HRVATSKI SABOR
571

Na temelju članka 22. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) i članka 69. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 70/05.) Hrvatski sabor na sjednici 17. veljače 2006., donio je

ODLUKU
O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PARKA PRIRODE »KOPAČKI RIT«


I.

Donosi se Prostorni plan Parka prirode »Kopački rit« (u daljnjem tekstu: Plan).



II.

Plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela.

Tekstualni dio Plana sadrži:



I. OBRAZLOŽENJE:

Uvod,

1. Polazišta,

2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja,

3. Plan prostornog uređenja.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE:

1. Uvjeti razgraničenja prostora,

2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za državu i županiju,

3. Uvjeti gradnje i korištenja područja gradnje,

4. Uvjeti gradnje i korištenja izgrađenih struktura izvan područja gradnje,

5. Uvjeti gradnje prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru,

6. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih cjelina,

7. Postupanje s otpadom,

8. Mjere provedbe plana.

Grafički dio plana sadrži:

KARTOGRAFSKE PRIKAZE U MJERILU 1:25 000, 1:10 000, 1:5 000 i 1:2 000

1. Korištenje i namjena prostora (M 1:25 000),

2. Infrastrukturni sustavi (M 1:25 000),

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (1: 25 000),

4. Područja gradnje (M 1:5 000),

5. Izgrađene strukture izvan područja gradnje (M 1:10 000,1:5 000, 1:2 000).



III.

Plan je izrađen u pet izvornika koji se čuvaju u Hrvatskom saboru, ministarstvima nadležnima za poslove prostornog uređenja i zaštitu prirode, Županijskom zavodu za prostorno uređenje Osječko--baranjske županije te Javnoj ustanovi Park prirode »Kopački rit«.



IV.

Svi prostorni planovi koji su na snazi do dana stupanja na snagu ove Odluke na području obuhvaćenom ovim Planom moraju se uskladiti s ovim Planom najkasnije do 31. prosinca 2006.



V.

Odredbe za provođenje Plana sastavni su dio ove Odluke i objav­ljuju se u »Narodnim novinama«.



VI.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.



Klasa: 350-02/06-01/01

Zagreb, 17. veljače 2006.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Vladimir Šeks, v. r.



ODREDBE ZA PROVOĐENJE PROSTORNOG PLANA



1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA



Uvjeti razgraničenja prostora prema namjeni



Članak 1.

U Prostornom planu Parka prirode »Kopački rit« (u daljnjem tekstu: Prostorni plan) prostor Parka prirode određuje se za sljedeće namjene:

1. mješovita,

2. društvena i javna,

3. uslužna,

4. gospodarska,

5. rekreacija,

6. poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene – vrijedno obradivo tlo,

7. poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene – ostala obradiva tla,

8. šuma isključivo osnovne namjene – gospodarska,

9. šuma isključivo osnovne namjene – šuma posebne namjene,

10. ostalo šumsko i neobradivo zemljište,

11. vodne površine – vodotoci,

12. vodne površine – jezero,

13. vodne površine – ribnjak,

14. ostale vodne površine – fokovi, bare, rukavci, prirodni kanali,

15. promet (ceste, staze za posjetitelje, pristupni putevi i parkirališta, međunarodni plovni put).



Članak 2.

Namjena prostora prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora«, a prostori različitih namjena detaljnije se razgraničavaju na sljedeći način:

1. područje gradnje s izgrađenim i neizgrađenim dijelom prikazano je na kartografskom prikazu br. 4. »Područja gradnje«, u mjerilu 1:5.000,

2. površine javne i društvene, uslužne i gospodarske namjene izvan područja gradnje detaljnije su određene u kartografskom prikazu br. 5. i članku 23. ovih Odredbi za provođenje (u daljnjem tekstu: Odredbe),

3. rekreacijsko područje Grabovačka jezera određeno je sjevernim rubom staze za posjetitelje (postojeći šumski put) i sjevernom granicom Parka prirode, a rekreacijsko područje »Podunavlje – Kozjak« između županijske ceste i melioracijskog kanala istočno od ceste, od lokacije »Kormoran« do naselja Kozjak,

4. površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene (vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla) smatra se orijentacijskom i moguća je njezina djelomična prenamjena sukladno Odredbama,

5. gospodarske šume utvrđuju se šumskom gospodarskom osnovom, uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo),

6. šume posebne namjene jesu sve šume u Posebnom zoološkom rezervatu i šume u sklopu zaštićenoga kulturnog dobra (kompleks Dvorca Tikveš). Površine ostalih šuma posebne namjene (u sklopu rekreacijskog područja Grabovačka jezera i istočno od Vemeljskog Dunavca) smatraju se orijentacijskim i detaljno će se utvrditi sukladno posebnom zakonu, uz suglasnost Ministarstva,

7. površine ostaloga šumskog i močvarnog zemljišta te vodne površine približne su i mijenjaju se sukladno prirodnim promjenama,

8. trase cesta, staza za posjetitelje i pristupnih puteva utvrđene su postojećim trasama cesta i puteva te krunom nasipa Drava – Dunav i Zmajevac – Kopačevo. Za novu stazu za posjetitelje od naselja Kozjak do naselja Tikveš i novu jahačku stazu od farme Eblin do kanala Čarna osigurava se koridor širine 25,0 m obostrano od osi trase naznačene u kartografskom prikazu,

9. lokacije parkirališta i privezišta za plovila, te platoa za stacionirane balone koje su označene simbolom u kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina«, 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«, br. 4. »Područja gradnje« i br. 5. »Izgrađene strukture izvan područje gradnje«, smatraju se približnima, a detaljno se utvrđuju u postupku ishođenja lokacijske dozvole, sukladno uvjetima iz Prostornog plana i uz suglasnost Ministarstva kulture.



Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježjima



Članak 3.

Park prirode i okolno područje se prema temeljnim obilježjima prostora razgraničava na:

1. PRIRODNU ZONU KOJA OBUHVAĆA:

– temeljnu zonu poplavnog područja (»Core zone«) i

– zaštitnu zonu (»Buffer zone«)

2. KULTURNU ZONU KOJA OBUHVAĆA:

– zonu etnoloških lokaliteta i

– zonu zaštićene kulturno-povijesne cjeline.



Članak 4.

(1) Temeljna zona poplavnog područja (»Core zone«) obuhvaća prirodno poplavno područje Parka prirode istočno od nasipa Drava –Dunav i Zmajevac – Kopačevo, do nasipa na lijevoj obali Dunava, koje ima sve osobitosti vlažnih područja i glavnim je razlogom proglašenja Parka prirode.

(2) Zaštitna zona (»Buffer zona«) obuhvaća područje Parka prirode zapadno od nasipa Zmajevac – Kopačevo i istočno od nasipa na lijevoj obali Dunava te područje zapadno od Posebnoga zoološkog rezervata i sjeverno od Parka prirode, koje je Prostornim planom predloženo za zaštitu. Ovo je područje dijelom branjeno od poplava i kultivirano.

Upotpunjava područje Parka prirode i povezuje ga u cjelinu te štiti poplavno područje od neposrednih vanjskih utjecaja.

(3) Zona Posebnoga zoološkog rezervata nalazi se u okviru zone temeljnog prirodnog fenomena, na njezinom južnom dijelu i obuhvaća područje koje je, sukladno posebnom zakonu, izdvojeno zbog osobitih vrijednosti i raznolikosti životinjskog svijeta.

(4) Zona poljoprivrednog krajobraza obuhvaća kompleks poljoprivrednih površina u zapadnom i sjeveroistočnom dijelu Parka prirode.

(5) Zone etnoloških lokaliteta obuhvaćaju naselja Kozjak i Tikveš u okviru utvrđenih područja gradnje.

(6) Zona zaštićene kulturno-povijesne cjeline obuhvaća kompleks Dvorca Tikveš.

(7) Zaštitna zona izvan Parka prirode mora se utvrditi u prostornom planu uređenja jedinica lokalne samouprave.



Uvjeti razgraničenja prostora prema načinu korištenja



Članak 5.

Prema načinu korištenja prostora, Park prirode razgraničava se na:

1. područje ograničenog korištenja,

2. područje selektivnog korištenja i

3. područje višenamjenskog korištenja.



Članak 6.

(1) Područje ograničenog korištenja je Posebni zoološki rezervat.

(2) Područje selektivnog korištenja je poplavno područje izvan Posebnoga zoološkog rezervata.

(3) Područje višenamjenskog korištenja je područje zapadno od nasipa Zmajevac – Kopačevo i istočno od nasipa na lijevoj obali Dunava.



Članak 7.

(1) Na području ograničenog korištenja dopušteno je ograničeno, organizirano i kontrolirano posjećivanje i razgledavanje plovilima na kanalu Čonakut, Hulovskom kanalu, Kopačkom jezeru i kanalu koji ga povezuje s Vemeljskim Dunavcem te na kanalu Sakadaš. Dopušteni su i posjeti manjih skupina postojećim kopnenim putevima (šumskim stazama).

(2) Na području iz stavka 1. ovoga članka, također su dopušteni šumsko-uzgojni radovi, radovi na zamjeni alohtonih vrsta drveća autohtonim vrstama te radovi na održavanju optimalnoga vodnog režima, izgradnja regulacijskih građevina u cilju održavanja plovnog puta rijekom Dravom i Dunavom te tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, regulacijskih i zaštitnih građevina.



Članak 8.

(1) Na području selektivnog korištenja dopušteno je ograničeno, organizirano i kontrolirano posjećivanje, razgledavanje vodnim i kopnenim stazama te boravak na lokacijama utvrđenim u Prostornom planu.

(2) Na području iz stavka 1. ovoga članka, također su dopušteni radovi na zamjeni alohtonih vrsta s autohtonim vrstama drveća i odgovarajućim šumskim zajednicama u šumama posebne namjene, korištenje gospodarskih šuma sukladno šumskogospodarskoj osnovi i zamjena postojećih plantaža stranih vrsta drveća autohtonim vrstama i njihovim pripadajućim biljnim zajednicama.

(3) Šumama na području iz stavka 1. ovoga članka treba gospodariti što je moguće više tako da se pored ekonomskih, uvažavaju i elementi zaštite prirodnih vrijednosti. Stoga šume ovog prostora treba postupno isključivati iz gospodarenja na ekonomskim osnovama. Uz vodne turističke staze ne treba obavljati gospodarsku sječu, izuzevši alohtone vrste drveća. Prostore uz vodotoke koji su ogoljeni treba što je moguće prije pošumiti.

(4) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušteni su radovi s ciljem uspostavljanja i održavanja optimalnoga vodnog režima i izgradnja regulacijskih građevina u cilju održavanja plovnog puta rijekom Dunav te tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, regulacijskih i zaštitnih građevina. Uređenje plovnih staza treba ograničiti na radove održavanja.

(5) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušten je lov koji će se obavljati sukladno lovnogospodarskoj osnovi, uz usklađivanje s ostalim programima posjećivanja Parka prirode, te tradicijski i rekreacijski ribolov koji će se obavljati sukladno Pravilniku o unutarnjem redu i posebnim propisima, na područjima utvrđenim Prostornim planom. Tradicijski ribolov dopušten je na Dunavu te istočno od Vemeljskog Dunavca. Rekreacijski ribolov dopušten je na Dunavu te ustavi Tikveš i ustavi Zlatna Greda.



Članak 9.

(1) Na području višenamjenskog korištenja dopušteno je posjećivanje, razgledavanje i boravak posjetitelja na područjima utvrđenim Prostornim planom.

(2) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je korištenje gospodarskih šuma i šuma posebne namjene sukladno šumskogospodarskoj osnovi i uvjetima iz Prostornog plana, osim šuma u rekreacijskoj zoni »Grabovačka jezera« koje treba izuzeti iz gospodarskih šuma, te šuma oko Dvorca Tikveš.

(3) Na području iz stavka 1. ovoga članka poljoprivredne dje­latnosti mogu se obavljati isključivo na poljoprivrednim površinama, uz prijelaz na ekološku proizvodnju. Poljoprivredne površine ne mogu se proširivati.

(4) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušteni su radovi na uređenju i održavanju vodozračnog režima.

(5) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušten je rekreacijski ribolov na kanalskoj mreži od Podunavlja do Kozjaka na Grabovačkim jezerima i ribnjaku »Podunavlje«, sukladno posebnim propisima i Pravilniku o unutarnjem redu. Područje rekreacijskog ribolova na ribnjaku »Podunavlje« detaljno će utvrditi Javna ustanova u suradnji s vlasnikom/korisnikom ribnjaka. Također je dopušteno ribnjačarstvo na ribnjaku »Podunavlje«.

(6) Na području iz stavka 1. ovoga članka dopušten je lov na isti način kao i na području selektivnog korištenja. U naselju Kozjak i Tikveš, kompleksu Dvorca Tikveš i na farmi Eblin, koji se u Prostornom planu nalaze u području gradnje, dopuštena je gradnja na način propisan ovim Prostornim planom.

(7) Područja lova, tradicijskog i rekreacijskog ribolova prikazana su na kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora« i smatraju se orijentacijskim, a njihova je izmjena moguća u sklopu šumskogospodarskih i lovnogospodarskih osnova, te utvrđivanjem područja rekreacijskog i tradicijskog ribolova, uz suglasnost Ministarstva kulture.



Uvjeti razgraničenja prostora za infrastrukturne koridore i građevine



Članak 10.

(1) Telekomunikacijske, energetske i vodnogospodarske građevine označene su na kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi« kao postojeći i planirani koridori i lokacije.

(2) Za postojeće građevine prostor je određen postojećom građevinskom česticom, odnosno koridorom, pri čemu se širina koridora utvrđuje prema posebnim propisima.

(3) Planirani infrastrukturni koridori određuju se u zelenom pojasu uz postojeće prometnice. Planirani vodovi izvan građevinskog područja mogu se graditi na udaljenosti maks. 10,0 m od postojeće prometnice, s obje njezine strane, neovisno o položaju ucrtanom u kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi«, koji se smatraju orijentacijskim.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, trasa glavnoga vodoopskrbnog cjevovoda može se promijeniti sukladno položaju vodocrpilišta, a osnovni uvjet je zadržati pravac od crpilišta prema naselju Lug.

(5) Vodovi mjesne telekomunikacijske mreže u pravilu se grade u zelenom pojasu ulica uz nogostup, a za ulice s užim profilom ispod nogostupa.

(6) Kabelski vodovi distribucijske elektroenergetske mreže i javne rasvjete u pravilu se grade u zelenom pojasu ulica uz prometnice po mogućnosti u zajedničkom koridoru. Lokacije planiranih trafostanica određene su približno, a detaljno se određuju u postupku ishođenja lokacijske dozvole, sukladno uvjetima iz Prostornog plana.



2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU



Članak 11.

(1) Građevine od važnosti za državu u obuhvatu ovoga Prostornog plana jesu:

1. Zaštitne građevine:

Objekti obrane od poplava na rijeci Dunav i rijeci Dravi:

– obrambeni nasip »Zmajevac-Kopačevo«,

– obrambeni nasip »Drava-Dunav«,

– obrambeni nasip lijeve dunavske obale u dijelovima državnog teritorija.

2. Regulacijske građevine:

– regulacijske građevine na rijekama Dravi i Dunavu.

3. Melioracijske građevine:

– sustav melioracijske odvodnje sljevova crpnih postaja Zlatna Greda, Tikveš i Podunavlje,

– građevine za korištenje voda,

– planirano izvorište vode »Zlatna Greda«,

– Ribnjak »Podunavlje«,

– planirani magistralni cjevovod od izvorišta »Zlatna Greda«.

(2) Građevine od važnosti za županiju u obuhvatu ovoga Prostornog plana jesu:

– županijska cesta (Ž4056),

– planirana biciklistička staza: državna granica s Republikom Mađarskom – Draž – Kneževi Vinogradi – Bilje – Osijek (dio trase kroz Park prirode krunom nasipa Zmajevac – Kopačevo i Drava –Dunav),

– mjesne (UPS, UPM) telefonske centrale u naselju Kozjak i kompleksu Dvorca Tikveš,

– planirane mjesne (UPS, UPM) telefonske centrale u naselju Tikveš i na lokaciji »Kormoran«.



Članak 12.

(1) Za postojeće infrastrukturne građevine od važnosti za državu i županiju prostor je određen postojećom građevinskom česticom, odnosno pri čemu se širina koridora utvrđuje prema posebnim propisima.

(2) Za biciklistički promet osigurava se koridor na kruni nasipa Zmajevac – Kopačevo i Drava – Dunav, u sklopu staze za posjetitelje te uz postojeće ceste (Kopačevo – Kozjak i Lug – Kozjak – Dvorac –Tikveš – Zlatna Greda).

(3) Mjesna telefonska centrala u naselju Tikveš smjestit će se u naselju, u jednu od građevina društvene i javne namjene, a na lokaciji »Kormoran« u sklopu građevina uslužne namjene.

(4) Prostor za vodocrpilište »Zlatna Greda« odredit će se u okviru vodonosnog područja, u tijeku daljnjih istraživanja.

(5) Prostor za smještaj glavnoga vodoopskrbnog cjevovoda utvrđen je u članku 10. Odredbi.

(6) Planira se korekcija županijske ceste (Ž 4056) isključivanjem javnog prometa na dionici od glavnog ulaza »Mali Sakadaš« do lokacije »Kormoran« i izgradnjom nove trase od naselja Vardarac do lokacije »Kormoran«. Trasa novog dijela županijske ceste izvan je obuhvata Prostornog plana, a odredit će se u Prostornom planu Općine Bilje.



3. UVJETI GRADNJE I KORIŠTENJA PODRUČJA GRADNJE



Članak 13.

(1) Prostornim se planom određuju sljedeća područja gradnje:

1. područje gradnje kompleksa Dvorca Tikveš,

2. područje gradnje naselja Tikveš,

3. područje gradnje naselja Kozjak,

4. područje gradnje farme Eblin.

(2) Područja gradnje iz stavka 1. ovoga članka prikazana su u kartografskom prikazu br. 4. »Područja gradnje«, na katastarskim kartama u mjerilu 1:5000.

(3) Unutar područja gradnje iz stavka 1. ovoga članka prostornim planovima uređenja općina odredit će se građevinsko područje naselja.



Članak 14.

(1) Zaštićeni kompleks Dvorca Tikveš planira se kao jedinstvenu cjelinu revitalizirati za potrebe Europskog centra za okoliš. Za glavne građevine toga kompleksa određuje se društvena, javna i pretežito uslužna namjena u okviru koje je moguće realizirati sadržaje centra prema programu Javne ustanove: bioekološku stanicu, informacijski centar, smještajne kapacitete, muzej, restoran s dvoranom za bankete i dr.

(2) Prilikom revitalizacije kompleksa iz stavka 1. ovoga članka potrebno je kolni promet izmjestiti na rubne ulazne točke Parka prirode te potaknuti organizirani prijevoz većih skupina posjetitelja uz biciklistički, konjički i pješački promet. Prometnice i parkirališta u sklopu kompleksa trebaju biti sekundarnog značenja, za nužne potrebe posjetitelja koji ovdje borave duže vrijeme, osoblje i zaposlene.

(3) Sve intervencije u provedbi revitalizacije kompleksa iz stavka 1. ovoga članka moraju biti podređene uvjetima nadležne konzervatorske službe, prirodnim obilježjima mikrolokacije i Parka prirode u cjelini.



Članak 15.

(1) Naselje Tikveš planira se obnoviti i revitalizirati kao ETNO-naselje u kojem će se prezentirati zanati, kultura, običaji i glazba ovog područja. Na taj način Tikveš treba postati zanimljiva lokacija koja će se uključiti u sustav posjećivanja Parka prirode.

(2) Postojeće stambene kuće trebaju obvezatno sadržavati barem jedan oblik prezentacije etno-obilježja ovog područja (izrada i prodaja predmeta od trske i drveta, vezova i nošnji, glazbenih instrumenata, licitara, tradicijskog namještaja i sl.) i na taj se način otvoriti posjetiteljima. Ostale građevine trebaju biti u funkciji pružanja usluga posjetiteljima Parka prirode (informacije, iznajmljivanje prijevoznih sredstava i opreme), kao i javnih i društvenih funkcija (galerija, škola u prirodi i sl.).

(3) Prioritetni oblici prometa u naselju su: pješački, biciklistički i konjički promet. Kolni promet treba organizirati samo kao organizirani transport većih skupina posjetitelja, za potrebe lokalnog stanovništva te potrebe upravljanja i gospodarenja u Parku prirode.



Članak 16.

(1) Razvoj naselja Kozjak, zbog njegove lokacije uz poljoprivredno zemljište na kojem se planira ekološka proizvodnja, usmjerava se u pravcu EKO-naselja.

(2) Dio naselja istočno od prometnice, izgrađen uglavnom gospodarskim građevinama, namijenjen je formiranju eko-tržnice koja treba prezentirati i nuditi zdravu hranu proizvedenu u Parku prirode i u bližoj okolici. Ponuda tržnice treba biti kontinuirana kroz sezonsko razdoblje te naglašena u vršnim razdobljima godine s godišnjim eko-sajmovima.

(3) Uz smještajne kapacitete u naselju posjetiteljima treba nuditi i mogućnost sudjelovanja u proizvodnji i obradi poljoprivrednih proizvoda tradicijskim alatima na tradicijske načine.

(4) Na dijelu naselja sjeverozapadno od prometnice, koji je u funkciji ulaza u Park prirode, planira se uređenje većeg parkirališta za automobile i autobuse. Uz tri postojeće građevine uslužne namjene u tom dijelu naselja koje moraju ostati u izvornom obliku (gabariti, materijali, organizacija prostora) ovaj prostor treba zadovoljiti sve potrebe posjetitelja na ulazu u Park prirode (informacije, iznajmljivanje prijevoznih sredstava i opreme, prodaja karata i suvenira, ugostiteljstvo).

(5) Jugozapadni dio naselja namjenjuje se za stanovanje, uz ugostiteljstvo, smještaj, zanatstvo i trgovinu.

(6) Niz stambenih građevina zapadno uz prometnicu nužno treba sadržavati lokale s prezentacijom i ponudom gastronomskih proizvoda nastalih preradom poljoprivrednih proizvoda uzgojenih u okolnom području (tradicijska jela i tradicijski običaji u doba crkvenih i svjetovnih svetkovina).

(7) Dvije građevine na sjevernom i južnom ulazu označene su javnom, društvenom i uslužnom namjenom u funkciji znanstvene i kulturne prezentacije Parka prirode.

(8) U prometnom sustavu naselja, pored izgradnje ulaznog parkirališta, potrebno je dopuniti i urediti mrežu pješačkih prometnica.



Članak 17.

(1) Farma Eblin i dalje se planira koristiti u funkciji stočarstva, uz potpun ili djelomičan prijelaz na uzgoj konja i njezino uključivanje u sustav posjećivanja.

(2) U jugozapadnom dijelu farme predviđa se gradnja jedne nove građevine uslužne namjene koja će biti u funkciji iznajmljivanja konja, kočija, saonica i druge opreme, uz pružanje ugostiteljskih usluga posjetiteljima. Ova lokacija treba funkcionirati i kao edukacijsko mjesto, kao škola jahanja, te se u južnom dijelu planira uređenje otvorenog korala i pratećih prostora.

(3) Planirana konjička staza prema istoku povezuje farmu s mrežom staza za posjećivanje iz kojih je isključen javni promet i omogućuje prilaz u središnji dio Parka prirode.

Napomena: Nastavak dokumenta nije prikazan na ovim stranicama.