|
|
|
|
1366
Na temelju članka 28. Zakona o energiji (»Narodne novine«, broj 68/01 i 177/04) te članka 11. stavka 1. podstavka 1. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (»Narodne novine«, broj 177/04) Upravno vijeće Hrvatske energetske regulatorne agencije, na sjednici održanoj 8. svibnja 2006. godine, donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Tarifnim sustavom za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom, bez visine tarifnih stavki (u daljnjem tekstu: Tarifni sustav) se za energetske djelatnosti proizvodnje toplinske energije, distribucije toplinske energije i opskrbe toplinskom energijom utvrđuje metodologija za izračun tarifnih stavki za proizvodnju toplinske energije, s iznimkom povlaštenih kupaca, distribuciju toplinske energije i opskrbu toplinskom energijom, s iznimkom povlaštenih kupaca, matrica tarifnih modela i elementi za određivanje reguliranog maksimalnog prihoda, te se propisuju tablice za praćenje normaliziranih troškova, formula za izračun ukupnog prihoda putem tarifnih stavki, postupak podnošenja prijedloga za promjenu visine tarifnih stavki i obrazac izjave o istinitosti podataka.
Članak 2.
(1) Metodologija iz ovoga Tarifnog sustava temelji se na opravdanim troškovima
poslovanja, održavanja, zamjene, izgradnje ili rekonstrukcije objekata i zaštite
okoliša te uključuje razuman rok povrata sredstava od investicija u energetske
objekte, uređaje i mreže, odnosno u toplinski sustav.
(2) Metodologijom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se kao temeljno načelo
regulacija dozvoljenog maksimalnog prihoda energetskog subjekta u regulacijskoj
godini unutar određenog regulacijskog ciklusa.
Članak 3.
(1) Izrazi koji se koriste u ovom Tarifnom sustavu imaju značenja utvrđena
Zakonom o energiji (»Narodne novine«, broj 68/01 i 177/04) i Zakonom o
proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (»Narodne novine«, broj
42/05).
(2) U ovom Tarifnom sustavu koriste se i izrazi koji u smislu ovoga Tarifnog
sustava imaju sljedeća značenja:
– Proizvodni toplinski kapacitet – nazivna snaga instaliranih jedinica za
proizvodnju toplinske energije u postrojenjima proizvođača toplinske energije,
– Primarno mjerilo toplinske energije – mjerilo toplinske energije na pragu
distribucijske mreže na kojem se u distribucijsku mrežu predaje proizvedena
toplinska energija,
– Isporuka toplinske energije – dovod i regulacija toplinske energije do zadnjeg
mjernog mjesta kupca,
– Regulacijski ciklus – višegodišnje razdoblje tijekom kojega se primjenjuju
jednaki parametri utjecajni na izračun dozvoljenog maksimalnog prihoda koji
energetski subjekt ostvaruje od obavljanja energetskih djelatnosti proizvodnje
toplinske energije, distribucije toplinske energije i opskrbe toplinskom
energijom,
– Regulacijska godina – dio regulacijskog ciklusa koji odgovara razdoblju od 1.
siječnja do 31. prosinca kalendarske godine,
– Bazna godina – kalendarska godina koja prethodi prvom regulacijskom ciklusu,
– Matrica tarifnih modela – tablica koja sadrži tarifne grupe s tarifnim
modelima i tarifne elemente,
– Tarifna grupa (Tg) – grupa tarifnih kupaca toplinske energije određene
jedinstvene zasebne kategorije potrošnje,
– Tarifni model (TM) – model obračuna potrošnje toplinske energije,
– Tarifni element (Te) – dio tarifnog modela koji se odnosi na
isporučenu/preuzetu toplinsku energiju, snagu ili fiksnu mjesečnu naknadu,
– Tarifna stavka (Ts) – dio tarifnog sustava kojom se u financijskom iznosu u
kunama određuje vrijednost pojedinog tarifnog elementa unutar određene tarifne
grupe, ovisno o tarifnom modelu.
Članak 4.
(1) Tarifne stavke (Ts) za energetske djelatnosti iz članka 1. ovoga Tarifnog
sustava određuju se prema sljedećim tarifnim grupama (Tg):
– Tg1 – industrija i poslovni potrošači,
– Tg2 – kućanstvo na centraliziranom toplinskom sustavu,
– Tg3 – kućanstvo na područnim toplanama.
(2) Tarifni elementi su:
– Te1 – isporučena/preuzeta toplinska energija,
– Te2 – zakupljena snaga iz termoenergetske suglasnosti,
– Te3 – fiksna mjesečna naknada za:
– spremnost pogonskog sustava u proizvodnji toplinske energije,
– održavanje i umjeravanje mjerila toplinske energije u distribuciji toplinske
energije,
– troškove usluge obračuna u opskrbi toplinskom energijom.
(3) Uzimajući u obzir tarifne elemente za isporučenu/preuzetu toplinsku
energiju, snagu i fiksnu mjesečnu naknadu, tarifne stavke se iskazuju u matrici
tarifnih modela kako slijedi:
TARIFNE GRUPE (Tg) (kategorija potrošnje) |
TARIFNI MODELI (TM) |
TARIFNI ELEMENTI (Te) |
|||
Te1 Energija |
Te2 Snaga |
Te3 Naknada |
|||
Tg1 – Industrija i poslovni potrošači |
TM1 – zasebno mjerilo |
Vrela/topla voda |
Ts11 [kn/kWh] |
Ts12 [kn/kW] |
Ts13 [kn] |
TM2 – zasebno mjerilo |
Tehnološka para |
Ts21 [kn/t] |
Ts22 [kn/t/h] |
Ts23 [kn] |
|
TM3 – zajedničko mjerilo |
Vrela/topla voda |
Ts31 [kn/kWh/m2] |
Ts32 [kn/kW] |
Ts33 [kn] |
|
TM4 – zajedničko mjerilo |
Tehnološka para |
Ts41 [kn/t] |
Ts42 [kn/t/h] |
Ts43 [kn] |
|
Tg2 – Kućanstva na centraliziranom toplinskom sustavu |
TM5 – zasebno mjerilo |
Ts51 [kn/kWh] |
Ts52 [kn/kW] |
Ts53 [kn] |
|
TM6 – zajedničko mjerilo |
Ts61 [kn/kWh/m2] |
Ts62 [kn/kW] |
Ts63 [kn] |
||
Tg3 – Kućanstva na područnim toplanama (zasebnim kotlovnicama) |
TM7 – zasebno mjerilo |
Ts71 [kn/kWh] |
Ts72 [kn/kW] |
Ts73 [kn] |
|
TM8 – zajedničko mjerilo |
Ts81 [kn/kWh/m2] |
Ts82 [kn/kW] |
Ts83 [kn] |
Članak 5.
Energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost iz članka 1. ovoga Tarifnog sustava dužan je predložiti visinu tarifnih stavki na temelju razvidnog i utemeljenog izračuna, uz uvjet da očekivani prihod u regulacijskoj godini, izračunat primjenom formula iz Priloga 1. ovoga Tarifnog sustava, ne prelazi regulirani dozvoljeni maksimalni prihod energetskog subjekta u regulacijskoj godini koji je određen ovim Tarifnim sustavom u dijelu proizvodnje toplinske energije, s iznimkom povlaštenih kupaca, distribucije toplinske energije i opskrbe toplinskom energijom, s iznimkom povlaštenih kupaca.
Članak 6.
Ovim Tarifnim sustavom utvrđuje se razdoblje isporuke toplinske energije – dnevno razdoblje grijanja i trajanje ogrjevne sezone, te izračun količina potrošnje toplinske energije i goriva.
Članak 7.
(1) Ogrjevna sezona započinje razdobljem spremnosti za grijanje i traje ovisno o
temperaturnim prilikama od najranije 15. rujna tekuće godine do najkasnije 15.
svibnja naredne godine.
(2) Kao početak ogrjevne sezone određuje se dan kojemu prethodi razdoblje od tri
uzastopna dana kod kojih je u 21 sat izmjerena temperatura zraka od 12 °C ili
niža, utvrđeno prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, a za kraj
ogrjevne sezone određuje se dan kojemu prethodi razdoblje od tri uzastopna dana
kod kojih je u 21 sat izmjerena temperatura zraka od 12 °C ili viša, utvrđeno
prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda.
(3) Distributer toplinske energije dužan je tijekom ogrjevne sezone osigurati
grijanje u dnevnom režimu od 06 do 22 sata uz količinu toplinske energije kojom
se postiže prosječna temperatura u prostorijama kupca od 20 ± 1 °, kao i
grijanje u noćnom režimu od 22 do 06 sati uz količinu toplinske energije kojom
se postiže prosječna temperatura u prostorijama kupca od 15 ± 1 °.
Članak 8.
(1) Energetski subjekt koji obavlja energetske djelatnosti iz članka 1. ovoga
Tarifnog sustava dužan je obračunavati tarifne stavke do visine kojom se
garantira ukupni prihod prema pravilima regulacije maksimalnog ukupnog prihoda
iz ovoga Tarifnog sustava.
