USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

1836

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Smiljko Sokol i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnijela M. B.-Š. iz S., na sjednici održanoj 1. lipnja 2006. godine, jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Županijski sud u Šibeniku dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod brojem: Gž-242/06 (predmet Općinskog suda u Šibeniku broj: P-1869/92, raniji broj: P-883/91) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon dana objave ove odluke u »Narodnim novinama«.

III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositeljici ustavne tužbe, M. B.-Š. iz S., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst), u iznosu od 11.500,00 kn.

IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositeljice Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Podnositeljica ustavne tužbe, na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/99. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela je 8. travnja 2005. ustavnu tužbu smatrajući da joj je nerazumno dugim trajanjem postupka pred nadležnim redovnim sudovima povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Parnični postupak pokrenut je 18. travnja 1991. pred Općinskim sudom u Šibeniku tužbom s prijedlogom za određivanje privremene mjere, sada pokojnog, I. Š. iz S. (pokojni suprug podnositeljice) protiv A. Š. iz Š., radi poništenja ugovora o darovanju.

U razdoblju do 5. studenoga 1997. godine, sud je održao ukupno šesnaest (16) ročišta za glavnu raspravu, zatim je rješenjem broj: P-883/91 usvojio prijedlog tužitelja i odredio privremenu mjeru te odredio i proveo dokaz saslušanjem stranaka i većeg broja svjedoka. U postupku je donijeta jedna (1) prvostupanjska i jedna (1) drugostupanjska odluka.

U razdoblju nakon 5. studenoga 1997. poduzete su sljedeće radnje u postupku:

– na ročištu održanom 17. veljače 1998., sud je utvrdio da sudskom spisu prileži ostavinski spis Općinskog suda u Splitu broj: O-1527/91 (ostavinski postupak iza smrti pokojnog tužitelja I. Š.), te da ostavinski postupak nije dovršen;

– iduće ročište održano je 18. ožujka 1998., te je na ročištu održanom 16. travnja 1998., raspravnim rješenjem broj: P-1869/92 sud odredio prekid postupka do okončanja ostavinskog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Splitu pod brojem: O-1527/91;

– podneskom od 16. travnja 1998., punomoćnik pok. tužitelja predložio je hitno donošenje pismenog otpravka rješenja o prekidu postupka, a protiv kojeg je rješenja dopuštena žalba;

– podneskom od 9. veljače 1999. tužitelj je predložio zakazivanje ročišta za glavnu raspravu;

– dopisom od 12. travnja 1999. sud je radi uvida od Općinskog suda u Splitu zatražio spis tog suda, broj: O-1527/91;

– na ročištu održanom 11. svibnja 1999. sud je utvrdio da spisu prileži ostavinski spis, broj: O-1527/91 i da ostavinski postupak još nije dovršen, zbog čega je sud glavnu raspravu odgodio;

– podneskom od 8. studenoga 1999., tužitelj je predložio zakazivanje ročišta za glavnu raspravu;

– podneskom od 21. srpnja 1999. podnositeljica, kao zakonska nasljednica iz pok. I. Š., izvijestila je sud da ovlašćuje iskazanu odvjetnicu da nastavi sa zastupanjem u konkretnom parničnom postupku;

– na ročištu održanom 11. ožujka 2003. glavna rasprava je odgođena zbog nepostojanja procesnih pretpostavki za vođenje postupka;

– dopisima od 17. lipnja 2003. i 22. rujna 2003. sud je od Općinskog suda u Splitu zatražio na uvid ostavinski spis tog suda, broj: O-1527/91;

– na ročištu održanom 4. veljače 2004. sud je utvrdio da ostavinski postupak, broj: O-1527/91 još nije pravomoćno okončan zbog čega je sud glavnu raspravu odgodio;

