USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

1054

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnio B. Š. iz A., na sjednici održanoj 16. ožujka 2006. godine, jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Županijski sud u Splitu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod brojem: Gž-4994/05 (ranije: spis Općinskog suda u Splitu broj: IIP-765/82, IIP-367/84 i IIP-622/90) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon dana objave u »Narodnim novinama«.

III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe, B. Š. iz A., C. WA 6055, B. R. 40, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst) u iznosu od 8.200,00 kn.

IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Podnositelj ustavne tužbe, na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio je 9. kolovoza 2004. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka.

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Podnositelj je 6. svibnja 1982. godine podnio tužbu Općinskom sudu u Splitu protiv tuženika A. M., I. M., Z. M., D. L. i Općine Split radi utvrđenja da je vlasnik dijela zgrade u Splitu i da ima pravo korištenja na dijelu zemljišta ispod i oko kuće.

Presudom Općinskog suda u Splitu broj: IIP-765/82 od 29. lipnja 1983. odbijen je tužbeni zahtjev podnositelja.

Rješenjem Okružnog suda u Splitu broj: Gž-2521/83 od 4. studenoga 1983. usvojena je žalba podnositelja i ukinuta gore navedena prvostupanjska presuda.

Nakon što je predmet vraćen prvostupanjskom sudu održano je deset ročišta (11. travnja 1984., 20. srpnja 1987., 30. srpnja 1987., 5. studenoga 1987., 1. lipnja 1988., 11. svibnja 1989., 5. rujna 1989., 25. rujna 1989., 3. listopada 1989., na kojemu je zaključena glavna rasprava i donijeta presuda broj: P-367/84.). Navedenom presudom djelomično je usvojen tužbeni zahtjev podnositelja.

Rješenjem Okružnog suda u Splitu broj: Gž-309/90 od 20. travnja 1990. ukinuta je prvostupanjska presuda i vraćena sudu prvog stupnja na daljnje postupanje.

Na ročištu 7. lipnja 1990. sud je dodijelio rok od 30 dana podnositelju s nalogom da se pismeno očituje na ukidno rješenje Okružnog suda u Splitu.

Na ročište zakazano za 23. svibnja 1991. nije pristupio podnositelj te je sud rješenjem utvrdio da je nastupilo mirovanje postupka u ovoj pravnoj stvari.

Podneskom od 29. kolovoza 1991. podnositelj je predložio nastavak postupka.

Podneskom od 2. srpnja 1998. podnositelj je izvijestio sud da je otkazao punomoć dosadašnjem punomoćniku te ujedno predložio i zakazivanje ročišta.

Nakon toga ročište je održano 31. kolovoza 2001. te 18. listopada 2001., na kojemu je utvrđeno da je podnositelj povukao tužbu u odnosu na Općinu Split te mu je naloženo da u što kraćem roku izvijesti sud o adresama za tužene.

Punomoćnik podnositelja je podneskom od 10. srpnja 2002. izvijestio sud da mu je podnositelj otkazao punomoć za daljnje zastupanje u ovom predmetu.

Dopisom suda od 9. siječnja 2003. zatraženo je od Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Republike Hrvatske da podnositelju diplomatskim putem dostave poziv za ročište, koje će se održati 4. rujna 2003.

Podneskom od 26. kolovoza 2003. podnositelj je obavijestio sud da je odredio novog punomoćnika za zastupanje.

Na ročištu 4. rujna 2003., na prijedlog podnositelja, sud je riješio da se putem Ministarstva unutarnjih poslova pribave adrese za I., II., III. i IV-tuženog te izvodi iz knjige rođenih.

Podneskom od 22. rujna 2003. Policijska uprava splitsko-dalmatinska dostavila je sudu podatke o adresama tuženih, dok je Ured državne uprave rodne listove dostavio 6. listopada 2003.

Na ročištu 24. listopada 2003. punomoćnica tuženih izvijestila je sud da je I-tužena A. M. umrla te je sud naložio podnositelju da uredi tužbu na način da označi nasljednike iza smrti I-tužene, a što je učinio podneskom od 23. listopada 2003.

Nakon toga održano je ročište 6. veljače 2004. te 14. svibnja 2004., na koje podnositelj (iako uredno opravdao) nije pristupio.

Na ročištu 2. srpnja 2004. saslušani su I-tužena i III-tuženi te je sud rješenjem pozvao tužene da dostave sudu rješenje o nasljeđivanju kako bi podnositelj konačno uredio tužbu.

Podneskom od 8. rujna 2004. podnositelj se obratio sudu.

Na ročištu 29. listopada 2004. punomoćnik tuženika je predao rješenje o nasljeđivanju iza smrti pok. A. M., dok je rješenjem suda podnositelj pozvan odrediti vrijednost predmeta spora.

Na ročištu 7. veljače 2005. zaključena je glavna rasprava, koja je na zahtjev podnositelja na ročištu 18. veljače 2005. preotvorena.

Nakon toga održano je ročište 4. ožujka 2005. te 15. travnja 2005., na kojemu je zaključena glavna rasprava i donijeta presuda broj: IIP-622/90. Protiv navedene presude tuženi su podnijeli žalbu 14. lipnja 2005. Spis je otpremljen Županijskom sudu u Splitu 25. siječnja 2006.

3. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

Za ovaj ustavnosudski postupak mjerodavne su odredbe članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i članka 63. Ustavnog zakona.

Ustavna tužba je osnovana.

4. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima:

4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA

Prvostupanjski parnični postupak započeo je 6. svibnja 1982. godine tužbom podnositelja Općinskom sudu u Splitu radi utvrđenja i predaje nekretnine.

Međutim, duljina postupka ne uzima se u razmatranje od tog dana, već od 5. studenoga 1997. godine kad je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj: 1, 4, 6, 7, 11, 12 i 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst i 8/99. – ispravak, u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku 6. stavku 1. jamči, između ostalog, i pravo na suđenje u razumnom roku.

Ustavna tužba podnijeta je 9. kolovoza 2004. godine, a do tog dana postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno dvadeset dvije (22) godine, tri (3) mjeseca i dva (2) dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao šest (6) godina, devet (9) mjeseci i tri (3) dana.

4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA

U razmatranom, pravno relevantnom razdoblju postupak se cijelo vrijeme do podnošenja ustavne tužbe vodio pred Općinskim sudom u Splitu u trajanju od šest godina, devet mjeseci i tri dana. Sud je bio neaktivan u razdoblju od 5. studenoga 1997. do 31. kolovoza 2001. (tri godine, devet mjeseci i dvadeset pet dana), nakon toga sud je uredno zakazivao ročišta. Nakon podnošenja ustavne tužbe (9. kolovoza 2004.) Općinski sud u Splitu donio je presudu u ovom predmetu 15. travnja 2005.

Trenutno se spis nalazi na Županijskom sudu u Splitu.

4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE(TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU)

Podnositelj ustavne tužbe, kao tužitelj u parničnom postupku, pridonio je duljini postupka time što nije postupio po raspravnom rješenju suda od 18. listopada 2001., kojim mu je naloženo da u što kraćem roku izvijesti sud o adresama tuženih, nego je tek na ročištu 4. rujna 2003. na njegov prijedlog sud riješio da će od nadležnih tijela pribaviti tražene podatke.

4.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA

Ustavni sud utvrđuje da je riječ o složenom predmetu, u kojemu je trebalo utvrditi je li podnositelj pravo vlasništva, odnosno korištenja na spornim nekretninama stekao temeljem ugovora o zajedničkoj izgradnji porodične stambene zgrade u Splitu ili pak temeljem građenja, kao i je li osnovan njegov zahtjev za iseljenje tuženika P. M.

OCJENA USTAVNOG SUDA

5. Ustavni sud utvrđuje da se postupak u pravno relevantnom razdoblju vodio pred prvostupanjskim sudom u trajanju od šest godina, devet mjeseci i tri dana. Imajući u vidu ukupno trajanje postupka (dvadeset dvije godine i tri mjeseca), kao i potpunu neaktivnost suda u razdoblju od 29. kolovoza 1991. do 31. kolovoza 2001. (deset godina i jedan dan), koja velikim dijelom obuhvaća razdoblje prije 5. studenoga 1997. godine, te okolnost da postupak još uvijek nije pravomoćno okončan, Ustavni sud utvrđuje da je povrijeđeno pravo podnositelja na suđenje u razumnom roku, zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.

Stoga je, u smislu odredbe članka 63. stavka 2. Ustavnog zakona, odlučeno kao pod točkama I. i II. izreke odluke.

6. Sukladno odredbi članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.

Visinu naknade, zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, Ustavni sud u pravilu određuje za razmatrano, pravno relevantno razdoblje, uz iznimnu mogućnost uvažavanja nerazumno dugog razdoblja potpune neaktivnosti suda i prije 5. studenoga 1997. godine, što ovisi o osobitim okolnostima svakog pojedinog slučaja. U ovom predmetu Ustavni sud je uzeo u obzir i doprinos podnositelja ukupnoj duljini postupka.

7. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka 29. Ustavnog zakona.

8. Predsjednik Županijskog suda u Splitu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam (8) dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIA-3129/2004

Zagreb, 16. ožujka 2006.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća

dr. sc. Željko Potočnjak, v. r.