|
|
|
|
|
|
|
|
1834
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić,
Jasna Omejec, Željko Potočnjak,
Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko
Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za
ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj 1.
lipnja 2006. godine, donio je
I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s
Ustavom i zakonom te se ukida Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o
obveznom atestiranju proizvoda koji uzrokuju radiofrekvencijske
smetnje te o uvjetima kojima moraju udovoljavati poduzeća i druge pravne osobe
ovlaštene za atestiranje tih proizvoda (»Narodne novine«, broj 131/00.).
II. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika
o obveznom atestiranju proizvoda koji uzrokuju radiofrekvencijske
smetnje te o uvjetima kojima moraju udovoljavati poduzeća i druge pravne osobe
ovlaštene za atestiranje tih proizvoda (»Narodne novine«, broj 131/00.)
prestaje važiti na dan 31. prosinca 2006. godine.
III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim
novinama«.
1. Petar Marija Radelj
iz Zagreba podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s
Ustavom i zakonom Pravilnika o obveznom atestiranju proizvoda koji uzrokuju radiofrekvencijske smetnje te o uvjetima kojima moraju
udovoljavati poduzeća i druge pravne osobe ovlaštene za atestiranje tih
proizvoda (»Narodne novine«, broj 131/00.)
U svom prijedlogu predlagatelj ističe da
osporeni Pravilnik nije u suglasnosti s odredbama članka 3., članka 5. i članka
14. stavka 2. Ustava. Ujedno navodi da osporeni Pravilnik nije u suglasju s
odredbama sadržanim u članku 53. Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, broj
55/96.), te članka 17. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj
75/93., 92/96., 48/99., 15/00., 59/01. i 199/03.).
Obrazlažući svoj prijedlog predlagatelj, između
ostaloga, navodi da ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo
nije bio ovlašten na donošenje osporenog Pravilnika, već da je sukladno
mjerodavnim odredbama Zakona o normizaciji bio ovlašten isključivo na donošenje
novih drugih propisa za provedbu tog Zakona.
Zaključno predlagatelj predlaže Sudu pokrenuti
postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom osporenog Pravilnika, te
njegovo ukidanje.
Prijedlog je osnovan.
2. Članak 3. Ustava glasi:
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i
ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava
čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša,
vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog
poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.
Članak 5. stavak 1. Ustava glasi:
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u
suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.
Članak 13., članak 17. i članak 53. stavak 1. i
stavak 3. Zakona o normizaciji glase:
Članak 13.
(1) Radi utvrđivanja sukladnosti s temeljnim
zahtjevima za proizvode, procese i usluge uspostavlja se sustav ocjenjivanja
sukladnosti u okviru kojeg se donose propisi kojima se utvrđuju one značajke
koje bitno utječu na život, sigurnost, zdravlje ljudi, na okoliš i na zaštitu
potrošača te osigurava njegovo provođenje.
(2) Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi
ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom, odnosno propisom donesenim na
temelju toga zakona nije drukčije propisano.
Članak 17.
(1) Za proizvode koji podliježu potvrđivanju
propisom se određuju načini ocjenjivanja sukladnosti proizvoda s temeljnim
zahtjevima, norme ako se primjenjuju pri potvrđivanju tih proizvoda te posebni
uvjeti za potvrđivanje određenih proizvoda.
(2) Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi
ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom odnosno propisom donesenim na temelju
toga zakona nije drukčije propisano.
Članak 53. stavak 1. i stavak 3.
(1) Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga
Zakona donijet će ravnatelj Zavoda u roku od tri godine od dana njegovog
stupanja na snagu.(...)
(3) Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga
članka, osim odredaba koje su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, ostaju na
snazi propisi doneseni na temelju Zakona o standardizaciji (»Narodne novine«, br. 53/91., 26/93., 29/94. i 25/96.).(...)
3. Osporeni Pravilnik donesen je pozivom na
zakonska ovlaštenja sadržana u članku 13. stavku 2. i članku 17. stavku 2.
Zakona o normizaciji.
Odredbom sadržanom u članku 53. stavku 1. Zakona
o normizaciji ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo obvezan
je u roku od tri godine od njegovog stupanja na snagu donijeti odgovarajuće
provedbene propise. Do donošenja novih propisa za provedbu Zakona o
normizaciji, sukladno odredbi sadržanoj u članku 53. stavku 3. Zakona o
normizaciji, ostaju na snazi provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o
standardizaciji, ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama Zakona o normizaciji.
4. Iz navedenih odredaba Zakona o normizaciji
nedvojbeno proizlazi obveza ravnatelja nadležnog državnog zavoda za normizaciju
i mjeriteljstvo na donošenje novih propisa za provedbu tog Zakona. Zakon o
normizaciji ne poznaje mogućnost uređivanja pitanja vezanih za njegovu provedbu
na način da se donose izmjene i dopune provedbenih propisa donesenih na temelju
pravnih osnova sadržanih u drugim zakonima.
5. U konkretnom slučaju, donoseći osporeni
Pravilnik, ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo postupao je
na način suprotan odredbama sadržanim u članku 53. stavku 1. Zakona o
normizaciji.
Donošenje izmjena i dopuna propisa donesenog na
temelju drugog zakona (odnosno na temelju Zakona o standardizaciji (»Službeni
list«, broj 38/77. i 11/80.) koji je prestao važiti stupanjem na snagu Zakona o
standardizaciji (»Službeni list«, broj 37/88.), a koji zakon je preuzet kao
republički zakon Zakonom o preuzimanju Zakona o standardizaciji koji se u
Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički zakon (»Narodne novine«, broj
53/91.), suprotno izričitoj odredbi Zakona koja nadležno tijelo obvezuje na
donošenje novih provedbenih propisa, nije u suglasju s vladavinom prava, kao
jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske sadržanom u
članku 3. Ustava. Također, donošenje izmjena i dopuna drugih propisa na način
suprotan zakonu, nije u suglasju niti sa načelom ustavnosti i zakonitosti
sadržanom u članku 5. Ustava.
Slijedom svega iznesenog, Ustavni sud utvrđuje
nema pravne osnove za izmjenu i dopunu drugog (podzakonskog)
propisa donesenog na temelju zakona koji je prestao važiti.
Takvo stajalište zauzeo je Ustavni sud u odluci
broj: U-II-3144/2005 (»Narodne novine«, broj 113/05.).
6. Utvrdivši nesuglasnost osporenog Pravilnika s
naznačenim odredbama Ustava i Zakona, ostale osporavajuće razloge predlagatelja
Sud nije razmatrao.
7. Slijedom svega iznijetog, na temelju članka
55. stavka 1. i stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske
(»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), odlučeno
je kao u točki I. izreke.
Točka II. izreke utemeljena je na odredbama
članka 55. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Točka III. izreke utemeljena je na odredbi
članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Broj: U-II-4001/2005
Zagreb, 1. lipnja 2006.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Petar Klarić, v. r.
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |