USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi malodobnih A. B. i F. B., obojica iz V., zastupani po skrbnici A. M., a koje zastupa Odvjetnički ured J. R. i M. D. u Z., na sjednici održanoj 5. prosinca 2005. godine, jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Općinski sud u Šibeniku dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: P-1336/99 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.

III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst) podnositeljima ustavne tužbe i to:

– A. B. iz V., u iznosu od 7.800,00 kuna; te

– F. B. iz V., u izosu od 7.800,00 kuna.

IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Podnositelji ustavne tužbe, na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) podnijeli su 30. lipnja 2005. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka.

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Dana 10. lipnja 1999. godine podnositelji su podnijeli tužbu radi naknade štete protiv E. o. d.d. iz M. i Hrvatskog ureda za osiguranje iz Z. Općinskom sudu u Šibeniku.

Ročišta su održana 15. veljače 2000. godine i 17. svibnja 2001. godine.

Rješenjem od 10. rujna 2003. godine određeno je provesti liječničko vještačenje.

Ročište je održano 18. siječnja i 22. rujna 2005. godine.

Vještak nije dostavio nalaz i mišljenje.

PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

3. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka 63. Ustavnog zakona.

Ustavna tužba je osnovana.

4. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima:

4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA

Prvostupanjski parnični postupak započeo je 10. lipnja 1999. godine tužbom podnositelja Općinskom sudu u Šibeniku, radi naknade štete.

Ustavna tužba podnesena je 30. lipnja 2005. godine, a do tog dana sudski postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak u ovom predmetu trajao šest (6) godina i dvadeset (20) dana.

4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA

Ustavni sud je utvrdio da je u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju, od radnji koje su relevantne za meritorno odlučivanje o pravima i obvezama stranaka u tom sudskom postupku, Općinski sud u Šibeniku održao četiri ročišta. U postupku je bilo više duljih zastoja, i to od 15. veljače 2000. godine do 17. svibnja 2001. godine (jedna godina, tri mjeseca i dva dana), zatim do 10. rujna 2003. godine (dvije godine, tri mjeseca i dvadeset tri dana), te zatim ponovo do 18. siječnja 2005. godine (jedna godina, četiri mjeseca i osam dana).

4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE(TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU)

Ocjena je Ustavnog suda da podnositelji nisu doprinijeli duljini trajanja postupka.

4.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA

Iz spisa predmeta razvidno je da dosadašnji tijek sudskog postupka ne ukazuje da se u konkretnom slučaju radi o osobito složenoj sudskoj stvari.

OCJENA USTAVNOG SUDA

5. Ustavni sud utvrđuje da se postupak pred sudom prvog stupnja vodi u trajanju duljem od šest godina, te da je pred tim sudom bilo više duljih, uzastopnih zastoja. Zastoji u postupku su među ostalim, uzrokovani i time što se spis nalazi na vještačenju. Međutim, ta činjenica se ne bi mogla smatrati opravdanim razlogom za nerazumno dugo nepostupanje suda u ovom sudskom postupku. Naime, sukladno odredbi članka 259. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01. i 117/03., u daljnjem tekstu: ZPP) sud rukovodi vještačenjem.

Prema odredbi članka 251. stavka 4. ZPP-a umjesto određenog vještaka sud može uvijek odrediti drugog vještaka. Odredbom članka 260. stavka 1. ZPP-a propisano je, između ostalog, da će sud odrediti rok za pisano podnošenje nalaza i mišljenja. Člankom 16. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima (»Narodne novine«, broj 21/98.), propisana je dužnost vještaka da se pridržava rokova određenih odlukom te postupak vještaka u slučaju da iz objektivnih razloga ne može dovršiti vještačenje u zadanom mu roku. U smislu odredbi članka 18. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima, predsjednici županijskih, trgovačkih i općinskih sudova dužni su pratiti rad vještaka.

Polazeći od navedenih odredbi ZPP-a i Pravilnika o stalnim sudskim vještacima, a imajući u vidu razdoblje u kojem se spis nalazio na vještačenju, Ustavni sud opaža da Općinski sud u Šibeniku nije poduzeo odgovarajuće korake radi učinkovitog vođenja predmetnog parničnog postupka.

Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, Ustavni sud je utvrdio da je dugim trajanjem parničnog postupka, u kojem nije donijeta pravomoćna odluka, podnositeljima povrijeđeno ustavno pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njihovim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.

Stoga je, u smislu odredbe članka 63. stavka 2. Ustavnog zakona, odlučeno kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.

6. Sukladno odredbi članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.

Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje odluke u razumnom roku, Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

7. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka 29. Ustavnog zakona.

8. Predsjednik Općinskog suda u Šibeniku dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke najkasnije osam (8) dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIA-2854/2005

Zagreb, 5. prosinca 2005.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća

dr. sc. Jasna Omejec, v. r.