USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

1669

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj 17. svibnja 2006. godine, donio je

ODLUKU

I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom te se u cijelosti ukida Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obvezatnom atestiranju plinskih kuhinjskih štednjaka, kuhala, pećnica, roštilja i stolnih štednjaka te o uvjetima kojima moraju udovoljavati organizacije udruženog rada ovlaštene za atestiranje tih uređaja (»Narodne novine«, broj 131/00.).
II. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obvezatnom atestiranju plinskih kuhinjskih štednjaka, kuhala, pećnica, roštilja i stolnih štednjaka te o uvjetima kojima moraju udovoljavati organizacije udruženog rada ovlaštene za atestiranje tih uređaja (»Narodne novine«, broj 131/00.) prestaje važiti 31. prosinca 2006. godine.
III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Petar Marija Radelj iz Zagreba podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o obvezatnom atestiranju plinskih kuhinjskih štednjaka, kuhala, pećnica, roštilja i stolnih štednjaka te o uvjetima kojima moraju udovoljavati organizacije udruženog rada ovlaštene za atestiranje tih uređaja (»Narodne novine«, broj 131/00.).
U svom prijedlogu predlagatelj ističe da osporeni Pravilnik nije suglasan s odredbama članka 3., članka 5. i članka 14. stavka 2. Ustava. Ujedno navodi da osporeni Pravilnik nije suglasan s odredbama sadržanim u članku 53. Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, broj 55/96.), te članka 17. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 75/93., 92/96., 48/99., 15/00., 59/01. i 199/03.).
Obrazlažući svoj prijedlog predlagatelj, između ostaloga, navodi da ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo nije bio ovlašten na donošenje osporenog Pravilnika, već da je sukladno mjerodavnim odredbama Zakona o normizaciji bio ovlašten isključivo na donošenje novih propisa za provedbu tog Zakona.
Zaključno predlagatelj predlaže Sudu pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom osporenog Pravilnika, te njegovo ukidanje.

Prijedlog je osnovan.

2. Članak 3. Ustava glasi:
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.
Članak 5. stavak 1. Ustava glasi:
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.
Članak 13. i članak 53. stavak 1. i stavak 3. Zakona o normizaciji glase:
Članak 13.
(1) Radi utvrđivanja sukladnosti s temeljnim zahtjevima za proizvode, procese i usluge uspostavlja se sustav ocjenjivanja sukladnosti u okviru kojeg se donose propisi kojima se utvrđuju one značajke koje bitno utječu na život, sigurnost, zdravlje ljudi, na okoliš i na zaštitu potrošača te osigurava njegovo provođenje.
(2) Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom, odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano.
Članak 53. stavak 1. i stavak 3.
(1) Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donijet će ravnatelj Zavoda u roku od tri godine od dana njegovog stupanja na snagu.
(...)
(3) Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka, osim odredaba koje su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o standardizaciji (»Narodne novine«, br. 53/91., 26/93., 29/94. i 25/96.).
(...)
3. Pozivom na zakonsko ovlaštenje sadržano u članku 13. stavku 2. Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, broj 55/96.), ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donio je osporeni Pravilnik, koji je objavljen u »Narodnim novinama«, broj 131 od 28. prosinca 2000. godine, a koji je, sukladno odredbama sadržanim u članku 5., stupio je na snagu osmog dana od dana njegove objave u »Narodnim novinama«.
4. Iz navedenih odredaba Zakona o normizaciji nedvojbeno proizlazi obveza ravnatelja nadležnog Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo na donošenje novih propisa za provedbu tog Zakona. Zakon o normizaciji ne poznaje mogućnost uređivanja pitanja vezanih za njegovu provedbu na način da se donose izmjene i dopune provedbenih propisa donesenih na temelju pravnih osnova sadržanih u drugim zakonima.
5. U konkretnom slučaju, donoseći osporeni Pravilnik, ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo postupao je na način suprotan odredbama sadržanim u članku 53. stavku 1. Zakona o normizaciji.
Donošenje izmjena i dopuna propisa donesenog na temelju drugog zakona (koji je u međuvremenu prestao važiti), suprotno izričitoj odredbi Zakona koja nadležno tijelo obvezuje na donošenje novih provedbenih propisa, nije u suglasju s vladavinom prava, kao jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske sadržanom u članku 3. Ustava. Također, donošenje izmjena i dopuna drugih propisa na način suprotan zakonu, nije u suglasnosti niti s načelom ustavnosti i zakonitosti sadržanom u članku 5. Ustava.
Takvo stajalište zauzeo je Ustavni sud u odluci broj: U-II-3144/2005 (»Narodne novine«, broj 113/05.).
6. Utvrdivši nesuglasnost osporenog Pravilnika s naznačenim odredbama Ustava i Zakona, ostale osporavajuće razloge predlagatelja Sud nije razmatrao.
7. Slijedom svega iznijetog, na temelju članka 55. stavka 1. i stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), odlučeno je kao u točki I. izreke.
Točka II. izreke utemeljena je na odredbama članka 55. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Točka III. izreke utemeljena je na odredbi članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Broj: U-II-3995/2005
Zagreb, 17. svibnja 2006.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Petar Klarić, v. r.