(2) Regulacija maksimalnog ukupnog prihoda ima za cilj da se:
– osigura primjena načela razvidnosti, objektivnosti i nediskriminiranosti,
– osiguraju uvjeti za kontinuirano uspješno poslovanje energetskog subjekta, s
opredjeljenjem za regulirani prinos na uložena financijska sredstva,
– osigura razvoj energetskog subjekta regulacijom koja je zasnovana na
motivaciji za povećanje produktivnosti i učinkovitosti poslovanja,
– osigura kvaliteta usluge koju daje energetski subjekt,
– spriječi mogućnost zlouporabe i međusobnog subvencioniranja između energetskih
djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom,
– onemogući monopolističko ponašanje energetskog subjekta,
– zaštite kupci toplinske energije kroz osiguravanje pouzdane i kvalitetne
opskrbe toplinskom energijom,
– postignu stabilni i predvidivi uvjeti poslovanja radi poticanja investitora na
ulaganje,
– smanji onečišćenje okoliša.
Članak 9.
(1) Regulacija maksimalnog ukupnog prihoda provodi se tijekom regulacijskog
ciklusa.
(2) Regulacijom iz stavka 1. ovoga članka određuje se dopušteni iznos ukupno
ostvarenog godišnjeg prihoda energetskog subjekta od obavljanja regulirane
energetske djelatnosti.
(3) Prvi regulacijski ciklus određuje se u trajanju od tri godine, s početkom na
dan 1. siječnja 2006. godine, a za baznu godinu određuje se 2005. godina.
(4) Sljedeći regulacijski ciklusi obuhvaćaju petogodišnja razdoblja.
Članak 10.
(1) Energetski subjekt je dužan ukupan prihod iz članka 9. stavka 2. ovoga
Tarifnog sustava, iskazivati za svaku energetsku djelatnost posebno i odvojeno
od drugih djelatnosti, zasnovano na principima međunarodnih računovodstvenih
standarda.
(2) Energetski subjekt je dužan izraditi godišnje financijsko izvješće na način
da Hrvatska energetska regulatorna agencija (dalje u tekstu: Agencija) može
razvidno pratiti podatke o osnovnim i obrtnim sredstvima, kapitalu, prihodima i
rashodima s naslova obavljanja regulirane energetske djelatnosti, financijskim
tijekovima i investicijama te ostvarenoj produktivnosti i učinkovitosti
poslovanja.
II. ELEMENTI ZA ODREĐIVANJE REGULIRANOG MAKSIMALNOG PRIHODA
Proizvodnja toplinske energije
Članak 11.
(1) Regulirani maksimalni prihod energetskog subjekta koji obavlja energetsku
djelatnost proizvodnje toplinske energije treba pokriti troškove proizvodnje
toplinske energije do mjesta predaje proizvedene toplinske energije u
distribucijsku mrežu te osigurati regulirani iznos prinosa od reguliranih
sredstava.
(2) Regulirani maksimalni prihod iz stavka 1. ovoga članka, za pojedinu
regulacijsku godinu izračunava se prema formuli
gdje je:
Pmax(t) – regulirani maksimalni prihod regulacijske godine t [kn],
Tfix(t-1) – iznos za pokrivanje fiksnih troškova u regulacijskoj godini t-1
[kn],
It – indeks potrošačkih cijena,
X – koeficijent učinkovitosti koji ne može biti jedan [0 – 1),
Tvar(t) – iznos za pokrivanje varijabilnih troškova u regulacijskoj godini t
[kn],
RSt – prinos od reguliranih sredstava u regulacijskoj godini t [kn],
Tgor(t) – iznos za pokrivanje troškova potrošenog goriva za regulacijsku godinu
t [kn],
N – iznos posebnih naknada [kn].
pri čemu je:
i) Tfix(t-1) – iznos za pokrivanje fiksnih troškova u regulacijskoj godini t-1
Tfix(t-1) predstavlja iznos za pokrivanje fiksnih troškova u regulacijskoj
godini t-1, sukladno orijentaciji na normalizirane troškove, pri čemu se
prihvatljiva razina normaliziranih troškova određuje u odnosu na sljedeće
kriterije:
a) troškovi materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara,
iskazuju se prema normativima potrošnje i prosječnim cijenama iskazanim na
tržištu u razdoblju nabave,
b) troškovi tekućeg održavanja, remonta i usluge održavanja sredstava, do razine
od 40% od obračunate godišnje amortizacije, odnosno prema stvarno obračunatim
troškovima uz uvjet pribavljanja pisane suglasnosti Agencije,
c) troškovi osiguranja građevinskih objekata i opreme koji se priznaju prema
razini premije osiguranja koju plaća energetski subjekt,
d) bruto plaće radnika do razine prosječne bruto plaće radnika ostvarene u
gospodarstvu Republike Hrvatske u regulacijskoj godini t-1, uvećano do 25% radi
složenosti obavljanja regulirane djelatnosti i potrebne kvalifikacijske
strukture,
e) menadžerske plaće i nagrade, u skladu s pokazateljima uspješnosti poslovanja
– prvenstveno učinkovitosti, na temelju pravovaljanih odluka nadležnih organa
energetskih subjekata,
f) ostale usluge, do razine ostvarenog prosječnog postotka u trogodišnjem
razdoblju koje prethodi regulacijskoj godini t-1, iskazano prema troškovima
materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara navedenih pod a)
ovoga stavka,
g) ostali izvanredni troškovi, do 5% u odnosu na iznos troškova navedenih pod
a), b), c), i d) ovoga stavka,
h) obračun amortizacije reguliranih sredstava vrši se na temelju minimalnih
godišnjih stopa amortizacije prema važećim propisima,
i) darovi, prilozi i ostala davanja priznaju se prema posebnim propisima.
Novim energetskim subjektima priznaje se kao trošak bazne godine trošak iz
trogodišnjeg plana izgradnje, održavanja i korištenja energetskih objekata koji
je potvrdio neovisni ovlašteni revizor.
Tablice za sve grupe troškova nalaze se u Prilogu 2. ovoga Tarifnog sustava i
čine njegov sastavni dio.
ii) Indeks potrošačkih cijena – It
Indeks potrošačkih cijena – It za pojedinu regulacijsku godinu određuje se na
temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku.
iii) Koeficijent učinkovitosti – X
Vrijednost koeficijenta učinkovitosti – X određuje Upravno vijeće Agencije,
uzimajući u obzir:
– poticaje za postignutu učinkovitost energetskog subjekta u odnosu na prethodnu
regulacijsku godinu, promatrano analitički na temelju praćenja potrebnih
pokazatelja poslovanja,
– očekivani prihod određene regulacijske godine unutar regulacijskog ciklusa, u
odnosu na procijenjeni poslovni rizik prisutan kod određenog energetskog
subjekta.
Za prvi regulacijski ciklus određuje se vrijednost X = 0.
iv) Tvar(t) – Iznos za pokrivanje varijabilnih troškova u regulacijskoj godini t
Tvar(t) – Iznos za pokrivanje varijabilnih troškova u regulacijskoj godini t,
sukladno orijentaciji na normalizirane troškove, izračunava se prema formuli
gdje je:
Tpro-var(t-1) – prosječan varijabilni trošak poslovanja i održavanja kod
energetskog subjekta, u regulacijskoj godini t-1, iskazan po jedinici
proizvedene toplinske energije [kn/kWh],
It – indeks potrošačkih cijena,
X – koeficijent učinkovitosti [0 – 1),
Qt – planirana proizvodnja toplinske energije za tarifne kupce u regulacijskoj
godini t [kWh].
v) Prinos od reguliranih sredstava u regulacijskoj godini t – RSt
Prinos od reguliranih sredstava u regulacijskoj godini t – RSt izračunava se
prema formuli
gdje je:
RSpro – prosječna vrijednost sredstava kojima se obavlja regulirana djelatnost
(regulirana sredstva) [kn],
PCKpond – ponderirana vrijednost prosječne cijene kapitala.
Napomena: Regulirana sredstva su samo ona sredstva koja se koriste za
obavljanje regulirane djelatnosti proizvodnje toplinske energije (osnovna
sredstva i trajna obrtna sredstva).
Prosječna vrijednost reguliranih sredstva – RSpro izračunava se prema formuli
gdje je:
RSpoč – vrijednost reguliranih sredstava na početku regulacijske godine t [kn],
RSkraj – vrijednost reguliranih sredstava na kraju regulacijske godine t [kn].
Vrijednost reguliranih sredstava na početku regulacijske godine t predstavlja
zbroj pojedinačnih knjigovodstvenih vrijednosti reguliranih materijalnih
sredstava i reguliranih nematerijalnih dugoročnih sredstava na prvi dan
regulacijske godine t.
Vrijednost reguliranih sredstava na kraju regulacijske godine t – RSkraj
određuje se prema formuli
RSkraj = RSpoč + NI – Sbesp – A – ORt [kn]
gdje je:
NI – vrijednost nove investicije [kn],
Sbesp – besplatno dobivena sredstva [kn],
A – amortizacija reguliranih sredstava [kn],
ORt – otuđena i rashodovana sredstva u regulacijskoj godini t [kn].
Ponderirana vrijednost prosječne cijene kapitala – PCKpond izračunava se
prema formuli
gdje je:
E – vlastiti kapital [kn],
Ke – kamata na vlastiti kapital,
Dug – iznos duga [kn],
Kd – kamata na dug,
Tp – stopa poreza na dobit.
Kamata na vlastiti kapital – Ke određuje se primjenom modela oslonjenog na
trošak dugogodišnjih ulaganja (CAPM – Capital Asset Prising Model) i to kao
zbroj prinosa ostvarenih od nerizičnih ulaganja i razlike prosječnog prinosa od
rizičnih ulaganja i prinosa od nerizičnih ulaganja pomnoženo s koeficijentom â,
prema formuli
Ke = Rf + b · (Rm – Rf)
gdje je:
Rf – prinos ostvaren od nerizičnih ulaganja (% na očekivani prihod od državnih
obveznica),
Rm – prosječan prinos od rizičnih ulaganja (% na očekivani prihod od tržišnog
portfelja),
Rm – Rf – premija za tržišni rizik,
b – koeficijent varijabilnosti prinosa dionica energetskog subjekta u odnosu na
prosječnu varijabilnost prinosa svih dionica koje kotiraju na tržištu,
b·(Rm – Rf) – premija za tržišni rizik vlastitog kapitala.
U prvom regulacijskom ciklusu vrijednost koeficijenta varijabilnosti prinosa
dionica energetskog subjekta – â iznosi 1, a vrijednost koeficijenta za pojedinu
regulacijsku godinu za sljedeće regulacijske cikluse određuje Upravno vijeće
Agencije na temelju podatka Burze dionica Zagreb.
Kamata na dug – Kd
Kamata na dug podrazumijeva prosječnu kamatnu stopu na investicijske kredite
koje koristi energetski subjekt, uz uvjet kontrole iznosa kamatnih stavki od
strane Agencije, u odnosu na uobičajene uvjete koji vrijede na hrvatskom
financijskom tržištu.
vi) Iznos za pokrivanje troškova potrošenog goriva za regulacijsku godinu t –
Tgor(t)
Kod izračuna iznosa za pokrivanje troškova potrošenog goriva za regulacijsku
godinu t – Tgor(t) uzima se u obzir sljedeće:
1. Ukupno instalirana snaga, odnosno prijavljena i evidentirana toplinska snaga
2. Kvaliteta goriva potvrđuje se certifikatom za donju ogrjevnu vrijednost Hd,
kao i certifikatom kvalitete za kemijski sastav goriva.
3. Količina potrošenog goriva u baznoj godini utvrdit će se kao godišnji prosjek
utrošenog goriva u prethodnom desetogodišnjem razdoblju.
4. Vanjska projektirana temperatura za određeni lokalitet.
5. Tehnički gubici u proizvodnji toplinske energije, prema članku 12. ovoga
Tarifnog sustava,
6. Tehnički gubici u distribucijskoj mreži, prema članku 15. ovoga Tarifnog
sustava,
7. Nabavna cijena goriva, prema članku 13. ovoga Tarifnog sustava.
Iznos troškova za ukupno nabavljenu količinu različitih goriva, korištenih za
proizvodnju toplinske energije u regulacijskoj godini t, predstavlja iznos koji
je potreban za pokrivanje troškova potrošenog goriva za regulacijsku godinu t,
koji se iskazuje kao zbroj iznosa nabave pojedinih vrsta goriva (zbroj
pojedinačnih nabava, odnosno umnoška količina i jediničnih cijena za pojedinu
vrstu goriva), a izračunava se prema formuli
gdje je:
G(i) – količina određenog goriva po jednoj nabavi,
C(i) – jedinična cijena određenog goriva po jednoj nabavi.
U slučaju da je dio potrošenih količina goriva ugovoren i nabavljen po
deviznoj klauzuli, devizni iznosi se za potrebe izračuna troškova preračunavaju
u kune po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke za ugovorenu valutu prema
tečaju koji je bio važeći na dan plaćanja odnosne količine goriva.
Potrošene količine goriva trebaju biti u korelaciji prema proizvedenoj ukupnoj
količini toplinske energije u regulacijskoj godini.
U slučaju da je dio toplinske energije proizveden iz biomase, bioplina, sunčeve
energije, geotermalne energije ili otpada, u formulu za izračun troškova goriva
dodaje se adekvatna matematička komponenta.
Ukupna količina proizvedene toplinske energije u regulacijskoj godini t – Qukup
izračunava se prema formuli
Qukup = Qulje + Qplin + Qugljen + Qkupljena topl. ener. [MWh]
odnosno
Qukup = SGulje. Hd-ulje +
SGplin · Hd-plin +
SGugljen· Hd-ugljen + Qkupljena
topl. ener.
gdje je:
Hd – donja ogrjevna vrijednost određenog goriva koja je deklarirana certifikatom
kvalitete kod nabave goriva [kWh/jed. kol.].
Količina toplinske energije u regulacijskoj godini t izražava se prema
formuli
Qukup – Qtg-kotla = Qpred = Qtg-dm + Qpotr
gdje je:
Qukup – ukupna količina proizvedene toplinske energije u regulacijskoj godini t
[MWh],
Qtg-kotla – ukupni tehnički gubici u kotlu pri transformaciji ogrjevne
vrijednosti goriva u toplinsku energiju [MWh],
Qpred – ukupno predana toplinska energija na pragu distribucijske mreže [MWh],
Qtg-dm – ukupni tehnički gubici toplinske energije u distribucijskoj mreži u
regulacijskoj godini t [MWh],
Qpotr – ukupna toplinska energija raspoloživa za potrošnju u regulacijskoj
godini t [MWh].
Ukupni tehnički gubici u kotlu pri transformaciji ogrjevne vrijednosti goriva
u toplinsku energiju – Qtg-kotla iznose
Qtg-kotla = Qulje· (1 – hkt-ulje) + Qplin· (1 –
hkt-plin) + Qugljen· (1 –
hkt-ugljen)
[MWh]
gdje je:
hkt-ulje – stupanj iskoristivosti kod upotrebe loživog ulja i iznosi 80%,
hkt-plin – stupanj iskoristivosti kod upotrebe prirodnog plina i iznosi 85%,
hkt-ugljen – stupanj iskoristivosti kod upotrebe ugljena i iznosi 80%.
Ukupno predana toplinska energija na pragu distribucijske mreže – Qpred mjeri se na primarnom mjerilu toplinske energije na pragu distribucijske mreže na kojem se predaje proizvedena toplinska energija u distribucijsku mrežu, na temelju kojega se obračunava predana toplinska energija prema formuli
Qpred = Qukup – Qtg-kotla [MWh]
Ukupni tehnički gubici toplinske energije u distribucijskoj mreži u regulacijskoj godini t – Qtg-dm izračunavaju se prema formuli
Qtg-dm = (1 – hdm) · Qpred [MWh]
gdje je:
hdm – stupanj iskoristivosti distribucijske mreže i iznosi 87%.
Ukupna toplinska energija raspoloživa za potrošnju u regulacijskoj godini t – Qpotr(t) izračunava se prema formuli
gdje je:
Qpotr(t) – potrošena toplinska energija [MWh],
Pinstalirana – instalirana snaga kupaca [MW],
tsobna, projektna – temperatura unutarnjih prostora prema tehničkim normama
za
projektiranje, prema ovome
Tarifnim sustavu iznosi 19 °C,
tokoline, projektna – temperatura okoline prema tehničkim normama za
projektiranje, iznosi -15 °C,
tsobna, i – temperatura unutarnjih prostora, prema ovome
Tarifnom sustavu iznosi
20 ± 1 °C po danu
ili 15 ± 1 °C po noći,
tokoline, i – temperatura okoline prema podacima Državnog
hidrometeorološkog
zavoda za svaki sat u mjesecu [°C],
i – sat u obračunskom razdoblju,
n – ukupan broj sati grijanja u obračunskom razdoblju.
Srednja temperatura u ogrjevnom razdoblju regulacijske godine t – tsr-og
izračunava se prema formuli
gdje je:
zi – broj dana grijanja u određenom mjesecu ogrjevne sezone regulacijske godine
t,
ti – srednja temperatura u određenom mjesecu ogrjevne sezone regulacijske godine
t [°].
Broj dana grijanja u regulacijskoj godini t – BD izračunava se prema formuli
Srednja dnevna temperatura – ti:
Srednja dnevna temperatura (ti) i-tog dana u ogrjevnoj sezoni regulacijske
godine t izračunava se prema vrijednosti temperatura koje zabilježi Državni
hidrometeorološki zavod u 07 sati, 14 sati i 21 sat prema formuli
vii) Iznos posebnih naknada – N
Iznos posebnih naknada – N propisuje Vlada Republike Hrvatske, a isti se
izračunava prema formuli
N = Noik + Nreg + Nnt [kn]
gdje je:
Noik – dio naknade za poticanje obnovljivih izvora energije i kogeneracije koji
se odnosi na toplinsku energiju [kn],
Nreg – naknada za obavljanje poslova regulacije energetske djelatnosti
proizvodnje toplinske energije [kn],
Nnt – naknada za odobrene naslijeđene troškove nastale u obavljanju energetske
djelatnosti proizvodnje toplinske energije [kn].
Članak 12.
(1) Tehnički gubici u proizvodnji toplinske energije priznaju se u ovisnosti od
korištenog goriva prema sljedećim kriterijima:
– do 15% za prirodni plin,
– do 20% za loživo ulje,
– do 20% za ugljen,
– do 35% za biomasu, biogorivo, bioplin ili otpad.
(2) Iznimno od iznosa iz stavka 1. ovoga članka, za prvu godinu regulacijskog
ciklusa Agencija može dati pisanu suglasnost na više tehničke gubitke u
proizvodnji toplinske energije, na temelju argumentiranog podneska energetskog
subjekta.
(3) Sva proizvedena toplinska energija za tarifne kupce predaje se iz
energetskog objekta za proizvodnju toplinske energije u distribucijsku mrežu na
pragu distribucijske mreže putem primarnog mjerila toplinske energije.
Članak 13.
(1) Troškovi koji se priznaju za nabavu goriva određuju se na temelju:
– količine goriva potrošenog za proizvodnju toplinske energije, izmjerene i
predane na pragu distribucijske mreže, uzimajući u obzir donju ogrjevnu
vrijednost za upotrijebljeno gorivo te priznate tehničke gubitke, ovisno o vrsti
goriva iz članka 12. stavka 1. ovoga Tarifnog sustava,
– priložene dokumentacije izvršenih nabava goriva, i to:
– kupoprodajni ugovori,
– fakture,
– primke,
– certifikati kvalitete s definiranom donjom ogrjevnom vrijednosti.
(2) Viša nabavna cijena goriva od cijene koja je bila važeća na tržištu u
određenom razdoblju ne priznaje se.
Distribucija toplinske energije
Članak 14.
(1) Regulirani maksimalni prihod energetskog subjekta koji obavlja energetsku
djelatnost distribucije toplinske energije treba pokriti troškove poslovanja
energetske djelatnosti distribucije toplinske energije, te osigurati regulirani
iznos prinosa od reguliranih sredstava.
(2) Regulirani maksimalni prihod energetskog subjekta koji obavlja energetsku
djelatnost distribucije toplinske energije za tarifne kupce, za pojedinu
regulacijsku godinu unutar regulacijskog ciklusa, izračunava se prema formuli
Pmax(t) = [Pmax(t-1)· (1 + It)•(1 – X)] · odistr-kol – Kt – Zt
gdje je:
Pmax(t) – regulirani maksimalni prihod regulacijske godine t u regulacijskom
ciklusu [kn],
Pmax(t-1) – regulirani maksimalni prihod u prethodnoj regulacijskoj godini t-1
[kn],
It – indeks potrošačkih cijena,
X – koeficijent učinkovitosti koji ne može biti jedan [0 – 1),
odistr-kol – omjer godišnjih distribuiranih količina toplinske energije,
Kt – korektivni faktor za regulacijsku godinu t,
Zt – vrijednost ukupnih gubitaka u distribucijskoj mreži [kn].
i) Izračun reguliranog maksimalnog prihoda – Pmax
Kod izračuna iznosa Pmax za 2006. godinu (kao početnu godinu prvog regulacijskog
ciklusa) potrebno je odrediti regulirani maksimalni prihod bazne godine – Pmax-baz
koji je za tu baznu godinu istovrstan s pojmom Pmax(t-1) i izračunava se prema
formuli
Pmax-baz º Pmax(t-1) = OT + A + TG + T + RS + N [kn]
gdje je:
OT – operativni troškovi bazne godine [kn],
A – amortizacija reguliranih sredstava u baznoj godini [kn],
TG – tehnički gubici u baznoj godini [kn],
T – darovi, prilozi i ostala davanja u baznoj godini [kn],
RS – prinos od reguliranih sredstava u baznoj godini [kn],
N – iznos posebnih naknada [kn].
Operativni troškovi bazne godine – OT
Operativni troškovi bazne godine – OT prema ovome Tarifnom sustavu su troškovi
obavljanja regulirane djelatnosti energetskog subjekta, sukladno standardima
koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj, odražavaju se kao normalizirani
troškovi za obavljanje regulirane djelatnosti.
Prihvatljiva razina normaliziranih troškova određuje se na način i po postupku
iz članka 11. ovoga Tarifnog sustava.
Novim energetskim subjektima priznaje se kao trošak bazne godine trošak iz
trogodišnjeg plana izgradnje, održavanja i korištenja energetskih objekata koji
je potvrdio neovisni ovlašteni revizor.
Amortizacija reguliranih sredstava u baznoj godini – A
Amortizacija reguliranih sredstava u baznoj godini – A izračunava se primjenom
formule, sukladno minimalnim godišnjim stopama amortizacije propisanim važećim
propisima.
Tehnički gubici u baznoj godini – TG
Tehnički gubici u distribuciji toplinske energije u baznoj godini – TG priznaju
se najviše do iznosa iz članka 15. ovoga Tarifnog sustava i iskazuju se
financijskim iznosom.
Darovi, prilozi i ostala davanja u baznoj godini – T
Darovi, prilozi i ostala davanja u baznoj godini – T priznat će se prema
posebnim propisima.
Prinos od reguliranih sredstava – RS
Prinos od reguliranih sredstava – RS izračunava se prema formuli
RS = RSpro· PCKpond [kn]
gdje je:
RSpro – prosječna vrijednost sredstava kojima se obavlja regulirana djelatnost
(regulirana sredstva) [kn],
PCKpond – ponderirana vrijednost prosječne cijene kapitala.
Napomena: Regulirana sredstva su samo ona sredstva koja se koriste za
obavljanje regulirane djelatnosti distribucije toplinske energije (osnovna
sredstva i trajna obrtna sredstva).
Prosječna vrijednost reguliranih sredstva – RSpro izračunava se prema formuli
gdje je:
RSpoč – vrijednost reguliranih sredstava na početku regulacijske godine t [kn],
RSkraj – vrijednost reguliranih sredstava na kraju regulacijske godine t [kn].
Vrijednost reguliranih sredstava na početku regulacijske godine predstavlja
zbroj pojedinačnih knjigovodstvenih vrijednosti reguliranih materijalnih
sredstava i reguliranih nematerijalnih dugoročnih sredstava na prvi dan
regulacijske godine.
Vrijednost reguliranih sredstava na kraju regulacijske godine – RSkraj određuje
se prema formuli
RSkraj = RSpoč + NI – Sbesp – A – ORt [kn]
gdje je:
NI – vrijednost nove investicije [kn],
Sbesp – besplatno dobivena sredstva [kn],
A – amortizacija reguliranih sredstava [kn],
ORt – otuđena i rashodovana sredstva u regulacijskoj godini t [kn].
Ponderirana vrijednost prosječne cijene kapitala – PCKpond izračunava se prema formuli
gdje je:
E – vlastiti kapital [kn],
Ke – kamata na vlastiti kapital,
Dug – iznos duga [kn],
Kd – kamata na dug,
Tp – stopa poreza na dobit.
Kamata na vlastiti kapital – Ke određuje se primjenom modela oslonjenog na trošak dugogodišnjih ulaganja (CAPM – Capital Asset Prising Model) i to kao zbroj prinosa ostvarenih od nerizičnih ulaganja i razlike prosječnog prinosa od rizičnih ulaganja i prinosa od nerizičnih ulaganja pomnoženo s koeficijentom â, prema formuli
Ke = Rf + b · (Rm – Rf)
gdje je:
Rf
– prinos ostvaren od nerizičnih ulaganja (% na očekivani prihod od državnih
obveznica),
Rm – prosječan prinos od rizičnih ulaganja (% na očekivani prihod od tržišnog
portfelja),
Rm – Rf – premija za tržišni rizik,
b – koeficijent varijabilnosti prinosa dionica energetskog subjekta u odnosu
na
prosječnu varijabilnost prinosa svih dionica koje kotiraju na tržištu,
b · (Rm – Rf) – premija za tržišni rizik vlastitog kapitala.
U prvom regulacijskom ciklusu vrijednost koeficijenta varijabilnosti prinosa
dionica energetskog subjekta – iznosi 1, a vrijednost koeficijenta za pojedinu
regulacijsku godinu za sljedeće regulacijske cikluse određuje Upravno vijeće
Agencije na temelju podatka Burze dionica Zagreb.
Kamata na dug – Kd podrazumijeva prosječnu kamatnu stopu na investicijske
kredite koje koristi energetski subjekt, uz uvjet kontrole iznosa kamatnih
stavki od strane Agencije, u odnosu na uobičajene uvjete koji vrijede na
hrvatskom financijskom tržištu.
Iznos posebnih naknada – N
Iznos posebnih naknada – N propisuje Vlada Republike Hrvatske, a isti se
izračunava prema formuli
N = Nreg + Nkonces + Nnt [kn]
gdje je:
Nreg – naknada za obavljanje poslova regulacije energetske djelatnosti
distribucije toplinske energije [kn],
Nkonces – naknada za koncesiju, ako se energetska djelatnost distribucije
toplinske energije
obavlja na temelju koncesije [kn],
Nnt – naknada za odobrene naslijeđene troškove nastale u obavljanju energetske
djelatnosti distribucije toplinske energije [kn].
ii) Indeks potrošačkih cijena – It
Indeks potrošačkih cijena – It za pojedinu regulacijsku godinu određuje se na
temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku.
iii) Koeficijent učinkovitosti – X
Vrijednost koeficijenta učinkovitosti – X određuje Upravno vijeće Agencije
uzimajući u obzir;
– poticaje za postignutu učinkovitost energetskog subjekta u odnosu na prethodnu
regulacijsku godinu, promatrano analitički na temelju praćenja potrebnih
pokazatelja poslovanja,
– očekivani prihod određene regulacijske godine unutar regulacijskog ciklusa, u
odnosu na procijenjeni poslovni rizik prisutan kod određenog energetskog
subjekta.
Za prvi regulacijski ciklus određuje se vrijednost X = 0.
iv) Omjer godišnjih distribuiranih količina toplinske energije – odistr-kol
Omjer godišnjih distribuiranih količina toplinske energije – odistr-kol
izračunava se prema formuli
gdje je:
Qt – ukupno distribuirana količina toplinske energije u regulacijskoj godini t,
Qt-1 – ukupno distribuirana količina toplinske energije u regulacijskoj godini
t-1.
v) Kt – Korektivni faktor za regulacijsku godinu t
Kt – korektivni faktor za regulacijsku godinu t izračunava se prema formuli
Kt = (Pt-1 – Pmax(t-1)) · (1 + KSt) [kn]
gdje je:
Pt-1 – prihod ostvaren u regulacijskoj godini t-1 [kn],
Pmax(t-1) – regulirani maksimalni prihod u regulacijskoj godini t-1 [kn],
KSt – prosječna vrijednost dnevne kamatne stope u regulacijskoj godini t, prema
izvoru – Tržište novca Zagreb.
U prvom regulacijskom ciklusu vrijednost korektivnog faktora jednaka je nuli.
vi) Vrijednost ukupnih gubitaka u distribucijskoj mreži – Zt
Vrijednost ukupnih
gubitaka u distribucijskoj mreži – Zt izračunava se prema formuli
Zt = (Lt-1 – Lpro) · Qpred(t-1)· LPt-1 [kn]
gdje je:
Lt-1 – udio ukupnog gubitka u distribuiranoj količini toplinske energije u
regulacijskoj godini t-1,
Lpro – prosjek udjela ukupnih gubitaka u distribucijskoj mreži u razdoblju od
regulacijske
godine t-2 do regulacijske godine t-6,
Qpred(t-1) – ukupna količina toplinske energije na ulazu u distribucijsku mrežu
u regulacijskoj godini t-1 [kWh],
LPt-1 – prosječna ponderirana cijena toplinske energije u regulacijskoj godini.
Članak 15.
(1) Kao referentni stupanj iskoristivosti distribucijske mreže uzima se
hdm =
87%.
(2) Tehnički gubici u distribucijskoj mreži priznaju se do 13% računajući od
ukupne toplinske energije izmjerene na pragu distribucijske mreže.
(2) Nakon 2010. godine vrijednosti priznatih gubitaka uskladit će se s aktualnim
EU vrijednostima.
Članak 16.
Održavanje i periodička umjeravanja mjerila toplinske energije vrši energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost distribucije toplinske energije.
Opskrba toplinskom energijom
Članak 17.
Pod obavljanjem regulirane djelatnosti opskrbe toplinskom energijom razumijeva se prodaja toplinske energije tarifnim kupcima, prikupljanje podataka potrebnih za obračun, obračun toplinske energije, ispostavljanje računa te naplata potrošene toplinske energije.
Članak 18.
(1) Regulirani maksimalni prihod energetskog subjekta koji obavlja energetsku
djelatnost opskrbe toplinskom energijom za tarifne kupce treba pokriti troškove
obavljanja regulirane djelatnosti te osigurati regulirani iznos prinosa od
reguliranih sredstava.
(2) Regulirani maksimalni prihod energetskog subjekta koji obavlja energetsku
djelatnost opskrbe toplinskom energijom za tarifne kupce, za pojedinu godinu
regulacijskog ciklusa, izračunava se prema formuli
Pmax(t) = Pmax(t-1)· (1 + It) · (1 – X) – Kt
gdje je:
Pmax(t) – regulirani maksimalni prihod regulacijske godine t u regulacijskom
ciklusu [kn],
Pmax(t-1) – regulirani maksimalni prihod u prethodnoj regulacijskoj godini t-1
[kn],
It – indeks potrošačkih cijena,
X – koeficijent učinkovitosti koji ne može biti jedan [0 – 1),
Kt – korektivni faktor za regulacijsku godinu t.
i) Izračun reguliranog maksimalnog prihoda – Pmax
Kod izračuna iznosa Pmax za 2006. godinu (kao početnu godinu prvog regulacijskog
ciklusa) potrebno je odrediti regulirani maksimalni prihod bazne godine – Pmax-baz
koji je za tu baznu godinu istovrstan s pojmom Pmax(t-1) i izračunava se prema
formuli
Pmax-baz º Pmax(t-1) = OT + A + T + RS + Nreg [kn]
gdje je:
OT – operativni troškovi bazne godine [kn],
A – amortizacija reguliranih sredstava u baznoj godini [kn],
T – darovi, prilozi i ostala davanja u baznoj godini [kn],
RS – prinos od reguliranih sredstava u baznoj godini [kn],
Nreg – naknada za obavljanje poslova regulacije energetske djelatnosti opskrbe
toplinskom energijom [kn].
Napomena: U prvom regulacijskom ciklusu uzima se 2005. godina za baznu godinu
kod izračuna reguliranog maksimalnog prihoda bazne godine – Pmax-baz.
Operativni troškovi bazne godine – OT
Operativni troškovi bazne godine – OT prema ovome Tarifnom sustavu su troškovi
obavljanja regulirane djelatnosti energetskog subjekta, sukladno standardima
koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj, odražavaju se kao normalizirani
troškovi za obavljanje regulirane djelatnosti.
Prihvatljiva razina normaliziranih troškova određuje se na način i po postupku
iz članka 11. ovoga Tarifnog sustava.
Normalizirani troškovi kod djelatnosti opskrbe toplinskom energijom odnose se na
obračun, ispostavljanje računa i naplatu potrošene toplinske energije.
Novim energetskim subjektima priznaje se kao trošak bazne godine trošak iz
trogodišnjeg plana izgradnje, održavanja i korištenja energetskih objekata koji
je potvrdio neovisni ovlašteni revizor.
Amortizacija reguliranih sredstava u baznoj godini – A
Amortizacija reguliranih sredstava u baznoj godini – A izračunava se primjenom
propisane formule, sukladno minimalnim godišnjim stopama amortizacije propisanim
važećim propisima.
Darovi, prilozi i ostala davanja u baznoj godini – T
Darovi, prilozi i ostala davanja u baznoj godini – T priznaju se prema posebnim
propisima.
Prinos od reguliranih sredstava – RS
Prinos od reguliranih sredstava – RS izračunava se prema formuli
RS = RSpro· PCKpond [kn]
gdje je:
RSpro – prosječna vrijednost sredstava kojima se obavlja regulirana djelatnost
(regulirana sredstva) [kn],
PCKpond – ponderirana vrijednost prosječne cijene kapitala.
Napomena: Regulirana sredstva su samo ona sredstva koja se koriste za
obavljanje regulirane djelatnosti opskrbe toplinskom energijom (osnovna sredstva
i trajna obrtna sredstva).
Prosječna vrijednost reguliranih sredstva – RSpro izračunava se prema formuli
gdje je:
RSpoč – vrijednost reguliranih sredstava na početku regulacijske godine t [kn],
RSkraj – vrijednost reguliranih sredstava na kraju regulacijske godine t [kn].
Vrijednost reguliranih sredstava na početku regulacijske godine predstavlja
zbroj pojedinačnih knjigovodstvenih vrijednosti reguliranih materijalnih
sredstava i reguliranih nematerijalnih dugoročnih sredstava na prvi dan
regulacijske godine.
Vrijednost reguliranih sredstava na kraju regulacijske godine – RSkraj određuje
se prema formuli
RSkraj = RSpoč + NI – Sbesp – A – ORt [kn]
gdje je:
NI – vrijednost nove investicije [kn],
Sbesp – besplatno dobivena sredstva [kn],
A – amortizacija reguliranih sredstava [kn],
ORt – otuđena i rashodovana sredstva u regulacijskoj godini t [kn].
Ponderirana vrijednost prosječne cijene kapitala – PCKpond izračunava se
prema formuli
gdje je:
E – vlastiti kapital [kn],
Ke – kamata na vlastiti kapital,
Dug – iznos duga [kn],
Kd – kamata na dug,
Tp – stopa poreza na dobit.
Kamata na vlastiti kapital – Ke određuje se primjenom modela oslonjenog na trošak dugogodišnjih ulaganja (CAPM – Capital Asset Prising Model) i to kao zbroj prinosa ostvarenih od nerizičnih ulaganja i razlike prosječnog prinosa od rizičnih ulaganja i prinosa od nerizičnih ulaganja pomnoženo s koeficijentom â, prema formuli
Ke = Rf + b · (Rm – Rf)
gdje je:
Rf – prinos ostvaren od nerizičnih ulaganja (% na očekivani prihod od državnih
obveznica),
Rm – prosječan prinos od rizičnih ulaganja (% na očekivani prihod od tržišnog
portfelja),
Rm – Rf – premija za tržišni rizik,
b – koeficijent varijabilnosti prinosa dionica energetskog subjekta u odnosu na
prosječnu varijabilnost prinosa svih dionica koje kotiraju na tržištu,
b · (Rm – Rf) – premija za tržišni rizik vlastitog kapitala.
U prvom regulacijskom ciklusu vrijednost koeficijenta varijabilnosti prinosa
dionica energetskog subjekta – â iznosi 1, a vrijednost koeficijenta za pojedinu
regulacijsku godinu za sljedeće regulacijske cikluse određuje Upravno vijeće
Agencije na temelju podatka Burze dionica Zagreb.
Kamata na dug – Kd podrazumijeva prosječnu kamatnu stopu na investicijske
kredite koje koristi energetski subjekt, uz uvjet kontrole iznosa kamatnih
stavki od strane Agencije, u odnosu na uobičajene uvjete koji vrijede na
hrvatskom financijskom tržištu.
Naknada za obavljanje poslova regulacije energetske djelatnosti opskrbe
toplinskom energijom – Nreg
Iznos naknade za obavljanje poslova regulacije energetske djelatnosti opskrbe
toplinskom energijom – Nreg propisuje Vlada Republike Hrvatske.
ii) Indeks potrošačkih cijena – It
Indeks potrošačkih cijena – It za pojedinu regulacijsku godinu određuje se na
temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku.
iii) Koeficijent učinkovitosti – X
Vrijednost koeficijenta učinkovitosti – X određuje Upravno vijeće Agencije
uzimajući u obzir:
– poticaje za postignutu učinkovitost energetskog subjekta u odnosu na prethodnu
regulacijsku godinu, promatrano analitički na temelju praćenja potrebnih
pokazatelja poslovanja,
– očekivani prihod određene regulacijske godine u regulacijskom ciklusu, u
odnosu na procijenjeni poslovni rizik prisutan kod određenog energetskog
subjekta.
Za prvi regulacijski ciklus određuje se vrijednost X = 0.
iv) Kt – Korektivni faktor za regulacijsku godinu t
Kt – korektivni faktor za regulacijsku godinu t izračunava se prema formuli
Kt = (Pt-1 – Pmax(t-1)) · (1 + KSt) [kn]
gdje je:
Pt-1 – prihod ostvaren u regulacijskoj godini t-1 [kn],
Pmax(t-1) – regulirani maksimalni prihod u regulacijskoj godini t-1 [kn],
KSt – prosječna vrijednost dnevne kamatne stope u regulacijskoj godini t, prema
izvoru – Tržište novca Zagreb.
U prvom regulacijskom ciklusu vrijednost korektivnog faktora jednaka je nuli.
Članak 19.
Energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost opskrbe toplinskom
energijom dužan je obračun potrošnje toplinske energije iskazati u kunama za:
– stalne troškove (troškove snage),
– promjenljive troškove (troškove isporučene/preuzete toplinske energije),
– fiksnu mjesečnu naknadu.
III. POSTUPAK PODNOŠENJA PRIJEDLOGA ZA ODOBRENJE IZNOSA TARIFNIH STAVKI
Članak 20.
(1) Energetski subjekt iz članka 5. ovoga Tarifnog sustava podnosi prijedlog za
promjenu visine tarifnih stavki u Tarifnom sustavu za usluge energetskih
djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom (u daljnjem
tekstu: Prijedlog) Ministarstvu koje pribavlja mišljenje Agencije.
(2) Energetski subjekt je uz prijedlog iz stavka 1. ovoga članka dužan dostaviti
sljedeće:
a) ispunjenu matricu tarifnih modela iz članka 4. ovoga Tarifnog sustava, s
navođenjem postotka promjene pojedinih tarifnih stavki, u odnosu na važeće
iznose,
b) razvidan i detaljan izračun očekivanog ukupnog prihoda u regulacijskoj godini
t na temelju zatraženih promjena tarifnih stavki, koji je izračunat primjenom
priznate metode izračuna ukupnog prihoda, uz uvjet da taj prihod ne prelazi
regulirani dozvoljeni maksimalni prihod energetskog subjekta utvrđen prema
odredbama ovoga Tarifnog sustava,
c) financijski izvještaj za prethodnu regulacijsku godinu sa svim prilozima,
sačinjen po međunarodnim računovodstvenim standardima,
d) izvještaj o izvršenoj reviziji ovlaštenog neovisnog revizora,
e) tehničko-ekonomske podatke, uključujući i podatke o investicijama, prodaji,
nabavi, naplati i potraživanjima od kupaca,
f) podatke karakteristične za tarifne grupe (kategorije potrošnje),
g) plan izgradnje novih objekata, nadogradnje ili rekonstrukcije postojećih
objekata,
h) ostale podatke, na zahtjev Ministarstva.
(3) Dokumente koji sadrže podatke iz stavka 2. ovoga članka potpisuje odgovorna
osoba energetskog subjekta i isti moraju biti ovjereni pečatom tvrtke.
(4) Na zahtjev Ministarstva ili Agencije energetski subjekt je dužan dostaviti i
druge podatke i informacije potrebne za utvrđivanje promjene visine tarifnih
stavki te omogućiti uvid u investicijsko-tehničku dokumentaciju kod planiranja
realizacije projekta izgradnje ili rekonstrukcije.
(5) Ako se tijekom iste regulacijske godine dva ili više puta podnosi Prijedlog
iz stavka 1. ovoga članka, energetski subjekt se može pozvati na već ranije
dostavljenu istovjetnu dokumentaciju za točke c), d) i g) iz stavka 2. ovoga
članka, s točno određenim datumom ranije dostave i priložiti njihovu presliku.
Članak 21.
(1) Uz Prijedlog iz članka 20. stavka 1. ovoga Tarifnog sustava energetski
subjekt je dužan dostaviti i ovjerenu izjavu o istinitosti podataka podnijetih
na uvid od strane energetskog subjekta iz članka 20. stavka 2. ovoga Tarifnog
sustava.
(2) Obrazac izjave iz stavka 1. ovoga članka nalazi se u Prilogu 3. ovoga
Tarifnog sustava i čini njegov sastavni dio.
(3) Izjava iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na financijski izvještaj za
prethodnu regulacijsku godinu sa svim prilozima, sačinjen po međunarodnim
računovodstvenim standardima i izvještaj o izvršenoj reviziji ovlaštenog
neovisnog revizora.
IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 22.
Svi energetski subjekti koji obavljaju energetske djelatnosti iz članka 1. ovoga Tarifnog sustava dužni su uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovoga Tarifnog sustava najkasnije u roku od tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.
Članak 23.
Primjenu ovoga Tarifnog sustava nadzire Agencija.
Članak 24.
Danom stupanja na snagu ovoga Tarifnog sustava prestaju važiti svi tarifni sustavi u energetskim djelatnostima proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom.
Članak 25.
Ovaj Tarifni sustav stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim
novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2006. godine.
Klasa: 011-01/06-01/03
Urbroj: 371-01/06-02
Zagreb, 8. svibnja 2006.
Predsjednik
Upravnog vijeća
Tomo Galić, dipl. ing., v. r.
PRILOG 1
Formula za izračun ukupnog prihoda putem tarifnih stavki
Formula za izračun ukupnog prihoda za energetsku djelatnost
proizvodnje/distribucije/opskrbe toplinskom energijom određuje se na bazi
matrice tarifnih modela. Temelj izračuna su tarifni elementi za energiju, snagu
i naknadu. Energetski subjekt predlaže promjenu visine tarifnih stavki, dakle
predlaže novu alokaciju troškova po tarifnim grupama i tarifnim elementima.
Teoretski postoji i mogućnost da se energetski subjekt odluči za situaciju da mu
jedna od tarifnih stavki iznosi nula, što ne utječe na konzistentnost izračuna
ukupnog prihoda.
Tarifni elementi posebno se izražavaju za zasebna mjerila toplinske energije, a
posebno za zajednička mjerila toplinske energije po sljedećim tarifnim grupama:
za industriju i poslovne potrošače (Tg1), za kućanstva na centraliziranom
toplinskom sustavu (Tg2) i za kućanstva na područnim toplanama/zasebnim
kotlovnicama (Tg3).
Ukupan prihod u kunama, promatrano na mjesečnoj razini, za pojedini tarifni
model koji se odnosi na zasebna mjerila toplinske energije izračunava se prema
formuli
Ukupan prihod u kunama, promatrano na mjesečnoj razini, za pojedini tarifni model koji se odnosi na zajednička mjerila toplinske energije izračunava se prema formuli
gdje je:
n – broj mjerila toplinske energije,
k – broj potrošača,
Qz – količina toplinske energije isporučene na zasebnom ili zajedničkom mjerilu
toplinske energije z (kWh); (t),
Pz – površina po z-tom zajedničkom mjerilu toplinske energije (m2),
Wz – zakupljena snaga za z-to mjerilo toplinske energije (kW); (t/h).
Ts(ij) – tarifne stavke za energiju, snagu i fiksnu mjesečnu naknadu iz matrice
tarifnih
modela (kn/kWh); (kn/t); (kn/kWh/m2); (kn/kW); (kn/t/h); (kn).
Nakon zbrajanja mjesečnih ukupnih prihoda radi izračuna godišnjih ukupnih
prihoda po tarifnim modelima, dolazi se do sljedećih formula kojima se
izračunava ukupan prihod u kunama po tarifnim grupama (kategorijama potrošnje)
UPTG1 = UPTM1 + UPTM2 + UPTM3 + UPTM4
UPTG2 = UPTM5 + UPTM6
UPTG3 =UPTM7 + UPTM8
gdje je:
UPTM1 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe
toplinskom energijom – industrijski i poslovni potrošači za zasebna mjerila
toplinske energije za vrelu/toplu vodu (kn),
UPTM2 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe
toplinskom energijom – industrijski i poslovni potrošači za zasebna mjerila
toplinske energije za tehnološku paru (kn),
UPTM3 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe
toplinskom energijom – industrijski i poslovni potrošači za zajednička mjerila
toplinske energije za vrelu/toplu vodu (kn),
UPTM4 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe
toplinskom energijom – industrijski i poslovni potrošači za zajednička mjerila
toplinske energije za tehnološku paru (kn),
UPTM5 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe
toplinskom energijom – kućanstva na centraliziranom toplinskom sustavu za
zasebna mjerila toplinske energije (kn),
UPTM6 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe
toplinskom energijom – kućanstva na centraliziranom toplinskom sustavu za
zajednička mjerila toplinske energije (kn),
UPTM7 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe
toplinskom energijom – kućanstva na područnim toplanama (zasebnim kotlovnicama)
za zasebna mjerila toplinske energije (kn),
UPTM8 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe
toplinskom energijom – kućanstva na područnim toplanama (zasebnim kotlovnicama)
za zajednička mjerila toplinske energije (kn).
Sljedeća formula prikazuje ukupan prihod u kunama za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe toplinskom energijom:
UP = UPTG1 + UPTG2 + UPTG3
pri čemu je:
UP – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe
toplinskom energijom, izračunat temeljem tarifnih elemenata (kn),
UPTG1 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe
toplinskom energijom – industrija i poslovni potrošači (kn),
UPTG2 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe
toplinskom energijom – kućanstva na centraliziranom toplinskom sustavu (kn),
UPTG3 – ukupan prihod za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe
toplinskom energijom – kućanstva na područnim toplanama (zasebnim kotlovnicama)
(kn).
Da bi energetski subjekt ostvario ukupan prihod u kunama za energetske djelatnosti proizvodnje/distribucije/opskrbe toplinskom energijom, u skladu s ovim Tarifnim sustavom mora biti udovoljeno uvjetu:
UP£Pmax(t)
Dakle, energetski subjekt je dužan predložiti promjenu visine tarifnih stavki na
temelju razvidnog i utemeljenog izračuna, uz uvjet da očekivani prihod u
regulacijskoj godini t, izračunat na temelju tarifnih stavki za pojedinu
energetsku djelatnost (proizvodnju, distribuciju ili opskrbu toplinskom
energijom), ne prelazi regulirani dozvoljeni maksimalni prihod određen ovim
Tarifnim sustavom za pojedinu energetsku djelatnost.
PRILOG 2
Tablice za praćenje normaliziranih troškova
1. Troškovi materijala, energije i sitnog inventara
Troškovi materijala, energije i sitnog inventara iskazuju se prema normativima
potrošnje i prosječnim cijenama na tržištu u razdoblju nabave.
Tablica 1. Troškovi materijala,
energije i sitnog inventara
R.b. |
Troškovi materijala, energije i sitnog inventara |
Iznos (kn) |
1 |
2 |
3 |
1. |
Materijal i usluge |
|
1.1. |
Troškovi smjene (materijal i usluge) |
|
1.2. |
Troškovi upravljanja i pogonskih intervencija |
|
1.3. |
Troškovi prodajne funkcije (materijal i usluge) |
|
1.4. |
Troškovi zaštite na radu |
|
1.5. |
Troškovi uredskog poslovanja |
|
1.6. |
Troškovi telekomunikacijskih usluga |
|
1.7. |
Poštanske i dostavljačke usluge |
|
1.8. |
Održavanje i popravak nekretnina |
|
1.9. |
Održavanje računarske opreme |
|
1.10. |
Najamnina i prava služnosti |
|
1.11. |
Troškovi čuvarskih službi |
|
1.12. |
Propaganda i reklama |
|
1.13. |
Istraživanje i razvoj |
|
1.14. |
Vozni park |
|
1.15. |
Održavanje tehničkih sustava zaštite |
|
1.16. |
Održavanje telekomunikacijske opreme |
|
1.17. |
Tehnološka voda |
|
1.18. |
Kemikalije |
|
1.19. |
Ostali materijalni troškovi |
|
2. |
Troškovi sitnog inventara |
|
3. |
Trošak energije bez troškova energetskog goriva |
|
3.1. |
Električna energija |
|
3.2. |
Dizelsko gorivo |
|
3.3. |
Tehnološka para |
|
3.4. |
Ogrjevna toplina |
|
3.5. |
Prirodni plin |
|
3.6. |
Ostala utrošena energija |
|
4. |
Ostali troškovi |
|
|
UKUPNO |
|
2. Troškovi energetskog goriva
Troškove energetskog goriva je uobičajeno promatrati kao dio troškova
materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara, ali se zbog vrlo
visokog relativnog udjela iskazuju u posebnoj tablici. Iskazuju se ukupno i
pojedinačno po nabavi da se prati kretanje cijene energenta.
Tablica 2. Troškovi energetskog
goriva
R.b. |
Vrsta energetskog goriva |
Količina |
Jedinica mjere |
Jedinična cijena (kn) |
Iznos (kn) |
|
1 |
2 |
3 |
45 |
2x4 |
1. |
Prirodni plin |
|
|
|
|
|
Nabava |
|
|
|
|
2. |
Lož ulje |
|
|
|
|
|
Nabava |
|
|
|
|
3. |
Ugljen |
|
|
|
|
|
Nabava |
|
|
|
|
4. |
Lako lož ulje |
|
|
|
|
|
Nabava |
|
|
|
|
5. |
Ekstra lako lož ulje |
|
|
|
|
|
Nabava |
|
|
|
|
6. |
Ostali energenti |
|
|
|
|
|
Nabava |
|
|
|
|
|
UKUPNO |
|
|
|
|
3. Troškovi tekućeg održavanja, remonta i usluge održavanja sredstava
Troškovi tekućeg održavanja, remonta i usluge održavanja sredstava mogu iznositi
najviše do razine od 40% od obračunate godišnje amortizacije, odnosno stvarno
obračunatih troškova uz uvjet pribavljanja pisane suglasnosti Agencije.
Tablica 3. Troškovi tekućeg
održavanja, remonta i usluge održavanja sredstava
R.b. |
Struktura troškova tekućeg održavanja, remonta i usluge održavanja sredstava |
Iznos (kn) |
|
1 |
2 |
1. |
Tekuće održavanje |
|
1.1. |
Materijal izrade za tekuće održavanje |
|
1.2. |
Rezervni dijelovi za tekuće održavanje |
|
1.3. |
Usluge za tekuće održavanje sredstava rada |
|
1.4. |
Ostalo |
|
|
|
|
2. |
Investicijsko održavanje |
|
2.1. |
Materijal izrade za investicijsko održavanje |
|
2.2. |
Rezervni dijelovi za investicijsko održavanje |
|
2.3. |
Usluge za investicijsko održavanje sredstava rada |
|
2.4. |
Ostalo |
|
|
UKUPNO |
|
4. Troškovi osiguranja građevinskih objekata i opreme
Osiguranjem dugotrajne materijalne imovine energetskih subjekata pruža se osiguravajuća zaštita od osnovnih rizika: osigurani rizici (opasnosti) od požara i nekih drugih opasnosti i osiguranje i rizici od loma strojeva i nekih drugih opasnosti.
Tablica 4. Troškovi osiguranja građevinskih objekata, opreme i ostalog
R.b. |
Struktura troškova osiguranja građevinskih objekata, opreme i ostalog |
Nabavna vrijednost (kn) |
Standardizirana premijska stopa |
Iznos (kn) |
|
1 |
2 |
3 |
2x3 |
1. |
Materijalna imovina |
|
|
|
2. |
Oprema |
|
|
|
3. |
Zaliha goriva (maksimalna) |
|
|
|
4. |
Ostalo |
|
|
|
|
UKUPNO |
|
|
|
5. Bruto plaće radnika
Troškovi radnika obuhvaćaju: neto plaće i naknade; troškove poreza i prireza iz
plaća; troškove mirovinskog osiguranja zaposlenih i troškove socijalnog
osiguranja zaposlenih. Kod obračuna bruto plaća, osim broja radnika i njihove
kvalifikacijske strukture, potrebno je imati informaciju o neto plaćama,
informaciju o stopi poreza, stopi prireza, stopi doprinosa, te eventualnim
drugim primanjima kroz isplatu bruto plaća, kao i o davanjima koja se
obračunavaju na plaće. Temelj za izračun bruto plaće radnika zaposlenih u
energetskom subjektu koji obavlja energetske djelatnosti proizvodnje,
distribucije i opskrbe toplinskom energijom su podaci o prosječnoj bruto plaći
radnika u Republici Hrvatskoj u regulacijskoj godini t-1 prema podacima Državnog
zavoda za statistiku i podaci iz važeće sistematizacije radnih mjesta svakog
energetskog subjekta.
Ukupan trošak bruto plaća u energetskom subjektu dobije se množenjem prosječne
bruto plaće radnika i broja radnika, uključujući i doprinose energetskog
subjekta na bruto plaće radnika.
Tablica 5. Bruto plaće
R.b. |
Bruto plaće radnika |
Iznos |
|
1 |
2 |
1. |
Prosječna bruto plaća radnika u RH u regulacijskoj godini t-1 (kn) |
|
2. |
Prosječna bruto plaća uvećana za 25% (1x1,25) (kn) |
|
3. |
Stvarna prosječna bruto plaća u energetskom subjektu (kn) |
|
4. |
Doprinosi na stvarnu prosječnu bruto plaću energetskog subjekta (kn) |
|
5. |
Ukupni prosječni trošak plaće energetskog subjekta (3. + 4.) (kn) |
|
6. |
Broj radnika u energetskom subjektu |
|
7. |
Ukupan trošak plaća energetskog subjekta (5.x 6.) (kn) |
|
6. Menadžerske plaće i nagrade
Nagrade članovima uprave društva moguće je iskazati kao odvojeni trošak ili kao
dio ostalih troškova poslovanja u skladu s pokazateljima uspješnosti poslovanja,
a na temelju pravovaljanih odluka nadležnih tijela energetskih subjekata.
Tablica 6.
Menadžerske plaće i nagrade
R.b. |
Platni razredi |
Iznos (kn) |
|
1 |
2 |
1. |
Menadžerske plaće |
|
2. |
Nagrade članovima uprave |
|
3. |
Ostalo |
|
|
UKUPNO |
|
7. Ostali troškovi poslovanja
Tablica 7. Ostali troškovi poslovanja
R.b. |
Ostali troškovi poslovanja |
Iznos (kn) |
|
1 |
2 |
1. |
Dnevnice za službena putovanja i putni troškovi |
|
2. |
Naknade troškova prijevoza na rad |
|
3. |
Naknade ostalih troškova zaposlenima |
|
4. |
Ostala materijalna prava zaposlenih |
|
5. |
Bankovne usluge i troškovi platnog prometa |
|
6. |
Troškovi reprezentacije |
|
7. |
Doprinosi, članarine (komori, udrugama i društvima) |
|
8. |
Naknada za korištenje prostora |
|
9. |
Naknada za korištenje voda |
|
10. |
Naknada za zaštitu voda |
|
11. |
Naknada za koncesiju na vodama i javnom vodnom dobru |
|
12. |
Naknada na emisije u okoliš NO2, SO2 i CO2 |
|
13. |
Troškovi stručnog obrazovanja, stručna literatura |
|
14. |
Premije neobveznih vrsta osiguranja (životno, dopunsko zdravstveno) |
|
15. |
Naknada članovima nadzornog odbora i skupštine društva |
|
16. |
Troškovi kvalitete usluga |
|
17. |
Troškovi zdravstvenih usluga |
|
18. |
Naknade za inovacije, racionalizacije i tehnološka usavršavanja |
|
19. |
Trošak zakupa kapaciteta |
|
20. |
Ostali nematerijalni troškovi |
|
|
UKUPNO |
|
8. Izvanredni troškovi
Izvanredni troškovi su rezultat izvanrednih okolnosti u poslovanju energetskog
subjekta koji obavlja energetske djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe
toplinskom energijom i nemoguće ih je predvidjeti u redovitim poslovnim
rashodima.
Tablica 8. Izvanredni troškovi
R.b. |
Izvanredni troškovi |
Iznos (kn) |
|
1 |
2 |
1. |
Neotpisana vrijednost rashodovane stalne imovine |
|
2. |
Smanjenje vrijednosti stalne imovine |
|
3. |
Manjkovi |
|
4. |
Ostali izvanredni materijalni rashodi |
|
5. |
Kazne, penali, naknade štete |
|
6. |
Otpis i ispravak vrijednosti nenaplaćenih potraživanja |
|
7. |
Ostalo |
|
|
UKUPNO |
|
9. Amortizacija reguliranih sredstava
Tablica 9. Struktura amortizacije reguliranih sredstava
R.b. |
Struktura reguliranih sredstava (oprema i imovina) |
Nabavna vrijednost (kn) |
Minimalna godišnja stopa amortizacije prema važećim zakonskim propisima |
Iznos godišnje amortizacije (kn) |
|
1 |
2 |
3 |
2x3 |
1. |
Oprema |
|
|
|
1.1. |
Struktura opreme |
|
|
|
1.2. |
|
|
|
|
1.3. |
|
|
|
|
2. |
Imovina |
|
|
|
2.1. |
Struktura imovine |
|
|
|
2.2. |
|
|
|
|
2.3. |
|
|
|
|
3. |
Ostalo |
|
|
|
|
UKUPNO |
|
|
|
10. Darovi, prilozi i ostala davanja
Tablica 10. Struktura darova, priloga i ostalih davanja
R.b. |
Struktura |
Iznos /procjena (kn) |
|
1 |
2 |
1. |
Darovi |
|
1.1. |
|
|
2. |
Prilozi |
|
2.1. |
|
|
3. |
Ostala davanja |
|
3.1. |
|
|
|
UKUPNO |
|
Tablice troškova od 1. do 10. iz Priloga 2. ovoga Tarifnog sustava iskazuju
se sljedećom zajedničkom tablicom podjele fiksnih i varijabilnih troškova:
Tablica 11. Fiksni i varijabilni
troškovi
Tablica: |
Troškovi |
1. |
Fiksni troškovi |
Tablica 1. |
Troškovi materijala i usluga te troškovi sitnog inventara – točke 1 i 2 |
Tablica 3. |
Troškovi tekućeg održavanja, remonta i usluge održavanja sredstava |
Tablica 4. |
Troškovi osiguranja građevinskih objekata i opreme |
Tablica 5. |
Bruto plaće |
Tablica 6. |
Menadžerske plaće i nagrade |
Tablica 7. |
Ostali troškovi poslovanja |
Tablica 8. |
Izvanredni troškovi |
Tablica 9. |
Struktura amortizacije reguliranih sredstava |
Tablica 10. |
Struktura darova, priloga i ostalih davanja |
2. |
Varijabilni troškovi |
Tablica 1. |
Trošak energije bez troškova energetskog goriva i ostali troškovi – točke 3 i 4 |
Tablica 2 |
Troškovi energetskog goriva |
PRILOG 3
Izjava o istinitosti podataka navedenih od strane energetskog subjekta podnijetih uz Prijedlog za promjenu visine tarifnih stavki
Puni naziv i adresa energetskog subjekta – podnositelja Prijedloga za promjenu
visine tarifnih
stavki u Tarifnom sustavu za usluge energetskih djelatnosti
proizvodnje, distribucije i opskrbe
toplinskom energijom:
_______________________________________________________________________
Ime i prezime odgovorne osobe podnositelja Prijedloga za promjenu visine
tarifnih stavki:
______________________________________
Dužnost odgovorne osobe u energetskom subjektu:
______________________________________
IZJAVA
Potpisom ove Izjave potvrđujem pod krivičnom, materijalnom i moralnom
odgovornošću da su točni i vjerodostojni svi materijalni, financijski i ostali
podaci navedeni u dokumentaciji koja je priložena uz Prijedlog za promjenu
visine tarifnih stavki u Tarifnom sustavu za usluge energetskih djelatnosti
proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom, a koji je tvrtka
_____________ podnijela dana _______________ godine.
Potpis
Mjesto i datum: _______ g.
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |