potrebi, dotok kisika i utvrđeno vrijeme zadržavanja) na temperaturi od 800°C, te količinu polihalogeniranih dibenzo-p-dioksina i dibenzo-furana u proizvodima pirolize. Moraju se navesti podrobne upute za sigurno zbrinjavanje.

3.8.2. Drugi postupci

Ako se predlažu druge metode zbrinjavanja aktivne tvari, kontaminirane ambalaže i kontaminiranih materijala one se moraju potanko opisati, te se moraju dostaviti podaci o njihovoj učinkovitosti i sigurnosti.

3.9. Hitne mjere u slučaju nesreće

Navode se postupci dekontaminacije vode u slučaju nesreće.

4. Analitičke metode

Uvod

Odredbe ove točke odnose se isključivo na analitičke metode korištene u svrhu post-registracijske kontrole i sustavnog praćenja (monitoringa).
Podnositelj zahtjeva dostavlja obrazloženje za primijenjene analitičke metode korištene za dobivanje podataka koje zahtijeva ovaj Pravilnik ili za druge namjene.
Ukoliko je potrebno, izradit će se posebne smjernice za takve metode na temelju istih zahtjeva kao što su utvrđeni za metode u svrhu post-registracijske kontrole i sustavnog praćenja (monitoringa).
Dostavlja se opis metoda, uključujući pojedinosti o korištenoj opremi, materijalima i uvjetima.
Metode moraju osigurati najjednostavniji pristup, uključivati minimalne troškove i zahtijevati uobičajeno dostupnu opremu.
Na zahtjev nadležne uprave podnositelj zahtjeva dostavlja sljedeće podatke:
– analitičke standarde čiste aktivne tvari,
– uzorke tehničke aktivne tvari iz proizvodnje u skladu s deklaracijom proizvođača,
– analitičke standarde relevantnih metabolita i svih drugih sastojaka koji su obuhvaćeni definicijom ostataka,
– uzorke referentnih tvari za relevantne nečistoće, ako je moguće.

4.1. Metode za analizu tehničke aktivne tvari

Metode za za analizu tehničke aktivne tvari moraju udovoljavati sljedećem:
Specifičnost
Specifičnost jest sposobnost metode da razlikuje mjerenu tvar (analit) od drugih tvari.
Linearnost
Linearnost se definira kao sposobnost metode da u danom rasponu postigne prihvatljivu linearnu korelaciju između rezultata i koncentracije mjerene tvari u uzorcima.
Točnost
Točnost metode se definira kao stupanj do kojeg utvrđena vrijednost mjerene tvari u uzorku odgovara prihvaćenoj referentnoj vrijednosti (primjerice, ISO 5725).
Preciznost
Preciznost se definira kao stupanj podudarnosti između rezultata nezavisnih istraživanja dobivenih u propisanim uvjetima.
Ponovljivost
Ponovljivost jest preciznost u uvjetima kada isti analitičar, u kratkim vremenskim razmacima, koristeći istu opremu u istom laboratoriju, dobije nezavisne rezultate istraživanja primjenjujući istu metodu na istovjetnom pokusnom materijalu.
Reproducibilnost se definira sukladno ISO 5725 i nije potrebna za analizu tehničke aktivne tvari.
4.1.1. Navode se i u cijelosti opisuju metode za određivanje čiste aktivne tvari u tehničkoj aktivnoj tvari kako je opisana u dokumentaciji priloženoj zahtjevu za uvrštenje aktivne tvari na Popis. Navodi se mogućnost primjene postojećih CIPAC metoda.
4.1.2. Navode se metode za određivanje signifikantnih i/ili relevatnih nečistoća i dodataka (npr. stabilizatora) u tehničkoj aktivnoj tvari.
4.1.3. Specifičnost, linearnost, točnost i ponovljivost
4.1.3.1. Dokazuje se i navodi specifičnost predloženih metoda. Pored toga, utvrđuje se i u kojoj mjeri druge tvari prisutne u tehničkoj aktivnoj tvari inereferiraju (npr. izomeri, nečistoće ili dodaci).
Iako se interferencije drugih sastojaka mogu smatrati sustavnim pogreškama u procjeni točnosti metoda predloženih za određivanje čiste aktivne tvari u tehničkoj aktivnoj tvari, mora se dostaviti objašnjenje za svaku interferenciju koja sudjeluje s više od ± 3% u ukupno određenoj količini. Također se dokazuje interferencija kod metoda za utvrđivanje nečistoća.
4.1.3.2. Određuje se i navodi linearnost predloženih metoda u odgovarajućem rasponu. Kod određivanja čiste aktivne tvari, kalibracijski raspon mora prelaziti (za najmanje 20%) najvišu i najnižu nominalnu koncentraciju mjerene tvari u odgovarajućoj analitičkoj otopini. Kod utvrđivanja kalibracije moraju se napraviti mjerenja u tri ili više koncentracija mjerene tvari u dva ponavljanja, ili u pet pojedinačno izmjerenih koncentracija. Podnesena izvješća uključuju jednadžbu kalibracijske krivulje i koeficijent korelacije, te reprezentativnu i pravilno označenu dokumentaciju o analizi, npr. kromatograme.
4.1.3.3. Metode kojima se utvrđuju čista aktivna tvar i signifikantne i/ili relevantne nečistoće u tehničkoj aktivnoj tvari zahtijevaju točnost.
4.1.3.4. Za ponovljivost pri utvrđivanju čiste aktivne tvari obično se provodi najmanje pet mjerenja. Navodi se RSD. Vrijednosti koje značajno odstupaju, a koje se utvrde odgovarajućim metodama (npr. Dixonsov ili Grubbsov test), mogu se zanemariti, ali se na njih mora jasno ukazati. Mora se navesti i objasniti razlog pojave pojedinih značajnih odstupanja.

4.2. Metode za određivanje ostataka sredstava

Metode moraju omogućiti određivanje aktivne tvari i/ili relevantnih metabolita. Za svaku metodu i za svaki bitni reprezentativni uzorak kojima se utvrđuju ostaci eksperimentalno se određuje i opisuje njegova specifičnost, preciznost, iskorištenje i granica određivanja.
U načelu, predložene metode za određivanje ostataka trebaju biti multirezidualne; standardne multirezidualne metode ocjenjuju se i opisuju s obzirom na njihovu prikladnost za određivanje ostataka. Ako predložene metode za određivanje ostataka nisu multirezidualne ili ako nisu s njima uskladive, predlaže se neka zamjenska metoda. Ako to ima za posljedicu preveliki broj metoda za pojedine sastojke, može se prihvatiti metoda za određivanje ukupnog udjela ostataka »metoda zajedničke kemijske skupine svojstva«. (common moiety method).
Metode za određivanje ostataka trebaju udovoljavati sljedećem:
Specifičnost
Specifičnost jest sposobnost metode da razlikuje mjerenu tvar od drugih tvari.
Preciznost
Preciznost se definira kao stupanj podudarnost između rezultata nezavisnih istraživanja dobivenih u propisanim uvjetima.
Ponovljivost
Ponovljivost jest preciznost u uvjetima kada isti analitičar, u kratkim vremenskim razmacima, koristeći istu opremu u istom laboratoriju, dobije nezavisne rezultate istraživanja primjenjujući istu metodu na istovjetnom pokusnom materijalu.
Reproducibilnost
Za potrebe ovoga Pravilnika definira se kao validacija ponovljivosti iskorištenja u reprezentativnim uzorcima na reprezentativnim razinama, od strane najmanje jednog laboratorija koji ne ovisi o laboratoriju u kojemu je izvršena prva validacija studije (taj nezavisni laboratorij može biti unutar iste tvrtke) (nezavisna laboratorijska validacija).
Iskorištenje
Postotak količine aktivne tvari ili relevantnoga metabolita koji je bio dodan u odgovarajući uzorak, a koji ne sadrži mjerljivu razinu iste mjerene tvari.

Granica određivanja

Granica određivanja (granica kvantifikacije) definira se kao najniža testirana koncentracija pri kojoj se dobiva prihvatljivo srednje iskorištenje (obično 70 do 110%, a iznos RSD je po mogućnosti 20%; u određenim opravdanim slučajevima, prihvatljivo je veće ili manje srednje iskorištenje, kao i viša RSD.
4.2.1. Ostaci u bilju ili biljnim proizvodima ili na bilju ili biljnim proizvodima, u hrani (biljnog i životinjskog podrijetla) ili stočnoj hrani.
Predložene metode moraju biti prikladne za određivanje svih sastojaka koji su obuhvaćeni definicijom ostatka koja je predložena sukladno podtočki 6.1. i 6.2. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika kako bi se mogla odrediti sukladnost s utvrđenim MDK, odnosno odrediti DFR.
Specifičnost metoda mora omogućiti određivanje svih sastojaka koji su obuhvaćeni definicijom ostatka, uz primjenu, po potrebi, dodatne metode potvrde.
Određuje se i navodi ponovljivost metode. Iz zajedničkog uzorka koji je uzet na polju i koji sadrži ostatke može se pripremiti više identičnih poduzoraka za analizu. Ujedno, više uzoraka za analizu može se pripremiti iz zajedničkog netretiranog uzorka u alikvotama koje su obogaćene do željene razine.
Navode se rezultati nezavisne laboratorijske validacije.
Određuje se i navodi granica određivanja, uključujući pojedinačnu i srednju iskorištenost. Eksperimentalno se određuje i navodi ukupna RSD, kao i RSD za svaku količinu obogaćenja.
4.2.2. Ostaci u tlu
Prilažu se metode za analizu tla u cilju određivanja aktivne tvari i/ili relevatnih metabolita.
Specifičnost metoda mora omogućiti određivanje aktivne tvari i/ili relevantnih metabolita, uz primjenu, po potrebi, dodatne metode potvrde.
Određuje se i opisuje ponovljivost, iskorištenje i granica određivanja, uključujući pojedinačno i srednje iskorištenje. Eksperimentalno se određuje i navodi ukupna RSD, kao i RSD za svaku količinu obogaćenja.
Predložena granica određivanja ne smije biti viša od koncentracije čiji je učinak važan u pogledu izloženosti organizama koji ne pripadaju ciljanoj skupini ili koja ima fitotoksične učinke. Predložena granica određivanja obično ne bi smjela biti viša od 0.05 mg/kg.
4.2.3. Ostaci u vodi (uključujući pitku vodu, podzemne vode i površinske vode)
Prilažu se metode za analizu vode u cilju određivanja aktivne tvari i relevantnih metabolita.
Specifičnost metoda mora omogućiti određivanje aktivne tvari i/ili relevantnih metabolita, uz primjenu, po potrebi, dodatne metode potvrde.
Određuje se i navodi ponovljivost, iskorištenje i granica određivanja, uključujući pojedinačno i srednje iskorištenje. Eksperimentalno se određuje i navodi ukupna RSD, kao i RSD za svaku količinu obogaćenja.
Predložena granica određivanja za pitku vodu ne smije biti viša od 0,1 g/l. Predložena granica određivanja za površinsku vodu ne smije biti viša od koncentracije čiji se učinak na organizme koji ne pripadaju ciljanoj skupini smatra neprihvatljivim sukladno propisima koji uređuju jedinstvena načela za ocjenjivanje sredstva.
4.2.4. Ostaci u zraku
Prilažu se metode za analizu aktivne tvari i relevantnih metabolita koji su prisutni u zraku, a koji nastaju tijekom ili ubrzo nakon primjene, osim ako se može dokazati da postoji mala vjerojatnost da dođe do izloženosti primjenjitelja, radnika i drugih nazočnih osoba.
Specifičnost metoda mora omogućiti određivanje aktivne tvari i/ili relevantnih metabolita, uz primjenu, po potrebi, dodatne metode potvrde.
Određuje se i navodi ponovljivost, iskorištenje i granica određivanja, uključujući pojedinačno i srednje iskorištenje. Eksperimentalno se određuje i navodi ukupna relativna RSD, kao i RSD za svaku količinu obogaćenja.
Kod predložene granice određivanja uzimaju se u obzir odgovarajuće granične vrijednosti s obzirom na zdravlje odnosno odgovarajuće razine izloženosti.
4.2.5. Ostaci u tjelesnim tekućinama i tkivima
Ako je aktivna tvar označena kao otrovna ili vrlo otrovna, prilažu se odgovarajuće analitičke metode.
Specifičnost metoda mora omogućiti određivanje aktivne tvari i/ili relevantnih metabolita uz primjenu, po potrebi, dodatne metode potvrde.
Određuje se i navodi ponovljivost, iskorištenje i granica određivanja, uključujući pojedinačno i srednje iskorištenje. Eksperimentalno se određuje i navodi ukupna RSD, kao i RSD za svaku količinu obogaćenja.

5. Toksikološke studije i studije metabolizma

Dostavljene informacije, zajedno s onima koje su dostavljene za jedno ili više sredstava koja sadrže aktivnu tvar, moraju biti dovoljne da omoguće procjenu opasnosti kojima su izloženi ljudi pri rukovanju i primjeni sredstava koja sadrže aktivnu tvar, kao i opasnosti za ljude koju uzrokuju ostaci sredstava u hrani i vodi. Pored navedenoga, dostavljene informacije moraju biti dovoljne za:
– donošenje odluke o mogućem uvrštenju aktivne tvari na Popis,
– utvrđivanje odgovarajućih uvjeta ili ograničenja u svezi sa svakim uvrštenjem na Popis,
– razvrstavanje aktivne tvari s obzirom na opasnost,
– utvrđivanje ADI,
– utvrđivanje AOEL,
– utvrđivanje simbola opasnosti, znakova opasnost, oznaka upozorenja i oznaka obavijesti u svrhu zaštite ljudi, životinja i okoliša koji moraju biti naznačeni na ambalaži (u pakiranju),
– određivanje odgovarajućih mjera prve pomoći kao i primjerenih mjera u svezi s dijagnosticiranjem i liječenjem koje treba primijeniti u slučaju trovanja ljudi, i
– procjenu u svezi s prirodom i veličinom rizika za ljude, životinje (vrste koje ljudi obično hrane i drže ili konzumiraju) kao i rizika za druge vrste kralježnjaka koje ne pripadaju ciljanim skupinama.
Potrebno je navesti i istražiti sve moguće štetne učinke otkrivene tijekom rutinskih toksikoloških studija (uključujući učinke na organe i posebne sustave kao što je imunotoksičnost i neurotoksičnost), te obaviti i navesti dodatne studije koje mogu biti potrebne za analizu moguće uključenog mehanizma, utvrditi NOAEL i procijeniti značaj tih učinaka. Navode se svi raspoloživi biološki podaci i informacije koje su bitne za ocjenu toksikološkog profila istraživane tvari.
S obzirom na utjecaj koji nečistoće mogu imati na toksične učinke, važno je da se za svaku dostavljenu studiju dostavi i podrobni opis (specifikacija) korištenog materijala, kako je navedeno u podtočki 1.11 dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika. Testove treba obavljati s aktivnom tvari koja po specifikaciji odgovara onoj koja će se upotrebljavati u proizvodnji sredstva koji se registra, osim kad je potreban ili dopušten radioaktivno obilježeni materijal.
Ako se u studijama rabi aktivna tvar proizvedena u laboratoriju ili u sustavu probne proizvodnje, studije se moraju ponoviti s tehničkom aktivnom tvari, osim ako se može dokazati da je istraživani materijal koji je upotrijebljen za potrebe toksikološkog istraživanja i ocjenjivanja jednak. U slučaju nesigurnosti, treba priložiti odgovarajuće studije provjere koji će služiti kao podloga za donošenje odluke o mogućoj potrebi za ponavljanjem studija.
U slučaju studija kod kojih se količine primjenjuju tijekom određenog vremenskog razdoblja, količine bi se trebale, po mogućnosti, uzimati iz iste serije (šarže) aktivne tvari, ako njena stabilnost to dopušta.
Za sve studije navode se podaci o stvarno postignutoj količini u mg/kg tjelesne težine kao i u drugim prikladnim mjernim jedinicama. Ako se primjenjuje doziranje putem hrane, istraživana tvar se mora ravnomjerno rasporediti u hrani.
Ako kao posljedica metabolizma ili drugih procesa u ili na tretiranom bilju, ili kao posljedica prerade tretiranih proizvoda nastaje konačni ostatak (kojemu će potrošači ili radnici biti izloženi prema odredbama podtočke 7.2.3 dijela A Priloga I. Pravilnika o dokumentaciji za ocjenu i registraciju sredstava za zaštitu bilja) koji nije aktivna tvar i nije identificiran kao metabolit u sisavcima, potrebno je obaviti toksikološka istraživanja na tom konačnom ostatku, osim ako se može dokazati da izloženost potrošača ili radnika ovim tvarima ne predstavlja značajni rizik za zdravlje. Toksikokinetičke studije i studije metabolizma u svezi s metabolitima i produktima razgradnje trebale bi se provoditi jedino ako se nalazi o toksičnosti metabolita ne mogu procijeniti na temelju raspoloživih rezultata o aktivnoj tvari.
Način istraživanja tvari je ovisan o glavnim oblicima izloženosti. U slučajevima kada do izloženosti dolazi uglavnom u plinskoj fazi, primjerenije je obaviti inhalacijska nego oralna istraživanja.

5.1. Studije o apsorpciji, distribuciji, izlučivanju i metabolizmu kod sisavaca

Ako nije drukčije određeno, dolje navedeni podaci zahtijevaju se za samo jednu pokusnu vrstu (obično štakora). Ti podaci pružaju informacije korisne za osmišljavanje i tumačenje testova toksičnosti. Informacije o razlikama među vrstama mogu biti ključne pri ekstrapolaciji podataka sa životinje na čovjeka, a informacije o prodiranju kroz kožu, apsorpciji, distribuciji, izlučivanju i metabolizmu mogu biti korisne za procjenu rizika za primjenjitelje. Precizni zahtjevi vezani za podatke ovise o rezultatima dobivenima za svaku pojedinu istraživanu tvar.

Cilj istraživanja

Istraživanja trebaju pružiti podatke dovoljne da omoguće:
– procjenu brzine apsorpcije i apsorbirane doze,
– raspodjelu u tkivu te stupanj i brzinu izlučivanja istraživane tvari i njenih metabolita,
– utvrđivanje metabolita i metaboličkih putova.
Potrebno je istražiti i utjecaj razine doze na ove parametre te utvrditi da li su rezultati nakon jednokratne primjene jednaki rezultatima poslije primjene višekratnih doza.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Navode se podaci o toksikokinetičkim studijama na štakorima jednokratnim unosom (oralno) uz najmanje dvije razine doziranja, kao i toksikokinetički test na štakorima (oralno) višekratnim unosom iste doze.
U pojedinim slučajevima je potrebno obaviti dodatna istraživanja na drugim vrstama (na primjer na kozama ili pilićima).

Smjernica za istraživanje

Istraživanja se provode u skladu sa propisima koji uređuju razvrstavanje, pakiranje i označavanje opasnih tvari.

5.2. Akutna toksičnost

Studije, podaci i informacije koje treba dostaviti i ocijeniti moraju biti dovoljni da se na temelju njih mogu utvrditi učinci nakon jednokratne izloženosti aktivnoj tvari, a naročito da se utvrdi ili pokaže:
– toksičnost aktivne tvari,
– vremenski tijek i značajke učinaka, uz detaljne podatke o promjenama ponašanja i mogućim makropatološkim nalazima pri obdukciji,
– ako je moguće, način toksičnog djelovanja, i
– relativna opasnost povezana s različitim putovima izloženosti.
Dobiveni podaci moraju omogućiti procjenu stupnjeva toksičnosti i razvrstavanje aktivne tvari u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari. Podaci dobiveni istraživanjem akutne toksičnosti posebno su važni za procjenu opasnosti do kojih bi moglo doći u slučaju nesreće.

5.2.1. Oralna toksičnost

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje
Podaci o istraživanjima akutne oralne toksičnosti obvezno se dostavljaju.
Smjernica za istraživanje
Test se provodi u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari, metodom B1 ili B2.

5.2.2. Dermalna toksičnost

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje
Podaci o istraživanjima dermalne toksičnosti obvezno se dostavljaju.

Smjernica za istraživanje

Istražuju se lokalni i sistemični učinci. Test se provodi u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari, metoda B3.

5.2.3. Inhalacijska toksičnost

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje
Istraživanja inhalacijske toksičnosti mora se provesti ako je aktivna tvar:
– plin ili ukapljeni plin,
– tvar koja će se rabiti kao fumigant,
– sadržana u sredstvu koje jest dimni generator, aerosol ili sredstvo koje oslobađa paru,
– tvar koja će se rabiti s uređajima za zamagljivanje,
– tvar čiji je tlak para > 10-2 Pa u sredstvima za primjenu u zatvorenim prostorima, kao što su skladišta i staklenici,
– tvar u sredstvima koji su u obliku praha i koje sadrže značajni omjer čestica promjera 50 µm (maseni udio > 1%), ili
– tvar u sredstvima koja se upotrebljavaju na način koji dovodi do stvaranja značajnog omjera čestica ili kapljica promjera < 50 µm (maseni udio > 1%).

Smjernica za istraživanje

Test se provodi u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari, metoda B2.

5.2.4. Test nadražljivosti kože (iritacija)

Cilj istraživanja
Testom se utvrđuje moguća sposobnost aktivne tvari da nadražuje kožu i moguća reverzibilnost uočenih učinaka.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Test nadražljivosti kože (iritacije) mora se provesti, osim ako postoji vjerojatnost, kao što je navedena u smjernicama za istraživanje, da dođe do ozbiljnih reakcija na koži ili da neće doći do nikakvih reakcija.

Smjernice za istraživanje

Test akutne nadražljivosti kože (iritacije) se provodi u skladu s s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari, metoda B4.

5.2.5. Test nadražljivosti oka (iritacija)

Cilj istraživanja

Test mora pokazati moguću sposobnost aktivne tvari da nadražuje oko i moguću reverzibilnost uočenih učinaka.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Test nadražljivosti oka mora se provesti, osim ako postoji vjerojatnost da dođe do teških učinaka na oči.

Smjernice za istraživanje

Test akutne nadražljivosti (iritacije) oka obavlja se u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari, metoda B5.

5.2.6. Preosjetljivost kože (senzibilizacija)

Cilj istraživanja

Testom treba dobiti dovoljno podataka za procjenu mogućeg svojstva aktivne tvari da izazove reakcije preosjetljivosti kože.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Test se obvezno mora provesti, osim ako je već poznato da tvar uzrokuje reakciju preosjetljivosti kože.

Smjernice za istraživanje

Test se provodi u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari, metoda B6.

5.3. Kratkotrajna toksičnost

Studije kratkotrajne toksičnosti moraju biti osmišljene na način da osiguraju podatke o količini aktivne tvari koja u uvjetima istraživanja ne iskazuje toksični učinak. Ta istraživanja daju korisne podatke o rizicima za one koji rukuju sredstvima koja sadrže aktivnu tvar ili onima koji takva sredstva upotrebljavaju. Istraživanja kratkotrajne toksičnosti pružaju naročito uvid u moguća kumulativna djelovanja aktivne tvari i rizike za radnike koji bi mogli biti visoko izloženi. Pored toga, istraživanja kratkotrajne toksičnosti daju podatke potrebne za osmišljavanje testova kronične toksičnosti.
Studije, podaci i informacije koje treba dostaviti i ocijeniti moraju biti dovoljni da se na temelju njih mogu utvrditi učinci nakon višekratne izloženosti aktivnoj tvari, a naročito da se utvrdi ili pokaže:
– odnos između doze i neželjenih učinaka,
– toksičnost aktivne tvari, uključujući NOAEL, ako je moguće,
– ciljani organi, gdje je bitno,
– vremenski tijek i značajke učinaka, uz iscrpne podatke o promjenama ponašanja i mogućim makropatološkim nalazima pri obdukciji,
– posebne toksične učinke i patološke promjene do kojih dolazi,
– ukoliko je potrebno, postojanost i reverzibilnost određenih toksičnih učinaka opaženih poslije prekida doziranja,
– način toksičnog djelovanja i
– relativna opasnost povezana s različitim putovima izloženosti.

5.3.1. 28-dnevna oralna studija

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Iako 28-dnevna istraživanja nisu obvezna, ona mogu biti korisna za određivanje razine doza za daljnja istraživanja. Ako se provode, treba izvijestiti o njihovim rezultatima jer bi oni mogli biti posebno važni za identifikaciju odgovora prilagodbe koji mogu biti prikriveni u studijama kronične toksičnosti.

Smjernice za istraživanje

Test se provodi u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari, metoda B7.

5.3.2. 90-dnevna studija oralne toksičnosti

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Podaci o studijama kratkotrajne oralne toksičnosti (90 dana) aktivne tvari za štakora i psa obvezno se moraju dostaviti. Ako postoje dokazi da je pas znatno osjetljiviji i ako će ti podaci vjerojatno bit korisni pri ekstrapolaciji rezultata na čovjeka, provodi se 12-mjesečna studija toksičnosti na psima, te se rezultati istraživanja moraju dostaviti.

Smjernice za istraživanje

Test se provodi u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari, Dio B, subkronična oralna toksičnost.

5.3.3. Drugi putevi unosa

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Za procjenu izloženosti primjenjitelja preporučuju se dodatna perkutana istraživanja.
Za hlapljive tvari (tlak para > 10-2 Pa) potrebna je stručna prosudba na temelju koje će se odlučiti moraju li se provesti kratkotraje oralne ili inhalacijske studije izloženosti.

Smjernice za istraživanje

– 28– dnevna dermalna studija: metoda B9 u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari,
– 90– dnevna dermalna studija: istraživanje subkronične dermalne toksičnosti u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari, dio B,
– 28– dnevna studija inhalacijske toksičnosti: metoda B 8 u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari,
– 90– dnevna studija inhalacijske toksičnosti: istraživanje subkronične inhalacijske toksičnosti u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari, dio B.

5.4. Istraživanje genotoksičnosti

Cilj istraživanja

Studije genotoksičnosti su korisne za:
– predviđanje genotoksičnog potencijala,
– ranu identifikaciju genotoksičnih karcinogena,
– pojašnjenje mehanizma djelovanja nekih karcinogena.
Kako bi se izbjegle reakcije koje su posljedica načina testiranja (artefakti) pri in vitro ili in vivo testovima, ne smiju se upotrebljavati pretjerano toksične doze. Ovo se smatra općom preporukom. Odabir daljnjih testova je ovisan o tumačenju rezultata koji su dobiveni u svakoj pojedinoj fazi.

5.4.1. In vitro studije

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Podaci o in vitro testovima mutagenosti (test genske mutacije na bakterijama, test klastogenosti u stanicama sisavaca i test genske mutacije u stanicama sisavaca) obvezno se moraju dostaviti.

Smjernice za istraživanje

Prihvatljive smjernice za istraživanje jesu:
– test povratne mutacije kod vrste Sallmonella Typhimurium – metoda B 14 u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari,
– in vitro citogenetski test na sisavcima – metoda B 10 u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari,
– in vitro test genskih mutacija u stanicama sisavaca u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari, dio B.

5.4.2. In vivo studije na somatskim stanicama

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Ako su svi rezultati in vitro studija negativni, moraju se obaviti dodatna istraživanja uzimajući u obzir i druge raspoložive bitne podatke (uključujući toksikokinetičke, toksikodinamičke i fizikalno-kemijske podatke te podatke o analognim tvarima). Istraživanje se može obaviti in vivo ili in vitro uz uporabu sustava za metaboličku aktivaciju različitog od prethodno korištenih.
Ako je in vitro citogenetski test pozitivan, mora se provesti in vivo test na somatskim stanicama (analiza metafaze u stanicama koštane srži glodavaca ili mikronukleus test u glodavcima).
Ako je bilo koji in vitro test genskih mutacija pozitivan, mora se izvesti in vivo test kako bi se istražila neprogramirana sinteza DNK ili Mišji spot test.

Smjernice za istraživanje

Prihvatljive smjernice za istraživanje jesu:
– Mikronukleus test – metoda B 12 u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari,
– Mišji spot test – u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari, dio B,
– In vivo citogenetski test na koštanoj srži sisavaca, kromosomska analiza, metoda B 11 u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari.

5.4.3. In vivo studije na spolnim stanicama

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Ako je bilo koji rezultat in vivo studija na somatskim stanicama pozitivan, opravdano je obaviti in vivo istraživanje učinaka na spolne stanice. Nužnost provođenja ovih istraživanja mora se razmatrati od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir podatke o toksikokinetici, primjeni i očekivanoj izloženosti. Prikladnim se testovima treba istražiti interakcija s DNK (kao što je test dominantno letalne mutacije) kako bi se vidjelo postoji li mogućnost nasljednih učinaka te, po mogućnosti, obaviti njihovu kvantitativnu procjenu. Zbog složenosti kvantitativnih studija, njihovo izvođenje mora biti opravdano i utemeljeno.

5.5. Dugotrajna toksičnost i karcinogenost

Cilj istraživanja

Provedene i dostavljene dugotrajne studije, zajedno s ostalim bitnim podacima i informacijama o aktivnoj tvari, moraju omogućiti utvrđivanje učinaka nakon višekratne izloženosti aktivnoj tvari, a naročito moraju omogućiti:
– identifikaciju štetnih učinaka koji su posljedica izloženosti aktivnoj tvari,
– identifikaciju ciljanih organa, ukoliko je bitno,
– utvrđivanje odnosa između doza – odgovor,
– identifikaciju promjena uočenih znakova toksičnosti,
– utvrđivanje NOAEL.
Ujedno, studije o karcinogenosti, zajedno s drugim bitnim podacima o aktivnoj tvari, moraju omogućiti procjenu opasnosti za ljude nakon višekratne izloženosti aktivnoj tvari, a naročito moraju omogućiti:
– identifikaciju karcinogenih učinaka koji su posljedica izloženosti aktivnoj tvari,
– utvrđivanje specifičnosti tumora za vrstu i organ na kojima se javljaju,
– utvrđivanje odnosa doza – odgovor,
– identifikaciju najviše doze koja ne izaziva štetne učinke (granična doza) kod negenotoksičnih karcinogena.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Dugotrajna toksičnost i karcinogenost mora se utvrditi za sve aktivne tvari.
Ako se u iznimnim okolnostima utvrdi da to istraživanje nije potrebno, ta tvrdnja mora biti detaljno obrazložena; npr. ako toksikokinetički podaci pokažu da do apsorpcije aktivne tvari ne dolazi iz crijeva, kroz kožu ili putem dišnog sustava.

Uvjeti istraživanja

Studije dugotrajne oralne toksičnosti i karcinogenosti aktivne tvari (dvije godine) obavljaju se na štakoru kao pokusnoj vrsti. Ove studije se mogu kombinirati.
Pokusna vrsta za studije karcinogenosti aktivne tvari jest miš.
Ako se pretpostavlja da karcinogenost uzrokuje mehanizam koji nije genotoksičan, mora se dostaviti obrazloženje utemeljeno na dokazima i potkrijepljeno podacima dobivenim tijekom istraživanja uključujući i podatke potrebne da bi se razjasnio mogući mehanizam djelovanja.
Iako istodobno (u istom pokusu) dobiveni kontrolni podaci predstavljaju standardne referentne točke za određivanje reakcija na tretman, pri tumačenju određenih studija karcinogenosti mogu pomoći i kontrolni podaci iz drugih prethodno obavljenih pokusa (historijska kontrola). Ukoliko se dostave, kontrolni podaci iz drugih prethodno obavljenih pokusa trebaju se odnositi na istu vrstu i soj, biti uzgajani u istim uvjetima i moraju biti dobiveni u istraživanjima obavljenima u isto vrijeme. Informacije o kontrolnim podacima iz drugih prethodno obavljenih pokusa moraju uključivati:
– identifikaciju vrste i soja, ime dobavljača, specifični izvor istraživanih životinja ako dobavljač ima više od jedne zemljopisne lokacije,
– naziv laboratorija i vrijeme provođenja studije,
– opis općih uvjeta u kojima su se životinje držale, uključujući vrstu i ako je moguće, količinu konzumirane hrane
– približnu dob kontrolnih životinja izraženu u danima, na početku istraživanja i u vrijeme žrtvovanja ili uginuća,
– opis uzorka smrtnosti kontrolne grupe koji je opažen tijekom ili na kraju istraživanja, te druga važna opažanja (npr. bolesti, infekcije),
– naziv laboratorija i imena znanstvenika odgovornih za prikupljanje i tumačenje patoloških podataka dobivenih istraživanjem, i
– izjava o prirodi tumora koji su kombinirani u izračunavanju podataka o učestalosti.
Testirane doze, uključujući najveću testiranu dozu, odabiru se na temelju rezultata kratkotrajnih istraživanja i na temelju podataka o metabolizmu i toksikokinetici, ukoliko su u vrijeme planiranja studija raspoloživi. Najveća doza pri studiji karcinogenosti treba biti tolika da izazove znakove minimalne toksičnosti, kao što je blago smanjenje prirasta tjelesne težine (manje od 10%), a da ne prouzroči nekrozu tkiva ili zasićenost metabolizma i da značajno ne utječe na normalni životni vijek zbog drugih učinaka osim tumora. Ako se dugotrajna studija toksičnosti provodi odvojeno, najveća doza mora biti tolika da izazove nedvojbene znakove toksičnosti, a da ne uzrokuje pretjeranu smrtnost. Veće doze koje uzrokuju pretjeranu toksičnost ne smatraju se primjerenima za procjenu koju treba napraviti.
Pri prikupljanju podataka i sastavljanju izvješća učestalosti pojave benignih i malignih tumora ne smiju se međusobno spajati, osim ako postoji jasni dokaz da benigni tumori s vremenom postaju maligni. Isto tako, u izvješćima se ne smiju međusobno spajati različiti, nepovezani tumori, bilo benigni ili maligni, koji se javljaju u istom organu. Kako bi se izbjegle nejasnoće, kod naziva tumora i u izvješćima o njima treba se koristiti terminologija koju je razvilo Američko društvo toksikoloških patologa² (American Society of Toxicologic Pathologists) ili Hanoverski registar tumora (Hannover Tumour Registry) (RENI). Navodi se korišteni sustav.
Od ključne je važnosti da biološki materijal koji je odabran za histopatološko istraživanje uključuje materijal odabran za davanje dodatnih informacija o lezijama utvrđenim tijekom makroskopskog patološkog pregleda.
Posebne histološke metode (bojenje), histokemijske metode i istraživanje elektronskim mikroskopom moraju se primijeniti i o njima izvijestiti ukoliko su bitne za objašnjenje mehanizma djelovanja i ukoliko su raspoložive.
______
² Standardized System of Nomenclature and Diagnostic Criteria – Guides for Toxicologic Pathology

Smjernice za istraživanje

Istraživanja se provode u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari, dio B, metoda 30, 32, test kronične toksičnosti, test karcinogenosti ili kombinirani test kronične toksičnosti/karcinogenosti.

5.6. Reproduktivna toksičnost

Negativni učinci na reprodukciju dijele se na:
– poremećaj muške ili ženske plodnosti i
– utjecaj na normalni razvoj potomstva (razvojna toksičnost).
Istražuju se i navode mogući učinci na sve vidove reproduktivne fiziologije kod muških i ženskih jedinki, kao i moguće učinke na prenatalni i postnatalni razvoj. Ako se u iznimnim okolnostima utvrdi da to istraživanje nije potrebno, ta se tvrdnja mora detaljno opravdati.
Iako istodobno (u istom pokusu) dobiveni kontrolni podaci predstavljaju standardne referentne točke za određivanje reakcija na tretman, pri tumačenju određenih studija o reproduktivnoj toksičnosti mogu pomoći i kontrolni podaci iz drugih prethodno obavljenih pokusa. Ukoliko se dostave, kontrolni podaci iz drugih prethodno obavljenih pokusa trebaju se odnositi na istu vrstu i soj, uzgojenu u istim uvjetima i moraju biti dobiveni u istraživanjima obavljenima u isto vrijeme. Informacije o kontrolnim podacima iz drugih prethodno obavljenih pokusa moraju uključivati:
– identifikaciju vrste i soja, ime dobavljača, specifični izvor istraživanih životinja ako dobavljač ima više od jedne zemljopisne lokacije,
– naziv laboratorija i vrijeme provođenja studije,
– opis općih uvjeta u kojima su se životinje držale, uključujući vrstu i ako je moguće, količinu konzumirane hrane,
– približna dob, u danima, kontrolnih životinja na početku studija i u vrijeme žrtvovanja ili uginuća,
– opis uzorka smrtnosti koji je opažen kod kontrolne grupe tijekom ili na kraju studije, te druga važna opažanja (npr. bolesti, infekcije) i
– naziv laboratorija i imena znanstvenika odgovornih za prikupljanje i tumačenje toksikoloških podataka dobivenih studijom.

5.6.1. Multigeneracijske studije

Cilj istraživanja

Dostavljene studije, zajedno s ostalim bitnim podacima i informacijama o aktivnoj tvari, moraju biti dovoljne da omoguće utvrđivanje učinaka na reprodukciju nakon višekratne izloženosti aktivnoj tvari, a naročito moraju biti dovoljne da omoguće:
– utvrđivanje izravnih i neizravnih učinaka na reprodukciju koji su posljedica izloženosti aktivnoj tvari,
– utvrđivanje svakog povećanja općih toksičnih učinaka (zapaženih tijekom testiranja kratkoročne toksičnosti i testiranja kronične toksičnosti),
– određivanje odnosa doza – odgovor, utvrđivanje promjena u uočenim znakovima toksičnosti,
– određivanje NOAEL.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Podaci o studiji reproduktivne toksičnosti na najmanje dvjema generacijama štakora obvezno se moraju dostaviti.

Smjernice za izvođenje testova

Testovi se obavljaju u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari, dio B, Metoda 35, test reproduktivne toksičnosti na dvjema generacijama. Uz to, dostavljaju se podaci o težini reproduktivnih organa.

Dodatne studije

Kada je to potrebno za bolje tumačenje učinaka na reprodukciju i ukoliko ti podaci još nisu raspoloživi, mogu biti potrebne dodatne studije kako bi se dobile informacije o sljedećem:
– odvojene studije za mužjake i ženke,
– 3-segmentni modeli istraživanja,
– studije dominantne smrtnosti za plodnost mužjaka,
– unakrsno parenje tretiranih mužjaka i netretiranih ženki, i obrnuto,
– učinci na spermatogenezu,
– učinci na oogenezu,
– pokretnost, pokretljivost i morfologija spermija i
– istraživanje hormonske aktivnosti.

5.6.2. Studije razvojne toksičnosti

Cilj istraživanja

Dostavljene studije, zajedno s ostalim bitnim podacima i informacijama o aktivnoj tvari, moraju biti dovoljne da omoguće procjenu učinaka na razvoj zametka i ploda nakon višekratne izloženosti aktivnoj tvari, a naročito moraju omogućiti:
– utvrđivanje izravnih i neizravnih učinaka na razvoj zametka i ploda koji su posljedica izloženosti aktivnoj tvari,
– utvrđivanje svih oblika toksičnosti aktivne tvari kod majke,
– određivanje odnosa doza – odgovor kod ženke i potomstva,
– utvrđivanje promjena u uočenim znakovima toksičnosti i
– određivanje NOAEL.
Testovi moraju pružiti dodatne podatke o svakom povećanju općih toksičnih učinaka kod gravidnih životinja.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Istraživanja se obvezno moraju provesti.

Uvjeti istraživanja

Razvojna toksičnost se mora odrediti i kod štakora i kod kunića oralnim putem. Podaci o malformacijama i varijacijama daju se odvojeno. U izvješću se navodi pojmovnik i načela dijagnosticiranja malformacija i varijacija.
Smjernice za izvođenje testova
Testovi se provode u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari, dio B, metoda 31, istraživanje teratogenosti za glodavce i druge skupine životinja.

5.7. Studije odgođene neurotoksičnosti

Cilj istraživanja

Testom se mora dobiti dovoljno podataka kako bi se moglo procijeniti da li bi aktivna tvar mogla izazvati odgođenu neurotoksičnost nakon akutne izloženosti.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Ova se istraživanja provode za tvari čija je struktura slična ili srodna sa strukturom tvari koje su sposobne izazvati odgođenu neurotoksičnost, kao što su organofosfati.

Smjernice za izvođenje testova

Testovi se provode u skladu s OECD Smjernicom 418, metoda B 43.

5.8. Ostale toksikološke studije

5.8.1. Studije toksičnosti metabolita i relevantnih metabolita

Dodatne studije koje se ne odnose na aktivnu tvar obavljaju se na zahtjev nadležne uprave, a na prijedlog ocjenjivača.
Odluke o potrebi dodatnih studija donose se od slučaja do slučaja.

5.8.2. Dodatne studije aktivne tvari

U određenim će slučajevima možda biti potrebno provesti dodatne studije kako bi se bolje razjasnili uočeni učinci. Te studije mogu uključivati:
– studije apsorpcije, raspodjele, izlučivanja i metabolizma,
– studije neurotoksičnog učinka,
– studije imunotoksičnih učinaka,
– studije o drugim načinima djelovanja.
Odluke o potrebi dodatnih studija donose se od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir rezultate raspoloživih toksikoloških studija i studija metabolizma te najvažnije putove izloženosti.
Tražene studije trebaju biti osmišljene za svaki slučaj posebno, s obzirom na posebne parametre koje treba istražiti i ciljeve koje treba postići.

5.9. Podaci o učincima na zdravlje

Dostavljaju se praktični podaci i informacije važne za prepoznavanje simptoma trovanja, kao i podaci i informacije o učinkovitosti prve pomoći i terapijskih mjera u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje zaštita na radu pravnih i fizičkih osoba koje rukuju sredstvima. Navode se detaljni podaci za farmakološka istraživanja obavljena na životinjama, a koja se odnose na protuotrove i farmakološku sigurnost. Ukoliko je potrebno, mora se istražiti učinkovitost mogućih protuotrova te o tome izvijestiti.
Ako su raspoloživi i zadovoljavajuće kakvoće, podaci i informacije o posljedicama izloženosti ljudi posebno su korisni kod potvrđivanja valjanosti ekstrapolacija i zaključaka glede ciljanih organa, odnosa doza-odgovor i reverzibilnosti toksičnih učinaka. Korisni podaci se mogu dobiti na temelju slučajne ili profesionalne izloženosti.

5.9.1. Zdravstveni nadzor nad osobljem u proizvodnji

Dostavljaju se izvješća o programima zdravstvenog nadzora osoblja, potkrijepljena detaljnim informacijama o vrsti programa, o izloženosti aktivnoj tvari i izloženosti drugim kemikalijama. Izvješća bi trebala, ukoliko je to izvedivo, uključivati podatke o mehanizmu djelovanja aktivne tvari. Izvješća moraju uključivati podatke o osobama koje su izložene u proizvodnim pogonima ili nakon primjene aktivne tvari (npr. u pokusima učinkovitosti), ukoliko su ti podaci raspoloživi.
Dostavljaju se raspoloživi podaci o preosjetljivosti uključujući alergijske reakcije kod radnika i drugih izloženih osoba, te detalje o svakoj pojavi preosjetljivosti. Dostavljene informacije trebale bi uključivati detalje o učestalosti, razini i trajanju izloženosti, uočene simptome i druge bitne kliničke podatke.

5.9.2. Izravno opažanje, npr. klinički slučajevi i slučajevi otrovanja

Dostavljaju se raspoloživa izvješća iz objavljene literature koja se odnose na kliničke slučajeve i slučajeve otrovanja, ukoliko su iz recenziranih stručnih časopisa ili službenih izvješća, zajedno s izvješćima o svim dodatnim studijama. Ova izvješća moraju sadržavati potpuni opis vrste, razine i trajanja izloženosti, opažene kliničke simptome, primijenjene mjere prve pomoći i liječenja, te izvršena mjerenja i opažanja. Informacije iz sažetaka ili kratkih pregleda ne uzimaju se u obzir.
Ako je dovoljno iscrpna, ova dokumentacija može biti posebno korisna kod potvrđivanja valjanosti ekstrapolacije podataka sa životinje na čovjeka i pri utvrđivanju neočekivanih štetnih učinaka koji su specifični za ljude.

5.9.3. Promatranja izloženosti stanovništva i epidemiološke studije

Epidemiološke studije su od posebne važnosti i moraju se dostaviti, ako su dostupne, i potkrijepljene podacima o stupnju i trajanju izloženosti, te provedene u skladu s priznatim standardima³
______
³ Guidelines for Good Epidemiology Practices for Occupational and Environmental Research, developed by the Chemical Manufacturers Association¢s Epidemiology Task Group, as part of the Epidemiology Resource and Information Centre (ERIC), pilot Project, 1991.

5.9.4 Dijagnoze otrovanja (određivanje aktivne tvari, metaboliti),posebni znakovi o trovanja, klinički testovi

Dostavlja se detaljan opis kliničkih znakova i simptoma otrovanja, uključujući rane znakove i simptome, te detaljne podatke o kliničkim istraživanjima korisnim u dijagnostičke svrhe. Osim toga, dostavljaju se detaljni podaci o vremenskim razmacima oralnog unosa, izloženosti preko kože ili udisanja različitih količina aktivne tvari.

5.9.5. Predloženo liječenje: mjere prve pomoći, protuotrovi i liječenje

Navode se mjere prve pomoći koje treba primijeniti u slučaju otrovanja (stvarnog ili sumnje na otrovanje) i u slučaju dodira s očima.
Detaljno se opisuju načini liječenja u slučaju otrovanja ili dodira s očima, uključujući i uporabu protuotrova ako su dostupni. Ukoliko je potrebno, dostavljaju se informacije o učinkovitosti alternativnih načina liječenja temeljene na stvarnom iskustvu, ako postoje, ili one temeljene na teoretskim razmatranjima. Opisuju se kontraindikacije povezane s određenim načinima liječenja, naročito one koje se odnose na »opće zdravstvene probleme« i stanja.

5.9.6. Očekivani učinci otrovanja

Ukoliko su poznati, opisuju se očekivani učinci otrovanja i njihovo trajanje, uključujući i utjecaj:
– vrste, stupnja i trajanja izloženosti,
– različitih vremenskih razdoblja između izloženosti i početka liječenja.

5.10. Sažeti prikaz toksičnosti za sisavce i cjelokupna ocjena

Dostavlja se sažeti prikaz svih podataka i informacija iz podtočke 5.1. do 5.10. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika, uključujući iscrpnu i kritičku ocjenu tih podataka sačinjenu u okviru relevantnih mjerila i smjernica za ocjenjivanje i odlučivanje, s posebnim osvrtom na moguće ili stvarne rizike za ljude i životinje te na opseg, kakvoću i pouzdanost baze podataka.
Ukoliko je potrebno, s obzirom na nalaze u svezi s analitičkim profilom serija aktivne tvari (podtočka 1.11. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika) i svih analognih istraživanja (»bridging«) koja su provedena (4. stavka točke 5. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika) dokazuje se mjerodavnost podataka dostavljenih za procjenu toksikološkog profila tehničke aktivne tvari.
Na temelju ocjene baze podataka i na temelju relevantnih mjerila i smjernica za odlučivanje, dostavlja se obrazloženje za predložene vrijednosti NOAEL za svako relevantno istraživanje.
Na temelju ovih podataka dostavljaju se znanstveno utemeljeni prijedlozi za utvrđivanje ADI (AOEL).

6. Ostaci u ili na tretiranim proizvodima, hrani i stočnoj hrani

Uvod

Dostavljene informacije, zajedno s onima koje su dostavljene za jedno ili više sredstava koji sadrže aktivnu tvar, moraju biti dovoljne da omoguće procjenu rizika za ljude uzrokovanih ostacima aktivne tvari i relevantnih metabolita, produkata razgradnje i reakcije koji ostaju u hrani. Osim toga, dostavljene informacije moraju biti dovoljne za:
– donošenje odluke o mogućem uvrštenju aktivne tvari na Popis,
– utvrđivanje odgovarajućih uvjeta ili ograničenja u svezi sa svakim uvrštenjem aktivne tvari na Popis.
Dostavlja se detaljan opis (specifikacija) upotrijebljenog materijala kako je predviđeno podtočkom 1.11. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika.
Studije se provode sukladno raspoloživim uputama ili postupcima koji su propisima utvrđeni za istraživanje ostataka sredstava u hrani.⁴
Prema potrebi, podaci se analiziraju odgovarajućim statističkim metodama. Navode se pojedinosti o statističkim metodama.
Stabilnost ostataka tijekom skladištenja
Možda će biti potrebno istražiti stabilnost ostataka tijekom uskladištenja
Za istraživanje ostataka sredstava tijekom skladištenja uzorci se zamrzavaju 24 sata nakon uzorkovanja.
Hlapive i nestabilne uzorke se analizira najkasnije 30 dana nakon uzorkovanja ili šest mjeseci nakon uzorkovanja ako je aktivna tvar radioaktivno obilježena.
Istraživanja s tvarima koje nisu radioaktivno obilježene provodi se pomoću reprezentativnih supstrata i poželjno je da to bude na uzorcima koji sadrže ostatke a koji su uzeti s tretiranih usjeva ili životinja. Ako to nije moguće, u jednake količine pripremljenih kontrolnih uzoraka treba dodati poznatu količinu kemikalije prije skladištenja u normalnim skladišnim uvjetima.
Ako tijekom skladištenja dolazi do značajne razgradnje (više od 30%), možda će biti potrebno promijeniti skladišne uvjete ili ne skladištiti uzorke prije analize i ponoviti istraživanja ako su skladišni uvjeti bili nezadovoljavajući.
Dostavljaju se detaljne informacije o pripremanju uzoraka i o uvjetima skladištenja uzoraka i ekstrakta (temperatura i trajanje). Ako uzorci nisu analizirani u roku od 24 sata nakon ekstrakcije, dostavljaju se podaci o stabilnosti ekstrakta tijekom skladištenja.
_____
⁴ Smjernice su u izradi
 

6.1. Metabolizam, raspodjela i definicija ostatka u bilju

Cilj istraživanja

Ciljevi ovih studija su sljedeći:
– omogućiti procjenu ukupnih konačnih ostataka u odgovarajućem dijelu usjeva u trenutku žetve ili berbe nakon predviđene primjene,
– utvrditi sastav ukupnog konačnog ostatka,
– pokazati raspodjelu ostataka u pojedinim dijelovima usjeva,
– količinski odrediti sastav ostatka te utvrditi učinkovitost postupaka ekstrakcije za taj sastav,
– odlučiti kako će se ostatak definirati i iskazivati.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Ove se studije moraju uvijek provesti, osim ako se može dokazati da nema ostataka u bilju ili biljnim proizvodima koji se upotrebljavaju za prehranu ljudi ili životinja.

Uvjeti istraživanja

Istraživanja metabolizma obuhvaćaju usjeve ili vrste usjeva na kojima se predviđa primjena sredstva koje sadrži istraživanu aktivnu tvar. Ako je predviđeno široko područje primjene na različitim vrstama usjeva ili plodovima dotičnih kultura studije se provode na najmanje tri poljoprivredne kulture, osim ako se može dokazati da neće doći do pojave drukčijeg metabolizma. Ako je predviđena primjena na različitim vrstama kultura, studije moraju biti reprezentativne za relevantne vrste. U tu svrhu, može se smatrati da se kulture razvrstavaju u jednu od pet kategorija: korjenasto povrće, lisnato povrće, voće, mahunarke, uljarice i žitarice. Ako su na raspolaganju studije o kulturama iz tri od pet navedenih kategorija i ako rezultati pokazuju da je put razgradnje za sve tri kategorije sličan, dodatna istraživanjanije potrebno provesti, osim ako se može očekivati pojava drukčijeg metabolizma. Istraživanja metabolizma moraju uzeti u obzir različita svojstva aktivne tvari i predviđeni način primjene.
Dostavlja se ocjena rezultata različitih studija o mjestu i putu apsorpcije aktivne tvari (npr. preko lišća ili korijenja) te raspodjele ostataka između pojedinih dijelova u trenutku žetve ili berbe (s posebnim naglaskom na dijelove koji su namijenjeni ishrani ljudi i životinja). U izvještaju mora biti obrazloženo ako kultura ne apsorbira aktivnu tvar ili relevantne metabolite. Informacije o načinu djelovanja i fizikalno-kemijskim svojstvima aktivne tvari mogu biti od pomoći pri procjeni podataka dobivenih tijekom pokusa.

6.2. Metabolizam, raspodjela i definicija ostatka u domaćim životinjama

Cilj istraživanja

Ciljevi ovih studija su sljedeći:
– utvrditi glavne sastojke ukupnog konačnog ostataka u jestivim proizvodima životinjskog podrijetla,
– količinski odrediti brzinu razgradnje i izlučivanja ukupnog ostatka u određenim životinjskim proizvodima (mlijeku ili jajima) te u izlučevinama,
– pokazati raspodjelu ostataka između pojedinih jestivih životinjskih organa i tkiva,
– količinski odrediti glavne sastojke ostatka i učinkovitost postupaka ekstrakcije za te sastojke,
– dobiti podatke na temelju kojih se može donijeti odluka o potrebi provođenja studija ostataka hranidbom domaćih životinja u skladu s podtočkom 6.4 dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika,
– odlučiti kako će se ostatak definirati i izraziti.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Istraživanje metabolizma na životinjama, kao što su preživači u laktaciji (npr. koze ili krave) ili perad-nesilice treba provesti jedino ako primjena sredstva može dovesti do značajnih ostataka u stočnoj hrani ( 0,1 mg/kg u krmivu, osim u posebnim slučajevima, npr. kad se aktivna tvar nakuplja). Ako se pokaže da su metabolički putovi kod štakora znatno drugačiji nego kod preživača, istraživanje se mora provesti na svinji, osim ako očekivani unos kod svinja nije značajan.

6.3. Istraživanje ostataka

Cilj istraživanja

Ciljevi ovih studija su sljedeći:
– količinski odrediti najveće moguće razine ostataka na tretiranim kulturama u trenutku berbe, žetve ili otpreme iz skladišta u skladu s predloženom GAP,
– odrediti, prema potrebi, dinamiku opadanja ostataka u depozitu.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Studije se obvezno provode ako će se sredstvo primjenjivati na bilju ili biljnim proizvodima koji se koriste za prehranu ljudi ili životinja ili ako bi to bilje moglo apsorbirati ostatke iz zemlje ili drugih supstrata. Studije nisu potrebne u slučaju kada je rezultate moguće ekstrapolirati iz podataka o drugim kulturama.
Podaci dobiveni istraživanjem ostataka prilažu se dokumentaciji za ocjenu aktivnih tvari za one namjene sredstva koje se traže u zahtjevu prilikom podnošenja dokumentacije za uvrštenje aktivne tvari na Popis.

Uvjeti istraživanja

Kontrolirani pokusi moraju odgovarati predloženim GAP normama.
Uvjeti testiranja moraju uzeti u obzir najveće koncentracije ostataka do kojih bi moglo doći (npr. najveći broj predloženih primjena, primjena najveće predviđene količine, najkraća karenca, vrijeme izloženosti na uskladištenim poljoprivrednim proizvodima ili vrijeme skladištenja), ali moraju i dalje predstavljati najgore moguće uvjete u kojima će se aktivna tvar primjenjivati.
Mora se dobiti i dostaviti dovoljna količina podataka kako bi se potvrdilo da utvrđeni uzorci vrijede za područja, i cijeli niz uvjeta koji mogu vladati na tim područjima za koja se preporučuje primjena.
Prilikom utvrđivanja programa kontroliranog pokusa uzimaju se u obzir čimbenici kao što su klimatske razlike između područja proizvodnje, razlike u načinima proizvodnje (npr. na otvorenom ili u staklenicima), fenofazama primjene, vrsta formulacije, itd.
Općenito, da bi se dobio niz usporedivih uvjeta, pokuse treba provoditi tijekom najmanje dva vegetacijska razdoblja. Sva odstupanja se moraju u cijelosti opravdati.
Teško je odrediti točan broj potrebnih pokusa bez pripremne procjene rezultata pokusa.
Minimalni propisani podaci primjenjuju se jedino ako se može ustanoviti usporedivost između područja proizvodnje, npr. u pogledu klime, načina proizvodnje i vegetacijskih razdoblja, itd. Uz pretpostavku da su sve ostale varijable (klima, itd.) usporedive, za glavne kulture je potrebno najmanje osam pokusa koji su reprezentativni za područja uzgoja. Za male kulture obično su potrebna četiri pokusa tipična za predloženo područje uzgoja.
Zbog veće razine homogenosti koja je svojstvena ostacima koji se javljaju kao rezultat tretmana nakon žetve ili na zaštićenim kulturama, bit će prihvatljivi i pokusi iz jednog razdoblja vegetacije. Za tretmane poslije žetve, u načelu su potrebna četiri pokusa, izvedena po mogućnosti na različitim lokacijama s različitim sortama. Mora se provesti serija pokusa za svaki način primjene i vrstu skladištenja, osim ako se jasno može utvrditi najgora situacija glede ostataka.
Broj testova koje treba obaviti u vegetacijskom razdoblju može se smanjiti ako se može dokazati da će razina ostataka u bilju ili biljnim proizvodima biti niža od granice određivanja.
Ako je u trenutku primjene sredstva prisutan značajan dio usjeva namijenjenog konzumaciji, polovica kontroliranih pokusa koji se tiču ostataka moraju uključivati podatke o utjecaju vremena na razinu prisutnog ostatka (studije o dinamici opadanja ostataka), osim ako se može dokazati da primjena sredstva nema utjecaja na usjev u predloženim uvjetima uporabe.

6.4. Studije ostataka hranidbom domaćih životinja

Cilj istraživanja

Cilj ovih studija jest odrediti ostatke u proizvodima životinjskog podrijetla nakon unosa ostataka sredstva putem stočne hrane ili krmnog bilja.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Studije stočne hrane se zahtijevaju u sljedećim uvjetima:
– ako se u bilju ili dijelovima bilja (npr. odrezanim dijelovima) kojima se hrane životinje javljaju značajne količine ostataka ( 0,1 mg/kg ukupno konzumirane hrane, kao i u posebnim slučajevima, kao što su aktivne tvari koje se nakupljaju), i
– ako studije o metabolizmu pokazuju da u bilo kojem jestivom životinjskom tkivu mogu biti prisutne značajne količine ostataka (0,01 mg/kg ili iznad granice određivanja ako je ona veća od 0,01 mg/kg), uzimajući u obzir količinu ostataka u potencijalnoj životinjskoj hrani dobivenoj nakon jednog obroka.
Moraju se dostaviti odvojene studije za preživače u laktaciji i/ili perad-nesilice. Ako studije o metabolizmu koje su dostavljene sukladno odredbama podtočke 6.2 dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika pokazuju da se metabolički putevi kod svinja znatno razlikuju od onih u preživača, mora se provesti istraživanje hranidbe na svinjama, osim ako očekivani unos kod svinja nije značajan.

Uvjeti istraživanja

Općenito, hrana se daje u tri razine doziranja (očekivana razina ostatka, tri ili pet puta i 10 puta veća razina od očekivane razine ostatka). Pri utvrđivanju pojedinačne doze sastavlja se teoretski obrok hrane.

6.5. Učinci industrijske prerade i/ili domaće pripreme

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Odluka o tome treba li provesti studije ovisi o:
– značaju namirnice u ljudskoj prehrani ili krmiva u hranidbi životinja,
– razini ostatka u biljci ili biljnom proizvodu koji se prerađuje,
– fizikalno-kemijskim svojstvima aktivne tvari ili relevantnih metabolita i
– mogućnosti da se nakon prerade bilja ili biljnih proizvoda naiđe na produkte razgradnje koji su od toksikološkog značaja.
Studije ponašanja ostataka u preradi obično nisu potrebne ako u bilju ili biljnom proizvodu koje će se prerađivati nisu prisutni značajni ili analitički odredivi ostaci, ili ako je teoretski najveći dnevni unos manji od 10% ADI. Osim toga, studije ponašanja ostataka u preradi obično nisu potrebne za bilje ili biljne proizvode koji se uglavnom jedu sirovi, osim onih koji imaju nejestive dijelove, kao što su citrusi, banane ili kivi, za koje se mogu zahtijevati podaci o raspodjeli ostatka u kori ili mesu ploda.
Izraz »značajni ostaci« općenito se odnosi na ostatke iznad 0,1 mg/kg. Ako sredstvo ima visoku akutnu toksičnost i/ili niski ADI, mora se razmotriti provođenje studije za odredive ostatke ispod 0,1 mg/kg.
Studije o učincima na vrstu ostatka obično nisu potrebne ako se primjenjuju samo jednostavne fizičke radnje kao što su pranje, rezanje ili tiještenje (koje ne uključuju promjenu temperature bilja ili biljnog proizvoda).

6.5.1. Učinci na vrstu ostataka

Cilj istraživanja

Cilj ovih studija jest utvrditi da li tijekom prerade sirovih proizvoda nastaju produkti razgradnje ili reakcije ostataka, za koje je potrebna odvojena procjena rizika.

Uvjeti istraživanja

Ovisno o razini i kemijskim svojstvima ostataka u sirovinama za preradu, istražuje se, ukoliko je potrebno, niz tipičnih slučajeva hidrolize simuliranjem relevantnih postupaka prerade. Osim hidrolize, može biti potrebno istražiti i učinke drugih postupaka, ako svojstva aktivne tvari ili metabolita ukazuju da bi, kao posljedica tih postupaka, mogli nastati toksikološki značajni produkti razgradnje. Studije se obično provode s radioaktivno obilježenim oblikom aktivne tvari.

6.5.2. Učinci na razinu ostataka

Cilj istraživanja

Glavni ciljevi ovih studija su sljedeći:
– utvrditi količinsku raspodjelu ostataka u proizvodima različitih faza prerade i konačnim proizvodima, te procijeniti faktore prijenosa,
– omogućiti realniju procjenu unosa ostataka preko hrane.

Uvjeti istraživanja

Studije ponašanja ostataka u preradi trebaju predstavljati pripremu u domaćinstvu i/ili stvarnu industrijsku preradu.
Potrebno je provesti niz osnovnih studija rasporeda ostataka koji su posljedica tipičnog postupka prerade pojedinog bilja ili biljnih proizvoda koji sadrže značajne ostatke.
Odabir tih tipičnih postupaka mora se opravdati. Tehnologija primijenjena u studijama ponašanja ostataka u preradi trebala bi što je moguće više odgovarati stvarnim uvjetima koji se obično primjenjuju u praksi.
Prikazuje se i dostavlja koncentracija ostataka u svim proizvodima različitih faza prerade i konačnim proizvodima i moguće faktore njihova prijenosa.
Ako prerađeni biljni proizvodi imaju važnu ulogu u prehrani i ako osnovne studije rasporeda ostataka u bilju ili biljnim proizvodima (»bilančna studija«) ukazuju da bi moglo doći do značajnog prijenosa ostataka u prerađene proizvode, provode se tri dodatne studije kako bi se odredila koncentracija ostataka ili čimbenici razrjeđivanja ili koncentriranja.

6.6. Ostaci u plodoredu

Cilj istraživanja

Cilj ovih studija je omogućiti procjenu mogućih ostataka u plodoredu.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Ako podaci koji su dobiveni sukladno odredbama podtočke 7.1 dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika ili podtočke 9.1 dijela A Priloga I. Pravilnika o dokumentaciji za ocjenu i registraciju sredstava za zaštitu bilja pokazuju da značajna količina ostataka (>10% primijenjene aktivne tvari računajući kao zbroj nepromijenjene aktivne tvari i njenih relevantnih metabolita ili produkata razgradnje) ostaje u tlu ili u biljnom materijalu, kao što su slama ili organski materijal do trenutka sijanja ili sadnje mogućih sljedećih poljoprivrednih kultura u plodoredu, što bi moglo dovesti do toga da u sljedećim poljoprivrednim kulturama u trenutku žetve koncentracija ostataka bude iznad granice određivanja (GO), treba procijeniti opasnost od prijenosa ostataka. Pri tome treba razmotriti vrstu ostataka u sljedećim poljoprivrednim kulturama u plodoredu i barem teoretski procijeniti razinu tih ostataka. Ako se ne može isključiti mogućnost pojave ostataka u poljoprivrednim kulturama, provode se studije metabolizma i raspodjele, te se prema potrebi obavljaju pokusi u polju.

Uvjeti istraživanja

Ako se napravi teoretska procjena ostataka u poljoprivrednim kulturama, moraju se dostaviti detaljni podaci i obrazloženje.
Istraživanja metabolizma i raspodjele, te ako su potrebni, pokusi u polju, obavljaju se na kulturama karakterističnima za uobičajenu poljoprivrednu praksu.

6.7. Predložene maksimalno dopuštene koncentracije ostataka sredstva (MDK) i definicija ostataka

Dostavlja se obrazloženje za predložene MDK, uključujući detaljan opis korištenih statističkih metoda.
Pri odlučivanju koje će se aktivne tvari definirati kao ostatak, uzima se u obzir njihov toksikološki značaj, predviđene koncentracije i primjenjivost predloženih analitičkih metoda u svrhu post-registracijske kontrole i sustavnog praćenja (monitoringa).

6.8. Predložene karence za predviđenu uporabu ili zabrana uporabe stočne hrane u danima ili vrijeme uskladištenja u slučaju uporabe nakon žetve

Detaljno obrazloženje se dostavlja za sve prijedloge.

6.9. Procjena moguće i stvarne izloženosti putem prehrane i drugih načina izloženosti

Mora se napraviti realni izračun unosa putem prehrane. Izračun se radi postupno, dobivajući sve realnije prognoze unosa ostataka. Ukoliko je potrebno, uzimaju se u obzir i drugi izvori izloženosti, kao što su ostaci nakon primjene lijekova ili veterinarskih lijekova.

6.10. Sažeti prikaz i ocjena ponašanja ostataka

Mora se napraviti sažetak i ocjena svih podataka iz točke 6. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika. Formu sažetka i ocjenu određuje nadležna uprava.
Oni obuhvaćaju iscrpnu i kritičku ocjenu tih podataka sačinjenu u okviru relevantnih mjerila i smjernica za ocjenjivanje i odlučivanje, s posebnim osvrtom na moguće ili stvarne rizike za ljude i životinje te na opseg, kakvoću i pouzdanost baze podataka.
Posebno se opisuje toksikološki značaj svih metabolita u životinjama koje nisu sisavci.
Mora se pripremiti shematski prikaz metaboličkih putova u bilju i životinjama, uz kratko objašnjenje raspodjele i kemijskih promjena do kojih dolazi.

7. Ponašanje aktivnih tvari u okolišu

Uvod

Dostavljene informacije, zajedno s podacima koji su dostavljeni za jedno ili više sredstava koji sadrže aktivnu tvar, moraju biti dovoljni da omoguće procjenu ponašanja aktivne tvari u okolišu, te procjenu ugroženosti vrsta koje ne pripadaju ciljanoj skupini, a koje bi mogle biti izložene aktivnoj tvari, njenim metabolitima, produktima razgradnje ili reakcije, ako su značajni u toksikološkom ili ekološkom smislu.
Dostavljene informacije o aktivnoj tvari, zajedno s drugim bitnim informacijama o sredstvima koja sadrže aktivnu tvar naročito moraju omogućiti:
– donošenje odluke o mogućem uvrštenju aktivne tvari na Popis,
– utvrđivanje odgovarajućih uvjeta ili ograničenja u svezi sa svakim uvrštenjem na Popis,
– razvrstavanje aktivne tvari s obzirom na opasnost,
– utvrđivanje simbola opasnosti, znakova opasnost, oznaka upozorenja i oznaka obavijesti u svrhu zaštite ljudi, životinja i okoliša koji moraju biti naznačeni na ambalaži (u pakiranju),
– predviđanje raspodjele, zadržavanja i ponašanja aktivne tvari i relevantnih metabolita, produkata razgradnje i reakcije u okolišu kao i vremensko trajanje tih procesa,
– utvrđivanje vrsta i populacija koje ne pripadaju ciljanoj skupini, a koje su ugrožene zbog moguće izloženosti, i
– utvrđivanje mjera koje treba poduzimati kako bi se smanjilo zagađenje okoliša i utjecaj na vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini.
Mora se dostaviti detaljni opis (specifikacija) korištenog materijala, kako je predviđeno podtočkom 1.11. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika. Ako se istražuje aktivna tvar, mora se upotrijebiti materijal koji po specifikaciji odgovara materijalu koji će se upotrebljavati u proizvodnji sredstva koji se registra, osim kad se koristi radioaktivno obilježeni materijal.
Ako se u istraživanjima upotrebljava aktivna tvar proizvedena u laboratoriju ili u sustavu probne proizvodnje, istraživanja se ponavljaju s tehničkom aktivnom tvari, osim ako se može dokazati da je, za potrebe ekološkog istraživanja i ocjenjivanja, materijal jednak.
Ako se upotrebljava radioaktivno obilježeni materijal, oznake radioaktivnosti se postavljaju na mjesta (jedno ili više, prema potrebi) koja omogućuju razjašnjenje metaboličkih putova i putova razgradnje i lakše istraživanje raspodjele aktivne tvari i njenih metabolita, produkata reakcije i razgradnje u okolišu.
Ako je potrebno provest će se odvojena istraživanja metabolita, produkata razgradnje ili reakcije, ako oni mogu predstavljati značajan rizik za organizme koji ne pripadaju ciljanoj skupini odnosno za kakvoću vode, tla i zraka, te ako se njihov učinak ne može ocijeniti na temelju raspoloživih podataka koji se odnose na aktivnu tvar. Prije obavljanja takvih istraživanja, uzimaju se u obzir informacije iz točke 5 i 6. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika.
Istraživanja treba postaviti i podatke analizirati pomoću odgovarajućih statističkih metoda.
Dostavlja se iscrpni opis statističkih analiza (npr. za sve procjene treba navesti granicu pouzdanosti, treba dati točne p-vrijednosti, a ne samo navesti statističku značajnost).

7.1. Ponašanje aktivne tvari u tlu

Svi bitni podaci o vrsti i svojstvima tla koje je korišteno u istraživanju, uključujući pH vrijednost, udio organskog ugljika, kationski izmjenjivački kapacitet, tekstura tla i sposobnost zadržavanja vode pri pF = 0 i pF = 2,5 prilažu se u skladu s ISO standardima ili drugim međunarodnim standardima.
Mikrobna biomasa tla koja je korištena u laboratorijskim studijama razgradnje određuje se prije početka i na kraju istraživanja.
Preporučuje se koristiti ista tla tijekom svih laboratorijskih istraživanja.
Tla korištena u istraživanjima razgradnje ili pokretljivosti odabiru se na način da predstavljaju tipične vrste tla za različita područja u kojima se rabi aktivna tvar ili se njena primjena predviđa, te moraju biti takva da:
– obuhvaćaju različite udjele organskog ugljika, teksturne sastave tla i pH vrijednosti, i
– ako se na temelju drugih podataka očekuje da će razgradnja ili pokretljivost ovisiti o pH vrijednosti (npr. topljivost i brzina hidrolize – podtočka 2.7 i 2.8 dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika) obuhvaćaju sljedeće pH vrijednosti:
– 4,5 do 5,5
– 6 do 7, i
– 8 (približno).
Ako je moguće, koriste se svježi uzorci tla. Ako je neizbježno koristiti pohranjene uzorke tla, pohrana mora biti izvršena na pravilan način, mora biti vremenski ograničena i uvjeti pohrane moraju biti utvrđeni i priloženi. Uzorci tla pohranjeni duže vrijeme mogu se koristiti jedino za istraživanje adsorpcije i desorpcije.
Tlo odabrano za početak istraživanja ne bi smjelo imati ekstremne značajke što se tiče pokazatelja kao što su: tekstura tla, udio organskog ugljika i pH vrijednost.
Tlo treba prikupiti i njime rukovati u skladu s normom ISO 10381-6 (Kakvoća tla – Uzorkovanje – Upute za uzimanje uzorka, rukovanje i pohrana tla za ocjenu mikrobnih procesa u laboratoriju). Treba navesti i obrazložiti svako odstupanje.
Pokusi u polju se provode u uvjetima što sličnijima uobičajenoj poljoprivrednoj praksi na različitim vrstama tla i u tipičnim uvjetima za područje ili područja primjene. U slučaju pokusa u polju navode se vremenski uvjeti.

7.1.1. Način i brzina razgradnje

7.1.1.1. Način razgradnje

Cilj istraživanja

Dostavljeni podaci i informacije moraju omogućiti:
– utvrđivanje značenja pojedinih procesa razgradnje aktivne tvari (kemijska i biološka razgradnja),
– utvrđivanje pojedinih prisutnih komponenti koje u bilo kojem trenutku čine više od 10% količine dodane aktivne tvari, uključujući neekstrahirajuće ostatke,
– utvrđivanje i pojedinih prisutnih sastojaka koje čine manje od 10% količine dodane aktivne tvari,
– utvrđivanje udjela u TRR,
– utvrđivanje ostataka u tlu kojima su izložene ili kojima mogu biti izložene vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini.
7.1.1.1.1. Aerobna razgradnja

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Izvješće o putovima ili načinu razgradnje je obvezno, osim ako vrsta i način primjene sredstva koji sadrže aktivnu tvar isključuju zagađenje tla, kao što je primjena sredstva na uskladištenim proizvodima ili liječenje rana na drveću.

Uvjeti istraživanja

Moraju se priložiti podaci o putovima ili načinu razgradnje za pojedinu vrstu tla.
Rezultati koji pokazuju putove razgradnje trebaju se prikazati shematski, u obliku razmjera pojedinih količina koji pokazuju raspodjelu sredstava označenih radioaktivnim markerima kao funkciju vremena u odnosu na:
– aktivnu tvar,
– CO₂,
– hlapive spojeve koji nisu CO₂,
– utvrđene pojedinačne produkte razgradnje,
– neutvrđene tvari koje se mogu ekstrahirati, i
– ostatke u tlu koji se ne mogu ekstrahirati.
Istraživanje putova razgradnje mora uključivati sve moguće korake za utvrđivanje svojstava i količine ostataka koji se ne mogu ekstrahirati i koji nastaju nakon 100 dana, ako premašuju 70% primijenjene količine aktivne tvari. Tehnike i metode moraju se birati ovisno o svakom pojedinom slučaju. Ako uključeni spojevi nisu određeni, mora se dostaviti obrazloženje.
Istraživanje obično traje 120 dana, osim ako su nakon kraćeg razdoblja razine ostataka koji se ne mogu ekstrahirati i CO₂ takve da se mogu na pouzdani način ekstrapolirati na razdoblje od 100 dana.

Smjernice za istraživanje

Postupci za procjenu utjecaja pesticida na okoliš i ekotoksičnosti pesticida – SETAC⁵
______
⁵ Society of Environmental Toxicology and Chemistry (SETAC), 1995. Procedures for assesing the environmental fate and ecotoxicity of pesticides, ISBN 90-5607-002-9.

7.1.1.1.2. Dodatne studije

Anaerobna razgradnja

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Izvješće o anaerobnoj razgradnji obvezno se dostavlja, osim ako se može dokazati da sredstvo koje sadrži aktivnu tvar vjerojatno neće biti izloženo anaerobnim uvjetima.
Uvjeti istraživanja i smjernice za istraživanje
Primjenjuju se odredbe podtočke 7.1.1.1.1. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika.

Fotoliza na tlu

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Izvješće o fotolizi na tlu obvezno se dostavlja, osim ako se može dokazati da se aktivna tvar neće taložiti na površini tla.

Smjernice za istraživanje

Postupci za procjenu utjecaja pesticida na okoliš i ekotoksičnosti pesticida – SETAC
7.1.1.2. Brzina razgradnje
7.1.1.2.1. Laboratorijske studije

Cilj istraživanja

Studije o razgradnji u tlu trebale bi dati što je moguće bolje procjene vremena potrebnog za razgradnju 50% i 90% (DT_50lab i DT_90lab) aktivne tvari i relevantnih metabolita, produkata razgradnje i reakcije u laboratorijskim uvjetima.

Aerobna razgradnja

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Izvješće o brzini razgradnje u tlu obvezno se mora dostaviti, osim ako vrsta i način primjene sredstava koji sadrže aktivnu tvar isključuju zagađenje tla, kao što je primjena na uskladištenim proizvodima ili liječenje rana na drveću.

Uvjeti istraživanja

Dostavlja se izvješće o stupnju aerobne razgradnje aktivne tvari u tri dodatne vrste tla, pored onih koje su navedene u podtočki 7.1.1.1.1. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika.
Do izrade konačnog modela za ekstrapolaciju stupnja razgradnje na nižim temperaturama, mora se na jednoj vrsti tla na kojima se istraživala razgradnja pri 20 °C provesti dodatno istraživanje pri 10 °C, kako bi se istražio utjecaj temperature na razgradnju.
Istraživanje obično traje 120 dana, osim ako se prije isteka tog razdoblja razgradi više od 90% aktivne tvari.
Slične studije za tri vrste tla dostavljaju se za sve relevantne metabolite, produkte razgradnje i reakcije koji nastaju u tlu i koji u bilo kojem trenutku tijekom istraživanja čine više od 10% količine dodane aktivne tvari, osim ako su se njihove vrijednosti DT50 mogle odrediti na temelju rezultata studija o razgradnji aktivne tvari.

Smjernice za istraživanje

Postupci za procjenu utjecaja pesticida na okoliš i ekotoksičnosti pesticida – SETAC

Anaerobna razgradnja

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Ako se istraživanje anaerobne razgradnje mora provesti sukladno podtočki 7.1.1.1.2 dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika, prilaže se brzina anaerobne razgradnje aktivne tvari.

Uvjeti istraživanja

Brzina anaerobne razgradnje aktivne tvari istražuje se u tlu koje je korišteno za studiju o anaerobnoj razgradnji provedenoj sukladno podtočki 7.1.1.1.2. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika.
Istraživanja uobičajeno traju 120 dana, osim ako se više od 90% aktivne tvari razgradi prije isteka tog razdoblja.
Slične studije se dostavljaju za jednu vrstu tla, za sve relevantne metabolite, produkte razgradnje i reakcije koji nastaju u tlu i koji u bilo kojem trenutku tijekom istraživanja čine više od 10% količine dodane aktivne tvari, osim ako su se njihove vrijednosti DT₅₀ mogle odrediti na temelju rezultata studija o razgradnji aktivne tvari.

Smjernice za istraživanje

Postupci za procjenu utjecaja pesticida na okoliš i ekotoksičnosti pesticida – SETAC.
7.1.1.2.2. Pokusi u polju

Studije razgradnje u tlu

Cilj istraživanja

Studije razgradnje u tlu trebaju odrediti vrijeme potrebno za razgradnju 50% i 90% (DT_50f i DT_90f) aktivne tvari u polju. Dostavljaju se informacije o metabolitima, produktima razgradnje i reakcije.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Testovi se provode u uvjetima kada je vrijednost DT_50lab, utvrđena na temperaturi od 20 °C i pri udjelu vlage u tlu povezanom s pF od 2 do 2,5 (podtlak), veći od 60 dana.
Ako je sredstvo koje sadrži aktivnu tvar namijenjeno uporabi u hladnim klimatskim uvjetima, testovi se provode kada je DT_50lab, utvrđen na temperaturi od 10 °C i pri udjelu vlage u tlu povezanom s pF od 2 do 2,5 (podtlak), veći od 90 dana.

Uvjeti istraživanja

Pojedinačne studije o nizu tipičnih tala (obično četiri različite vrste) moraju se provoditi sve dok se ne razgradi > 90% upotrijebljene količine aktivne tvari. Studije traju najdulje 24 mjeseca.

Smjernice za istraživanje

Postupci za procjenu utjecaja pesticida na okoliš i ekotoksičnosti pesticida – SETAC.

Studije ostataka u tlu

Cilj istraživanja

Studije o ostacima u tlu trebaju dati procjene količina ostataka u tlu u vrijeme žetve ili berbe ili u vrijeme sijanja ili sadnje sljedeće kulture u plodoredu.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Studije o ostacima u tlu dostavljaju se kada je DT50lab veći od jedne trećine razdoblja između primjene i žetve i kada može doći do apsorpcije u sljedećoj kulturi u plodoredu. Podatke nije potrebno priložiti ako se ostaci u tlu u vrijeme žetve ili sadnje kulture mogu pouzdano procijeniti na temelju podataka iz studija o razgradnji u tlu ili ako se može dokazati da ti ostaci ne mogu biti fitotoksični za kulture u plodoredu ili u tim kulturama ostaviti ostatke iznad MDK.

Uvjeti istraživanja

Pojedinačne studije moraju se provoditi sve do trenutka žetve ili vremena sijanja ili sadnje kultura, izuzev ako se > 90% upotrijebljene količine razgradilo.

Smjernice za istraživanje

Postupci za procjenu utjecaja pesticida na okoliš i ekotoksičnosti pesticida – SETAC.

Istraživanje nakupljanja u tlu

Cilj istraživanja

Testovi trebaju dati dovoljno podataka za procjenu mogućeg nakupljanja ostataka aktivne tvari i relevantnih metabolita, produkata razgradnje i reakcije nakon višegodišnje uzastopne primjene.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Ako se na temelju studija o razgradnji u tlu utvrdi da je DT_90f dulji od jedne godine i ako je predviđena višekratna primjena, bilo u istom vegetacijskom razdoblju ili sljedećih godina, mora se istražiti mogućnost nakupljanja ostataka u tlu i razina pri kojoj se postiže najveća koncentracija, osim ako se pouzdane informacije mogu dobiti nekim računskim modelom ili drugim odgovarajućim procjenjivanjem.

Uvjeti istraživanja

Dugoročni pokusi u polju provode se na dva odgovarajuća tla uz višekratnu primjenu sredstva.
Prije provođenja ovih studija podnositelj zahtjeva mora od nadležne uprave tražiti suglasnost o vrsti studije koju namjerava provesti.

7.1.2. Adsorpcija i desorpcija

Cilj istraživanja

Dostavljeni podaci i informacije moraju biti dostatni za utvrđivanje koeficijenta adsorpcije aktivne tvari i relevantnih metabolita, produkata razgradnje i reakcije.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Izvješće o studijama obvezno se dostavlja, osim ako vrsta i način primjene sredstva koji sadrže aktivnu tvar isključuje mogućnost zagađenja tla, kao što je primjena na uskladištenim proizvodima ili liječenje rana na drveću.

Uvjeti istraživanja

Dostavljaju se izvješća o studijama za četiri tipa tla.
Slične studije, za najmanje tri vrste tala, dostavljaju se i za sve relevatne metabolite, produkte razgradnje i reakcije koji u bilo kojem trenutku tijekom razgradnje u tlu čine više od 10% količine dodane aktivne tvari.

Smjernica za istraživanje

OECD metoda 106.

7.1.3. Pokretljivost u tlu

7.1.3.1. Studije ispiranja u stupcu kolone tla

Cilj istraživanja

Testom treba dobiti podatke dovoljne za ocjenu pokretljivosti i mogućeg ispiranja aktivne tvari te relevantnih metabolita, produkata razgradnje i reakcija.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Provode se istraživanja na četiri vrste tla ako istraživanjima adsorpcije i desorpcije koja su propisana podtočkom 7.1.2 dijela A priloga I. nije moguće dobiti pouzdane vrijednosti koeficijenata adsorpcije.
Smjernice za istraživanje
Postupci za ocjenu utjecaja pesticida na okoliš i ekotoksičnosti pesticida – SETAC
7.1.3.2. Ispiranje – raspored koncentracijskog profila ostataka u stupcu kolone tla

Cilj istraživanja

Test treba dati dovoljno podataka potrebnih za procjenu pokretljivosti i mogućeg ispiranja relevantnih metabolita, produkata razgradnje i reakcije.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Istraživanja su obvezna, izuzev ako:
– vrsta i način primjene sredstva koji sadrže aktivnu tvar isključuju mogućnost zagađenja tla, kao što je primjena na uskladištenim proizvodima ili liječenje rana na drveću, ili
– je provedena posebna studija za metabolite, produkte razgradnje ili reakcije sukladno podtočki 7.1.2 ili 7.1.3.1. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika.

Uvjeti istraživanja

Razdoblje starenja treba odrediti na temelju pregleda uzoraka razgradnje aktivne tvari i metabolita kako bi se osiguralo da u trenutku ispiranja bude prisutan stvarni spektar metabolita.

Smjernice za istraživanje

Postupci za ocjenu utjecaja pesticida u okolišu i ekotoksičnosti pesticida – SETAC.
7.1.3.3. Lizimetrijske studije ili studije ispiranja u polju

Cilj istraživanja

Test treba dati podatke o:
– pokretljivosti u tlu,
– mogućem ispiranju u podzemne vode,
– mogućoj raspodjeli u tlu.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Odluka o provođenju lizimetrijskih studija ili studija ispiranja u polju donosi se temeljem stručne prosudbe, uzimajući u obzir rezultate studija o razgradnji i drugih studija o pokretljivosti te očekivane koncentracije u podzemnim vodama (PEC_GW) izračunate u skladu s točkom 9. dijela A Priloga I. Pravilnika o dokumentaciji za ocjenu i registraciju sredstava za zaštitu bilja. Vrstu i uvjete potrebnih istraživanja treba dogovoriti s nadležnom upravom.

Uvjeti testiranja

Pokusi se moraju postaviti i pojedinačne studije provesti tako da se osigura da dobiveni rezultati mogu biti upotrijebljeni u svrhe procjene.
Studije bi trebale obuhvaćati najgore moguće slučajeve, uzimajući u obzir vrstu tla, klimatske uvjete, količinu primjene te učestalost i godišnje doba primjene.
Voda koja se cijedi iz stupaca tla mora se analizirati u odgovarajućim vremenskim razmacima, dok se ostaci u biljnom materijalu moraju odrediti u trenutku žetve. Ostaci u profilu tla, u najmanje pet slojeva, moraju se odrediti po završetku pokusnog rada. Mora se izbjegavati uzorkovanje tla u međuvremenu, jer odstranjivanje bilja (osim kod žetve prema uobičajenoj poljoprivrednoj praksi) i tla unakrsno utječu na proces ispiranja.
Oborine, temperatura tla i zraka se bilježe u redovitim vremenskim razmacima (najmanje jednom tjedno).

Lizimetrijske studije

Uvjeti istraživanja

Najmanja dubina lizimetra mora biti 100 cm; njihova najveća dubina bi trebala biti 130 cm. Presjek tla ne smije biti oštećen. Temperature tla moraju biti slične temperaturama u polju. Ukoliko je potrebno, mora se primijeniti dodatno natapanje kako bi se osigurao optimalni rast bilja i kako bi se osiguralo da infiltracija vode bude u količini sličnoj onoj u područjima za koja se traži registracija.

Studije ispiranja u polju

Uvjeti istraživanja

Dostavljaju se podaci o stanju podzemnih voda na pokusnim poljima. Ako se tijekom istraživanja primijete raspukline u tlu, to se mora u cijelosti opisati.
Velika pozornost se mora posvetiti broju i mjestu uređaja za sakupljanje vode. Postavljanje tih uređaja u tlo ne bi smjelo pogodovati stvaranju putova protjecanja.

Smjernice za istraživanje

Postupci za ocjenu utjecaja pesticida na okoliš i ekotoksičnosti – SETAC.

7.2. Ponašanje aktivne tvari u vodi i zraku

Cilj istraživanja

Dostavljene informacije i podaci, zajedno s onima koji su dostavljeni za jedno ili više sredstava koja sadrže aktivnu tvar, te druge bitne informacije, moraju biti dovoljne da se utvrdi ili procijeni:
– postojanost u vodenim sustavima (uključujući raspodjelu između vode i sedimenta)
– razina opasnosti za vodu, organizme koji žive u sedimentu i zrak (po Henry zakonu)
– moguće onečišćenje površinskih i podzemnih voda.

7.2.1. Način i brzina razgradnje u vodenim sustavima (koje nije obuhvaćeno podtočkom 2.9 dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika)

Cilj istraživanja

Dostavljeni podaci i informacije moraju omogućiti:
– utvrđivanje važnosti pojedinih procesa razgradnje aktivnih tvari (kemijska i biološka razgradnja),
– utvrđivanje pojedinih prisutnih sastojaka, ako je moguće,
– utvrđivanje relativnih udjela prisutnih sastojaka i njihova raspodjela u vodi, uključujući suspendirane čestice i sediment, i
– utvrđivanje ekotoksikološki značajnih ostataka kojima su izložene ili mogu biti izložene vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini.
7.2.1.1. Hidrolitička razgradnja

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Istraživanja se obvezno provode za sve relevantne metabolite, produkte razgradnje i reakcije koji u bilo kojem trenutku predstavljaju više od 10% količine aktivne tvari, osim ako istraživanje provedeno sukladno podtočki 2.9.1. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika daje dovoljno podataka o njihovoj razgradnji.

Uvjeti istraživanja i smjernice za istraživanje

Primjenjuju se odredbe podtočke 2.9.1 dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika.
7.2.1.2. Fotokemijska razgradnja

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Istraživanja se obvezno provode za sve metabolite, produkte razgradnje i reakcije koji u bilo kojem trenutku predstavljaju više od 10% količine aktivne tvari, osim ako istraživanje provedeno sukladno podtočki 2.9.2 i 2.9.3 dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika daje dovoljno podataka o njihovoj razgradnji.

Uvjeti istraživanja i smjernice za istraživanje

Primjenjuju se odredbe podtočke 2.9.2 i 2.9.3 dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika.
7.2.1.3. Biorazgradivost
7.2.1.3.1. Biorazgradivost
Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje
Istraživanja se obvezno provode, osim ako se prema odredbama propisa koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari ne zahtijevaju.

Smjernice za istraživanje

EZ metoda C4.
7.2.1.3.2. Studije vode i sedimenta
Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje
Podnosi se izvješće o provedenim istraživanjima, osim ako se može dokazati da neće doći do onečišćenje površinskih voda.

Smjernice za istraživanje

Postupci za ocjenu utjecaja pesticida na okoliš i njihove ekotoksičnosti – SETAC.
7.2.1.4. Razgradnja u zasićenoj zoni
Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje
Način i stupanj razgradnje aktivnih tvari i metabolita, produkata razgradnje i reakcije u zasićenoj zoni mogu pružiti korisne informacije o zadržavanju tih tvari u podzemnim vodama.

Uvjeti istraživanja

Odluku o tome jesu li ove informacije nužne treba donijeti na temelju stručne prosudbe. Prije provođenja ovih istraživanja podnositelj zahtjeva mora tražiti suglasnost nadležne uprave o vrsti studije.

7.2.2. Način i brzina razgradnje u zraku (koje nije obuhvaćeno podtočkom 2.10. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika)

Smjernice su u izradi.

7.3. Definicija ostatka

S obzirom na kemijski sastav ostataka koji se pojavljuju u tlu, vodi ili zraku, a koji su posljedica primjene, ili predložene primjene sredstva koje sadrži aktivnu tvar, predlaže se definicija ostatka, uzimajući u obzir pronađene vrijednosti i njihov značaj u toksikološkom i ekološkom smislu.

7.4. Podaci o praćenju

Dostavljaju se podaci o praćenju ponašanja aktivne tvari i metabolita, produkata razgradnje i reakcije.

8. Ekotoksikološke studije

Uvod

Dostavljene informacije, zajedno s informacijama o jednom ili više sredstava koji sadrže aktivnu tvar, moraju omogućiti procjenu utjecaja na vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini (floru i faunu), a mogle bi biti ugrožene zbog izloženosti aktivnoj tvari, njenim metabolitima, produktima razgradnje i reakcije koje su u značajnim koncentracijama prisutne u okolišu. Do utjecaja može doći nakon jednokratne, produžene ili višekratne izloženosti i on može biti povratan i nepovratan.
Dostavljene informacije o aktivnoj tvari, zajedno s drugim bitnim informacijama, kao i onima o jednom ili više sredstava koji je sadrže, naročito moraju omogućiti:
– donošenje odluke o mogućem uvrštenju aktivne tvari na Popis,
– utvrđivanje odgovarajućih uvjeta i ograničenja u svezi sa svakim uvrštenjem aktivne tvari na Popis,
– procjenu kratkoročnih i dugoročnih rizika za vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini-populacije, zajednice i procese, prema potrebi,
– razvrstavanje aktivne tvari s obzirom na opasnost,
– utvrđivanje mjera opreza u cilju zaštite vrsta koje ne pripadaju ciljanoj skupini, i
– utvrđivanje simbola opasnosti, znakova opasnosti, oznaka upozorenja i oznaka obavijesti u svrhu zaštite ljudi, životinja i okoliša koji moraju biti naznačeni na ambalaži (u pakiranju).
Potrebno je izvijestiti o svim potencijalno štetnim učincima koji su utvrđeni tijekom rutinskih ekotoksikoloških istraživanja te je potrebno provesti i prijaviti, ako to zahtijeva nadležna uprava, dodatna istraživanja za koja se pokaže da su potrebna za istraživanje mogućih mehanizama i procjenu značaja tih učinaka. Dostavljaju se svi raspoloživi biološki podaci i informacije koje su bitne za procjenu ekotoksikoloških osobina aktivne tvari.
Informacije o ponašanju u okolišu, dobivene i dostavljene sukladno podtočki 7.1. do 7.4. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika, kao i informacije o količini ostataka u bilju koje su dobivene i dostavljene sukladno točki 6. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika, od ključne su važnosti za procjenu utjecaja na vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini, jer zajedno s informacijama o vrsti sredstva i načinu njegove primjene određuju vrstu i opseg moguće izloženosti. Toksikokinetičke i toksikološke studije i informacije dostavljene sukladno podtočki 5.1. do 5.8. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika pružaju bitne informacije o toksičnosti za kralježnjake i o mehanizmima djelovanja.
Podaci se trebaju statistički obraditi. Dostavlja se iscrpni opis statističkih analiza (npr. za sve procjene treba navesti granicu pouzdanosti, treba dati točne p-vrijednosti, a ne samo navesti statističku značajnost).

Istraživana tvar

Dostavlja se podrobni opis (specifikacija) korištenog materijala, kako je predviđeno podtočkom 1.11. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika. Ako se istražuje aktivna tvari, mora se upotrijebiti materijal koji po specifikaciji odgovara materijalu koji će se upotrebljavati u proizvodnji sredstva koje se registra, osim kad se koristi radioaktivno obilježeni materijal.
Ako se u istraživanjima upotrebljava aktivna tvar proizvedena u laboratoriju ili u sustavu probne proizvodnje, istraživanja se moraju ponoviti s tehničkom aktivnom tvari, osim ako se može dokazati da je, za potrebe ekotoksikološkog istraživanja i ocjenjivanja, istraživana tvar koja je korištena jednaka. U slučaju nesigurnosti, treba predložiti odgovarajuće testove provjere koji će služiti kao podloga za donošenje odluke o eventualnoj potrebi za ponavljanjem istraživanja.
U slučaju istraživanja kod kojih se doze primjenjuju tijekom određenog vremenskog razdoblja, treba ih uzimati iz iste serije (šarže) aktivne tvari, ako to njena stabilnost dopušta.
Uvijek kada istraživanje uključuje primjenu različitih doza mora se izvijestiti o odnosu između doza i štetnih učinaka.
Za sva istraživanja u kojima se aktivna tvar primjenjuje umiješana u hranu, moraju se navesti podaci o prosječnoj postignutoj dozi uključujući dozu u mg/kg tjelesne težine. Ako se primjenjuje doziranje putem prehrane, pokusna smjesa se mora ravnomjerno rasporediti u prehrani i analitički kontrolirati.
Treba provesti odvojene studije metabolita, produkata razgradnje i reakcija ako ti produkti mogu predstavljati značajan rizik za organizme koji ne pripadaju ciljanoj skupini i ako se njihov učinak ne može ocijeniti na temelju raspoloživih podataka koji se odnose na aktivnu tvar. Pri obavljanju takvih istraživanja treba uzeti u obzir odredbe točke 5., 6. i 7. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika.

Pokusni organizmi

Kako bi se lakše ocijenio značaj rezultata pokusa, uključujući procjenu stvarne toksičnosti i čimbenika koji utječu na toksičnost, u različitim testovima trebalo bi kod svake relevantne vrste koristiti soj ili vrstu istog registriranog podrijetla.

8.1. Učinci na ptice

8.1.1. Akutna oralna toksičnost

Cilj istraživanja

Testom treba utvrditi LD50 vrijednosti, najnižu smrtnu dozu, vrijeme učinka i oporavka i NOEL, uključujući relevantne makroskopske patološke nalaze.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Istražuju se mogući učinci aktivne tvari na ptice, osim ako je aktivna tvar namijenjena samo za primjenu u sredstvima koja se rabe isključivo u zatvorenim prostorima (npr. u staklenicima ili u skladištima hrane).

Uvjeti istraživanja

Određuje se akutna oralna toksičnost aktivne tvari za prepelice (japansku prepelicu – Coturnix coturnix japonica ili virdžinijsku prepelicu – Colinus virginianus) ili za divlju patku (Anas platyrhynchos). Najveća doza pri testiranju ne treba biti veća od 2000 mg/kg tjelesne težine.

Smjernice za istraživanje

Postupci za procjenu utjecaja pesticida na okoliš i ekotoksičnosti pesticida⁶ – SETAC.

____

⁶ Society of Environmental Toxicology and Chemistry (SETAC), 1995. Procedures for assesing the environmental fate and ecotoxicity of pesticides, ISBN 90-5607-002-9.

8.1.2. Kratkotrajna oralna toksičnost

Cilj istraživanja

Test bi trebao dati podatke o kratkotrajnoj oralnoj toksičnosti aktivne tvari u hrani (vrijednosti LC50, najnižoj smrtnoj koncentraciji (LLC), NOEC, vremenu učinka i oporavka) i uključivati relevantne makroskopske patološke nalaze.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Provodi se petodnevno testiranje toksičnosti za ptice pri unosu aktivne tvari s hranom, osim ako je dostavljeno izvješće sukladno odredbama podtočke 8.1.3 dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika. Ako je akutni oralni NOEL 500 mg/kg tjelesne težine ili ako je kratkotrajni NOEC < 500 mg/kg hrane, test se mora obaviti na još jednoj vrsti.

Uvjeti istraživanja

Istraživanje se prvo mora obaviti na prepelici ili divljoj patki. Ako se mora testirati druga vrsta, ona ne bi smjela biti srodna prvoj testiranoj vrsti.

Smjernice za istraživanje

Test se mora izvesti u skladu s OECD metodom 205.

8.1.3. Subkronična toksičnost i utjecaj na razmnožavanje

Cilj istraživanja

Test bi trebao dati podatke o subkroničnoj toksičnosti aktivne tvari i toksičnosti za reprodukciju ptica.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Istražuje se subkronična i reproduktivna toksičnost aktivne tvari za ptice, osim ako se može dokazati stalna ili višekratna izloženost odraslih ptica ili izloženosti gnijezda u vrijeme razmnožavanja.

Smjernice za istraživanje

Test se mora izvesti u skladu s OECD metodom 206.

8.2. Učinci na vodene organizme

Za svaku aktivnu tvar dostavljaju se podaci iz testova koji su navedeni u podtočki 8.2.1., 8.2.4. i 8.2.6. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika, čak i kada se ne očekuje da bi sredstva koja sadrže aktivnu tvar mogla dospjeti do površinskih voda u predloženim uvjetima primjene.
Dostavljeni podaci se moraju potkrijepiti analitičkim podacima o koncentracijama istraživane tvari u pokusnom mediju.

8.2.1. Akutna toksičnost za ribe

Cilj istraživanja

Test bi trebao dati podatke o akutnoj toksičnosti (LC₅₀) i pojedinosti o uočenim učincima.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Test se obvezno mora provesti.

Uvjeti istraživanja

Akutna toksičnost aktivne tvari određuje se za pastrvu (Oncorhynchus mykiss) i za jednu vrstu toplovodnih riba. Ako se moraju obaviti istraživanja metabolita, produkata razgradnje i reakcije, koristi se ona vrsta koja se u pokusima s aktivnom tvari pokazala osjetljivijom.

Smjernice za istraživanje

Test se provodi u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari, metoda C1.

8.2.2. Kronična toksičnost za ribe

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Studije kronične toksičnosti se moraju provesti izuzev ako se može dokazati da stalna ili višekratna izloženost riba nije moguća ili ako su na raspolaganju podaci o studijama u standardiziranom akvariju ili bazenu. (microsom ili mesocosm).
Test se odabire temeljem stručnog mišljenja.
Ako je aktivna tvar toksična ili postoji mogućnost izloženosti riba, podnositelj zahtjeva treba prije izvođenja tih studija dobiti suglasnost nadležne uprave o vrsti studije.
Test toksičnosti za ranu fazu razvoja ribe primjereno je provesti ako je BCF između 100 i 1000 ili ako je EC₅₀ aktivne tvari < 0,1 mg/l.
Testiranje svih životnih razvojnih stadija ribe je potrebno provesti kada je:
– BCF veći od 1000, a izlučivanje aktivne tvari tijekom 14-dnevnog razdoblja čišćenja manje od 95%, ili
– tvar je stabilna u vodi ili sedimentu (DT₉₀ > 100 dana).
Nije potrebno provesti test kronične toksičnosti na juvenilnoj ribi ako je proveden test toksičnosti za ranu fazu razvoja ribe ili test svih životnih stadija razvoja ribe. Test toksičnosti za ranu fazu razvoja ribe nije potrebno provesti ako je proveden test životnog stadija ribe.
 

8.2.2.1. Test kronične toksičnosti za juvenilni stadij ribe

Cilj istraživanja

Testom se dobiju podaci o učincima na rast, granične smrtne razine i granične razine učinka, NOEC, te druge pojedinosti glede utjecaja na juvenilni stadij ribe.

Uvjeti istraživanja

Test se mora obaviti na juvenilnoj kalifornijskoj pastrvi nakon 28-dnevne izloženosti aktivnoj tvari. Moraju se dobiti podaci o učincima na rast i ponašanje.

8.2.2.2. Test toksičnosti za rani stadij razvoja ribe

Cilj istraživanja

Testom se trebaju dobiti podaci o učincima na rast, razvoj i ponašanje, NOEC i druge pojedinosti glede utjecaja na rani stadij razvoja ribe.

Smjernica za istraživanje

Test se provodi u skladu s OECD metodom 210.
8.2.2.3. Test svih životnih razvojnih stadija ribe

Cilj istraživanja

Testom se moraju dobiti podaci o učincima na razmnožavanje roditeljske generacije i viabilnost potomstva.

Uvjeti istraživanja

Prije provođenja ovih istraživanja podnositelj zahtjeva mora od nadležne uprave dobiti suglasnost o vrsti i uvjetima istraživanja.

8.2.3. Biokoncentracija u ribama

Cilj istraživanja

Testom se trebaju dobiti podaci za određivanje BCF u uvjetima ravnoteže, podaci o konstanti brzine unosa i brzine izlučivanja, izračunati za svaku istraživanu tvar, te granice pouzdanosti.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Dostavlja se izvješće o provedenom istraživanju biokoncentracijskog potencijala aktivne tvari, metabolita i produkata razgradnje i reakcije, za koje postoji vjerojatnost da se raspodijele u masno tkivo (kada je log p_ow ³ 3 – pogledati podtočku 2.8 dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika) ili druge relevantne pokazatelje biokoncentracije), osim ako se može dokazati da izloženost koja uzrokuje biokoncentraciju nije moguća.

Smjernica za istraživanje

Test se provodi u skladu s OECD metodom 305E.

8.2.4. Akutna toksičnost za vodene beskralježnjake

Cilj istraživanja

Testom se treba odrediti 24-satna i 48-satna akutna toksičnost aktivne tvari, izražena kao EC50 imobilizacije, te najveću koncentraciju koja ne uzrokuje imobilizaciju.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Uvijek se mora odrediti akutna toksičnost za vrste iz roda Daphnia (poželjno za Daphnia magna). Ako će se sredstva koja sadrže aktivnu tvar upotrebljavati izravno na površinskim vodama, dostavljaju se dodatni podaci o najmanje jednoj reprezentativnoj vrsti iz svake od sljedećih skupina: vodeni kukci, vodeni rakovi (vrste koje nisu srodne vrsti Daphnia magna) i vodeni puževi i školjke.

Smjernica za istraživanje

Test se provodi u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari, metoda C2.

8.2.5. Kronična toksičnost za vodene beskralježnjake

Cilj istraživanja

Testom se trebaju odrediti vrijednosti EC₅₀ za učinke kao što su imobilizacija i reprodukcija, te najveće koncentracije kod kojih se ne javljaju učinci na smrtnost (NOEC) i druga zapažanja o utjecaju na vodene organizme.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Određivanje kronične toksičnosti za vodene buhe iz roda Daphnia i za najmanje jednu značajniju vrstu iz skupine vodenih kukaca i iz skupine vodenih puževa i školjki je obvezno, osim ako se može dokazati da neće doći do stalne ili višekratne izloženosti.

Uvjeti istraživanja

Test s vodenim buhama iz roda Daphnia mora trajati 21 dan.

Smjernica za istraživanje

Test se provodi u skladu s OECD metodom 202, dio II.

8.2.6. Učinci na rast algi

Cilj istraživanja

Testom treba utvrditi vrijednosti EC50 za rast i brzinu rasta, NOEC i druga zapažanja o učincima na rast algi.
Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje
Određivanje utjecaja aktivne tvari na rast algi je obvezno.
Za herbicide se test provodi na još jednoj vrsti alge koja pripada drugoj taksonomskoj skupini.

Smjernica za istraživanje

Test se provodi u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari, metoda C3.

8.2.7. Učinci na organizme koji žive u sedimentu

Cilj istraživanja

Testom se dobiju podaci o učincima na preživljavanje i razvoj (uključujući učinke na pojavu odraslih oblika iz roda Chironomus), te EC₅₀ i NOEC.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Ako podaci o ponašanju aktivne tvari u okolišu, koji su propisani točkom 7. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika ukazuju da bi aktivna tvar mogla dospjeti i zadržati se u vodenom sedimentu, potrebna je stručna prosudba o tome da li treba izvesti test akutne ili kronične toksičnosti za sedimente. Stručna prosudba bi trebala utvrditi postoji li mogućnost da dođe do učinaka na beskralježnjake koji žive u sedimentima, uspoređujući EC₅₀ za vodene beskralježnjake iz podtočke 8.2.4 i 8.2.5 dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika sa razinama aktivne tvari u sedimentu koje se predviđaju prema podacima iz točke 9. dijela A Priloga I. Pravilnika o dokumentaciji za ocjenu i registraciju sredstava za zaštitu bilja.

Uvjeti istraživanja

Prije provođenja ovih istraživanja podnositelj zahtjeva mora od nadležne uprave dobiti suglasnost o vrsti i uvjetima istraživanja.

8.2.8. Vodeno bilje

Za herbicide je istraživanje utjecaja na vodeno bilje obvezno.
Prije provođenja ovih istraživanja podnositelj zahtjeva mora od nadležne uprave dobiti suglasnost o vrsti i uvjetima istraživanja.

8.3. Učinci na člankonošce

8.3.1. Pčele (Aphis melifera)

8.3.1.1. Akutna toksičnost

Cilj istraživanja

Testom se dobivaju podaci za određivanje akutne oralne i kontaktne LD₅₀ aktivne tvari.
Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje
Mora se istražiti mogući utjecaj na pčele, osim ako su sredstva koja sadrže aktivnu tvar namijenjena isključivo za primjenu u situacijama u kojima izloženost pčela nije moguća, kao što su:
– skladištenje hrane u zatvorenim prostorima,
– tretiranje sjemena sredstvom kontaktnog djelovanja,
– tretiranje tla sredstvom kontaktnog djelovanja,
– namakanje presadnica i lukovica sredstvom kontaktnog djelovanja,
– sredstva za zarašćivanje i liječenje rana (koja ne sadrže insekticid),
– rodenticidni mamci,
– primjena u staklenicima bez oprašivača.

Smjernica za istraživanje

Test se provodi u skladu s EPPO smjernicom 170.
8.3.1.2. Test istraživanja hranjenja legla pčela medarica

Cilj istraživanja

Testom se dobivaju podaci za procjenu mogućih opasnosti koje sredstva predstavljaju za ličinke pčela medarica.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Test se mora obvezno provesti kada aktivna tvar može djelovati kao regulator rasta kukaca, osim ako se može dokazati da izloženost pčelinjeg legla nije moguća.

Smjernica za istraživanje

Istraživanje se provodi u skladu s ICPBR metodom⁷

8.3.2. Ostali člankonošci

Cilj istraživanja

Testom se dobivaju podaci za ocjenu toksičnosti (letalni i subletalni učinci) aktivne tvari za odabrane vrste člankonožaca.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Moraju se istražiti učinci na kopnene člankonošce koji ne pripadaju ciljanoj skupini (npr. predatore ili parazite štetnih organizama). Informacije koje se dobiju za te vrste mogu se koristiti i za utvrđivanje moguće toksičnosti za druge vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini, a koje žive u istom okolišu. Ove su informacije obvezne za sve aktivne tvari, izuzev ako su sredstva koja sadrže aktivnu tvar predviđena isključivo za primjenu u situacijama u kojima člankonošci koji ne pripadaju ciljanoj skupini neće biti izloženi, kao npr:
– skladištenje hrane u zatvorenim prostorima,
– sredstva za zarašćivanje i liječenje rana,
– rodenticidni mamci.

Uvjeti istraživanja

Test se provodi najprije u laboratoriju, na umjetnom supstratu (tj. staklenoj pločici ili kremenskom pijesku, prema potrebi), osim ako se štetni učinci mogu jasno predvidjeti na temelju drugih istraživanja. U tim slučajevima, mogu se koristiti stvarni supstrati.
Test se provodi na dvije osjetljive standardne vrste, jednoj parazitskoj i jednoj predatorskoj grinji (npr. Aphidius rhopalosiphi i Typhlodromus pyri). Osim tih testova, moraju se izvesti testovi na još dvije dodatne vrste koje su relevantne za predviđenu primjenu tvari, po mogućnosti vrste predatora koji žive u zemlji i one koji žive u lišću.
Ako se kod vrsta koje su relevantne za predviđenu primjenu sredstva opaze učinci, mogu se obaviti dodatna istraživanja u kontroliranim uvjetima u polju. Pri odabiru relevantnih pokusnih vrsta trebalo bi slijediti prijedloge navedene u SETAC dokumentu o istraživanju pesticida na člankonošcima koji ne pripadaju ciljanoj skupini – Guidance document on regulatory testing procedures for pesticides with non-target arthropods.⁸
Pri testiranju se koristi količina koja je jednaka najvećoj količini predloženoj za primjenu na polju.
_______
⁷ P.A.Oomen, A. de Riujter i J. van der Steen. Method for honeybee brood feeding tests with insect growth-regulating insecticides. EPPO Bulletin, Volume 22, pp 613 to 616, 1992.
⁸ Sa seminara European standard Characteristics of beneficials Regulatory Testing (escort), 28. do 30. ožujka 1994, ISBN 0-95-22535-2-6.

Smjernica za istraživanje

Testiranje se mora provesti u skladu s odgovarajućim smjernicama koje ispunjavaju sve zahtjeve kako su navedeni u SETAC dokumentu – Smjernice za obavezne postupke pri istraživanju pesticida na člankonošcima koji ne pripadaju ciljanoj skupini
(SETAC – Guidance document on regulatory testing procedures for pesticides with non-target arthropods).

8.4. Učinci na gujavice

8.4.1. Akutna toksičnost

Cilj istraživanja

Istraživanjima se mora utvrditi LC50 aktivne tvari za gujavice i najveća koncentracija koja ne uzrokuje smrtnost i najniža koncentracija koja uzrokuje 100% smrtnost, uključujući učinke na morfologiju i ponašanje.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Istraživanje učinaka na gujavice se obvezno provodi ako se sredstva koja sadrže aktivnu tvar primjenjuju na tlo ili ako mogu dovesti do onečišćenja tla.

Smjernica za istraživanje

Test se mora izvesti u skladu s propisima o razvrstavanju, pakiranju i označavanju opasnih tvari, Dio C, Metoda C8, Toksičnost za gujavice, test na umjetnom tlu.

8.4.2. Subletalni učinci

Cilj istraživanja

Testom se treba utvrditi NOEC i podaci o učincima na rast, razmnožavanje i razvoj.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Kada se na temelju predloženog načina primjene sredstava koja sadrže aktivnu tvar ili na temelju podataka o njihovom ponašanju u tlu (DT₉₀ > 100 dana) može očekivati stalna ili višekratna izloženost gujavica aktivnoj tvari ili značajnoj količini metabolita, produkata razgradnje ili reakcije, potrebna je stručna prosudba kako bi se odlučilo o korisnosti istraživanja subletalnih učinaka.

Uvjeti istraživanja

Istraživanje se mora obaviti na vrsti Eisenia foetida.

8.5. Učinci na mikroorganizme iz tla koji ne pripadaju ciljanoj skupini

Cilj istraživanja

Istraživanje treba dati dovoljno podataka za ocjenu utjecaja aktivne tvari na aktivnost mikroorganizama u tlu u smislu pretvorbe dušika i mineralizacije ugljika.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Test se mora obaviti ako se sredstva koja sadrže aktivnu tvar primjenjuju na tlo ili ako mogu onečistiti tlo u stvarnim uvjetima primjene. Ako je aktivna tvar predviđena za primjenu u sredstvima za sterilizaciju tla, istraživanja se moraju izvoditi tako da se može mjeriti brzina oporavka mikrobiološke aktivnosti nakon tretiranja.

Uvjeti istraživanja

Tla koja se istražuju moraju biti svježe uzorkovana poljoprivredna tla. Mjesta s kojih se uzima tlo ne smije tijekom prethodne dvije godine biti testirano s nijednom tvari koja bi mogla značajno izmijeniti raznolikost i razinu populacije mikroorganizama, izuzimajući prolazne promjene.

Smjernice za istraživanje

Postupci za procjenu utjecaja pesticida na okoliš i njihove ekotoksičnosti – SETAC

8.6. Učinci na ostale potencijalno ugrožene organizme (flora i fauna) koji ne pripadaju ciljanoj skupini

Dostavlja se sažeti prikaz raspoloživih podataka, pozitivnih ili negativnih, dobivenih predistražvanjima provedenima u cilju procjene biološke aktivnosti i raspona doza.
Sažetak daje informacije o mogućem utjecaju na druge vrste, flore i faune, koje ne pripadaju ciljanoj skupini i mora uključivati kritičku ocjenu valjanosti podataka o mogućem utjecaju na vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini.

8.7. Učinci na biološke metode pročišćavanja otpadnih voda

Ako primjena sredstava koja sadrže aktivnu tvar negativno utječe na biološke postupke čišćenja otpadnih voda, podaci o takvim učincima se moraju obvezno priložiti.
9. Sažeti prikaz i ocjena podataka iz točke 7. i 8. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika

10. Prijedlozi za razvrstavanje i označavanje

Trebaju se priložiti prijedlozi s odgovarajućim obrazloženjem za predloženo razvrstavanje i označavanje aktivnih tvari u skladu s propisima koji uređuju područje razvrstavanja, pakiranja i označavanja opasnih tvari.
– simboli opasnosti i znakovi opasnosti
– oznake upozorenja i oznake obavijesti

11. Dokumentacija o sredstvima za zaštitu bilja u skladu s odredbama Pravilnika o dokumentaciji za ocjenu i registraciju sredstava za zaštitu bilja, dio A.

Dio B

AKTIVNE TVARI NA OSNOVI MIKROORGANIZAMA
 

Uvod
Prilažu se najnoviji podaci dobiveni uobičajenim toksikološkim istraživanjima ili pokusima patogenosti na laboratorijskim životinjama, osim ako podnositelj zahtjeva može dokazati da na temelju prethodno dobivenih informacija mikroorganizam u predloženim uvjetima primjene nema štetnih učinaka na zdravlje ljudi i životinja ili na podzemne vode kao niti neprihvatljiv utjecaj na okoliš.
Za sve mikroorganizme za koje se podnosi zahtjev za ocjenom trebaju se dostaviti sva raspoloživa saznanja i informacije iz stručne literature.
Najvažnije i najkorisnije informacije dobivaju se karakterizacijom i identifikacijom mikroorganizma. Takve informacije su utvrđene u točki 1. do točke 3. (identitet, biološka svojstva i druge informacije) koje čine temelj za procjenu učinaka na ljudsko zdravlje i okoliš.
Dok se na međunarodnoj razini ne usvoje posebne smjernice, potrebne informacije se dobivaju primjenom raspoloživih smjernica za istraživanje koje je usvojilo nadležna uprava (npr. US EPA⁹). Prema potrebi, smjernice za istraživanje opisane u Prilogu I. dijelu A ovoga Pravilnika treba prilagoditi tako da budu primjerene mikroorganizmima. Istraživanje treba obaviti na aktivnim mikroorganizmima i, ako je potrebno, na inaktivnim mikroorganizmima, uključujući i kontrolu.
Za izvedene pokuse mora se dostaviti podrobni opis (specifikaciju) korištenog materijala i njegovih nečistoća, sukladno odredbama podtočke 1.4. dijela B Priloga I. ovoga Pravilnika. Korišteni material trebao bi po specifikaciji biti istovjetan materijalu koji će se upotrebljavati u proizvodnji sredstva koje se registrira.
Ako se u studijama rabe mikroorganizmi proizvedeni u laboratoriju ili u sustavu probne proizvodnje, studije se moraju ponoviti s tehničkom aktivnom tvari (mikroorganizmom), osim ako se može dokazati da je, za potrebe istraživanja i ocjenjivanja, istraživana tvar koja je upotrebljena jednaka.
Ako je mikroorganizam genetski modificiran, mora se dostaviti kopija ocjene podataka za procjenu njegova učinka na okoliš, sukladno propisima o genetski modificiranim organizmima.
Podatke treba analizirati pomoću odgovarajućih statističkih metoda. Mora se dostaviti detaljni opis statističkih analiza (npr. za sve procjene treba navesti granicu pouzdanosti, treba dati točne p-vrijednosti, a ne samo navesti statističku značajnost).
U slučaju istraživanja kod kojih se doze primjenjuju tijekom određenog vremenskog razdoblja, doze bi se trebale, po mogućnosti, uzimati iz iste serije (šarže) mikroorganizma, ako njegova stabilnost to dopušta.
Ako studija uključuje uporabu mikroorganizama iz različitih serija, moraju se priložiti podaci o sličnosti tih serija.
Ako je poznato da se djelovanje temelji na rezidualnom učinku toksina ili metabolita ili ako se očekuju značajni ostaci toksina ili metabolita koji nisu povezani s djelovanjem aktivne tvari, za te se toksine ili metabolite mora dostaviti dokumentacija u skladu sa zahtjevima Dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika.
Ako je poznato da se djelovanje temelji na učinku toksina ili metabolita kao nusprodukata u proizvodnji ili ako se očekuju značajni ostaci toksina ili metabolita koji nisu aktivne tvari i koji nisu povezani s djelovanjem aktivne tvari, potrebno je dostaviti dokumentaciju u skladu s Dijelom A Prilogom I. ovoga Pravilnika i naznačiti da li se te tvari izdvajaju iz tehničke aktivne tvari prije proizvodnje sredstva.
_____
⁹ USEPA Microbial Pesticide Test Guidelines, OPPTS Series 887, February 1996 (http://www.epa.gov./oppbppd1/biopesticides/guidelines/series8885.htm).

1. IDENTIFIKACIJA MIKROORGANIZMA

Identifikacija i karakterizacija mikroorganizma predstavlja najvažnije podatke i od ključnog je značaja u postupku registracije.

1.1. Podnositelj zahtjeva

Navodi se naziv i sjedište podnositelja zahtjeva, te položaj, telefonski broj, broj telefaksa i adresa elektroničke pošte odgovarajuće osobe za kontakt.

1.2. Proizvođač

Navodi se naziv i adresa proizvođača mikroorganizma, kao i naziv i adresa svakog proizvodnog pogona u kojemu se proizvodi mikroorganizam. Navodi se ime i prezime kontaktne osobe, njezin telefonski broj, broj telefaksa i adresa elektroničke pošte.
Ako se nakon ocjene mikroorganizma promijeni lokacija ili broj proizvođača, o navedenoj promjeni treba obavijestiti nadležnu upravu u roku od 30 dana.

1.3. Naziv i opis vrste, utvrđivanje soja

Mikroorganizam mora biti pohranjen i upisan u međunarodno priznatoj zbirci kultura i mora imati svoj jedinstveni registracijski broj. Podaci o tome moraju se dostaviti.
Svaki mikroorganizam za koji se podnosi zahtjev treba identificirati i imenovati na razini vrste. Navodi se znanstveni naziv i taksonomska skupina, tj. porodica, rod, vrsta, soj, serotip, patovar ili druga kategorija koja odgovara mikroorganizmu.
Navodi se da li je mikroorganizam:
– na predviđenom području primjene autohtona vrsta,
– divljeg (prirodnog) tipa,
– spontani ili inducirani mutant,
– modificiran sukladno propisima o genetski modificiranim organizmima.
U posljednja dva spomenuta slučaja moraju se dostaviti sve poznate razlike između modificiranog mikroorganizma i polaznog divljeg soja.
Za identifikaciju i utvrđivanje mikroorganizma na razini soja treba primijeniti najbolju raspoloživu tehnologiju. Moraju se navesti postupci istraživanja i mjerila za identifikaciju (npr. morfologija, biokemija, serologija, molekularna identifikacija).
Navodi se zajedničko ime ili alternativna i zamjenska imena te kodna imena korištena tijekom razvoja, ako postoje.
Navodi se srodnost s poznatim patogenima.

1.4. Specifikacija aktivnih tvari korištenih za proizvodnju sredstava

1.4.1. Sadržaj mikroorganizma

Navodi se najmanji i najveći sadržaj mikroorganizma u tvarima za proizvodnju sredstava. Sadržaj se treba izraziti u odgovarajućim jedinicama, kao što je broj aktivnih jedinica po volumenu ili težini ili na neki drugi način primjeren mikroorganizmu.
Ako se dostavljeni podaci odnose na sustav probne proizvodnje, potrebni podaci se moraju ponovno dostaviti nadležnoj upravi kada se metode i postupci industrijske proizvodnje ustale, ako promjene unesene u proizvodnju dovedu do promjene specifikacije čistoće.

1.4.2. Identitet i udio nečistoća, aditiva, kontaminirajućih mikroorganizama

Poželjno je da sredstvo ne sadrži kontaminate (uključujući kontaminirajuće mikroorganizme), ako je moguće. Stupanj i vrstu prihvatljivih kontaminanata mora utvrditi nadležna uprava na temelju procjene rizika.
Ukoliko je moguće i primjereno, navodi se identitet i najveći udio svih kontaminirajućih mikroorganizama izražen u odgovarajućoj jedinici. Podaci o identitetu se moraju navesti na način opisan u podtočki 1.3. dijela B Priloga I. ovoga Pravilnika.
Relevantni metaboliti (za koje je poznato da ih stvaraju mikroorganizmi) treba identificirati i karakterizirati u različitim stanjima ili fazama rasta mikroorganizma (prema Uvodu dijela B Priloga I. ovoga Pravilnika).
Gdje je bitno, navode se i detaljne informacije o svim komponentama kao što su kondenzati, sastav supstrata uz navođenje podataka da li su dodani antibiotici ili fungicidi u supstrat.
Za kemijske nečistoće koje su bitne za zdravlje ljudi i/ili okoliš navodi se njihov identitet i najveći udio izražen u odgovarajućim jedinicama.
Kod aditiva, navodi se njihov identitet i udio u g/kg.
Podaci o identitetu kemijskih tvari kao što su aditivi moraju se navesti na način opisan u podtočki 1.10. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika.

1.4.3. Analitički profil serija

Gdje je bitno, navode se podaci u skladu s podtočkom 1.10 dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika.

2. BIOLOŠKA SVOJSTVA MIKROORGANIZMA

2.1. Podaci o mikroorganizmima i njihovoj primjeni – pojava i geografska rasprostanjenost u prirodi

Kao dokaz o poznavanju bioloških osobina mikroorganizama treba navesti dostupnu literaturu i druga odgovarajuća saznanja.

2.1.1. Povijesna pozadina

Moraju se navesti osnovni podaci o mikroorganizmima i njegovoj primjeni (testovi, istraživački projekti i komercijalna uporaba).

2.1.2. Podrijetlo i zastupljenost u prirodi

Navodi se geografsko područje i mjesto u ekološkom sustavu (npr. biljka domaćin, životinja domaćin ili tlo iz kojega je izoliran mikroorganizam) i način izoliranja mikroorganizma.
Prirodna zastupljenost mikroorganizma u relevatnom okolišu navodi se, ukoliko je moguće, na razini soja.
U slučaju mutanta ili genetski modificiranog mikroorganizma treba navesti detaljne podatke o proizvodnji i izolaciji te o načinima pomoću kojih ga je jasno razlikovati od polaznog soja.

2.2. Podaci o ciljanom organizmu

2.2.1. Opis ciljanog organizma

Gdje je bitno, dostavljaju se pojedinosti o štetnim organizmima protiv kojih je predviđena primjena.

2.2.2. Način djelovanja

Navodi se glavni način djelovanja.
Ako mikroorganizam tvori toksine s rezidualnim učinkom na ciljane organizme, način djelovanja toksina treba opisati.
Gdje je bitno, navode se podaci o mjestu infekcije i načinu ulaska u ciljani organizam te o njegovim osjetljivim razvojnim fazama. Moraju se priložiti podaci o svim pokusnim istraživanjima.
Navodi se na koji način može doći do unosa mikroorganizma ili njegovih metabolita (naročito toksina) (npr. kontaktno, želučano, udisanjem). Također se navodi da li se mikroorganizam ili njegovi metaboliti translociraju u bilju i ako je bitno, na koji način.
U slučaju patogenih učinaka na ciljani organizam, navodi se infektivna doza mikroorganizma (doza koja je potrebna da uzrokuje infekciju ciljanog organizma) i prenosivost (mogućnost širenja mikroorganizma u ciljanoj populaciji, kao i od jednog do drugog ciljanog organizma) nakon primjene u predloženim uvjetima uporabe.

2.3. Odabir domaćina i učinci na neciljane organizme

Navode se svi raspoloživi podaci i informacije o učincima na organizme koji ne pripadaju ciljanoj skupini unutar područja na kojemu se mikroorganizam može proširiti. Navodi se prisutnost organizama koji ne pripadaju ciljanoj skupini, a koji su ili srodni s ciljanim vrstama ili su posebno izloženi.
Navodi se svako saznanje o toksičnom učinku aktivne tvari ili njezinih metabolita na ljude ili životinje, o tome da li je organizam sposoban zaraziti ljude ili životinje (uključujući jedinke oslabljena imuniteta) i da li je patogen. Navodi se svako saznanje o tome može li aktivna tvar ili njeni produkti uzrokovati nadraženje kože, očiju ili dišnih organa ljudi ili životinja, te da li uzrokuju preosjetljivost u dodiru s kožom ili udisanjem.

2.4. Razvojni stupanj i životni ciklus mikroorganizma

Prilažu se podaci o životnom ciklusu mikroorganizma, simbiozi, parazitizmu, kompetitivnosti, predatorstvu itd, uključujući organizme domaćine, kao i vektore virusa.
Navodi se vrijeme razmnožavanja i način razmnožavanja mikroorganizma.
Dostavljaju se podaci o pojavi faza mirovanja i njihovom vremenu preživljavanja, virulenciji i infektivnom potencijalu.
Navodi se sposobnost mikroorganizma da u različitim razvojnim fazama nakon primjene stvara metabolite, uključujući toksine, koji predstavljaju rizik za zdravlje ljudi i/ili okoliš.

2.5. Infektivnost, širenje i sposobnost stvaranja kolonija

Navode se podaci o životnom ciklusu mikroorganizma, njegovoj postojanosti u tipičnim ekološkim uvjetima primjene, te njegovoj osjetljivosti na određene dijelove okoliša (npr. UV zrake, tlo, vodu).
Navode se ekološki uvjeti za preživljavanje (temperatura, pH, vlažnost, supstrat, itd.), razmnožavanje, stvaranje kolonija, štete koje može prouzročiti (zajedno s ljudskim tkivom) i učinkovitost mikroorganizma. Treba navesti zastupljenost specifičnih čimbenika virulencije.
Mora se odrediti raspon temperatura na kojima mikroorganizam raste, uključujući najmanju, najveću i optimalnu temperaturu. Ovi su podaci posebno korisni kao pokazatelji potrebe provođenja studija o učincima na ljudsko zdravlje (točka 5. dijela B Priloga I. ovoga Pravilnika).
Moraju se navesti mogući učinci čimbenika kao što su temperatura, UV zrake, pH i prisutnost određenih tvari i drugih čimbenika na stabilnost relevantnih toksina.
Moraju se dostaviti informacije o mogućim načinima širenja mikroorganizma (zrakom česticama prašine ili aerosol, s organizmima domaćinima kao prenositeljima, itd.) u uvjetima predviđene primjene.

2.6. Povezanost s poznatim patogenima bilja, životinja ili ljudi

Navodi se mogućnost postojanja vrsta iz roda kojem pripada aktivni mikroorganizam ili gdje je bitno, kontaminirajući mikroorganizam koji je patogen za ljude, životinje, usjeve ili druge vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini, te se mora navesti tip bolesti koje uzrokuje. Gdje je moguće, navodi se način razlikovanja aktivnog mikroorganizma od navedenih patogenih vrsta.

2.7. Genetska stabilnost i čimbenici koji na nju utječu

Prema potrebi se moraju dostaviti podaci o genetskoj stabilnosti (tj. brzini mutacije svojstava koja su vezana za način djelovanja ili unosa egzogenog genetskog materijala) u uvjetima predložene primjene.
Dostavljaju se podaci o sposobnosti mikroorganizma da prenosi genetski materijal na druge organizme, kao i o njegovoj sposobnosti patogenog djelovanja na bilje, životinje ili čovjeka. Ako mikroorganizam nosi dodatne bitne genetske elemente, treba navesti podatke o njihovoj stabilnosti.

2.8. Informacije o stvaranju metabolita (naročito toksina)

Ako se za druge sojeve koji pripadaju istoj mikrobiološkoj vrsti, kao i za soj za koji se podnosi zahtjev zna da stvaraju metabolite (naročito toksine) sa štetnim učincima na zdravlje ljudi i/ili okoliš tijekom ili nakon primjene, navodi se vrsta i struktura te tvari, njena prisutnost unutar ili izvan stanice i njena stabilnost, način djelovanja (uključujući vanjske i unutarnje čimbenike mikroorganizma potrebne za djelovanje) kao i učinak na ljude, životinje ili druge vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini.
Opisuju se uvjeti u kojima mikroorganizam stvara metabolite (naročito toksine).
Navode se sve raspoložive informacije o mehanizmu kojim mikroorganizam regulira stvaranje metabolita, naročito toksina.
Navode se svi dostupni podaci i informacije o utjecaju nastalih metabolita na način djelovanja mikroorganizma.

2.9. Antibiotici i druge antimikrobne tvari

Mnogi mikroorganizmi tvore tvari s antibiotskim učinkom.
Treba spriječiti svaku uporabu mikroorganizma u sredstvima bilo koje razvojne faze ako se istovremeno rabi u medicini ili veterini.
Navode se podaci i informacije o otpornosti ili osjetljivosti mikroorganizma na antibiotike ili druge antimikrobne tvari, naročito glede stabilnosti gena kodiranih za otpornost na antibiotike, osim ako se može dokazati da mikroorganizam nema štetnih učinaka na zdravlje ljudi ili životinja ili da se otpornost na antibiotike ili druge antimikrobne tvari ne može prenijeti.

3. DODATNE INFORMACIJE O MIKROORGANIZMU

Uvod

Dostavljene informacije moraju opisati za koju namjenu se sredstva koja sadrže mikroorganizam upotrebljavaju, ili će se upotrebljavati, te količine i način njihove primjene ili predložene primjene.
U dostavljenim se informacijama posebno moraju navesti uobičajeni postupci i mjere opreza pri rukovanju, skladištenju i prijevozu mikroorganizma.
Dostavljene studije, podaci i informacije moraju prikazati prikladnost predloženih mjera koje treba poduzeti u hitnim slučajevima.
Spomenute informacije i podatke treba dostaviti za svaki mikroorganizam, osim ako nije drukčije propisano.

3.1. Namjena:

Navodi se biološko djelovanje:
– baktericid
– fungicid
– insekticid
– akaricid
– moluskicid
– nematocid
– viricid
– herbicid
– drugo (mora se pobliže navesti)

3.2. Predviđena područja primjene:

Za sredstvo koje sadrži mikroorganizam navodi se postojeće ili predloženo područje primjene:
– na otvorenom prostoru, kao na primjer u ratarstvu, voćarstvu, vrtlarstvu, šumarstvu i vinogradarstvu,
– u zatvorenim prostorima (staklenicima, plastenicima i sl.),
– na ukrasnim i rekreacijskim površinama,
– za suzbijanje korova na nepoljoprivrednim površinama,
– na okućnicama,
– na sobnom bilju,
– na uskladištenim biljnim proizvodima,
– drugo (pobliže navesti).

3.3. Vrste bilja ili biljnih proizvoda koji se tretiraju ili zaštićuju

Navode se pojedinosti o postojećoj ili predviđenoj namjeni u pogledu bilja, vrsta bilja ili biljnih proizvoda.

3.4. Način proizvodnje i kontrola kakvoće

Dostavljaju se iscrpni podaci o načinu serijske proizvodnje mikroorganizma.
Podnositelj zahtjeva mora osigurati stalni nadzor nad kakvoćom proizvodnog procesa i proizvoda. Naročito treba pratiti spontane promjene glavnih značajki mikroorganizma, te prisutnost značajnih kontaminanata. Moraju se navesti mjerila osiguranja kakvoće.
Treba navesti i točno opisati tehnike korištene za osiguranje ujednačenog proizvoda i pokusne metode za standardizaciju, održavanje i čistoću mikroorganizma (npr. HACCP).

3.5. Podaci o pojavi ili mogućoj pojavi razvoja otpornosti ciljanih organizama

Dostavljaju se dostupne informacije o mogućoj pojavi i razvoju otpornosti ili unakrsne otpornosti populacije ciljanih organizama, te strategiju za sprječavanje tih pojava.

3.6. Metode sprečavanja gubitka virulencije polazne kulture mikroorganizma

Navode se metode sprječavanja gubitka virulencije polaznih kultura.
Ako je dostupna, opisuje se svaka metoda koja služi za sprječavanje gubitka učinkovitosti mikroorganizma na ciljane vrste.

3.7. Preporučeni postupci i mjere opreza pri rukovanju, skladištenju, prijevozu ili u slučaju požara

Za svaki mikroorganizam se mora dostaviti sigurnosni list sličan onome koji se traži za kemijske aktivne tvari¹⁰
_____
¹⁰ Doc. 6853/VI/98, Concise outline report of the first peer review meeting on micro-organisms.

3.8. Postupci uništavanja ili dekontaminacije

U većini slučajeva najprimjereniji ili jedini način sigurnog zbrinjavanja mikroorganizama, kontaminiranih materijala ili kontaminirane ambalaže jest putem kontroliranog spaljivanja u ovlaštenoj spalionici.
Detaljno se opisuju metode sigurnog zbrinjavanja mikroorganizma ili, ukoliko je potrebno, njegova inaktiviranja prije zbrinjavanja i metode zbrinjavanja kontaminirane ambalaže i kontaminiranih materijala. Dostavljaju se podaci o tim metodama kako bi se utvrdila njihova učinkovitost i sigurnost.

3.9. Mjere u slučaju nesreće

Dostavljaju se informacije o postupcima kojima se mikroorganizam može učiniti bezopasnim za okoliš (npr. u vodi ili tlu) u slučaju nesreće.

4. ANALITIČKE METODE

Uvod

Odredbe ove o točke odnose se isključivo na analitičke metode potrebne u svrhu post-registracijske kontrole i sustavnog praćenja (monitoringa).
Post-registracijska kontrola i sustavno praćenje (monitoring) redovito uključuje sva područja procjene rizika, naročito u slučaju kada sojevi mikroorganizama na predviđenom području primjene nisu autohtoni.
Podnositelj zahtjeva mora dostaviti obrazloženje za primijenjene analitičke metode korištene za dobivanje podataka koje zahtijeva ovaj Pravilnik ili za druge namjene.
Ukoliko je potrebno, izradit će se posebne smjernice za takve metode na temelju istih zahtjeva kao što su utvrđeni za metode u svrhu post-registracijske kontrole i sustavnog praćenja (monitoringa).
Dostavlja se opis metoda, uključujući pojedinosti o korištenoj opremi, materijalima i uvjetima. Navodi se i primjenjivost svake međunarodno priznate metode.
Metode moraju osigurati najjednostavniji pristup, uključivati minimalne troškove i zahtijevati uobičajeno dostupnu opremu.
Podaci o specifičnosti, linearnosti, točnosti i ponovljivosti metoda navode se sukladno podtočki 4.1 i

4.2. Dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika.

Na zahtjev nadležne uprave podnositelj zahtjeva mora dostaviti sljedeće:
– uzorke mikroorganizma iz proizvodnje,
– analitičke standarde relevantnih metabolita (naročito toksina) i svih drugih sastojaka koji su obuhvaćeni definicijom ostataka mikroorganizma,
– uzorke referentnih tvari za relevantne nečistoće, ako su dostupni.

4.1. Metode za analizu mikroorganizma iz proizvodnje

– Metode za identifikaciju mikroorganizma,
– Metode za dobivanje informacija o mogućoj promjenljivosti polazne kulture aktivnog mikroorganizma,
– Metode za razlikovanje mutanta mikroorganizma od polaznog divljeg soja,
– Metode za utvrđivanje i nadzor čistoće polazne kulture iz koje se proizvode serije,
– Metode za određivanje sadržaja mikroorganizma u tehničkoj tvari za proizvodnju sredstva i metode za dokazivanje da se kontaminirajući mikroorganizmi kontrolirano zadržavaju na prihvatljivoj razini,
– Metode za određivanje relevatnih nečistoća u tehničkoj aktivnoj tvari,
– Metode za utvrđivanje o granice određivanja i za kvantifikaciju, prisutnosti ili odsutnosti svih gore navedenih tvari i mikroorganizama koji djeluju patogeno na ljude i sisavce,
– Metode za određivanje stabilnosti pri uskladištenju i rok uporabe mikroorganizma.

4.2. Metode za određivanje i kvantificiranje ostataka (održivih i neodrživih)

– aktivnih mikroorganizama,
– relevantnih metabolita (naročito toksina),
na i/ili u tretiranom bilju ili biljnim proizvodima, u hrani i stočnoj hrani, u životinjskim i ljudskim tkivima i tjelesnim tekućinama, u tlu, vodi (uključujući vodu za piće, podzemne vode i površinske vode), te ako je to bitno i u zraku.
Također treba priložiti podatke o analitičkim metodama za određivanje količine i djelovanja proteinskih produkata, npr. testiranjem razrjeđenja kultura i supernatanta u biotestu na životinjskim stanicama.

5. UČINCI NA LJUDSKO ZDRAVLJE

Uvod

Dostupne informacije temeljene na svojstvima mikroorganizma i odgovarajućih organizama (točka 1.– 3. dijela B Priloga I. ovoga Pravilnika), uključujući zdravstvena i medicinska izvješća, moraju biti dostatne da se odredi da li mikroorganizam može imati infektivne, patogene ili toksične učinke na zdravlje ljudi.
Priloženi podaci o aktivnom mikroorganizmu, zajedno s onima koji su dostavljeni za jedno ili više sredstava koji sadrže mikroorganizam moraju biti dovoljne da omoguće ocjenu mogućeg rizika za ljude povezanog sa rukovanjem i uporabom sredstva te rizika kojem su uzrok ostaci sredstva ili kontaminati u hrani i vodi.
Uz to, dostavljeni podaci moraju biti dostatni za:
– donošenje odluke o mogućem uvrštenju mikroorganizma na Popis,
– utvrđivanje odgovarajućih uvjeta ili ograničenja u svezi sa svakim uvrštenjem na Popis,
– utvrđivanje odgovarajućih simbola opasnosti, znakova opasnosti, oznaka upozorenja i oznaka obavijesti u svrhu zaštite ljudi, životinja i okoliša koje moraju biti naznačene na ambalaži,
– određivanje mjera prve pomoći kao i dijagnostičkih i terapijskih postupaka u slučaju trovanja ljudi.
Navode se svi učinci koji su uočeni tijekom istraživanja i provode se dodatna istraživanja potrebna za procjenu mehanizma djelovanja, te za ocjenu značaja tih učinaka.
Za sve studije se moraju navesti stvarne doze izražene kao broj jedinki koje tvore koloniju na kg tjelesne težine¹¹ (cfu/kg), kao i u drugim prikladnim jedinicama.
Ocjenjivanje mikroorganizma treba obaviti po stupnjevima.
Prvi stupanj – obuhvaća raspoložive temeljne informacije i istraživanja koja se moraju provesti za sve mikroorganizme. Odluka o prikladnom programu istraživanja donosi se zasebno za svaki slučaj na temelju stručnog mišljenja.
Zahtijevaju se najnoviji podaci dobiveni uobičajenim toksikološkim i/ili pokusima patogenosti na laboratorijskim životinjama, izuzev ako podnositelj zahtjeva može dokazati da na temelju prethodno dobivenih informacija, mikroorganizam u predloženim uvjetima uporabe nema štetnih učinaka na zdravlje ljudi i životinja.
Ako su pokusi iz Prvog stupnja ukazali na štetne učinke na zdravlje ljudi i životinja, moraju se obaviti istraživanja iz Drugog stupnja. Vrsta istraživanja koje treba provesti ovisi o učincima koji su uočeni tijekom istraživanja u Prvom stupnju. Prije provođenja ovih istraživanja podnositelj zahtjeva mora tražiti suglasnost nadležne uprave o vrsti istraživanja.
____
¹¹ colony forming unit

PRVI STUPANJ – osnovno istraživanje

5.1. Osnovne informacije

Treba dostaviti osnovne podatke o mogućnosti uzrokovanja štetnih učinaka mikroorganizma kao što su sposobnost stvaranja kolonija, toksina i drugih metabolita i njihova štetna djelovanja.

5.1.1. Medicinski podaci

U skladu s propisima o zaštiti na radu moraju se dostaviti dostupni praktični podaci i informacije potrebne za prepoznavanje simptoma bolesti, kao i podaci i informacije o učinkovitosti prve pomoći i liječenja i prema potrebi, mora se istražiti učinkovitost mogućih protuotrova te o tome izvijestiti.
Gdje je bitno, navode se metode inaktivacije mikroorganizma ili one kojima se on može učiniti neinfektivnim (podtočka 3.8 dijela B Priloga I. ovoga Pravilnika).
Podaci i informacije o učincima izloženosti ljudi posebno su korisni kod potvrđivanja valjanosti ekstrapolacija i zaključaka glede ciljanih organa, virulencije i reverzibilnosti štetnih učinaka. Takvi se podaci mogu dobiti na temelju slučajne ili profesionalne izloženost.

5.1.2. Zdravstveni nadzor nad osobljem u proizvodnji

Dostavljaju se dostupna izvješća o programima nadzora zdravlja radnika i detaljne informacije o planu programa nadzora i izloženosti mikroorganizmu. Izvješća bi trebala, ukoliko je to izvodivo, uključivati podatke važne za način djelovanja mikroorganizma. Ako su dostupna, izvješća moraju uključivati podatke o osobama koje su izložene aktivnoj tvari u proizvodnim pogonima ili nakon primjene aktivne tvari (npr. u pokusima učinkovitosti).
Osobitu pozornost treba posvetiti osobama koje su posebno osjetljive, npr. zbog prethodne bolesti, uzimanja lijekova, oslabljenog imuniteta, trudnoće, dojenja.

5.1.3. Preosjetljivost i pojava alergija

Dostavljaju se podaci o osjetljivosti i alergijskim reakcijama radnika, uključujući radnike u proizvodnim pogonima, u poljoprivredi, na istraživačkim poslovima i druge osobe koje su izložene mikroorganizmu, te se gdje je to bitno moraju dostaviti detaljni podaci o pojavama preosjetljivosti i kronične osjetljivosti.
Informacije trebaju uključivati pojedinosti o učestalosti, stupnju i trajanju izloženosti, simptomima te drugim bitnim kliničkim opažanjima. Treba navesti jesu li radnici bili podvrgnuti alergološkim testovima odnosno da li su anketirani o alergijskim simptomima.

5.1.4. Neposredno opažanje, npr. klinički slučajevi

Dostavljaju se dostupna izvješća izrađena na temelju stručne literature o mikroorganizmu ili taksonomski srodnim organizmima (koja se odnose na kliničke slučajeve), zajedno s izvješćima iz drugih srodnih studija. Navedena izvješća trebaju sadržavati potpuni opis vrste, stupnja i trajanja izloženosti, kliničke simptome, primijenjene mjere prve pomoći i liječenja, te izvršena mjerenja i opažanja. Informacije iz sažetaka ili kratkih pregleda nisu dovoljne.
Ako su obavljena istraživanja na životinjama, izvješća o kliničkim slučajevima mogu biti osobito vrijedna pri ekstrapolaciji podataka sa životinje na čovjeka i pri utvrđivanju neočekivanih štetnih učinaka koji su specifični za ljude.

5.2. Osnovne studije

Za pravilnu procjenu rezultata najvažnije je da predložene metode istraživanja budu prikladne u odnosu na osjetljivost vrste, način unosa itd., te relevantne s biološkog i toksikološkog gledišta. Način unosa pokusnog mikroorganizma ovisi o glavnim putovima izloženosti ljudi.
Kako bi se procijenili srednji i dugotrajni učinci za akutnu, subakutnu ili semikroničnu izloženost mikroorganizmu, potrebno je slijediti postupke navedene u većini OECD smjernica koji predviđaju da se istraživanja prošire i na razdoblje oporavka (nakon kojega treba provesti potpunu makroskopsku i mikroskopsku patološku analizu, uključujući utvrđivanje mikroorganizama u tkivima i organima). Time se olakšava tumačenje određenih učinaka i pruža mogućnost prepoznavanja infektivnosti i/ili patogenosti, što pomaže pri donošenju odluka o drugim pitanjima, kao što su: potreba provođenja dugotrajnih istraživanja karcinogenosti (podtočka 5.3 dijela B Priloga I. ovoga Pravilnika) i studije ostataka (podtočka 6.2 dijela B Priloga I. ovoga Pravilnika).

5.2.1. Preosjetljivost

Cilj istraživanja

Testom treba dobiti podatke i informacije potrebne za ocjenu utjecaja mikroorganizma na pojavu preosjetljivosti prilikom udisanja i izloženosti putem kože.Treba napraviti najopsežnija istraživanja.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Do prihvaćanja odgovarajućih metoda svi mikroorganizmi se smatraju mogućim uzročnicima preosjetljivosti. Iz tog razloga ta istraživanja nisu obvezna, osim ako podnositelj zahtjeva želi dostaviti rezultate istraživanja kako bi dokazao da mikroorganizam ne uzrokuje preosjetljivost.

5.2.2. Akutna toksičnost, patogenost i infektivnost

Studije, podaci i informacije koje treba dostaviti i ocijeniti moraju omogućiti identifikaciju učinaka jednokratne izloženosti mikroorganizmu, a naročito za utvrđivanje ili ukazivanje na:
– toksičnost, patogenost i infektivnost mikroorganizma,
– vremenski tijek i značajke učinaka, uz detaljne podatke o promjenama ponašanja i mogućim makroskopskim patološkim nalazima pri obdukciji,
– način toksičnog djelovanja, gdje je moguće,
– opasnost povezana s različitim putovima izloženosti i
– krvne analize tijekom istraživanja potrebnih za ocjenu izlučivanja (klirens) mikroorganizma.
Akutne toksične odnosno patogene učinke mogu pratiti infektivnost i/ili drugi dugotrajni učinci koji se ne mogu odmah uočiti. Stoga je, u cilju procjene učinaka na zdravlje, nužno provesti istraživanje na pokusnim sisavcima kako bi se istražila mogućnost infekcije u svezi s oralnim unosom, udisanjem i intraperitonealnim ili subkutanim ubrizgavanjem.
Tijekom istraživanja akutne toksičnosti, patogenosti i infektivnosti ocjenjuje se raspodjela mikroorganizma i/ili aktivnog toksina u organima koji su primjereni za proučavanje mikroorganizma (npr. jetra, bubrezi, slezena, pluća, mozak, krv).
Iznesena se zapažanja trebaju temeljiti na znanstvenoj prosudbi i mogu uključivati utvrđivanje broja mikroorganizma u svim napadnutnim tkivima (npr. ona s lezijama) i u glavnim organima: bubrezima, mozgu, jetri, plućima, slezeni, mjehuru, krvi, limfnim čvorovima, probavnom sustavu, timusu i lezijama na mjestu inokulacije kod uginulih ili umirućih životinja, te tijekom testiranja i kod konačnog žrtvovanja.
Informacije i podaci dobiveni istraživanjem akutne toksičnosti, patogenosti i infektivnosti posebno su značajni kod procjene potencijalne opasnosti do koje bi moglo doći u slučaju nesreće kao i rizika za potrošače zbog izloženosti mogućim ostacima.

5.2.2.1. Akutna oralna toksičnost, patogenost i infektivnost

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje
Istraživanje akutne oralne toksičnosti, patogenosti i infektivnosti mikroorganizma obvezno se mora provesti.

5.2.2.2. Akutna inhalacijska toksičnost, patogenost i infektivnost

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje
Testiranje akutne inhalacijske toksičnosti, patogenosti i infektivnosti mikroorganizma je obvezno.
Inhalacijsko se istraživanje može zamijeniti intratrahealnim istraživanjem.

5.2.2.3. Jednokratna intraperitonealna/subkutana doza

Intraperitonealni/subkutani test smatra se vrlo osjetljivim testom za otkrivanje određene infektivnosti.
Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje
Test s intraperitonealnim injiciranjem obvezno se provodi za sve mikroorganizme. Međutim, ako je najviša temperatura za rast i razmnožavanje niža od 37 °C, može se izvršiti stručna procjena kako bi se ocijenilo da li je subkutano injiciranje primjerenije od intraperitonealnog.

5.2.3. Istraživanje genotoksičnosti

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje
Ako mikroorganizam stvara egzotoksine (u skladu s podtočkom 2.8. dijela B Priloga I. ovoga Pravilnika) ili druge metabolite, mora ih se testirati na genotoskičnost.
Pri takvom istraživanju treba, ukoliko je moguće, koristiti pročišćene toksine i metabolite.
Ako temeljna istraživanja ne ukazuju na stvaranje toksičnih metabolita, možda će trebati istražiti sami mikroorganizam, ovisno o stručnom mišljenju o važnosti i valjanosti temeljnih podataka. U slučaju virusa, mora se istražiti rizik od insercijske mutageneze u stanicama sisavaca odnosno rizik od karcinogenosti.

Cilj istraživanja

Ova su istraživanja korisna za:
– predviđanje genotoksičnog potencijala,
– ranu identifikaciju genotoksičnih karcinogena,
– pojašnjenje mehanizma djelovanja nekih karcinogena.
Važno je usvojiti prilagodljiv pristup kod kojega će odabir daljnjih testova ovisiti o tumačenju rezultata u svakom stupnju.

Uvjeti istraživanja

Kada je moguće, genotoksičnost staničnih mikroorganizama treba istražiti nakon dijeljenja stanica. Treba dostaviti obrazloženje za metodu korištenu za pripremu uzorka.
Genotoksičnost virusa treba istražiti na zaraženim izolatima.

5.2.3.1. In vitro studije

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Moraju se dostaviti rezultati in vitro testova mutagenosti (genske mutacije na bakterijama, test klastogenosti u stanicama sisavaca i test genske mutacije u stanicama sisavaca).

5.2.4. Istraživanja na kulturama stanica

Ove se informacije moraju dostaviti za sve mikroorganizme koji se razmnožavaju intracelularno, kao što su virusi, viroidi ili posebne bakterije i praživotinje, izuzev ako podaci iz točke 1. i 3. dijela B Priloga I. jasno pokazuju da se mikroorganizam ne razmnožava u toplokrvnim organizmima. Istraživanje na kulturama stanica treba izvesti na ljudskim stanicama ili na kulturama tkiva različitih organa. Izbor se može temeljiti na očekivanim ciljanim organima nakon infekcije. Ako ljudske stanice ili kulture tkiva određenih organa nisu dostupne, mogu se upotrijebiti stanice i kulture tkiva drugih sisavaca. Za viruse, pozornu pozornost treba posvetiti mogućnosti međusobne interakcije s ljudskim genomom.

5.2.5. Istraživanje kratkotrajne toksičnost i patogenosti

Cilj istraživanja

Istraživanja kratkotrajne toksičnosti moraju dati informacije o količini mikroorganizma koji u uvjetima istraživanja ne iskazuju toksični učinak. Takva istraživanja pružaju korisne podatke o rizicima za one koji rukuju sredstvima koja sadrže mikroorganizam ili ih upotrebljavaju. Kratkotrajna istraživanja naročito daju ključni uvid u moguće kumulativno djelovanje mikroorganizma i rizike za radnike koji im mogu biti intenzivno izloženi. Osim toga, kratkotrajna istraživanja pružaju informacije korisne za planiranje istraživanja kronične toksičnosti.
Studije, podaci i informacije koje treba dostaviti i ocijeniti moraju omogućiti identifikaciju učinaka nakon višekratne izloženosti mikroorganizmu, a naročito za utvrđivanje ili ukazivanje na:
– odnos između doze i štetnih učinaka,
– toksičnost mikroorganizma i NOAEL za toksine,
– ciljane organe, gdje je bitno,
– vremenski tijek i značajke učinaka, uz iscrpne podatke o promjenama ponašanja i mogućim makroskopskim patološkim nalazima pri obdukciji,
– posebne toksične učinke i patološke promjene,
– postojanost i reverzibilnost određenih toksičnih učinaka opaženih poslije prekida doziranja,
– način toksičnog djelovanja, gdje je moguće i
– moguća opasnost povezana s različitim putovima izloženosti.
Tijekom istraživanja kratkotrajne toksičnosti mora se izvršiti procjena raspodjele mikroorganizma u glavne organe. Trebaju biti uključena istraživanja patogenosti i infektivnosti.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Kratkotrajne studije toksičnost kroz najmanje 28 dana mikroorganizma obvezno se moraju provesti.
Mora se obrazložiti izbor pokusnih vrsta. Trajanje istraživanja ovisi o podacima o akutnoj toksičnosti i podacima o raspodjeli mikroorganizma u istraživanom organizmu.
Način izvođenja istraživanja određuje se na temelju stručnog mišljenja.

5.2.5.1. Učinci na zdravlje nakon ponovljene inhalacijske izloženosti

Informacije o učincima na zdravlje nakon višekratne inhalacijske izloženosti smatraju se neophodnima, naročito za procjenu rizika izloženosti radnika. Ponovljena bi izloženost mogla utjecati na sposobnost izlučivanja (npr. otpornost) domaćina (čovjeka). Za valjanu procjenu rizika je toksičnost nakon ponovljene izloženosti kontaminatima, medijima za uzgoj kulture, dodacima u formulaciji i mikroorganizmu naročito važna iz razloga što dodaci u sredstvu mogu utjecati na toksičnost i infektivnost mikroorganizma.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Navode se informacije i podaci o kratkotrajnoj infektivnosti, patogenosti i toksičnosti (udisanjem) mikroorganizma, osim ako su već navedene informacije dovoljne za procjenu učinaka na zdravlje ljudi. To može biti u slučaju kada je dokazano da pokusni materijal nema dijelova koji se mogu unijeti udisanjem i/ili da se ne očekuje ponovljena izloženost.

5.2.6. Predloženo liječenje: mjere prve pomoći i zdravstvena njega

Navode se mjere prve pomoći koje treba primijeniti u slučaju infekcije i u slučaju dodira s očima.
U cijelosti se opisuju postupci liječenja koje treba primijeniti u slučaju oralnog unosa ili kontaminacije očiju i kože. Dostavljaju se informacije o učinkovitosti alternativnih načina liječenja koji se temelje na stvarnom iskustvu ili one temeljene na teoretskim razmatranjima.
Dostavljaju se informacije o otpornosti na antibiotike.
(KRAJ PRVOG STUPNJA)
II. STUPANJ

5.3. Studije specifične toksičnosti, patogenosti i infektivnosti

U pojedinim slučajevima je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se bolje pojasnili štetni učinci na ljude.
Ako rezultati prethodnih istraživanja ukazuju na to da mikroorganizam može uzrokovati dugotrajne učinke na zdravlje, moraju se provesti istraživanja kronične toksičnosti, patogenosti i infektivnosti te karcinogenosti i reproduktivne toksičnosti. Ukoliko mikroorganizam izlučuje toksine provode se kinetička istraživanja.
Tražene studije trebaju biti osmišljene za svaki slučaj posebno, s obzirom na posebne parametre koje treba istražiti i ciljeve koje treba postići.
Prije provođenja takvih istraživanja, podnositelj zahtjeva mora tražiti suglasnost nadležne uprave o vrsti istraživanja koje će se provesti.

5.4. In vivo studije na somatskim stanicama

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Ako su svi rezultati in vitro istraživanja negativni, prilikom daljnjeg istraživanja treba rabiti druge dostupne podatke.
Istraživanje se može provesti in vivo ili in vitro uz uporabu sustava metabolizma različitog od onoga koji je prethodno korišten.
Ako je in vitro citogenetski test pozitivan, mora se provesti in vivo test sa somatskim stanicama (analiza metafaze u stanicama koštane srži glodavaca ili mikronukleus test na glodavcima).
Ako je bilo koji in vitro test genskih mutacija pozitivan, mora se provesti in vivo test kako bi se istražila neprogramirana sinteza DNK ili mišji spot test.

5.5. Genotoksičnost – In vivo studije na spolnim stanicama

Cilj istraživanja i uvjeti istraživanja

Prema točki 5.4. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika.

Okolnosti u kojima se zahtijeva istraživanje

Ako je bilo koji rezultat in vivo istraživanja na somatskim stanicama pozitivan, treba obaviti in vivo istraživanje učinaka na spolne stanice. Nužnost provođenja ovih istraživanja mora se razmatrati od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir druge bitne dostupne informacije, uključujući uporabu i očekivanu izloženost. Prikladnim se testovima treba istražiti interakcija s DNK (kao što je test dominantne letalnosti) kako bi se vidjelo postoji li mogućnost nasljednih učinaka te, po mogućnosti, provela kvantitativna procjena nasljednih učinaka. Zbog njihove složenosti, primjena kvantitativnih istraživanja treba biti opravdana.
KRAJ DRUGOG STUPNJA

5.6. Sažeti prikaz toksičnosti, patogenosti i infektivnosti za sisavce i cjelokupna ocjena

Dostavlja se sažeti prikaz svih podataka i informacija iz podtočke 5.1. do 5.5. dijela B Priloga I. ovoga Pravilnika, uključujući detaljnu i kritičku ocjenu tih podataka sačinjenu u okviru relevantnih mjerila i smjernica za ocjenjivanje i odlučivanje, s posebnim osvrtom na moguće ili stvarne rizike za ljude i životinje, te na opseg, kakvoću i pouzdanost baze podataka.
Mora se objasniti da li je zbog izloženost ljudi i životinja potrebno cijepljenje ili serološko praćenje.

6. OSTACI U ILI NA TRETIRANIM BILJNIM PROIZVODIMA, HRANI I STOČNOJ HRANI

Uvod

Dostavljene informacije, zajedno s onima koje su dostavljene za jedno ili više sredstava koja sadrže mikroorganizam, moraju omogućiti procjenu rizika za ljude i/ili životinje do kojih dolazi zbog izloženosti mikroorganizmu i njegovim ostacima i metabolitima (toksinima) koji ostaju u ili na bilju ili biljnim proizvodima.
Dostavljene informacije moraju biti dovoljne za:
– donošenje odluke o mogućem uvrštenju aktivne tvari na Popis,
– određivanje uvjeta ili ograničenja u svezi sa sa svakim uvrštenjem na Popis,
– utvrđivanje MDK, karence, i radne zabrane.
Za procjenu rizika uzrokovanih ostacima nisu potrebni eksperimentalni podaci o razinama izloženosti ostatku ako se može obrazložiti da mikroorganizam i njegovi metaboliti nisu opasni za ljude u koncentracijama koje se mogu javiti kao rezultat registrirane primjene. Obrazloženje se može temeljiti na objavljenoj literaturi, stvarnom iskustvu i na informacijama koje su dostavljene u skladu s točkom 1. do 3. i točkom 5. dijela B Priloga I. ovoga Pravilnika.

6.1. Postojanost i vjerojatnost razmnožavanja u ili na poljoprivrednim kulturama, hrani i stočnoj hrani

Uz poštivanje podataka iz točke 2. dijela B Priloga I. ovoga Pravilnika, dostavlja se, potkrijepljena dokazima, procjena postojanosti mikroorganizma i relevantnih sekundarnih metabolita (naročito toksina) u ili na bilju ili biljnim proizvodima, hrani i stočnoj hrani u uvjetima okoliša koji prevladavaju u trenutku predviđene primjene ili nakon nje.
U zahtjevu se navodi u kojoj mjeri i na temelju čega se smatra da se mikroorganizam može razmnožavati u ili na bilju ili biljnom proizvodu ili tijekom prerade sirovih biljnih proizvoda.
Treba navesti moguće nepovoljne utjecaje na namirnice koje se proizvode fermentacijom.

6.2. Dodatne informacije

Potrošači mogu dulje vremena biti izloženi mikroorganizmima zbog potrošnje tretiranih prehrambenih proizvoda. Stoga se na temelju kroničnih i subkroničnih istraživanja utvrđuju mogući učinci na potrošače, tako da se mogu odrediti toksikološki zaključci, kao što je ADI.

6.2.1. Neodrživi ostaci

Neodrživi mikroorganizam jest mikroorganizam koji nema sposobnost razmnožavanja ili prijenosa genetskog materijala.
Ako podaci iz podtočke 2.4. i 2.5. pokazuju da su bitne količine mikroorganizma ili nastalih metabolita, naročito toksina, postojane, potrebno je dostaviti iscrpne pokusne podatke o ostacima kako su predviđeni točkom 6. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika, ukoliko se očekuje da će koncentracije mikroorganizma i/ili njegovih toksina u ili na tretiranim namirnicama ili stočnoj hrani biti veće nego u prirodnim uvjetima ili u drukčijem fenotipskom stanju.
Zaključci o razlici između prirodnih koncentracija i povišene koncentracije zbog tretiranja mikroorganizmom moraju se temeljiti na podacima dobivenim pokusima, a ne na ekstrapolacijama ili izračunima učinjenim prema modelima.
Prije provođenja ovih istraživanja, podnositelj zahtjeva mora tražiti suglasnost nadležne uprave o vrsti istraživanja.

6.2.2. Održivi ostaci

Ako informacije dostavljene sukladno podtočki 6.1. dijela B Priloga I. ovoga Pravilnika ukazuju na postojanost bitnih količina mikroorganizma u ili na tretiranim proizvodima, hrani ili stočnoj hrani, moraju se istražiti mogući učinci na ljude i životinje, osim ako se sukladno točki 5. dijela B Priloga I. ovoga Pravilnika može dokazati da mikroorganizam i njegovi metaboliti i/ili produkti razgradnje nisu opasni za ljude u koncentracijama i obliku koji mogu nastati kao rezultat registrirane primjene.
Zaključak o razlici između prirodnih koncentracija i povišene koncentracije zbog tretiranja mikroorganizmom mora se temeljiti na podacima dobivenim pokusima, a ne na ekstrapolacijama ili izračunima učinjenim prema modelima.
Na postojanost održivih ostataka treba obratiti osobitu pozornost ako podaci iz podtočke 2.3, 2.5. ili točke 5. dijela B Priloga I. ovoga Pravilnika ukazuju na infektivnost ili patogenost ili ako bilo koja druga informacija ukazuje na opasnost za potrošače i radnike. U tom slučaju, nadležna uprava može zahtijevati provođenje istraživanja sličnih onima iz Dijela A.
Prije provođenja ovih istraživanja, podnositelj zahtjeva mora tražiti suglasnost nadležne uprave o vrsti istraživanja koja će se provesti.

6.3. Sažeti prikaz i ocjena ponašanja ostataka na temelju dostavljenih podataka iz podtočke 6.1 do 6.2

7. PONAŠANJE U OKOLIŠU

Uvod

Podaci i informacije o podrijetlu, svojstvima i preživljavanja ostataka mikroorganizma i njegovih rezidualnih metabolita kao i njegova predviđena uporaba predstavljaju temelj za procjenu njegovog ponašanja u okolišu.
Eksperimentalni podaci su obvezni, osim ako se može dokazati da se procjena njegovog ponašanja u okolišu može obaviti na temelju već raspoloživih podataka i informacija. Obrazloženje se može temeljiti na objavljenoj literaturi, stvarnom iskustvu i na informacijama koje su navedene u skladu s točkom 1. do 6. Od posebne su važnosti podaci o razvoju i ponašanju mikroorganizma u okolišu (u skladu s podtočkom 2.1.2. Dijela B Priloga I. ovoga Pravilnika).
Dostavljene informacije i podaci o mikroorganizmu, zajedno s drugim podacima i informacijama o sredstvima koja sadrže istraživani mikroorganizam, moraju biti dovoljni da omoguće procjenu ponašanja mikroorganizma i njegovih ostataka i toksina u okolišu.
Dostavljene informacije i podaci moraju biti dovoljni za:
– donošenje odluke o mogućem uvrštenju mikroorganizma na Popis,
– utvrđivanje odgovarajućih uvjeta ili ograničenja u svezi sa svakim uvrštenjem na Popis,
– utvrđivanje odgovarajućih simbola opasnosti, znakova opasnost, oznaka upozorenja i oznaka obavijesti u svrhu zaštite ljudi, životinja i okoliša koji moraju biti naznačeni na ambalaži (u pakiranju).
– predviđanje raspodjele, zadržavanja i ponašanja mikroorganizma i njegovih metabolita u okolišu kao i vremensko trajanje tih procesa,
– utvrđivanje mjera koje je potrebno poduzeti kako bi se smanjilo zagađenje okoliša i utjecaj na vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini.
Treba karakterizirati sve relevantne metabolite koje stvara pokusni organizam u svim bitnim uvjetima okoliša. Ako su relevantni metaboliti prisutni u mikroorganizmu ili ako ih on stvara, mogu se zahtijevati podaci navedeni u točki 7. dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika, kada su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
– relevantni metabolit je stabilan izvan mikroorganizma, (pogledaj točku 2.8),
– toksični učinak relevantnog metabolita ne ovisi o prisutnosti mikroorganizma i
– očekuje se da će relevantni metabolit nastati u okolišu u koncentracijama koje su znatno više nego u prirodnim uvjetima.
Pri ocjeni ponašanja u okolišu moraju se poštivati podaci i informacije o odnosu s autohtonim tipovima mikroorganizama.
Prije izvođenja studija podnositelj zahtjeva treba dobiti suglasnost nadležnog uprave o vrsti potrebnih studija.
Također treba uzeti u obzir i informacije navedene u drugim točkama ovoga Pravilnika.

7.1. Postojanost i razmnožavanje

Gdje je bitno, dostavljaju se odgovarajući podaci i informacije o postojanosti i razmnožavanju mikroorganizma u svim dijelovima okoliša, izuzev ako se može obrazložiti da određeni dio okoliša neće biti izložen mikroorganizmu. Posebnu pozornost treba obratiti na:
– konkuretnost u uvjetima okoliša koji prevladavaju u trenutku ili poslije primjene,
– dinamiku populacije u ekstremnim sezonskim ili regionalnim klimatskim uvjetima (osobito vruća ljeta, hladne zime, obilne oborine) i utjecaj na primjenu.
Ocjenjuje se razina prisutnosti mikroorganizma u razdoblju nakon primjene sredstva u predviđenim uvjetima primjene.

7.1.1. Tlo

Navode se podaci o dinamici populacije i održivosti u različitim tipovima obrađenih i neobrađenih tala značajnih za područja predviđene uporabe.
Moraju se poštovati odredbe o odabiru tla, njegovom uzorkovanju i rukovanju uzorcima, kao što su navedene u podtočki 7.1 dijela A Priloga I. ovoga Pravilnika. Ako će se pokusni organizam upotrebljavati u svezi s drugim materijalima (npr. kamenom vunom), istraživanje mora obuhvatiti i te materijale.

7.1.2. Voda

Navode se podaci o dinamici populacije i održivosti mikroorganizma u prirodnim sustavima sedimenta i vode u uvjetima svjetla i tame.

7.1.3. Zrak

Ako postoji opravdana opasnost da bi primjenjitelji, radnici ili druge nazočne osobe mogle biti izložene, mogu biti potrebne informacije o koncentracijama mikroorganizma u zraku.

7.2. Mobilnost

Mora se procijeniti mogućnost širenja mikroorganizma i njegovih razgradnih produkata u bitne dijelove okoliša, osim ako se može dokazati da postoji mala mogućnost izloženosti dijelova okoliša mikroorganizmu. Pri ocjeni poseban značaj ima predviđena primjena (npr. polje ili staklenik, primjena na tlo ili na usjeve), razvojne faze životnog ciklusa uključujući prisutnost prijenosnika, postojanost i sposobnost organizma da kolonizira susjedne elemente životne sredine.
Ako podaci ukazuju na toksičnost, infektivnost ili patogenost ili ako bilo koja druga informacija ukazuje na moguću opasnost za ljude, životinje ili okoliš, osobitu pozornost treba posvetiti raširenosti, postojanosti i mogućim putovima prijenosa. U tom slučaju, nadležna uprava može zahtijevati istraživanja slična onima koja su predviđena dijelom A Priloga I. ovoga Pravilnika. Prije provođenja ovih istraživanja, podnositelj zahtjeva mora tražiti suglasnost nadležne Uprave o vrsti istraživanja koja će se provesti.

8. UČINCI NA ORGANIZME KOJI NE PRIPADAJU CILJANOJ SKUPINI

Uvod

Podaci i informacije o identitetu, biološkim svojstvima i ostali podaci dobiveni u skladu s točkom od 1. do 3. i točkom 7. predstavljaju temelj za ocjenu utjecaja na vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini. Značajni su i podaci i informacije iz točke 5., 6. i 7., kao i podaci o osobinama sredstva i načinu primjene koji određuju vrstu i opseg moguće izloženosti.
Eksperimentalni podaci obvezno se dostavljaju, osim ako se može dokazati da se procjena učinaka na organizme koji ne pripadaju ciljanoj skupini može izvršiti na temelju već dobivenih podataka.
Izbor odgovarajućih organizama koji ne pripadaju ciljanoj vrsti u svrhu istraživanja učinaka na okoliš treba se temeljiti na svojstvima mikroorganizma (uključujući specifičnost domaćina, način djelovanja i ekologiju organizma). Na temelju tih podataka moguće je izabrati odgovarajuće pokusne organizme, kao što su organizmi koji su u bližem srodstvu s ciljanim organizmima.
Dostavljene informacije i podaci o mikroorganizmu, zajedno s onima koje su dostavljene za jedno ili više sredstava koje sadrži istraživani mikroorganizam, moraju biti dostatne da omoguće procjenu utjecaja na vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini (flora i fauna), a koje su ekološki važne i mogle bi biti ugrožene zbog izloženosti mikroorganizmu. Do učinka može doći nakon jednokratne, produžene ili višekratne izloženosti i on može biti povratan i nepovratan.
Dostavljeni podaci i informacije o mikroorganizmu, zajedno s onima koje su dostavljene za jedno ili više sredstava koje sadrže istraživani mikroorganizam, moraju biti dovoljni za:
– donošenje odluke o mogućem uvrštenju mikroorganizma na Popis,
– utvrđivanje odgovarajućih uvjeta i ograničenja u svezi sa svakim uvrštenjem na Popis,
– ocjenu kratkotrajnog i dugotrajnog učinka na vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini – populacije, zajednice i njihov razvoj, ako je bitno,
– razvrstavanje mikroorganizma s obzirom na moguću biološku opasnost,
– utvrđivanje mjera opreza u cilju zaštite vrsta koje ne pripadaju ciljanoj skupini, i
– utvrđivanje simbola opasnosti, znakova opasnost, oznaka upozorenja i oznaka obavijesti u svrhu zaštite ljudi, životinja i okoliša koji moraju biti naznačeni na ambalaži (u pakiranju).
Potrebno je izvijestiti o svim potencijalnim štetnim učincima koji su utvrđeni tijekom rutinskih istraživanja učinaka na okoliš te je potrebno provesti i prijaviti, ako to zahtijeva nadležna uprava, dodatna istraživanja za koja se pokaže da su potrebna za istraživanje uključenih mehanizama i procjenu značaja tih učinaka. Dostavljaju se svi raspoloživi biološki podaci i informacije koje su bitne za procjenu ekološkog profila mikroorganizma.
Za sva se istraživanja navode prosječne postignute količine izražene u cfu/kg tjelesne težine, kao i u drugim odgovarajućim jedinicama.
Odvojene studije za bitne metabolite (naročito toksine) su potrebne ako ti proizvodi mogu predstavljati značajan rizik za organizme koji ne pripadaju ciljanoj skupini i ako se njihov učinak ne može ocijeniti na temelju raspoloživih podataka koji se odnose na mikroorganizam. Prije provođenja tih istraživanja podnositelj zahtjeva mora dobiti suglasnost nadležne uprave o vrsti istraživanja koje će se provesti. Prilikom obavljanja tih studija treba poštivati informacije iz točke 5., 6. i 7. dijela B Priloga I. ovoga Pravilnika.
Kako bi se lakše ocijenio značaj rezultata pokusa, u različitim bi testovima trebalo, kod svake relevantne vrste koristiti isti soj (ili registrirano podrijetlo).
Testovi se obvezno moraju provesti, osim ako se može dokazati da organizam koji ne pripada ciljanoj skupini neće biti izložen mikroorganizmu. Ako se dokaže da mikroorganizam ne izaziva toksične učinke ili da nije patogen ili infektivan za kralježnjake ili bilje, mora se istražiti jedino reakcija na odgovarajuće organizme koji ne pripadaju ciljanoj skupini.

8.1. Učinci na ptice

Cilj istraživanja

Dostavljaju se podaci i informacije o toksičnosti, infektivnosti i patogenosti za ptice.

8.2. Učinci na vodene organizme

Cilj istraživanja

Dostavljaju se informacije o toksičnosti, infektivnosti i patogenosti za vodene organizme.

8.2.1. Učinci na ribe

Cilj istraživanja

Dostavljaju se informacije o toksičnosti, infektivnosti i patogenosti za ribe.

8.2.2. Učinci na slatkovodne beskralježnjake

Cilj istraživanja

Dostavljaju se informacije o toksičnosti, infektivnosti i patogenosti za slatkovodne beskralježnjake.

8.2.3. Učinci na rast algi

Cilj istraživanja

Dostavljaju se informacije o učincima na rast algi, brzinu rasta i sposobnost obnavljanja.

8.2.4. Učinci na drugo bilje osim algi

Cilj istraživanja

Dostavljaju se informacije o učincima na drugo bilje osim algi.

8.3. Učinci na pčele (Aphis melifera)

Cilj istraživanja

Dostavljaju se informacije o toksičnosti, infektivnosti i patogenosti za pčele.

8.4. Učinci na druge člankonošce osim pčela

Cilj istraživanja

Dostavljaju se informacije o toksičnosti, infektivnosti i patogenosti za druge člankonošce osim pčela. Pokusne vrste trebaju biti odabrane na temelju moguće primjene sredstava (npr. folijarna primjena ili primjena na tlo). Osobitu pozornost treba posvetiti organizmima koji su namijenjeni za biološko suzbijanje i organizmima koji imaju važnu ulogu u integriranom suzbijanju štetnih organizama bilja.

8.5. Učinci na gujavice

Dostavljaju se informacije o toksičnosti, infektivnosti i patogenosti za gujavice.

8.6. Učinci na mikroorganizme tla koji ne pripadaju ciljanoj skupini

Dostavljaju se podaci o utjecaju na mikroorganizme tla koji ne pripadaju ciljanoj skupini i njihove predatore. Potrebna je stručna prosudba kako bi se odlučilo da li su potrebna dodatna istraživanja. Pri takvom odlučivanju treba uzeti u obzir informacije iz ove i drugih točaka, naročito informacije o specifičnosti mikroorganizma i očekivanu izloženost. Korisne se informacije mogu dobiti i na temelju opažanja tijekom istraživanja učinkovitosti. Osobita pozornost se mora posvetiti organizmima koji se koriste u integriranoj zaštiti poljoprivrednih kultura.

8.7. Dodatna istraživanja

Dodatna istraživanja moraju uključivati daljnja istraživanja akutnih učinaka kod drugih vrsta ili procesa (kao što je kanalizacijski sustav) ili istraživanja na višoj razini kao što su istraživanja kroničnih ili subletalnih učinaka ili učinaka na razmnožavanje na odabranim organizmima koji ne pripadaju ciljanoj skupini.
Prije provođenja takvih istraživanja, podnositelj zahtjeva mora tražiti suglasnost nadležne uprave o vrsti istraživanja koja će se provesti.

9. SAŽETI PRIKAZ I PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Sažeti prikaz i ocjenu svih podataka koji se odnose na utjecaj na okoliš treba napraviti sukladno uputama nadležne uprave. Oni moraju uključivati iscrpnu i kritičku ocjenu tih podataka sačinjenu sukladno relevantnim mjerilima i smjernicama za ocjenjivanje i odlučivanje, s posebnim osvrtom na moguće ili stvarne rizike za okoliš i vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini, te na opseg, kakvoću i pouzdanost baze podataka. Naročito se mora razmotriti sljedeće:
– raspodjela i ponašanje u okolišu i vremensko trajanje tih procesa,
– identifikacija ugroženih vrsta i populacija koje ne pripadaju ciljanoj skupini te opseg njihove moguće izloženosti,
– utvrđivanje mjera opreza koje treba poduzimati kako bi se izbjegla ili smanjila kontaminacija okoliša i zaštitile vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini.

PRILOG II.

KRATICE

Kratice koje se rabe u ovom Prilogu imaju sljedeće značenje: