USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

1832

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnio F. D. iz Z., kojeg zastupa B. K., odvjetnik u S., na sjednici održanoj 25. svibnja 2006. godine, jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Županijski sud u Zagrebu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod brojem: Gž-4395/05 (P-8051/84) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.

III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe, F. D. iz Z., Z. p. br. 33, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst) u iznosu od 10.500,00 kn.

IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Podnositelj ustavne tužbe, na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio je 20. siječnja 2005. godine ustavnu tužbu smatrajući da mu je nerazumno dugim trajanjem parničnog postupka pred Općinskim sudom u Zagrebu povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Podnositelj je 26. studenoga 1984. godine pred Općinskim sudom u Zagrebu pokrenuo parnični postupak protiv M. A. iz Z. radi isplate zbog neizvršenih građevinskih radova.

Do 5. studenoga 1997. godine Općinski sud u Zagrebu održao je ukupno pet ročišta (4. lipnja 1985., 20. prosinca 1985., 3. ožujka 1986., 12. prosinca 1990. i 5. listopada 1992. godine). Ročište za očevid održano je 22. ožujka 1991. godine., nakon što je od 30. svibnja 1986. godine odgođeno ukupno dvanaest puta.

Ročište je zatim održano 5. lipnja 1998. godine.

Podneskom od 18. rujna 1998. podnositelj je požurio zakazivanje ročišta te je sljedeće ročište održano 6. srpnja 1999. godine.

Podneskom od 15. ožujka 2000. podnositelj je ponovno požurio postupanje suda.

Rješenjem od 11. kolovoza 2000. godine određeno je provođenje vještačenja po vještaku građevinske struke.

Ročišta zakazana za 8. studenoga 2001. i 12. veljače 2002. odgođena su na prijedlog podnositelja.

Podneskom od 10. srpnja 2002. godine podnositelj je požurio zakazivanje sljedećeg ročišta.

Dopisom od 17. srpnja 2002. godine sud je pozvao vještaka da preuzme spis.

Nalaz i mišljenje vještaka dostavljeni su sudu 13. listopada 2004. godine.

Podneskom od 22. listopada 2004. godine podnositelj se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka.

Na ročištu održanom 29. srpnja 2005. godine zaključena je glavna rasprava te je donesena presuda.

6. rujna 2005. izjavljena je žalba protiv presude.

27. listopada 2005. godine predmet je dostavljen Županijskom sudu u Zagrebu radi odlučivanja povodom žalbe. Telefonskom provjerom 24. svibnja 2006. godine utvrđeno je da je postupak pred tim sudom i dalje u tijeku.

PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

3. Za ovaj ustavnosudski postupak mjerodavne su odredbe članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i članka 63. Ustavnog zakona.

Ustavna tužba je osnovana.

4. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja.

Razmatranjem razloga ustavne tužbe podnositelja i preslike predmetnog spisa, Ustavni sud utvrdio je da su se u konkretnom slučaju ostvarile pretpostavke za njegovo postupanje u smislu odredbe članka 63. Ustavnog zakona.

Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima:

4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA

Parnični postupak radi isplate pokrenut je 26. studenoga 1984. godine pred Općinskim sudom u Zagrebu.

Međutim, duljina postupka uzima se u razmatranje od 5. studenoga 1997. godine, kad je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokol broj: 1, 4, 6, 7, 11, 12 i 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak i 14/02., u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku 6. stavku 1. jamči, između ostalog, i pravo na suđenje u razumnom roku.

Ustavna tužba podnijeta je 20. siječnja 2004., a do tog dana postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno dvadeset (20) godina, jedan (1) mjesec i dvadeset četiri (24) dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao sedam (7) godina, dva (2) mjeseca i petnaest (15) dana.

4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA

U pravno relevantnom razdoblju parnični postupak se vodio pred Općinskim sudom u Zagrebu, koji je u spomenutom razdoblju, od radnji koje su relevantne za odlučivanje o pravima ili obvezama podnositelja, održao tri ročišta, proveo vještačenje po vještaku građevinske struke te donio presudu.

Razmatrajući postupanje prvostupanjskog suda u razmatranom razdoblju, Ustavni sud je utvrdio da je bilo nekoliko razdoblja njegove neaktivnosti u ukupnom trajanju od oko četiri (4) godine i jedanaest (11) mjeseci. Između ročišta održanih 5. lipnja 1998. godine i 6. srpnja 1999. godine prvostupanjski je sud bio potpuno neaktivan. Od ročišta održanog 6. srpnja 1999. godine pa do donošenja rješenja kojim se određuje provođenje vještačenje po vještaku građevinske struke proteklo je je više od jedne godine. U razdoblju od 11. kolovoza 2000. do 8. studenoga 2001. sud je također bio potpuno neaktivan. Nakon toga, spis se nalazio kod vještaka više od dvije godine.

4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE(TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU)

Ustavni sud utvrđuje da je podnositelj, kao tužitelj u parničnom postupku u tri navrata iz opravdanih razloga tražio odgodu ročišta, međutim, imajući u vidu ukupno trajanje postupka, kao i neaktivnost suda, doprinos podnositelja trajanju ovog postupka je neznatan.

4.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA

Ustavni sud utvrđuje da se u konkretnom slučaju radi o djelomično složenoj pravnoj stvari, s obzirom na potrebu provođenja vještačenja po vještaku građevinske struke, međutim, ta okolnost ne može opravdati činjenicu neaktivnosti suda u razdoblju od gotovo pet godina, kao i činjenicu da predmet niti nakon više od dvadeset jedne godine nije pravomoćno okončan.

OCJENA USTAVNOG SUDA

5. Ustavni sud utvrđuje da je parnični postupak u pravno relevantnom razdoblju trajao sedam (7) godina, dva (2) mjeseca i petnaest (15) dana. U tom razdoblju prvostupanjski sud je bio neaktivan oko četiri (4) godine i jedanaest (11) mjeseci. Iako je i podnositelj svojim ponašanjem neznatno doprinio duljini sudskog postupka, imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti Ustavni sud je utvrdio da je dugim trajanjem parničnog postupka, u kojemu nije donijeta pravomoćna odluka, podnositelju povrijeđeno ustavno pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.

6. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, u smislu odredbe članka 63. stavka 2. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.

7. Sukladno odredbi članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.

Visinu naknade, zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, Ustavni sud, u pravilu, određuje za razmatrano, pravno relevantno razdoblje, uz iznimnu mogućnost uvažavanja nerazumno dugog razdoblja potpune neaktivnosti suda i prije 5. studenoga 1997. godine, što ovisi o osobitim okolnostima svakog pojedinog slučaja.

Pri utvrđivanju visine naknade, na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, uključujući i doprinos podnositelja ustavne tužbe, imajući pritom u vidu i vrstu postupka o kojemu se radi, napose s obzirom na njegovu hitnost, ali uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

8. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka 29. Ustavnog zakona.

9. Predsjednik Županijskog suda u Zagrebu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam (8) dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIA-337/2005

Zagreb, 25. svibnja 2006.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća

dr. sc. Željko Potočnjak, v. r.