– dopisom od 24. svibnja 2005. uredujući sudac zatražio je od predsjednika Općinskog suda u Šibeniku pismeno odobrenje (nalog) za izradu rješenja o prekidu postupka, koje je objavio tada uredujući sudac na ročištu održanom 16. travnja 1998., a čiji je pismeni otpravak, radi izjavljivanja žalbe, podneskom od 16. travnja 1998. zatražio punomoćnik tužitelja;

– na ročištu održanom 13. lipnja 2005. glavna rasprava je odgođena zbog nedostatka procesnih pretpostavki za održavanje ročišta za glavnu raspravu;

– na ročištu održanom 27. lipnja 2005. godine, sud je nastavio prekinuti postupak te je glavnu raspravu zaključio;

– ročište za objavu odluke suda održano je 23. kolovoza 2005., na kojem je sud objavio presudu, broj: P-1869/92 kojom je odbio postavljeni tužbeni zahtjev;

– protiv navedene odluke suda podnositeljica je 13. listopada 2005. izjavila žalbu;

– odgovor na žalbu tuženik je sudu dostavio 28. listopada 2005., te je predmet dostavljen Županijskom sudu u Šibeniku na odlučivanje, gdje se vodi pod brojem: Gž-242/06.

PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

3. Za ovaj ustavnosudski postupak mjerodavne su odredbe članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i članka 63. Ustavnog zakona.

Ustavna tužba je osnovana.

4. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima:

4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA

Parnični postupak pokrenut je 18. travnja 1991. pred Općinskim sudom u Šibeniku.

Međutim, duljina postupka ne uzima se u obzir od tog dana već od 5. studenoga 1997. godine, kada je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola, broj 1., 4., 6., 7., 11., 12. i 13. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak i 14/02., u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku 6. stavku 1. jamči i pravo na suđenje u razumnom roku.

Ustavna tužba podnesena je 8. travnja 2005., a do tog dana sudski postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak u ovom predmetu trajao ukupno trinaest (13) godina, jedanaest (11) mjeseci i dvadeset (20) dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao sedam (7) godina, pet (5) mjeseci i dva (2) dana.

4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA

U pravno relevantnom razdoblju parnični postupak se vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku. Od radnji koje su relevantne za odlučivanje o pravima i obvezama podnositeljice, Sud je raspravnim rješenjem odredio prekid postupka, održao više ročišta na kojima je glavnu raspravu uglavnom odgađao zbog nedostatka procesnih pretpostavki za održavanje ročišta za glavnu raspravu, te je nastavio prekinuti postupak i glavnu raspravu zaključio.

U povodu žalbe podnositeljice, izjavljene protiv prvostupanjske odluke, predmet je dostavljen Županijskom sudu u Šibeniku na odlučivanje.

4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJICE USTAVNE TUŽBE(TUŽITELJICE U PARNIČNOM POSTUPKU)

Ustavni sud ocjenjuje da podnositeljica ustavne tužbe, kao tužiteljica u parničnom postupku, nije doprinijela duljini konkretnog sudskog postupka.

4.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA

Ustavni sud utvrđuje da se u konkretnom slučaju ne radi o složenoj pravnoj stvari.

OCJENA USTAVNOG SUDA

5. Ustavni sud utvrđuje da se postupak u ovom predmetu vodi u ukupnom trajanju preko trinaest (13) godina, što ne udovoljava zahtjevu suđenja u razumnom roku.

Imajući u vidu ukupnu duljinu postupka, neučinkovitost rada suda, kao i okolnost da podnositeljica nije doprinijela duljini postupka, Ustavni sud utvrđuje da je dugim trajanjem parničnog postupka, u kojem nije donesena pravomoćna odluka suda, podnositeljici povrijeđeno ustavno pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njezinim pravima i obvezama, koje je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.

6. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, u smislu odredbe članka 63. stavka 2. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.

7. Sukladno odredbi članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.

Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

8. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka 29. Ustavnog zakona.

9. Predsjednik Županijskog suda u Šibeniku dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam (8) dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIA-1587/2005

Zagreb, 1. lipnja 2006.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća

dr. sc. Željko Potočnjak, v. r.