DRŽAVNI ZAVOD ZA NUKLEARNU SIGURNOST

1770

Na temelju članka 35. stavka 1. a u svezi s člankom 4. stavak 4. i člancima 7, 16. i 17. Zakona o nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine« br. 173/2003) i članka 25. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine« br. 75/93, 92/96, 48/99, 15/2000, 127/2000, 59/2001 i 199/2003), ravnatelj Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost donosi

PRAVILNIK

O KONTROLI NUKLEARNOG MATERIJALA I POSEBNE OPREME

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuje se popis nuklearnih materijala i posebne opreme te popis ostalih djelatnosti koje se odnose na proizvodnju posebne opreme i nenuklearnih materijala.

(2) Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj obrasca najave namjere izvoza/uvoza roba, obrasca prijave izvoza/uvoza roba, obrasca prijave prijevoza nuklearnog materijala, obrasca najave djelatnosti izrade posebne opreme i nenuklearnog materijala, te obrasca za izvještaj o materijalnoj bilanci nuklearnog materijala u zoni materijalne bilance korisnika.

(3) Ovim Pravilnikom propisuje se način vođenja evidencije o nuklearnom materijalu, način na koji korisnik nuklearnog materijala obavještava tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti, te način na koji tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti vodi registar nuklearnog materijala i registar posebne opreme.

(4) Ovim Pravilnikom se također propisuje izgled službene iskaznice i značke inspektora za nuklearnu sigurnost te način njihova izdavanja i uporabe.

Članak 2.

(1) Pojedini izrazi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeća značenja:

Aktivnost (radioaktivnog materijala) je broj radioaktivnih raspada u danoj količini materijala u jedinici vremena. Jedinica za aktivnost je becquerel (Bq).

Fisibilan je onaj materijal (izotop, atomska jezgra) kod kojeg možemo izazvati fisiju.

Fizička zaštita (nuklearnog materijala) je sustav mjera i međunarodnih obveza definiranih Konvencijom o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala.

Inventar je utvrđena količina nuklearnog materijala.

Inventarska promjena je povećanje ili smanjenje količine nuklearnog materijala u određenoj zoni materijalne bilance, iskazano u šaržama.

Ioni su električki nabijeni atomi ili molekule, odnosno grupe atoma ili molekula. Električki naboj potječe od viška (negativan) ili manjka (pozitivan) elektrona.

Ionizirajuće zračenje je elektromagnetsko, čestično i svako drugo zračenje čijim prolazom u tvari izravno ili neizravno nastaju parovi pozitivno i negativno električki nabijenih čestica-iona.

Izotopi su atomi s istim brojem protona, ali različitim brojem neutrona u jezgri. To su atomi istog kemijskog elementa pa imaju ista kemijska svojstva, ali su im fizička svojstva (npr. aktivnost) različita.

Izvorni podaci su podaci, utvrđeni za vrijeme mjerenja ili baždarenja ili upotrijebljeni da bi se izveli empirijski odnosi, koji identificiraju nuklearni materijal i daju podatke o šarži.

Knjigovodstveni inventar je zbroj posljednje fizičke inventure zone materijalne bilance i svih inventarskih izmjena što su se otada dogodile.

Neevidentirani materijal je razlika između knjigovodstvenog inventara i fizičkog inventara.

Radioaktivne tvari (materijali) su tvari koje sadrže, osim ostalih, i atome s nestabilnim jezgrama, koje svojim raspadom proizvode ionizirajuća zračenja.

Radioaktivnost je svojstvo nekih atoma da im se jezgre spontano mijenjaju i pritom emitiraju elektromagnetsko zračenje ili čestice.

Razlika između pošiljatelja i primatelja je razlika u količini nuklearnog materijala u pojedinoj šarži priopćene iz zone materijalne bilance pošiljatelja i količine izmjerene u zoni materijalne bilance primatelja.

Specifična aktivnost je aktivnost (tj. broj radioaktivnih raspada) po jedinici mase ili po jedinici volumena promatrane tvari. Jedinica za specifičnu aktivnost je Bq kg-1, odnosno Bq m-3.

(2) Ostali izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju značenja utvrđena u članku 2. Zakona o nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine« br. 173/2003).

II. POPIS NUKLEARNOG MATERIJALA I POSEBNE OPREME

Članak 3.

(1) Nuklearni materijal koji podliježe sustavu kontrole prema ovom Pravilniku definiran je Zakonom o nuklearnoj sigurnosti. Popis nuklearnog materijala koji podliježe fizičkoj zaštiti (odnosno kategorizacija nuklearnog materijala prema Dodatku II. Konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala) nalazi se u Prilogu IA, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

(2) Popis posebne opreme i nenuklearnog materijala nalazi se u Prilogu IB, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

III. NAJAVA NAMJERE IZVOZA/UVOZA I PRIJEVOZA NUKLEARNOG MATERIJALA I POSEBNE OPREME

Članak 4.

(1) Najavu namjere izvoza/uvoza nuklearnog materijala ili posebne opreme korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme podnosi Državnom zavodu za nuklearnu sigurnost (dalje u tekstu Zavod) na obrascu DZNS-NM-01, koji je tiskan u prilogu ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio i koji mora sadržavati sljedeće podatke:

– naziv i sjedište korisnika nuklearnog materijala ili posebne opreme;

– matični broj;

– naziv, količina i vrijednost nuklearnog materijala/posebne opreme;

– kemijska i fizikalna svojstva i specifična aktivnost nuklearnog materijala;

– tarifni broj i tarifna oznaka;

– jedinična cijena robe;

– zemlja izvoza/uvoza;

– rok izvoza/uvoza;

– izjava o namjeni robe i krajnjem korisniku i

– druge podatke navedene u obrascu.

(2) Nakon obavljenog izvoza/uvoza korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme mora prijaviti Zavodu da je obavio izvoz/uvoz nuklearnog materijala ili posebne opreme na obrascu DZNS-NM-02, koji je tiskan u prilogu ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio.

Članak 5.

Prijavu prijevoza nuklearnog materijala korisnik nuklearnog materijala podnosi Zavodu na obrascu DZNS-NM-3, koji je tiskan u prilogu ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio i koji mora sadržavati sljedeće podatke:

– naziv, sjedište i matični broj pošiljatelja;

– naziv, sjedište i matični broj primatelja (konačno odredište);

– naziv, sjedište i matični broj prijevoznika;

– naziv i količina nuklearnog materijala;

– proizvođač;

– kemijska i fizikalna svojstva i specifična aktivnost nuklearnog materijala;

– klasifikacija nuklearnog materijala prema Prilogu IA Pravilnika;

– težinski udio nuklearnog materijala (%);

– zemlja u koju se prevozi ili iz koje se prevozi;

– rok izvoza/uvoza;

– izjava o namjeni robe i krajnjem korisniku;

– podaci o fizičkoj zaštiti;

– osiguranje ili financijsko jamstvo za pokriće odgovornosti za nuklearnu štetu prema Zakonu o odgovornosti za nuklearnu štetu (»Narodne novine« br. 143/98) i

– druge podatke navedene u obrascu.

IV. OSTALE DJELATNOSTI OBUHVAĆENE SUSTAVOM KONTROLE

Članak 6.

(1) Popis djelatnosti koje se odnose na proizvodnju posebne opreme i nenuklearnog materijala nalazi se u Prilogu II, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

(2) Popis robe s dvojnom namjenom nalazi se u Prilogu III, koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Popis robe s dvojnom namjenom iz Priloga III. je izvadak iz Uredbe o popisu roba, koje podliježu dvojnoj namjeni (»Narodne novine« br. 184/2004) i primjenjuje se uz navedenu Uredbu.

Članak 7.

Korisnik posebne opreme koji namjerava obavljati neku od djelatnosti iz Priloga II ovoga Pravilnika, mora svoju namjeru prije početka obavljanja djelatnosti najaviti Zavodu na obrascu DZNS-NM-04, koji je tiskan u prilogu ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio i koji mora sadržavati sljedeće podatke:

– naziv, sjedište i matični broj korisnika posebne opreme;

– naziv i opis opsega djelatnosti;

– materijal;

– broj komada i količina i

– druge podatke navedene u obrascu.

V. VOĐENJE EVIDENCIJE O NUKLEARNOM MATERIJALU

Članak 8.

Korisnik nuklearnog materijala mora imenovati odgovornu stručnu osobu koja mora imati najmanje 7. stupanj naobrazbe tehničkog ili prirodnog usmjerenja i najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima iz područja nuklearne i radiološke sigurnosti, te postupanja s nuklearnim materijalom.

Članak 9.

Korisnik nuklearnog materijala mora voditi evidenciju o cjelokupnom nuklearnom materijalu, sukladno Zakonu o nuklearnoj sigurnosti i ovom Pravilniku, osim za:

– plutonij 238 čistoće veće od 80%;

– fisibilni materijal koji se upotrebljava u mjernim instrumentima u količinama manjim od 1 grama;

– nuklearni materijal koji se upotrebljava za proizvodnju legura, keramike itd.

Članak 10.

Korisnik nuklearnog materijala donosi akte o vođenju evidencije u svojim zonama materijalne bilance, koji obuhvaćaju:

– mjerni sustav za utvrđivanje količina primljenog, proizvedenog, izgubljenog ili na drugi način odstranjenog nuklearnog materijala i količina iz inventara;

– ocjenu osjetljivosti i točnosti mjerenja, te nepouzdanosti mjerenja;

– postupke utvrđivanja, revizije i ocjene razlika u mjerenju između pošiljatelja i primatelja;

– postupke utvrđivanja fizičkog inventara;

– postupke ocjenjivanja gomilanja neizmjerenog inventara i neizmjerenih gubitaka;

– sustav dokumentacije i izvještaja koji za svaku zonu materijalne bilance prikazuje inventar nuklearnog materijala i promjene tog materijala, uključujući njegovo unošenje u zonu materijalne bilance i iznošenje iz nje;

– odredbe o postupcima i načinu obračuna;

– odredbe o postupcima dostave izvještaja Zavodu;

– odredbe o imenovanju kvalificiranog djelatnika odgovornog za obračun i kontrolu;

– mjere fizičke zaštite.

Članak 11.

(1) Korisnik nuklearnog materijala vodi evidenciju nuklearnog materijala posebno za svaku zonu materijalne bilance i šaržu nuklearnog materijala.

(2) Dokumentacija o nuklearnom materijalu obuhvaća dokumentaciju o evidenciji i pogonsku dokumentaciju.

(3) Dokumentacija o nuklearnom materijalu čuva se najmanje pet godina nakon prestanka nadzora.

Članak 12.

Dokumentacija o evidenciji za svaku zonu materijalne bilance mora sadržavati podatke:

– sve inventarske izmjene, tako da se u svako vrijeme može utvrditi knjigovodstveni inventar;

– sve rezultate mjerenja potrebnih za utvrđivanje fizičkog inventara;

– sva prilagođavanja i ispravke učinjene u vezi s inventarskim promjenama, knjigovodstvenim inventarom i fizičkim inventarom.

Članak 13.

(1) Dokumentacija o evidenciji za svaku inventarsku promjenu i za svaki fizički inventar, u vezi sa svakom šaržom nuklearnog materijala, mora sadržavati:

– identifikaciju materijala;

– podatke o šarži;

– izvorne podatke.

(2) Dokumentacija o evidenciji za svaku šaržu nuklearnog materijala mora sadržavati poseban obračun za uranij, torij i plutonij.

(3) Za svaku inventarsku promjenu treba navesti datum, otpremnu zonu materijalne bilance i prijemnu zonu materijalne bilance.

Članak 14.

Pogonska dokumentacija, za svaku zonu materijalne bilance, mora sadržavati:

– pogonske podatke koji su potrebni za uvođenje promjena u količini i sastavu nuklearnog materijala;

– opis redoslijeda postupaka u toku primanja i iznošenja fizičkog inventara, tako da se osigura njegova točnost;

– opis mjera za utvrđivanje uzroka i opsega bilo kojeg slučajnog ili neizmjerenog gubitka nuklearnog materijala.

Članak 15.

(1) Korisnik nuklearnog materijala za svaku zonu materijalne bilance dostavlja Zavodu izvještaj iz evidencije o nuklearnom materijalu. Izvještaj se podnosi na obrascu DZNS-NM-05, koji je tiskan u prilogu ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio i koji sadrži:

– naziv, sjedište i matični broj korisnika nuklearnog materijala;

– identifikacijsku oznaku nuklearnog materijala i šaržu;

– početni fizički inventar;

– inventarske promjene (najprije povećanje, zatim smanjenje);

– zaključni knjigovodstveni inventar;

– zaključni fizički inventar i

– druge podatke navedene u obrascu.

(2) Izvještaj o fizičkom inventaru, koji sadrži svaku šaržu posebno i utvrđuje identifikaciju materijala i podatke o šarži, treba za svaku šaržu priključiti izvještaju o materijalnoj bilanci.

(3) Izvještaj o materijalnoj bilanci korisnik nuklearnog materijala mora dostavljati Zavodu dva puta godišnje, a najkasnije 15 dana nakon obavljene fizičke inventure.

Članak 16.

(1) Izvještaj o promjeni inventara sadrži:

– identifikacijske podatke;

– podatke za svaku šaržu nuklearnog materijala;

– datum promjene inventara;

– naziv otpremne zone materijalne bilance i prijemne zone materijalne bilance ili primatelja, po potrebi;

– objašnjenja promjene inventara, na temelju pogonskih podataka iz pogonske dokumentacije;

– opis predviđenog operativnog programa, prije svega programa fizičke inventure nuklearnog materijala.

(2) Izvještaj o promjeni inventara korisnik nuklearnog materijala mora dostaviti Zavodu u roku od 15 dana od dana proteka mjeseca u kojem su te promjene nastale odnosno u kojem su te promjene registrirane.

Članak 17.

(1) Korisnik nuklearnog materijala mora obavijestiti Zavod o svakoj promjeni inventara, reguliranju ili ispravku i to ukupnim periodičnim popisom ili pojedinačno.

(2) O promjeni inventara izvještava se po šaržama. Male promjene inventara nuklearnog materijala, kao što je uzimanje analitičkih uzoraka, mogu se udružiti u jednu šaržu i o njima se izvještava kao o jednoj promjeni inventara.

Članak 18.

Korisnik nuklearnog materijala mora Zavodu odmah dostaviti posebne izvještaje, ako se nuklearni materijal izgubio ili se mogao izgubiti, ili ako se promijenio nadzirani prostor za čuvanje nuklearnog materijala te se zbog toga nuklearni materijal mogao izgubiti.

Članak 19.

(1) Korisnik nuklearnog materijala mora obavijestiti Zavod o svakom namjeravanom iznošenju nuklearnog materijala iz države i to 60 dana prije pripreme materijala za prijevoz.

(2) Obavijest se podnosi na obrascu DZNS-NM-02 i sadrži:

– naziv, sjedište i matični broj korisnika nuklearnog materijala;

– identifikaciju nuklearnog materijala koji se iznosi;

– kemijska i fizikalna svojstva nuklearnog materijala te količinu i specifičnu aktivnost;

– naziv države kojoj je nuklearni materijal upućen;

– datum otpreme nuklearnog materijala;

– naziv i sjedište krajnjeg korisnika i

– druge podatke navedene u obrascu.

(3) Korisnik nuklearnog materijala mora posebno izvještavati Zavod o materijalima, koji bi mogli biti iskorišteni u nuklearnom gorivnom ciklusu i o nuklearnom gorivu.

Članak 20.

(1) Korisnik nuklearnog materijala mora obavijestiti Zavod o svakom predviđenom unošenju nuklearnog materijala u državu i to najkasnije 60 dana prije dana kad Republika Hrvatska preuzima odgovornost za evidenciju i kontrolu tog materijala.

(2) Obavijest se podnosi na obrascu DZNS-NM-02 i sadrži:

– naziv, sjedište i matični broj korisnika nuklearnog materijala;

– identifikaciju nuklearnog materijala koji se unosi;

– kemijska i fizikalna svojstva nuklearnog materijala te količinu i specifičnu aktivnost;

– naziv države iz koje se nuklearni materijal uvozi;

– datum dopreme nuklearnog materijala;

– naziv i sjedište krajnjeg korisnika i

– druge podatke navedene u obrascu.

(3) Korisnik nuklearnog materijala mora posebno izvještavati Zavod za nuklearnu sigurnost o materijalima, koji bi mogli biti iskorišteni u nuklearnom gorivnom ciklusu i o nuklearnom gorivu.

Članak 21.

(1) Korisnik nuklearnog materijala mora osigurati mjesto i instalacije za postavljanje opreme za kontrolu nuklearnog materijala i njezin nesmetani rad.

(2) Korisnik nuklearnog materijala mora osigurati uvjete za nesmetanu provedbu inspekcijskog nadzora, koji provode inspektori Zavoda.

VI. REGISTRI NUKLEARNOG MATERIJALA I POSEBNE OPREME

Članak 22.

Zavod vodi registar nuklearnog materijala i registar posebne opreme u Republici Hrvatskoj kao službenu evidenciju nuklearnog materijala i posebne opreme.

Članak 23.

(1) Zavod vodi registar nuklearnog materijala u kojeg se upisuju podaci o korisniku nuklearnog materijala.

(2) U registar nuklearnog materijala upisuju se:

– naziv i sjedište korisnika nuklearnog materijala;

– opis nuklearnog materijala (kemijski sastav, količina u kg, element klasificiran kao nuklearni materijal, težinski udio nuklearnog materijala u %, specifična aktivnost u Bq kg-1);

– uvjeti za upotrebu nuklearnog materijala.

(3) U registru nuklearnog materijala pohranjuju se najave namjere izvoza/uvoza nuklearnog materijala, prijave izvoza/uvoza i prijevoza nuklearnog materijala i suglasnosti dane u postupku izdavanja dozvole za izvoz/uvoz i prijevoz nuklearnog materijala.

(4) U registar nuklearnog materijala upisuju se podaci koje korisnici nuklearnog materijala moraju voditi za svaku zonu materijalne bilance i redovno dostavljati nadležnom državnom tijelu, a to su:

– početni fizički inventar;

– inventarske promjene (najprije povećanje, zatim smanjenje);

– zaključni knjigovodstveni inventar;

– zaključni fizički inventar;

– neevidentirani inventar.

Članak 24.

(1) Zavod vodi registar posebne opreme, u kojeg se upisuju podaci o korisniku posebne opreme.

(2) U registar posebne opreme upisuju se:

– naziv i sjedište korisnika posebne opreme;

– opis posebne opreme (naziv, serijski/identifikacijski broj, specifikacija, radni parametri, količina i drugo);

– uvjeti za upotrebu posebne opreme.

(3) U registru posebne opreme pohranjuju se najave namjere izvoza/uvoza posebne opreme, prijave izvoza/uvoza posebne opreme i najave djelatnosti izrade posebne opreme i nenuklearnog materijala.

Članak 25.

Odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na posebnu opremu, primjenjuju se i na robu s dvojnom namjenom iz Priloga III. ovog Pravilnika.

VII. SLUŽBENA ISKAZNICA I ZNAČKA INSPEKTORA ZA NUKLEARNU SIGURNOST

Članak 26.

(1) Inspektor za nuklearnu sigurnost ima službenu iskaznicu i značku, kojima dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti i dužan ih je nositi tijekom obavljanja službe.

(2) Iskaznice i značke za inspektore s pripadajućim kožnim povezom izdaje Zavod.

(3) Kožni povez iz stavka 2. ovoga članka crne je boje i trostrukog je pregiba. Veličina svakog pregiba je 8¤12 cm.

(4) Izgled iskaznice i značke dani su u Prilogu IV. ovog Pravilnika.

Članak 27.

Obrazac iskaznice inspektora Zavoda sadrži:

a) Na prednjoj strani iskaznice:

1. utisnut grb Republike Hrvatske,

2. natpis: »Republika Hrvatska«,

3. natpis: »Državni zavod za nuklearnu sigurnost«

4. naziv: »Službena iskaznica; Inspektor za nuklearnu sigurnost«,

5. mjesto za sliku veličine 28¤32 mm preko koje se u donjem lijevom kutu otiskuje pečat Zavoda,

6. ime i prezime nositelja iskaznice,

7. matični broj građana i

8. serijski broj iskaznice.

b) Na poleđini iskaznice:

9. tekst o ovlastima nositelja iskaznice,

10. evidencijski broj iskaznice,

11. nadnevak izdavanja iskaznice i

12. mjesto za pečat nadležnog tijela i potpis ovlaštene službene osobe.

Članak 28.

(1) Značka se izrađuje od metala, podloga je mesingana, a aplikacija je sjajno niklana.

(2) Veličina značke je 60¤55 mm.

(3) Značka je okružena hrvatskim pleterom koji je izveden u mesinganom reljefu na kojem su istaknuta slova »RH« (Republika Hrvatska).

(4) U središtu značke na zrakasto pozlaćenom prostoru smješten je hrvatski grb, koji je izveden u crvenom i bijelom emajlu, a gornji dio grba je reljefno izveden.

(5) Na kružnom niklanom dijelu značke ispisan je tekst: »Inspekcija za nuklearnu sigurnost« u plavom emajlu.

(6) Donjim dijelom značke proteže se niklana lenta koja djelomično pokriva pleter. Na lenti je plavim emajlom upisan četveroznamenkasti broj.

(7) Na poleđini značke nalazi se lisnata opruga od perne bronce.

Članak 29.

(1) O izdanim iskaznicama i značkama s pripadajućim povezom inspektorima Zavoda (za obavljanje inspekcijskog nadzora) vodi se upisnik u Zavodu.

(2) Upisnik iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

1. redni broj,

2. ime i prezime inspektora,

3. serijski broj iskaznice i značke,

4. nadnevak izdavanja,

5. nadnevak povrata,

6. potpis inspektora,

7. odjeljak za napomene.

Članak 30.

Osim uvjeta propisanih Zakonom o nuklearnoj sigurnosti, inspektori za nuklearnu sigurnost moraju imati i svjedodžbu o liječničkom pregledu za osobe, koje rade s izvorima ionizirajućeg zračenja.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 31.

Korisnici nuklearnog materijala ili posebne opreme moraju obavljanje nuklearne djelatnosti uskladiti prema odredbama ovoga Pravilnika u roku od 90 dana od njegova stupanja na snagu.

Članak 32.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o kontroli nuklearnog materijala i posebne opreme (»Narodne novine« br. 120/2005).

Članak 33.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/06-01/08

Urbroj: 568-05-06-01

Zagreb, 29. lipnja 2006.

Ravnatelj

mr. sc. Matjaž Prah, v. r.

PRILOG IA

KATEGORIZACIJA NUKLEARNOG MATERIJALA

Materijal	Oblik	Kategorija I	Kategorija II	Kategorija IIIc
1. Plutonija	neozračenib	2 kg ili više	manje od 2 kg, ali više od 500 g	500 g ili manje, ali više od 15 g
2. Uranij-235	- uranij obogaćen na razinu od 20% 235 U ili više	5 kg ili više	manje od 5 kg, ali više od 1 kg	1 kg ili manje, ali više od 15 g
	- uranij obogaćen na razinu od 10% 235 U, ali manje od 20% 235U		10 kg ili više	manje od 10 kg, ali više od 1 kg
	-uranij obogaćen više od prirodnog, ali manje od 10% 235U			10 kg ili više
3. Uranij-233	neozračenib	2 kg ili više	manje od 2 kg, ali više od 500 g	500 g ili manje, ali više od 15 g
4. Ozračeno gorivo			osiromašeni ili prirodni uranij, torij ili nisko obogaćeno gorivo (manje od 10% fisilnog sadržaja)d/e

 

a) Svaki plutonij osim onog s izotopnom koncentracijom koja prelazi 80% plutonija-238.

b) Materijal koji nije ozračen u reaktoru ili materijal ozračen u reaktoru, ali s razinom zračenja jednakom ili manjom od 1 gray/h (100 rad/h) na udaljenosti od jednog metra bez zaklona.

c) Količine koje ne ulaze u kategoriju III i prirodni uranij, moraju biti zaštićene sukladno praksi opreznog rukovanja.

d) Premda je ova razina zaštite preporučena, ostaje da države, nakon ocjene posebnih okolnosti, odrede drugačiju kategoriju fizičke zaštite.

e) Drugo gorivo koje je temeljem njegova izvornog sadržaja fisilnog materijala klasificirano kao kategorija I ili II prije ozračivanja, može se kategorizirati jednu kategoriju niže dok razina zračenja goriva prelazi 1 gray/h (100 rad/h) na udaljenosti od jednog metra bez zaklona.

PRILOG IB

POPIS POSEBNE OPREME I NENUKLEARNOG MATERIJALA

(prema Prilogu II. Dodatnog protokola uz Sporazum Republike Hrvatske i Međunarodne agencije za atomsku energiju o primjeni garancija u vezi s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja, »Narodne novine – Međunarodni ugovori« br. 11/2000)

1.         Reaktori i njihova oprema

1.1.      Potpuni nuklearni reaktori

Nuklearni reaktori sposobni za rad tako da omogućavaju kontroliranu samoodržavajuću fisijsku lančanu reakciju isključujući nulto-energetske reaktore; potonji su definirani kao reaktori projektirani za maksimalnu količinu proizvodnje plutonija koja ne prelazi 100 g na godinu.

OBJAŠNJENJE

»Nuklearni reaktor« uključuje u osnovi elemente unutar reaktorske posude ili izravno dodane reaktorskoj posudi, opremu koja kontrolira razinu snage u jezgri i komponente koje obično sadrže primarno rashladno sredstvo reaktorske jezgre ili dolaze u izravan kontakt s njim, ili ga kontroliraju.

Nije namjera isključiti reaktore kod kojih postoji razumna mogućnost preinačenja tako da proizvode znatno više od 100 g plutonija na godinu. Reaktori projektirani za trajni rad na znatnim razinama snage, neovisno o njihovim kapacitetima za proizvodnju plutonija, ne smatraju se »nulto-energetskim reaktorima«.

1.2.      Reaktorske posude pod tlakom

Metalne posude, kao cjelovite jedinice ili u tu svrhu pojedinačno proizvedeni glavni dijelovi, posebno su projektirane ili izrađene tako da sadrže jezgru nuklearnog reaktora, definiranog u točki 1.1. i u stanju su izdržati radni tlak primarnog rashladnog sredstva.

OBJAŠNJENJE

Gornja ploča reaktorske tlačne posude obuhvaćena je točkom 1.2. kao posebno proizveden glavni dio tlačne posude.

Unutarnje dijelove reaktora (npr. potporne stupove i ploče za jezgru i druge unutarnje elemente posude, cijevi vodilica za kontrolne šipke, toplinske štitove, pregrade, rešetkaste ploče jezgre, difuzorske ploče itd.) obično isporučuje isporučitelj reaktora. U nekim slučajevima su određene unutarnje potporne komponente uključene u proizvodnju tlačne posude. Ti su elementi dovoljno kritični za sigurnost i pouzdanost rada reaktora (i zbog toga za jamstva i odgovornost isporučitelja reaktora) tako da nije neuobičajena njihova isporuka izvan osnovnog ugovora za isporuku reaktora. Dakle, premda se odvojena isporuka tih jedinstvenih, posebno projektiranih i izrađenih, kritičnih, velikih i skupih elemenata može razmatrati, takav način isporuke smatra se nevjerojatnim.

1.3.      Uređaji za izmjenu reaktorskog goriva

Oprema za rukovanje posebno projektirana ili izrađena za umetanje ili uklanjanje goriva iz nuklearnog reaktora, definiranog u točki 1.1., sposobna za radni postupak punjenja, ili primjenjujući tehnički sofisticirano pozicioniranje ili centriranje tako da se omoguće složeni postupci vađenja goriva, kod kojih obično nije moguć izravni pregled ili pristup gorivu.

1.4.      Reaktorske kontrolne šipke

Šipke posebno projektirane ili izrađene za kontrolu reakcije u nuklearnom reaktoru, definiranom u gornjoj točki 1.1.

OBJAŠNJENJE

Ova točka uključuje, uz dio za apsorpciju neutrona, konstrukciju za potporu ili ovješenje, ako su isporučeni odvojeno.

1.5.      Reaktorske tlačne cijevi

Cijevi koje su posebno projektirane ili izrađene da sadrže gorivne elemente i primarno rashladno sredstvo u reaktoru, definiranom u gornjoj točki 1.1. pod radnim tlakom većim od 5,1 MPa (740 psi).

1.6.      Cirkonijeve cijevi

Cirkonij, metal i legure, u obliku cijevi ili sklopova cijevi, i u količinama koje prelaze 500 kg u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci, posebno projektirane ili izrađene za korištenje u reaktoru, definiranom u gornjoj točki 1.1. i u kojima je odnos hafnija prema cirkoniju manji od 1:500 težinskih dijelova.

1.7.      Pumpe za primarno rashladno sredstvo

Pumpe posebno projektirane ili izrađene za cirkulaciju primarnoga rashladnog sredstva u nuklearnom reaktoru, definiranom u gornjoj točki 1.1.

OBJAŠNJENJE

Posebno projektirane ili izrađene pumpe mogu uključivati složeni sustav ili višestruke sustave za brtvljenje koji sprječavaju curenje primarnoga rashladnog sredstva, oklopljene pumpe i pumpe s inercijskim sustavima. Definicija se odnosi na pumpe klase NC-1 ili kvalificirane istovrijednim standardima.

2.         Nenuklearni materijali za reaktore

2.1.      Deuterij i teška voda

Deuterij, teška voda (deuterijev oksid) i bilo koja druga smjesa deuterija u kojoj omjer broja deuterijevih i vodikovih atoma prelazi 1:5000 za upotrebu u nuklearnom reaktoru, definiranom u gornjoj točki 1.1., u količinama koje prelaze 200 kg atoma deuterija za svaku zemlju primatelja u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci.

2.2.      Grafit nuklearne kakvoće

Grafit koji ima razinu čistoće bolju od 5 ppm bor-ekvivalenta i gustoću veću od 1,5 g/cmł za upotrebu u nuklearnom reaktoru, definiranom u gornjoj točki 1.1., u količinama koje prelaze 3-104 kg (30 tona) za svaku zemlju primatelja u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci.

NAPOMENA

Zbog izvještavanja, Vlada Republike Hrvatske utvrdit će da li se grafit, prema gore navedenim podacima, izvozi za korištenje u nuklearnom reaktoru.

3.         Postrojenja za preradu ozračenih gorivnih elemenata i oprema posebno projektirana ili izrađena u tu svrhu

UVODNA NAPOMENA

Preradom ozračenoga nuklearnog goriva odvajaju se plutonij i uranij od jako radioaktivnih fisijskih produkata i drugih transuranijskih elemenata. Razdvajanje se može postići različitim tehničkim postupcima. Međutim, tijekom godina, Purex je postao najčešće korišten i prihvaćen postupak. Purex uključuje otapanje ozračenoga nuklearnog goriva u dušičnoj kiselini, nakon čega slijedi razdvajanje uranija, plutonija i fisijskih produkata pomoću selektivne ekstrakcije otapala, koristeći mješavinu tributil fosfata i nekoga organskog razrjeđivača.

Purex postrojenja imaju međusobno slične procesne funkcije, uključujući: usitnjavanje ozračenog gorivnog elementa, otapanje goriva, ekstrakciju otapala i postupak skladištenja tekućine. Također mogu imati opremu za toplinsku denitraciju uranijevog nitrata, pretvaranje plutonijevog nitrata u oksid ili metal i obradu otpadnih tekućih fisijskih produkata u oblik pogodan za dugotrajno skladištenje ili odlaganje. Međutim, specifičan tip i oblik opreme za izvođenje tih funkcija može se razlikovati između Purex postrojenja zbog nekoliko razloga, uključujući vrstu i količinu ozračenoga nuklearnog goriva za preradu, namjeru raspolaganja natrag dobivenim materijalom i filozofiju sigurnosti i održavanja ugrađenu u projekt postrojenja.

»Postrojenje za preradu ozračenih gorivnih elemenata« uključuje opremu i komponente koje obično dolaze u izravan dodir s ozračenim gorivom, glavnim nuklearnim materijalom i fisijskim produktima ili izravno upravljaju tokovima njihove prerade.

Ti postupci, uključujući cjelovite sustave za pretvorbu plutonija i proizvodnju metala plutonija, mogu biti određeni mjerama poduzetim zbog izbjegavanja kritičnosti (npr. pomoću geometrije), ozračivanja (npr. pomoću štitova) i toksičnosti (npr. pomoću kontejnmenta reaktora).

U opremu, koja se podrazumijeva u izrazu »i oprema posebno projektirana ili izrađena« za preradu ozračenih gorivnih elemenata, uključeni su:

3.1       Strojevi za usitnjavanje ozračenih gorivnih elemenata

UVODNA NAPOMENA

Ova oprema lomi košuljicu goriva da se ozračeni nuklearni materijal izloži otapanju. Najčešće se upotrebljavaju posebno projektirane velike metalne škare za rezanje, premda se može koristiti i suvremena oprema, kao što je laser.

Daljinski upravljana oprema posebno projektirana ili izrađena za korištenje u gore opisanim postrojenjima za preradu i namijenjena za rezanje, sječenje i sjeckanje sklopova, snopova ili šipki nuklearnog goriva.

3.2.      Posude za otapanje

UVODNA NAPOMENA

Posude za otapanje obično prihvaćaju usitnjeno istrošeno gorivo. U tim posudama sigurnim od kritičnosti ozračeni nuklearni materijal otopljen je u dušičnoj kiselini a preostale ljuske uklonjene su iz toka obrade.

Spremnici sigurni od kritičnosti (npr. malog promjera, kružni ili pločasti spremnici) posebno projektirani ili izrađeni za upotrebu u postrojenjima za preradu, kao što je gore naznačeno, namijenjeni za otapanje ozračenoga nuklearnog goriva, koji su sposobni izdržavati vruću visoko korozivnu tekućinu i koji mogu biti daljinski punjeni i održavani.

3.3.      Ekstraktori otapala i oprema za ekstrakciju otapala

UVODNA NAPOMENA

Ekstraktori otapala primaju i otopinu ozračenog goriva iz posuda za otapanje i organsku otopinu koja razdvaja uranij, plutonij i fisijske produkte. Oprema za ekstrakciju otapala obično je projektirana tako da ispunjava stroge radne parametre, kao dugi radni vijek bez zahtjeva za održavanjem ili prilagodljivost lakom premještanju, jednostavnost rada i kontrole i elastičnost glede promjene uvjeta rada.

Posebno projektirani ili izrađeni ekstraktori otapala takvi kao punjene ili pulsirajuće kolone, taložne mješalice ili centrifugalni kontaktori za korištenje u postrojenjima za preradu ozračenog goriva. Ekstraktori otapala moraju biti otporni na korozivno djelovanje dušićne kiseline. Ekstraktori otapala obično su proizvedeni po iznimno visokim standardima (uključujući posebne tehnike zavarivanja i inspekcije, osiguranja kvalitete i kontrole kvalitete) iz nehrđajućeg čelika niskog postotka ugljika, titana, cirkonija ili nekoga drugog materijala visoke kakvoće.

3.4.      Posude za držanje ili skladištenje kemikalija

UVODNA NAPOMENA

Kao rezultat faze ekstrakcije, otapala dobivamo tri glavna procesna tekuća toka. Posude za držanje ili skladištenje koriste se u daljnjoj preradi svih triju tokova, kako slijedi:

(a) Čista otopina uranijevog nitrata koncentrirana je isparavanjem i proslijeđena u postupak denitracije gdje se pretvara u uranijev oksid. Taj oksid ponovno se koristi u nuklearnom gorivnom ciklusu.

(b) Otopina visoko radioaktivnih fisijskih produkata obično se koncentrira isparavanjem i sprema kao tekući koncentrat. Taj koncentrat može se kasnije ispariti i pretvoriti u oblik prikladan za skladištenje ili odlaganje.

(c) Otopina čistoga plutonijevog nitrata koncentrira se i sprema do njenog prijenosa u faze daljnjeg postupka. Posude za držanje ili skladištenje otopina plutonija projektirane su tako da se izbjegnu problemi kritičnosti koji su rezultat promjene u koncentraciji ili obliku ovog toka.

Posebno projektirane ili izrađene posude za držanje ili skladištenje i korištenje u postrojenju za preradu ozračenog goriva. Posude za držanje ili skladištenje moraju biti otporne na korozivno djelovanje dušične kiseline. Posude za držanje ili skladištenje obično su izrađene od materijala kao nehrđajući čelik s niskim postotkom ugljika, titan ili cirkonij ili drugi materijali visoke kakvoće. Posude za držanje ili skladištenje mogu biti projektirane za daljinsko upravljanje ili održavanje i mogu imati sljedeća svojstva za kontrolu nuklearne kritičnosti:

(1) stijenke ili unutarnju strukturu s bor-ekvivalentom najmanje 2%, ili

(2) maksimalni promjer 175 mm (7 in) za cilindrične posude, ili

(3) maksimalnu širinu 75 mm (3 in) za pločastu ili za kružnu posudu.

3.5.      Sustav za pretvaranje plutonijevog nitrata u oksid

UVODNA NAPOMENA

U većini postrojenja za preradu taj završni postupak uključuje pretvaranje otopine plutonijevog nitrata u plutonijev dioksid. Glavne radnje u tom postupku su: skladištenje materijala i podešavanje napajanja procesa, taloženje i razdvajanje krute/tekuće frakcije, oksidacija, rukovanje proizvodom, provjetravanje, zbrinjavanje otpada i kontrola procesa.

Potpuni sustavi, posebno projektirani ili izrađeni za pretvaranje plutonijevog nitrata u plutonijev oksid, u pojedinostima prilagođeni tako da se izbjegnu učinci kritičnosti i zračenja, te minimaliziraju opasnosti od otrovanja.

3.6.      Sustav za proizvodnju metala plutonija iz plutonijevog oksida

UVODNA NAPOMENA

Ovaj postupak, koji može biti u vezi s postrojenjem za preradu, uključuje fluoriranje plutonijevog dioksida, obično s visoko korozivnim fluorovodikom, zbog proizvodnje plutonijevog fluorida koji se kasnije u proizvodnji, koristeći metal kalcij visoke čistoće, pretvara u metalni plutonij i šljaku kalcijevog fluorida. Glavne radnje u ovom postupku su: fluoriranje (uključuje opremu obloženu ili proizvedenu od plemenitih metala), pretvorba u metal (koristeći keramičke lonce za taljenje), obnavljanje šljake, rukovanje proizvodom, provjetravanje, zbrinjavanje otpada i kontrola procesa.

Potpuni sustavi posebno projektirani ili izrađeni za proizvodnju metala plutonija, u pojedinostima prilagođeni tako da se izbjegnu učinci kritičnosti zračenja, te minimaliziraju opasnosti od otrovanja.

4.         Postrojenja za proizvodnju gorivnih elemenata

»Postrojenje za proizvodnju gorivnih elemenata« uključuje opremu:

(a) koja obično dolazi u izravan dodir s nuklearnim materijalom, ili ga izravno prerađuje, ili kontrolira tok proizvodnje nuklearnog materijala, ili

(b) koja hermetički zatvara nuklearni materijal unutar košuljice.

5.         Postrojenja za separaciju izotopa uranija i oprema, različita od analitičkih instrumenata, posebno projektirana ili izrađena u tu svrhu

U opremu, koja se podrazumijeva u izrazu »oprema različita od analitičkih instrumenata, posebno projektirana ili izrađena« za separaciju izotopa uranija uključeni su:

5.1.      Plinske centrifuge i sklopovi i komponente posebno projektirani ili izrađeni za upotrebu u plinskim centrifugama

UVODNA NAPOMENA

Plinska centrifuga obično se sastoji od cilindra (ili više njih) tankih stijenki promjera između 75 mm (3 in) i 400 mm (16 in) koji se nalazi u vakuumu i vrti velikom obodnom brzinom od 300 m/s ili više oko svoje okomite središnje osi. Da se postigne velika brzina, materijali za izradu rotacijskih komponenata moraju biti visokog omjera čvrstoće ili gustoće, a rotorski sklopi i njegove pojedinačne komponente moraju biti izrađeni s vrlo malim tolerancijama da se minimalizira neuravnoteženost. Za razliku od drugih centrifuga, kod plinskih centrifuga za obogaćivanje uranija karakteristično je da unutar komore rotora imaju rotirajuću pregradu (ili više njih) u obliku diska, te razmještaj stacionarnih cijevi za punjenje i vađenje plina UF6 koje oblikuju najmanje tri odvojena kanala, od kojih su dva vezana za lopatice što se protežu od osi rotora prema obodu rotorske komore. U vakuumskoj sredini također se nalazi određeni broj kritičnih elemenata koji ne rotiraju i koje, premda su posebno projektirani, nije teško proizvesti niti se proizvode iz posebnih materijala. Centrifugalno postrojenje, međutim, zahtijeva veliki broj tih komponenata tako da te količine mogu dati važnu naznaku krajnje uporabe.

5.1.1.   Rotacijske komponente

(a) Potpuni rotorski sklopovi:

Tankostijeni cilindri, ili nekoliko međusobno povezanih tankostijenih cilindara, izrađenih iz jednog ili više materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće, opisanih u OBJAŠNJENJU ovog poglavlja. Ako su međusobno povezani, cilindri su spojeni pokretnim mjehovima ili prstenovima, kako je opisano u sljedećoj podtočki 5.1.1 (c). Rotor je opremljen s unutarnjom pregradom (ili više njih) i krajnjim poklopcima, kako je opisano u sljedećim podtočkama 5.1.1 (d) i (e), ako je u konačnom obliku. Međutim, cjeloviti sklop može biti isporučen samo djelomično sastavljen.

(b) Rotorske cijevi:

Posebno projektirani ili izrađeni tankostijeni cilindri debljine 12 mm (0,5 in) ili manje, promjera između 75 mm (3 in) i 400 mm (16 in) i proizvedeni iz jednog ili više materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće, opisanih u OBJAŠNJENJU ovog poglavlja.

(c) Prstenovi ili mjehovi:

Komponente posebno projektirane ili izrađene da lokalno podupru rotorsku cijev ili da povežu nekoliko rotorskih cijevi. Mijeh je kratki cilindar sa stijenkom debljine 3 mm (0,12 in) ili manje, promjera između 75 mm (3 in) i 400 mm (16 in) koji ima nabore i izrađen je iz materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće, jednog od opisanih u OBJAŠNJENJU ovog poglavlja.

(d) Pregrade:

Komponente u obliku diska promjera između 75 mm (3 in) i 400 mm (16 in) posebno projektirane ili izrađene za ugradnju unutar centrifugalne rotorske cijevi, tako da izoliraju odvodnu komoru od glavne separacijske komore te, u nekim slučajevima, da pomognu cirkulaciju plina UF6 unutar glavne separacijske komore rotorske cijevi, a izrađene su iz materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće, jednog od opisanih u OBJAŠNJENJU ovog poglavlja.

(e) Gornji poklopci / donji poklopci

Komponente u obliku diska promjera između 75 mm (3 in) i 400 mm (16 in) posebno projektirane ili izrađene da pristaju na krajeve rotorske cijevi i tako zadržavaju UF6 unutar rotorske cijevi, te u nekim slučajevima podupiru, podržavaju ili sadrže kao cjeloviti dio element gornjeg ležaja (gornji poklopac), ili nose rotirajuće elemente motora i donji ležaj (donji poklopac), a izrađene su iz materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće, jednog od opisanih u OBJAŠNJENJU ovog poglavlja.

OBJAŠNJENJE

Materijali koji se koriste za rotacijske komponente centrifuge su:

(a) legirani čelik maksimalne vlačne čvrstoće 2,05 • 109 N/m˛ (300.000 psi) ili više;

(b) legure aluminija maksimalne vlačne čvrstoće 0,46 • 109 N/m˛ (67.000 psi) ili više,

(c) vlaknasti materijali pogodni za upotrebu u slojevitim strukturama i koji imaju specifični modul 12,3 • 106 m, ili veći i specifičnu maksimalnu vlačnu čvrstoću 0,33 • 106 m, ili veću (»specifični modul« je Youngov modul u N/m˛ podijeljen sa specifičnom težinom u N/mł; »specifična maksimalna vlačna čvrstoća« je specifična vlačna čvrstoća u N/m˛ podijeljena sa specifičnom težinom u N/mł).

5.1.2.   Statičke komponente

(a) Magnetski viseći ležajevi:

Posebno projektirani ili izrađeni sklopovi ležajeva koji sadrže kružni magnet obješen unutar kućišta koje sadrži prigušujuće sredstvo. Kućište treba biti izrađeno od materijala otpornog na UF6 (vidi OBJAŠNJENJE točke 5.2). Polovi magneta su spojeni ili je magnet povezan s drugim magnetom pričvršćenim na gornjem poklopcu, opisano u podtočki 5.1.1 (e). Magnet može biti prstenastog oblika s omjerom između vanjskog i unutarnjeg promjera manjim ili jednakim 1,6:1. Magnet može biti takvog stanja da je početna permeabilnost 0,15 H/m (120.000 CGS jedinica) ili više, ili remanentnost 98,5% ili više, ili energetski produkt veći od 80 kJ/mł (107 gauss-oersteda). Uz uobičajena svojstva materijala preduvjet je da je odstupanje magnetske osi od geometrijske osi ograničeno na vrlo malo toleranciju (manju od 0,1 mm ili 0,004 in) ili da se posebno zahtijeva homogenost materijala magneta.

(b) Ležajevi/prigušivači:

Posebno projektirani ili izrađeni ležajevi koji sadrže sklop zglob/čašica ugrađen u prigušivač. Zglob je obično osovina od kaljenog čelika s polukuglom na jednom kraju, te s pričvršćenjem za donji poklopac, opisano u podtočki 5.1.1 (e), na drugom kraju. Međutim, osovina može imati ugrađen i hidrodinamički ležaj. Čašica je oblika kuglice s polukuglastim udubljenjem na jednoj strani. Te komponente često se pribavljaju odvojeno od prigušivača.

(c) Molekularne pumpe:

Posebno projektirani ili izrađeni cilindri koji imaju unutarnje strojno obrađene ili izdubljene spiralne utore i unutarnje strojno obrađene provrte. Tipične dimenzije su kako slijedi: unutarnji promjer 75 mm (3 in) do 400 mm (16 in), debljina stijenke 10 mm (0,4 in) ili više, duljine jednake ili veće od promjera. Utori su obično pravokutnog presjeka i duboki 2 mm (0,08 in) ili više.

(d) Statori motora:

Posebno projektirani ili izrađeni statori prstenastog oblika za višefazne izmjenične elektromotore velike brzine s histerezom (ili magnetnim otporom) za sinkroni rad u vakuumu u području frekvencija 6000-2000 Hz i području snage 50-1000 VA. Statori se sastoje od višefaznih namota na slojevitoj željeznoj jezgri malih gubitaka načinjenoj od tankih limova uobičajene debljine 2 mm (0,08 in) ili manje.

(e) Kućište centrifuge/nosači

Komponente posebno projektirane ili izrađene da drže sklop rotorskih cijevi plinske centrifuge. Kućište se sastoji od nepomičnog cilindra debljine stijenke do 30 mm (1,2 in) s precizno strojno obrađenim krajevima za smještaj ležajeva i s jednom ili više prirubnica za ugradnju. Strojno obrađeni krajevi međusobno su paralelni i okomiti na uzdužnu os cilindra s odstupanjem manjim od 0,05°. Kućište može biti i saćaste strukture za smještaj nekoliko rotorskih cijevi. Kućišta su izrađena od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili zaštićena takvim materijalima.

(f) Lopatice

Posebno projektirane ili izrađene cijevi unutarnjeg promjera do 12 mm (0,5 in) za ekstrakciju čina UF6 iz unutrašnjosti rotorske cijevi načinom djelovanja Pitotove cijevi (tj. s otvorom prema obodnom toku plina unutar rotorske cijevi, na primjer, savijanjem kraja radijalno postavljene cijevi) tako da se mogu pričvrstiti na središnji sustav za ekstrakciju plina. Cijevi su izrađene od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili zaštićene takvim materijalima.

5.2       Posebno projektirani ili izrađeni pomoćni sustavi, oprema i komponente u postrojenjima za obogaćivanje pomoću plinskih centrifuga

UVODNA NAPOMENA

Pomoćni sustavi, oprema i komponente u postrojenjima za obogaćivanje pomoću plinskih centrifuga su sustavi za napajanje centrifuga s UF6, međusobno povezivanje pojedinih centrifuga tako da oblikuju kaskade (ili stupnjeve) koje omogućavaju postupno sve veće obogaćivanje, te za izdvajanje »proizvoda« i »ostataka« UF6 iz centrifuga, uz opremu potrebnu za pogon centrifuga ili kontrolu postrojenja.

UF6 se obično isparava iz krutine pomoću zagrijavanja u autoklavima, te se odvodi u plinovitom stanju u centrifuge pomoću kaskadnog cjevovodnog kolektora. »Proizvod« i »ostaci« plinovite struje UF6, koji izlaze iz centrifuga, također se proslijeđuju pomoću kaskadnog cjevovodnog kolektora u hladne stupice (koje rade na otprilike 203 K (–70°C)), gdje se kondenziraju prije daljnjeg prijenosa u pogodne spremnike za prijevoz ili skladištenje. Budući da se postrojenje za obogaćivanje sastoji od više tisuća centrifuga poredanih u kaskadama, postoje kilometri kaskadnih cjevovodnih kolektora, povezanih tisućama zavara, sa znatnim brojem ponavljanja oblika. Oprema, komponente i cjevovodni sustavi su proizvedeni prema vrlo zahtjevnim standardima za vakuum i čistoću.

5.2.1    Sustavi za napajanje/sustavi za izdvajanje proizvoda i ostatka

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za obradu koji uključuju:

Autoklave za napajanje (ili stanice), koje se koriste za dotok UF6 prema kaskadama centrifuga pri tlaku 100 kPa (15 psi) i količinu od 1 kg/h ili više,

Desublimatore (ili hladne stupice) koje se koriste za izdvajanje UF6 iz kaskada pri tlaku do 3 kPa (0,5 psi). Desublimatori se mogu ohladiti do 203 K (–70°C) i zagrijati do 343 K (70°C)

Stanice za »proizvod« i »ostatke« koje se koriste za hvatanje UF6 u spremnike.

Ovo postrojenje, oprema i cjevovod potpuno je izrađeno ili obloženo materijalima otpornim na UF6 (vidi OBJAŠNJENJE ove točke), a proizvedeno je prema vrlo zahtjevnim standardima za vakuum i čistoću.

5.2.2    Mehanički sustavi cjevovodnih kolektora

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi cjevovoda i sustavi cjevovodnih kolektora za rukovanje s UF6 unutar centrifugalnih kaskada. Mreža cjevovoda obično je s trostrukim sustavom cjevovodnih kolektora tako da je svaka centrifuga spojena na svaki cjevovodni kolektor. Tako se u znatnoj mjeri ponavlja taj oblik. U cijelosti su izrađeni od materijala otpornih na UF6 (vidi OBJAŠNJENJE ove točke), a proizvedeni su prema vrlo zahtjevnim standardima za vakuum i čistoću.

5.2.3    UF6 maseni spektrometri/ionski izvori

Posebno projektirani ili izrađeni magnetski ili kvadrupolni maseni spektrometri sposobni za »on-line« uzimanje uzoraka iz struja plina UF6 kod napajanja, proizvoda ili preostalog materijala, a koji imaju sva sljedeća svojstva:

1. Jedinično razlučivanje za jedinice atomske mase veće od 320,

2. Ionske izvore izrađene od ili obložene nikromom ili monelom, ili platirane niklom,

3. Izvore elektrona za ionizaciju,

4. Kolektorski sustav prikladan za analizu izotopa.

5.2.4    Mjenjači frekvencija

Mjenjači frekvencija (također poznati kao konverteri ili invertori) posebno projektirani ili izrađeni za napajanje statora motora definiranih u 5.1.2. (d), ili dijelovi, komponente i podsklopovi takvih mjenjača frekvencija koji imaju sva sljedeća svojstva:

1. Višefazni izlaz 600 – 2000 Hz,

2. Visoku stabilnost (s kontrolom frekvencije boljom od 0,1%)

3. Nisko harmoničko izobličenje (manje od 2%), i

4. Učinkovitost veću od 80%.

OBJAŠNJENJE

Gore nabrojeni elementi ili dolaze u izravan dodir s procesnim plinom UF6 ili izravno kontroliraju centrifuge i prolaženje plina iz centrifuge u centrifugu i iz kaskade u kaskadu.

Materijali otporni na korozivno djelovanje UF6 uključuju nehrđajući čelik, aluminij, legure aluminija, nikal ili legure koje sadrže 60% ili više nikla.

5.3       Posebno projektirani ili izrađeni sklopovi i komponente koji se koriste u plinskom difuzijskom obogaćivanju

UVODNA NAPOMENA

U metodi separacije izotopa uranija plinskom difuzijom, glavni tehnološki sklop je posebna porozna plinska difuzijska barijera, izmjenjivač topline za hlađenje plina (zagrijanog stlačivanjem), brtveni i kontrolni ventili, te cjevovodi. Budući da plinska difuzijska tehnologija koristi uranijev heksafluorid (UF6) sva oprema, cjevovod i površine instrumentacije (koje dolaze u dodir s plinom) moraju biti izrađeni od materijala koji ostaje stabilan u dodiru s UF6. Postrojenje za plinsku difuziju zahtijeva znatan broj tih sklopova, tako da količine mogu biti značajan pokazatelj krajnje uporabe.

5.3.1    Plinske difuzijske barijere

(a) Posebno projektirani ili izrađeni tanki porozni filteri, veličine pora 100 – 1.000 Ĺ (angstrema), debljine 5 mm (0,2 in) ili manje, te za cjevaste oblike, promjera 25 mm (1 in) ili manje, izrađeni od metalnih, polimernih ili keramičkih materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6, i

(b) Posebno pripremljene smjese ili prašci za izradu takvih filtera. Takve smjese i prašci uključuju nikal ili legure koje sadrže 60% ili više nikla, aluminijev oksid ili potpuno flourirane polimere ugljikovodika otporne na UF6 koji imaju čistoću 99,9% ili više, veličinu čestica manju od 10 ?m i visoki stupanj jednolikosti veličine čestica, koje su posebno pripremljene za izradu plinskih difuzijskih barijera.

5.3.2    Kućišta difuzora

Posebno projektirane ili izrađene hermetički zatvorene cilindrične posude promjera većeg od 300 mm (12 in) i duže od 900 mm (35 in), ili pravokutne posude sličnih dimenzija, koje imaju jedan ulazni i dva izlazna priključka promjera većeg od 50 mm (2 in), za držanje plinskih difuzijskih barijera, izrađene od materijala otpornih na UF6 ili obložene takvim materijalima, te projektirane za vodoravnu ili okomitu ugradnju.

5.3.3    Kompresori i plinska puhala

Posebno projektirani ili izrađeni aksijalni, centrifugalni ili nadtlačni kompresori ili plinska puhala, s kapacitetom usisa UF6 od najmanje 1mł/min, s tlakom ispuha do nekoliko stotina kPa (100 psi), projektirani za dugotrajan rad u UF6 okruženju, sa ili bez elektromotora odgovarajuće snage, isto kao i zasebni sklopovi takvih kompresora i plinskih puhala. Ti kompresori i plinska puhala imaju omjer kompresije od 2:1 do 6:1, a izrađeni su od materijala otpornih na UF6 ili obloženi takvim materijalima.

5.3.4    Brtve rotorskih osovina

Posebno projektirane ili izrađene vakuumske brtve, s priključcima za napajanje i ispuhivanje brtve, za brtvljenje spojne osovine rotora kompresora ili plinskog puhala s pogonskim motorom, tako da se osigura pouzdano brtvljenje protiv ucurivanja zraka u unutarnju komoru kompresora ili plinskog puhala napunjenog s UF6. Takve brtve obično su projektirane za količinu ucurivanja zaštitnog plina manju od 1000 cmł/min (60 inł/min).

5.3.5    Izmjenjivači topline za hlađenje UF6

Posebno projektirani ili izrađeni izmjenjivači topline načinjeni od materijala otpornih na UF6 (osim nehrđajućeg čelika) ili obloženi takvim materijalima ili bakrom, ili bilo kojom kombinacijom tih metala, te namijenjeni za veličinu promjene tlaka kod curenja manju od 10 Pa (0,0015 psi) na sat pri razlici tlakova od 100 kPa (15 psi).

5.4       Posebno projektirani ili izrađeni pomoćni sustavi, oprema i komponente koji se koriste u plinskom difuzijskom obogaćivanju

UVODNA NAPOMENA

Pomoćni sustavi, oprema i komponente u postrojenjima za plinsko difuzijsko obogaćivanje su sustavi potrebni za napajanje s UF6 plinskoga difuzijskog sklopa, povezivanje pojedinačnih sklopova u kaskade (ili stupnjeve) koje omogućavaju postupno sve veće obogaćivanje, te za izdvajanje »proizvoda« i »ostataka« UF6 iz difuzijskih kaskada. Zbog velikih inercijskih svojstava difuzijskih kaskada, bilo koji prekid u njihovom radu, a posebno zaustavljanje, ima ozbiljne posljedice. Zato je veoma važno u plinskom difuzijskom postrojenju strogo i trajno održavanje vakuuma u cijelom tehnološkom sustavu, automatska zaštita od nezgoda i precizno automatsko upravljanje strujom plina. Sve to stvara potrebu opremanja postrojenja velikim brojem posebnih mjernih, upravljačkih i kontrolnih sustava.

Obično se UF6 isparava u cilindrima smještenim u autoklavima, te se pomoću kaskadnoga cjevovodnog kolektora u plinskom stanju dovodi do ulaznog mjesta. »Proizvod« i »ostaci« plinske struje UF6 odvode se pomoću kaskadnog cjevovodnog kolektora od izlaznih točaka do hladnih stupica ili do kompresorskih stanica gdje se plin UF6 ukapljuje prije daljnjeg prijenosa u prikladne spremnike za prijevoz ili skladištenje. Budući da se postrojenje za plinsko difuzijsko obogaćivanje sastoji od velikog broja difuzijskih sklopova poredanih u kaskade, postoji mnogo kilometara kaskadnog cjevovodnog kolektora, povezanog tisućama zavara, sa znatnim brojem ponavljanja oblika. Oprema, komponente i cjevovodni sustavi su proizvedeni prema vrlo zahtjevnim standardima za vakuum i čistoću.

5.4.1    Sustavi za napajanje/sustavi za izdvajanje proizvoda i ostatka

Posebno projektirani ili izrađeni procesni sustavi za radne tlakove do 300 kPa (45 psi), koji uključuju:

Autoklave za napajanje (ili sustave) koji se koriste za dotok UF6 prema plinskim difuzijskim kaskadama;

Desublimatore (ili hladne stupice) koji se koriste za izdvajanje UF6 iz difuzijskih kaskada;

Stanice za ukapljivanje gdje se plin UF6 iz kaskada stlačivanjem i hlađenjem prevodi u tekućinu UF6,

Stanice za »proizvod« ili »ostatke« koje se koriste za prijenos UF6 u spremnike.

5.4.2    Sustavi cjevovodnih kolektora

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi cjevovoda i cjevovodnih kolektora za rukovanje s UF6 u plinskim difuzijskim kaskadama. Ova mreža cjevovoda obično je s »dvostrukim« sustavom cjevovodnih kolektora tako da je svaka ćelija spojena sa svakim cjevovodnim kolektorom.

5.4.3    Vakuumski sustavi

(a) Posebno projektirani ili izrađeni veliki vakuumski višepriključni cjevovodni razvodnici, vakuumski cjevovodni kolektori i vakuumske pumpe usisnog kapaciteta jednakog ili većeg od 5mł/min (175 ftł/min);

b) Vakuumske pumpe posebno projektirane za rad u atmosferi koja sadrži UF6, izrađene od aluminija, nikla ili legura koje sadrže više od 60% nikla ili su obložene njima. Te pumpe mogu biti ili rotacijske ili nadtlačne, mogu imati nadtlačne i fluorougljične (teflonske) brtve te mogu imati posebni radni fluid.

5.4.4    Posebni ventili za zatvaranje i kontrolu

Posebno projektirani ili izrađeni ventili s mjehovima za ručno ili automatsko zatvaranje i kontrolu, izrađeni od materijala otpornih na UF6 i promjera od 40 do 1500 mm (1,5 do 59 in) za ugradnju u glavnim i pomoćnim sustavima postrojenja za plinsko difuzijsko obogaćivanje.

5.4.5    UF6 maseni spektrometri/ionski izvori

Posebno projektirani ili izrađeni magnetski ili kvadrupolni maseni spektrometri sposobni za »on-line« uzimanje uzoraka iz struja plina UF6 kod napajanja, proizvoda ili preostalog materijala, a koji imaju sva sljedeća svojstva:

1. Jedinično razlučivanje za jedinice atomske mase veće od 320,

2. Ionske izvore izrađene od ili obložene nikromom ili monelom, ili platirane niklom,

3. Izvore elektrona za ionizaciju,

4. Kolektorski sustav prikladan za analizu izotopa.

OBJAŠNJENJE

Gore nabrojeni elementi ili dolaze u izravan dodir s procesnim plinom UF6, ili izravno nadziru protok unutar kaskada. Sve površine koje dolaze u dodir s procesnim plinom, u potpunosti su izrađene od materijala otpornih na UF6 ili obložene takvim materijalima. U vezi s točkama koje se odnose na elemente plinske difuzije materijali otporni na korozivno djelovanje UF6 uključuju nehrđajući čelik, aluminij, aluminijske legure, aluminijev oksid, nikal ili legure koje sadrže 60% ili više nikla i potpuno fluorirane polimere ugljikovodika otporne na UF6.

5.5.      Posebno projektirani ili izrađeni sustavi, oprema i komponente koji se koriste u postrojenjima za aerodinamičko obogaćivanje

UVODNA NAPOMENA

U postupcima aerodinamičnog aerodinamičnog obogaćivanja smjesa plinovitog UF6 i lakog plina (vodik ili helij) se stlačuje i zatim propušta kroz elemente za separaciju u kojima se odvajanje izotopa potpuno provodi jakim centrifugalnim silama duž zakrivljenih stijenki. Uspješno su razvijena dva postupka ovog tipa: postupak sa separacijskim mlaznicama i postupak s vrtložnim cijevima. Za oba postupka glavne komponente stupnja separacije uključuju cilindrično kućište posuda posebnih elemenata za odvajanje (mlaznice ili vrtložne cijevi), plinske kompresore i izmjenjivače topline za uklanjanje topline stlačivanja. Jedno aerodinamičko postrojenje zahtijeva veći broj tih stupnjeva tako da količine mogu biti značajan pokazatelj krajnje uporabe. Budući da aerodinamički postupci koriste UF6, sva oprema, cjevovodi i površine instrumentacije (koji dolaze u dodir s plinom) moraju biti izrađeni od materijala koji ostaje stabilan u dodiru s UF6.

OBJAŠNJENJE

Elementi nabrojeni u ovoj točki ili dolaze u izravan dodir s procesnim plinom UF6 ili izravno kontroliraju protok unutar kaskada. Sve površine koje dolaze u dodir s procesnim plinom u potpunosti su izrađene od materijala otpornih na UF6 ili zaštićene takvim materijalima. U vezi s točkom koja se odnosi na elemente aerodinamičkog obogaćivanja, materijali otporni na korozivno djelovanje UF6 uključuju bakar, nehrđajući čelik, aluminij, aluminijske legure, nikal ili legure koje sadrže 60% ili više nikla i potpuno fluorirane polimere ugljikovodika otpornih na UF6.

5.5.1    Mlaznice za separaciju

Posebno projektirane ili izrađene mlaznice za separaciju i njihovi sklopovi. Mlaznice za separaciju oblikovane su kao zakrivljeni kanali s uskom pukotinom, polumjera zakrivljenosti manjeg od 1 mm (najčešće 0,1–0,5 mm), otporne su na korozivno djelovanje UF6 i imaju oštricu unutar mlaznice koja razdvaja struju plina što teče kroz mlaznicu u dvije frakcije.

5.5.2    Vrtložne cijevi

Posebno projektirane ili izrađene vrtložne cijevi i njihovi sklopovi. Vrtložne cijevi cilindrične su ili konusne, izrađene ili zaštićene materijalima otpornim na korozivno djelovanje UF6, imaju promjer od 0,5 cm do 4 cm, a omjer duljine i promjera do 20:1 te s jednim ili više tangencijskih ulaza. Cijevi mogu biti opremljene na jednom ili na oba kraja s dodacima za priključak tipa mlaznice.

OBJAŠNJENJE

Plin ulazi u vrtložne cijevi tangencijalno na jednom kraju, ili kroz vrtložne lopatice, ili na brojnim mjestima tangencijalno uzduž oboda cijevi.

5.5.3    Kompresori i plinska puhala

Posebno projektirani ili izrađeni aksijalni, centrifugalni ili nadtlačni kompresori ili plinska puhala izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili zaštićeni takvim materijalima, s usisnim kapacitetom od najmanje 2 mł/min za smjesu UF6/noseći plin (vodik ili helij).

OBJAŠNJENJE

Ti kompresori i plinska puhala najčešće imaju omjer kompresije od 1,2:1 do 6:1.

5.5.4    Brtve rotorskih osovina

Posebno projektirani ili izrađene brtve rotorskih osovina, s priključcima za napajanje i ispuhivanje brtve, za brtvljenje spojne osovine rotora kompresora ili plinskog puhala s pogonskim motorom, tako da se osigura pouzdano brtvljenje protiv iscurivanja procesnog plina ili ucurivanja zraka ili brtvenog plina u unutarnju komoru kompresora ili plinskog puhala napunjenog sa smjesom UF6/noseći plin.

5.5.5    Izmjenjivači topline za hlađenje plina

Posebno projektirani ili izrađeni izmjenjivači topline načinjeni od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili zaštićeni takvim materijalima.

5.5.6    Kućišta elemenata za separaciju

Posebno projektirana ili izrađena kućišta elemenata za separaciju načinjena od materijala otpornih na UF6 ili zaštićena takvim materijalima, za držanje vrtložnih cijevi ili mlaznica za separaciju.

OBJAŠNJENJE

Ta kućišta mogu biti cilindrične posude promjera većeg od 300 mm i dulje od 900 mm, ili mogu biti pravokutne posude sličnih dimenzija, projektirane za vodoravnu ili okomitu ugradnju.

5.5.7    Sustavi za napajanje/sustavi za izdvajanje proizvoda i ostatka

Posebno projektirani ili izrađeni procesni sustavi ili oprema u postrojenjima za obogaćivanje izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili zaštićeni takvim materijalima, koji uključuju:

(a) Autoklave za napajanje, peći ili sustave koji se koriste za dotok UF6 u proces obogaćivanja,

(b) Desublimatore (ili hladne stupice) koji se koriste za izdvajanje UF6 iz procesa obogaćivanja zbog prijenosa nakon zagrijavanja,

(c) Stanice za skrućivanje ili ukapljivanje koje se koriste za izdvajanje UF6 iz procesa obogaćivanja stlačivanjem i pretvaranjem UF6 u tekući ili čvrsti oblik,

(d) Stanice za »proizvod« ili »ostatke« koje se koriste za prijenos UF6 u spremnike.

5.5.8    Sustavi cjevovodnih kolektora

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi cjevovodnih kolektora, izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili zaštićeni takvim materijalima, za rukovanje s UF6 unutar aerodinamičkih kaskada. Ova mreža cjevovoda obično je projektirana kao dvostruki cjevovodni kolektor tako da je svaki stupanj ili grupa stupnjeva povezana sa svakim kolektorom.

5.5.9    Vakuumski sustavi i pumpe

(a) Posebno projektirani ili izrađeni vakuumski sustavi usisnog kapaciteta jednakog ili većeg od 5 mł/min, koji se sastoje od vakuumskih višepriključnih cjevovodnih razvodnika, vakuumskih kolektora i vakuumskih pumpi, te projektiranih za rad u atmosferi koja sadrži UF6,

(b) Vakuumske pumpe posebno projektirane ili izrađene za rad u atmosferi koja sadrži UF6, izrađene od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili zaštićene takvim materijalima. Te pumpe imaju brtve iz fluorougljika i mogu se koristiti za posebne radne fluide.

5.5.10  Posebni ventili za zatvaranje i kontrolu

Posebno projektirani ili izrađeni ventili s mjehovima za ručno ili automatsko zatvaranje ili kontrolu, izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili zaštićeni takvim materijalima, s promjerom od 40 do 1.500 mm za ugradnju u glavnim i pomoćnim sustavima postrojenja za aerodinamičko obogaćivanje.

5.5.11  UF6 maseni spektrometri/ionski izvori

Posebno projektirani ili izrađeni magnetski ili kvadrupolni maseni spektrometri sposobni za »on-line« uzimanje uzoraka kod napajanja, »proizvoda« ili »ostataka« iz struja plina UF6, a koji imaju sva sljedeća svojstva:

1. Jedinično razlučivanje za jedinice atomske mase veće od 320,

2. Ionske izvore izrađene od ili obložene nikromom ili monelom, ili platirane niklom,

3. Izvore elektrona za ionizaciju,

4. Kolektorski sustav prikladan za analizu izotopa.

5.5.12  Sustavi za odvajanje UF6/noseći plin

Posebno projektirani ili izrađeni procesni sustavi za odvajanje UF6 od nosećeg plina (vodik ili helij).

OBJAŠNJENJE

Ti sustavi projektirani su za smanjenje sadržaja UF6 u nosećem plinu na 1 ppm ili manje te mogu uključivati opremu kao što su:

(a) Kriogeni (niskotemperaturni) izmjenjivači topline i krioseparatori sposobni za temperature jednake ili niže od-120 °C, ili

(b) Kriogene jedinice za hlađenje sposobne za temperature jednake ili niže od -120 °C, ili

(c) Jedinice s mlaznicama za odvajanje ili vrtložnim cijevima za odvajanje UF6 od nosećeg plina, ili

(d) Hladne stupice za UF6 sposobne za temperature jednake ili niže od -20 °C.

5.6.      Posebno projektirani ili izrađeni sustavi, oprema i komponente koji se koriste u postrojenjima za obogaćivanje kemijskom ili ionskom izmjenom

UVODNA NAPOMENA

Neznatna razlika u masi između izotopa uranija uzrokuje male promjene u ravnoteži kemijskih reakcija koje mogu biti korištene kao osnova za separaciju izotopa. Dva su procesa uspješno razvijena: kemijska izmjena tekuće-tekuće i ionska izmjena kruto-tekuće.

U procesu kemijske izmjene tekuće-tekuće, tekuće faze koje se ne miješaju (vodena i organska), protustrujno su usmjerene tako da daju kaskadni učinak tisuća stupnjeva separacije. Vodena faza sastoji se od uranijevog klorida u otopini klorovodične kiseline; organska faza sastoji se od ekstraktanta koji sadrži uranijev klorid u organskom otapalu. Kontaktori uključeni u separacijske kaskade mogu biti kolone za izmjenu tekuće-tekuće (kao pulsirajuće kolone sa sitastim pločama) ili tekući centrifugalni kontaktori. Kemijska pretvaranja (oksidacija i redukcija) potrebna su na oba kraja separacijske kaskade tako da se na svakom kraju ostvare zahtjevi povratnog toka. Glavni je zadatak projekta izbjeći kontaminaciju procesnih struja s određenim metalnim ionima. U tu svrhu koriste se plastične, plastikom obložene (uključujući korištenje flurougljičnih polimera) i/ili staklom obložene kolone i cjevovodi.

U procesu ionske izmjene kruto-tekuće obogaćivanje se provodi adsorpcijom/desorpcijom uranija u posebnoj, vrlo brzo djelujućoj, smoli za ionsku izmjenu ili adsorbentu. Otopina uranija u klorovodičnoj kiselini i drugim kemijskim sredstvima propušta se kroz cilindrične kolone za obogaćivanje koje sadrže punjene osnove adsorbenta. Za trajni postupak potreban je sustav povratnog toka za oslobađanje uranija iz adsorbenta natrag u tekući tok tako da se mogu skupiti »proizvod« i »ostaci«. To se provodi korištenjem pogodnih kemijskih sredstava za redukciju/oksidaciju koja se potpuno obnavljaju u odvojenim vanjskim krugovima i koja mogu biti djelomično obnovljena unutar samih kolona za separaciju izotopa. Prisutnost vrućih koncentriranih otopina klorovodične kiseline u procesu zahtijeva opremu izrađenu od materijala otpornih na koroziju ili zaštićenu takvim materijalima.

5.6.1    Kolone za izmjenu tekuće-tekuće (kemijska izmjena)

Kolone za izmjenu tekuće-tekuće protustrujnog smjera koje imaju ulaznu mehaničku snagu (tj. pulsirajuće kolone sa sitastim pločama, stapne pločaste kolone i kolone s unutarnjim turbinskim mješalicama), posebno projektirane ili izrađene za obogaćivanje uranija postupkom kemijske izmjene. Zbog otpornosti na korozivno djelovanje koncentrirane otopine klorovodične kiseline te kolone i njihova unutrašnjost izrađeni su od prikladnih plastičnih materijala (takvih kao fluorougljični polimeri) ili zaštićeni njima ili obloženi staklom. Projektom je predviđeno kratko rezidentno vrijeme stupnja kolona (do 30 sekundi).

5.6.2    Centrifugalni kontaktori tekuće-tekuće (kemijska izmjena)

Centrifugalni kontaktori tekuće-tekuće posebno projektirani ili izrađeni za obogaćivanje uranija postupkom kemijske izmjene. Takvi kontaktori koriste rotaciju za raspršivanje organskih i vodenih struja, a zatim centrifugalnu silu za odvajanje faza. Zbog otpornosti na korozivno djelovanje koncentrirane otopine klorovodične kiseline kontaktori su izrađeni od prikladnih plastičnih materijala (takvih kao fluorougljični polimeri) ili su obloženi njima ili staklom. Projektom je predviđeno kratko rezidentno vrijeme stupnja centrifugalnih kontaktora (do 30 sekundi).

5.6.3    Sustavi oprema za redukciju uranija (kemijska izmjena)

(a) Posebno projektirane ili izrađene redukcijske komore za elektrokemijsku redukciju pretvaranja uranija iz stanja jedne valencije u drugo pri obogaćivanju uranija postupkom kemijske izmjene. Materijali komora, u dodiru s procesnom otopinom, moraju biti otporni na korozivno djelovanje koncentriranih otopina klorovodične kiseline.

OBJAŠNJENJE

Katodni odjeljak komore mora biti projektiran tako da spriječi ponovnu oksidaciju uranija u njegova viševalentna stanja. Da bi se uranij zadržao u katodnom odjeljku, komora može imati nepropusnu membransku dijafragmu izrađenu od posebnih materijala kationskih izmjenjivača. Katoda se sastoji od prikladnih čvrstih vodiča takvih kao grafit.

(b) Posebno projektirani ili izrađeni sustavi na proizvodnom kraju kaskade za izdvajanje U4+ iz organske struje, prilagođavanje koncentracije kiseline i napajanje elektrokemijskih redukcijskih komora.

OBJAŠNJENJE

Ti se sustavi sastoje od opreme za ekstrakciju otapala i izdvajanje U4+ iz organske struje u vodenu otopinu, za isparavanje i/ili druge opreme za podešavanje i kontrolu pH otopine, te pumpi ili drugih transportnih uređaja zbog napajanja komora za elektrokemijsku redukciju. Glavni je zadatak projekta izbjeći kontaminaciju vodene struje određenim metalnim ionima. Zbog takvih dijelova koji dolaze u dodir s procesnom strujom, u sustav je ugrađena oprema izrađena od odgovarajućih materijala ili zaštićena takvim materijalima (kao staklo, fluorougljični polimeri, polifenil sulfat, polieter sulfon i smolom impregnirani grafit).

5.6.4    Sustavi za pripremu materijala za napajanje (kemijska izmjena)

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za proizvodnju otopina uranijevog klorida visoke čistoće za napajanje postrojenja za separaciju izotopa uranija kemijskom izmjenom.

OBJAŠNJENJE

Ti se sustavi sastoje od opreme za otapanje, ekstrakciju otapala i/ili ionsku izmjenu zbog pročišćavanja i od elektrolitičkih komora za redukciju uranija U6+ ili U4+ u U3+. Ti sustavi proizvode otopinu uranijevog klorida koja ima samo nekoliko ppm-a metalnih nečistoća takvih kao krom, željezo, vanadij, molibden i drugih dvovalentnih ili viših viševalentnih kationa. Konstrukcijski materijali za dijelove sustava za obradu U3+ visoke čistoće su staklo, fluorougljični polimeri, polifenil sulfat, polieter sulfon obložen plastikom i smolom impregnirani grafit.

5.6.5    Sustavi za oksidaciju uranija (kemijska izmjena)

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za oksidaciju U3+ u U4+ zbog povratka u kaskadu za separaciju izotopa uranija u postupku obogaćivanja kemijskom izmjenom.

OBJAŠNJENJE

Ti sustavi mogu uključivati opremu kao što je:

(a) Oprema za vezanje klora i kisika s vodenim izljevom iz opreme za odvajanje izotopa i ekstrakciju izlaznog U4+ u odstranjenu organsku struju koja se vraća iz proizvodnog kraja kaskade,

b) Oprema koja odvaja vodu od klorovodične kiseline tako da se voda i koncentrirana klorovodična kiselina mogu ponovno koristiti u procesu na prikladnim mjestima.

5.6.6    Brzo reagirajuće ionsko-izmjenjivačke smole/adsorbenti (ionska izmjena)

Brzo reagirajuće ionsko-izmjenjivačke smole ili adsorbenti posebno projektirani ili izrađeni za obogaćivanje uranija postupkom ionske izmjene, uključujući porozne makromrežaste smole i/ili opnaste strukture u kojima su aktivne grupe za kemijsku izmjenu ograničene na površinski sloj neaktivne porozne potporne strukture i druge složene strukture u bilo kojem odgovarajućem obliku, uključujući čestice ili vlakna. Te smole za ionsku izmjenu/adsorbenti imaju promjer do 0,2 mm i moraju biti kemijski otporne na koncentrirane otopine klorovodične kiseline te biti fizički dovoljno čvrste da se ne smanje u izmjenjivačkim kolonama. Smole/adsorbenti posebno su projektirane da se postignu vrlo brze kinetike izmjene izotopa uranija (poluvrijeme brzine izmjene manje od 10 sekundi) i sposobne su za rad na temperaturama u rasponu od 100 do 200 °C.

5.6.7    Kolone za ionsku izmjenu (ionska izmjena)

Cilindrične kolone veće od 1000 mm u promjeru za držanje i podupiranje nosača ispunjenih smolom za ionsku izmjenu smola/adsorbent, posebno projektirane ili izrađene za obogaćivanje uranija postupkom ionske izmjene. Te su kolone izrađene od materijala otpornih na korozivno djelovanje koncentrirane otopine klorovodične kiseline ili zaštićene takvim materijalima (kao titan ili flourougljične plastike) i sposobne za rad na temperaturama u rasponu od 100 do 200 °C i tlakovima iznad 0,7 Mpa (102 psi).

5.6.8    Sustavi ionske izmjene povratnog toka (ionska izmjena)

(a) Posebno projektirani ili izrađeni kemijski ili elektrokemijski redukcijski sustavi za obnavljanje kemijskih redukcijskih sredstava koja se koriste u kaskadama za obogaćivanje uranija ionskom izmjenom,

(b) Posebno projektirani ili izrađeni kemijski elektrokemijski oksidacijski sustavi za obnavljanje kemijskih oksidacijskih sredstava koja se koriste u kaskadama za obogaćivanje uranija ionskom izmjenom.

OBJAŠNJENJE

Proces obogaćivanja ionskom izmjenom može koristiti na primjer trovalentni titan (Ti3+) kao redukcijski kation u kojem će slučaju redukcijski sustav obnoviti Ti3+ redukcijom Ti4+.

U procesu se može koristiti na primjer trovalentno željezo (Fe3+) kao oksidant u kojem će slučaju oksidacijski sustav obnoviti Fe3+ oksidacijom Fe2+.

5.7.      Posebno projektirani ili izrađeni sustavi, oprema i komponente koji se koriste u postrojenjima za lasersko obogaćivanje

UVODNA NAPOMENA

Sadašnji sustavi za postupak obogaćivanja korištenjem lasera, dijele se u dvije kategorije: one u kojima su procesni medij pare atomarnog uranija i one u kojima su procesni medij pare uranijevih spojeva. Uobičajeno nazivlje za takve postupke je: prva kategorija – lasersko odvajanje izotopa u atomskim parama (AVLIS ili SILVA); druga kategorija – molekularno lasersko odvajanje izotopa (MLIS ili MOLIS) i kemijska reakcija pomoću selektivne laserske aktivacije izotopa (CRISLA). Sustavi, oprema i komponente obuhvaćeni u postrojenjima za lasersko obogaćivanje su: (a) Uređaji za napajanje parom metala uranija (za selektivnu fotoionizaciju) ili uređaji za napajanje parom uranijevih spojeva (za fotodisocijaciju ili kemijsku aktivaciju), (b) Uređaji za prikupljanje obogaćenog i osiromašenog uranija, kao »proizvod« i »ostaci« u prvoj kategoriji, te urađaji za prikupljanje razdvojenih ili izreagiranih spojeva, kao »proizvod« i nepromijenjenih materijala kao »ostaci« u drugoj kategoriji, (c) Sustavi za laserski postupak za selektivnu pobudu izotopa uranija -235, i (d) Oprema za pripremu napajanja i pretvaranje proizvoda. Složenost spektroskopije atoma uranija i njegovih spojeva može zahtijevati korištenje bilo koje od brojnih raspoloživih laserskih tehnologija.

OBJAŠNJENJE

Mnogi elementi nabrojeni u ovoj točki dolaze u izravan dodir s parama ili tekućinom metala uranija ili s procesnim plinom koji se sastoji od UF6 ili smjese UF6 i drugih plinova. Sve površine koje dolaze u dodir s uranijem ili UF6 u potpunosti su izrađene od materijala otpornih na koroziju ili zaštićene takvim materijalima. U vezi s točkom koja se odnosi na elemente laserskog obogaćivanja, materijali otporni na korozivno djelovanje para ili tekućine metala uranija ili uranijevih legura uključuju itrijem obloženi grafit i tantal; materijali otporni na korozivno djelovanje UF6 uključuju bakar, nehrđajući čelik, aluminij, aluminijske legure, nikal ili legure koje sadrže 60% ili više nikla i potpuno flourirane polimere ugljikovodika otporne na UF6.

5.7.1    Sustavi za isparavanje uranija (AVLIS)

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za isparavanje uranija koji sadrže skenirajuće elekronske topove velikih snaga kod kojih je snaga predana meti veća od 2,5 kW/cm2.

5.7.2    Sustavi za rukovanje tekućim uranijem (AVLIS)

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za rukovanje tekućim metalom za rastaljeni uranij ili uranijeve legure, koji se sastoje od lonaca za taljenje i opreme za hlađenje tih lonaca.

OBJAŠNJENJE

Lonci za taljenje i drugi dijelovi toga sustava, koji dolaze u dodir s rastaljenim uranijem ili uranijevim legurama, izrađeni su od materijala odgovarajuće otpornosti na koroziju i toplinu ili su zaštićeni takvim materijalima. Prikladni materijali su tantal, itrijem obloženi grafit, grafit obložen drugim oksidima rijetkih zemalja ili njihovom mješavinom.

5.7.3    Kolektorski sklopovi za »proizvod« metal uranij i »ostatke« (AVLIS)

Posebno projektirani ili izrađeni sklopovi kolektora za »proizvod« metal uranij u tekućem ili krutom obliku i »ostatke«

OBJAŠNJENJE

Komponente za te sklopove izrađene su od materijala otpornih na toplinu i korozivno djelovanje plinovitog ili tekućeg metala uranija (takvih kao itrijem obložen grafit ili tantal) ili zaštićene takvim materijalima i mogu uključivati cijevi, ventile, armature, žljebove, provodnike, izmjenjivače topline, kolektorske ploče za magnetske, elektrostatičke ili druge metode separacije.

5.7.4    Kućišta modula separatora (AVLIS)

Posebno projektirane ili izrađene cilindrične ili pravokutne posude za držanje izvora para metala uranija, elektornskog topa i kolektora »proizvoda« i »ostataka«.

OBJAŠNJENJE

Ova kućišta imaju mnoštvo otvora za električne i vodene provodnike, prozore za laserski snop, priključke za vakuumsku pumpu i dijagnostičku instrumentaciju te nadzor. Imaju mogućnost otvaranja i zatvaranja radi čišćenja unutarnjih komponenata.

5.7.5    Nadzvučne ekspanzijske mlaznice (MLIS)

Posebno projektirane ili izrađene nadzvučne ekspanzijske mlaznice za hlađenje mješavina UF6 i nosećeg plina do 150 K, koje su otporne na korozivno djelovanje UF6.

5.7.6    Kolektori proizvoda uranijevog pentafluorida (MLIS)

Posebno projektirani ili izrađeni skupljači proizvoda krutoga uranijevog pentafluorida (UF5) koji se sastoje of filterskih, udarnih ili ciklonskih kolektora, ili njihove kombinacije, a koji su otporni na korozivno djelovanje UF5/UF6.

5.7.7    Kompresori za UF6/noseći plin (MLIS)

Posebno projektirani ili izrađeni kompresori za smjese UF6/noseći plin projektirani za dugotrajan rad u okolišu s UF6. Komponente tih kompresora, koje dolaze u dodir s procesnim plinom, izrađene su od materijala otpornih na djelovanje UF6 ili zaštićene takvim materijalima.

5.7.8    Brtve rotorskih osovina (MLIS)

Posebno projektirane ili izrađene brtve rotorskih osovina, s priključcima za napajanje i ispuhivanje brtvi, za brtvljenje spojnih osovina rotora kompresora ili plinskog puhala s pogonskim motorom, tako da se osigura pouzdano brtvljenje protiv iscurivanja procesnog plina ili ucurivanja zraka ili brtvenog plina u unutarnjem komoru kompresora ili plinskog puhala koja je napunjena smjesom UF6/noseći plin.

5.7.9    Sustavi za fluoriranje (MLIS)

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za fluoriranje UF5 (krutina) u UF6 (plin).

OBJAŠNJENJE

Ti su sustavi projektirani za fluoriranje prikupljenog praška UF5 u UF6 te za kasnije skupljanje u spremnike proizvoda ili za prijenos materijala za napajanje MLIS jedinica radi dodatnog obogaćivanja. Prema jednom pristupu reakcija fluoriranja može biti izvedena unutar sustava za separaciju izotopa radi reakcije i povrata izravno s kolektora »proizvoda«. Prema drugom pristupu, prah UF5 se odstranjuje/prenosi s kolektora »proizvoda« u prikladnu posudu za reakciju (na primjer reaktor s fluidiziranim slojem, spiralni reaktor ili plameni toranj) zbog fluoriranja. U oba pristupa koristi se oprema za skladištenje i prijenos fluora (ili drugih prikladnih sredstava za fluoriranje) te za prikupljanje i prijenos UF6.

5.7.10  UF6 maseni spektrometri /ionski izvori (MLIS)

Posebno projektirani ili izrađeni magnetski ili kvadrupolni maseni spektrometri sposobni za »on-line« uzimanje uzoraka kod napajanja, »proizvoda« ili »ostatka«, iz struja plina UF6, a koji imaju sva sljedeća svojstva:

1. Jedinično razlučivanje za jedinice atomske mase veće od 320,

2. Ionske izvore izrađene od ili obložene nikromom ili monelom, ili platirane niklom,

3. Izvore elektrona za ionizaciju,

4. Kolektorski sustav prikladan za analizu izotopa.

5.7.11  Sustavi za napajanje/sustavi za izdvajanje proizvoda i ostatka (MLIS)

Posebno projektirani ili izrađeni procesni sustavi ili oprema u postrojenjima za obogaćivanje izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6, ili zaštićeni takvim materijalima, koji uključuju:

(a) Autoklave za napajanje, peći ili sustave koji se koriste za dotok UF6 u proces obogaćivanja,

(b) Desublimatore (ili hladne stupice) koji se koriste za izdvajanje UF6 iz procesa obogaćivanje zbog prijenosa nakon zagrijavanja,

(c) Stanice za skrućivanje ili ukapljivanje koje se koriste za izdvajanje UF6 iz procesa obogaćivanja stlačivanjem i pretvaranjem UF6 u tekući ili čvrsti oblik,

(d) Stanice za »proizvod« ili »ostatke« koje se koriste za prijenos UF6 u spremnike.

5.7.12  Sustavi za odvajanje UF6/noseći plin (MLIS)

Posebno projektirani ili izrađeni procesni sustavi za odvajanje UF6 od nosećeg plina. Noseći plin može biti dušik, argon ili neki drugi plin.

OBJAŠNJENJE

Ti sustavi mogu uključivati opremu kao što su:

(a) Kriogeni (niskotemperaturni) izmjenjivači topline i krioseparatori sposobni za temperature jednake ili niže od-120 °C, ili

(b) Kriogene jedinice za hlađenje sposobne za temperature jednake ili niže od -120 °C, ili

(c) Hladne stupice za UF6 sposobne za temperature jednake ili niže od -20 °C.

5.7.13  Laserski sustavi (AVLIS, MLIS i CRISLA)

Laseri ili laserski sustavi posebno projektirani ili izrađeni za odvajanje izotopa uranija.

OBJAŠNJENJE

Sustav lasera za postupak AVLIS uobičajeno se sastoji od dva lasera: lasera s bakrenim parama i obojenog lasera. Laserski sustav za MLIS obično se sastoji od CO2 eksimerskog lasera i višeprolazne optičke komore s rotirajućim zrcalima na oba kraja. Laseri i laserski sustavi za oba postupka zahtijevaju stabilizator frekvencijskog spektra za rad tokom produljenoga vremenskog perioda.

5.8       Posebno projektirani ili izrađeni sustavi, oprema i komponente koji se koriste u postrojenjima za obogaćivanje separacijom izotopa iz plazme

OBJAŠNJENJE

U procesu separacije izotopa iz plazme, ionska plazma uranija prolazi kroz električno polje podešeno na rezonantnu frekvenciju iona U-235 tako da u prvom redu oni apsorbiraju energiju i povećavaju promjer svojih spiralnih putanja. Ioni s velikim promjerom putanje ulovljeni su zbog stvaranja proizvoda obogaćenog s U-235. Plazma, dobivena ionizacijom uranijevih para, drži se u vakuumskoj komori s jakim magnetskim poljem proizvedenim pomoću supravodljivog magneta. Glavni tehnološki sustavi u procesu uključuju sustav za stvaranje uranijeve plazme, modul za separaciju sa supravodljivim magnetom i sustave za odstranjivanje metala radi prikupljanja »proizvoda« i »ostataka«.

5.8.1    Mikrovalni izvori snage i antene

Posebno projektirani ili izrađeni mikrovalni izvori snage i antene za proizvodnju ili ubrzavanje iona koji imaju sljedeća svojstva: frekvenciju veću od 30 GHz i srednju izlaznu snagu veću od 50 kW za proizvodnju iona.

5.8.2    Električne zavojnice za uzbudu iona

Posebno projektirane ili izrađene radiofrekvencijske električne zavojnice za uzbudu iona, frekvencija većih od 100 kHz, te za korištenje pri srednjoj snazi većoj od 40 kW.

5.8.3    Sustavi za stvaranje uranijeve plazme

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za stvaranje plazme uranija koji sadrže skenirajuće elektronske topove velikih snaga kod kojih je snaga predana meti veća od 2,5 kW/cm2.

5.8.4    Sustavi za rukovanje s tekućim metalom uranija

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za rukovanje s tekućim metalom uranija za rastaljeni uranij ili legure uranija, koji se sastoje od lonaca za taljenje i opreme za hlađenje lonaca.

OBJAŠNJENJE

Lonci za taljenje i drugi dijelovi tog sustava, koji dolaze u dodir s rastaljenim uranijem ili uranijevim legurama, izrađeni su od materijala odgovarajuće otpornosti na koroziju i toplinu ili su zaštićeni takvim materijalima. Prikladni materijali su tantal, itrijem obložen grafit, grafit obložen oksidima drugih rijetkih zemalja ili njihovom mješavinom.

5.8.5    Kolektorski sklopovi za »proizvod« metal uranij i »ostatke«

Posebno projektirani ili izrađeni sklopovi za prikupljanje »proizvoda« i »ostataka« uranija u krutom obliku. Ti kolektorski sklopovi izrađeni su od materijala otpornih na toplinu i korozivno djelovanje para metala uranija, takvih kao itrijem obložen grafit ili tantal, ili su zaštićeni takvim materijalima.

5.8.6    Kućišta modula separatora

Cilindrične posude, posebno projektirane ili izrađene za korištenje u postrojenjima za obogaćivanje separacijom iz plazme, za držanje izvora uranijeve plazme, električnih zavojnica za pobudu radiofrekvencije i kolektora »proizvoda« i »ostataka«.

OBJAŠNJENJE

Ova kućišta imaju mnoštvo otvora za električne provodnike, priključke za difuzijsku pumpu i dijagnostičku instrumentaciju te nadzor. Imaju mogućnost otvaranja i zatvaranja radi čišćenja unutarnjih komponenata i izrađena su od odgovarajućih nemagnetskih materijala takvih kao nehrđajući čelik.

5.9       Posebno projektirani ili izrađeni sustavi, oprema ili komponente koji se koriste u postrojenjima za elektromagnetsko obogaćivanje

UVODNA NAPOMENA

U procesu elektromagnetskog obogaćivanja, ioni metala uranija dobiveni ionizacijom materijala za napajanje uranijeve soli (najčešće UCl4), ubrzani su i propušteni kroz magnetsko polje što uzrokuje da ioni različitih izotopa imaju različite putanje. Glavne komponente elektromagnetskog separatora izotopa uključuju: magnetsko polje za skretanje snopa iona zbog separacije izotopa, izvor iona sa sustavom za ubrzavanje i sustav za prikupljanje odvojenih iona. Pomoćni sustavi procesa uključuju sustav energetskog napajanja magneta, visokonaponski sustav napajanja ionskog izvora, vakuumski sustav i sveobuhvatne sustave za rukovanje s kemikalijama zbog obnavljanja proizvoda i čišćenja/recikliranja komponenata.

5.9.1    Elektromagnetski separatori izotopa

Elektromagnetski separatori izotopa posebno projektirani ili izrađeni za odvajanje izotopa uranija, te njihova oprema i komponente su:

(a) Ionski izvori

Posebno projektirani ili izrađeni pojedinačni ili višestruki izvori iona uranija koji se sastoje od izvora pare, ionizatora i ubrzivača snopa, izrađeni od odgovarajućih materijala takvih kao grafit, nehrđajući čelik ili bakar, za ostvarenje ukupne struje snopa od najmanje 50 mA;

(b) Kolektori iona

Kolektorske ploče koje se sastoje od dva ili više proreza i vreća, posebno projektirane ili izrađene za prikupljanje obogaćenih i osiromašenih snopova iona uranija te izrađene od prikladnih materijala kao grafit ili nehrđajući čelik;

(c) Vakuumska kućišta

Posebno projektirana ili izrađena vakuumska kućišta za elektromagnetske separatore uranija, izrađena od prikladnih nemagnetskih materijala takvih kao nehrđajući čelik i projektirana za rad pod tlakom od 0,1 Pa ili nižim.

OBJAŠNJENJE

Kućišta su posebno projektirana za držanje ionskih izvora, kolektorskih ploča i vodom hlađenih obloga, te imaju predviđene priključke za difuzijsku pumpu, kao i otvore i poklopce radi uklanjanja i ponovne ugradnje tih komponenata.

(d) Magnetni polni dijelovi

Posebno projektirani ili izrađeni magnetni polni dijelovi promjera većeg od 2 metra, koji se koriste za održavanje stalnoga magnetskog polja unutar elektromagnetskog separatora izotopa i za prijenos magnetskog polja između spojenih separatora.

5.9.2    Visokonaponsko energetsko napajanje

Posebno projektirano ili izrađeno visokonaponsko energetsko napajanje ionskih izvora koje ima sva sljedeća svojstva: mogućnost neprekidnog rada, izlazni napon od najmanje 20.000 V, izlaznu struju od najmanje 1A i stabilizaciju napona bolju od 0,01% tijekom razdoblja od 8 sati.

5.9.3    Energetsko napajanje magneta

Posebno projektirano ili izrađeno energetsko napajanje magneta istosmjernom strujom velike snage koje ima sva sljedeća svojstva: sposobnost neprekidne proizvodnje električne energije jakosti od najmanje 500 A, pri naponu od najmanje 100 V uz stabilizaciju struje ili napona bolju od 0,01% tijekom razdoblja od 8 sati.

6.         Postrojenja za proizvodnju teške vode, deuterija i deuterijevih spojeva i oprema posebno projektirana ili izrađena u tu svrhu

UVODNA NAPOMENA

Teška voda može se proizvesti različitim procesima. Međutim, za dva procesa je dokazano da su komercijalno isplativa, proces izmjene voda-vodikov sulfid (GS proces) i proces izmjene amonijak-vodik.

GS proces temelji se na izmjeni vodika i deuterija između vode i vodikovog sulfida preko niza tornjeva koji rade u procesu s hladnom sekcijom na vrhu i vrućom sekcijom na dnu tornja. Voda teče niz toranj, dok plinoviti vodikov sulfid struji od dna prema vrhu tornja. Niz rupičastih ploča koristi se za pospješivanje izmješavanja plina i vode. Deuterij ulazi u vodu na niskim temperaturama, a u vodikov sulfid na visokim temperaturama. Plin ili voda, obogaćeni deuterijem, odvode se iz prvog stupnja tornja na spoju vruće i hladne sekcije tako da se postupak ponavlja u sljedećem stupnju tornjeva. Proizvod zadnjeg stupnja, voda obogaćena deuterijem do 30%, šalje se u destilacijsku jedinicu za proizvodnju teške vode reaktorske kakvoće, tj. 99.75% deuterijevog oksida.

Proces izmjene amonijak-vodik može izdvojiti deuterij iz plina za sintezu kontaktom s tekućim amonijakom u prisutnosti katalizatora. Plin za sintezu dovodi se u izmjenjivačke tornjeve i u pretvarač amonijaka. Unutar tornjeva plin struji od dna prema vrhu, dok tekući amonijak teče od vrha prema dnu. Deuterij se odvaja od vodika u plinu za sintezu i koncentrira u amonijaku. Amonijak zatim teče u »drobilicu« amonijaka na dnu tornja, dok plin struji u pretvarač amonijaka na vrhu. Daljnje obogaćivanje odvija se u sljedećim stupnjevima i teška se voda reaktorske kakvoće proizvodi konačnom destilacijom. Napajanje plinom za sintezu može se osigurati jednim postrojenjem za amonijak, koje se može izgraditi zajedno s postrojenjem za tešku vodu izmjenom amonijak-vodik. Proces izmjene amonijak-vodik može koristiti i običnu vodu kao izvor materijala za deuterij.

Većina glavne opreme u postrojenjima za proizvodnju teške vode, koja se koristi u GS procesu ili procesu izmjene amonijak-vodik, uobičajena je u više područja kemijske i naftne industrije. Ovo posebno vrijedi za mala postrojenja u kojima se koristi GS proces. Međutim, malo elemenata je na raspolaganju u »slobodnoj prodaji«. Procesi GS i amonijak-vodik zahtijevaju rukovanje s velikim količinama zapaljivih, korozivnih i otrovnih fluida pod povišenim tlakom. Prema tome, kod utvrđivanja projektnih i radnih standarda za postrojenja i opremu u ovim procesima, zahtijeva se posebna pozornost pri izboru i specificiranju materijala kako bi se osigurao dugi radni vijek s visokom sigurnošću i pouzdanošću. Izbor mjerila u prvom redu ovisi o ekonomičnosti i potrebama. Zbog toga bi se većina elemenata opreme trebala izrađivati prema zahtjevima kupca.

Na kraju valja primijetiti da u oba procesa, GS i amonijak-vodik, elementi opreme koji pojedinačno nisu posebno projektirani ili izrađeni za proizvodnju teške vode, mogu biti sklopljeni u sustave koji su posebno projektirani ili izrađeni za proizvodnju teške vode. Primjeri takvih sustava su sustav katalitičke proizvodnje u procesu izmjene amonijak-vodik i sustavi za destilaciju vode koji se koriste u drugom procesu za završno koncentriranje teške vode do reaktorske kakvoće.

Elementi opreme koji su posebno projektirani ili izrađeni za proizvodnju teške vode, bilo postupkom izmjene voda-vodikov sulfid, bilo postupkom izmjene amonijak-vodik, su kako slijedi:

6.1       Izmjenjivački tornjevi voda-vodikov sulfid

Izmjenjivački tornjevi, proizvedeni iz finog ugljičnog čelika (takvog kao ASTM A516) s promjerima od 6 m (20 ft) do 9 m (30 ft), sposobni za rad pod tlakom jednakim ili većim od 2 MPa (300 psi) i s dodatkom na koroziju od 6 mm ili više, posebno projektirani ili izrađeni za proizvodnju teške vode postupkom izmjene voda-vodikov sulfid.

6.2       Puhala i kompresori

Jednostupanjska, niskotlačna (tj. 0,2 MPa ili 30 psi) centrifugalna puhala ili kompresori za cirkulaciju plinovitoga vodikovog sulfida (tj. plin koji sadrži više od 70% H2S) posebno projektirani ili izrađeni za proizvodnju teške vode u procesu izmjene voda-vodikov sulfid. Ova puhala ili kompresori imaju propusni kapacitet od najmanje 56 m3/s (120.000 SCFM), dok rade s usisnim tlakom jednakim ili većim od 1,8 MPa (260 psi), te imaju projektirane brtve za rad u vlažnoj atmosferi H2S.

6.3       Izmjenjivački tornjevi amonijak-vodik

Izmjenjivački tornjevi amonijak-vodik, visine jednake ili veće od 35 m (114,3 ft) s promjerom od 1,5 m (4,9 ft) do 2,5 m (8,2 ft), sposobni za rad pod tlakovima većim od 15 MPa (2.225 psi) posebno projektirani ili izrađeni za proizvodnju teške vode procesom izmjene amonijak-vodik. Ovi tornjevi također imaju najmanje jedan osni otvor s prirubnicom istog promjera kao cilinidrični dio kroz koji se mogu umetnuti ili izvaditi unutarnji dijelovi tornja.

6.4       Unutarnji dijelovi tornjeva i kaskadne pumpe

Unutarnji dijelovi tornja i kaskadne pumpe posebno projektirani ili izrađeni za tornjeve za proizvodnju teške vode u procesu izmjene amonijak-vodik. Unutarnji dijelovi tornja su posebno projektirani kaskadni kontaktori koji omogućuju bliski kontakt plin/tekućina. Kaskadne pumpe su posebno projektirane uronjive pumpe za cirkulaciju tekućeg amonijaka u unutrašnjosti kontaktne kaskade u pojedinim stupnjevima tornjeva.

6.5       »Drobilice« amonijaka

»Drobilice« amonijaka, s radnim tlakom od najmanje 3 MPa (450 psi), posebno projektirane ili izrađene za proizvodnju teške vode u procesu izmjene amonijak-vodik.

6.6       Analizatori apsorpcije infracrvenim zrakama

Analizatori apsorpcije infracrvenim zrakama sposobni za »on-line« analizu omjera vodik/deuterij gdje su koncentracije deuterija jednake ili veće od 90%.

6.7       Katalitički plamenici

Katalitički plamenici za pretvaranje plina obogaćenog deuterija u tešku vodu, posebno projektirani ili izrađeni za proizvodnju teške vode u procesu izmjene amonijak-vodik.

7.         Postrojenja za pretvorbu uranija i oprema posebno projektirana ili izrađena u tu svrhu

UVODNA NAPOMENA

Postrojenja i sustavi za pretvorbu uranija mogu provesti jednu ili više pretvorbi iz jednoga kemijskog spoja uranija u drugi, uključujući: pretvorbu koncentrata uranijeve rude u UO3, pretvorbu UO3 u UO2, pretvorbu uranijevih oksida u UF4 ili UF6, pretvorbu UF4 u UF6, pretvorbu UF6 u UF4, pretvorbu UF4 u metal uranij i pretvorbu uranijevih flourida u UO2. Većina glavne opreme u postrojenjima za pretvorbu uranija uobičajena je i u više područja kemijske procesne industrije. Na primjer, pojedine vrste opreme koja se koristi u ovim procesima mogu biti industrijske peći, rotacijske peći za sušenje, reaktori s fluidiziranim slojem, reaktori s plamenim tornjem, centrifuge za tekućinu, destilacijske kolone i ekstrakcijske kolone tekuće–tekuće. Međutim, samo su neki dijelovi na raspolaganju u »slobodnoj prodaji«; većina se treba izrađivati prema zahtjevima i specifikacijama kupca. U nekim slučajevima zahtijeva se poseban projekt i konstrukcijske izvedbe zbog korozivnog djelovanja neke od kemikalija s kojima se dolazi u dodir (HF, F2, CIF3 i uranijevi fluoridi). Konačno treba primijetiti da u svim procesima pretvorbe uranija, elementi opreme, koji pojedinačno nisu posebno projektirani ili izrađeni za pretvorbu uranija, mogu biti sklopljeni u sustave koji su posebno projektirani ili izrađeni za korištenje u pretvorbi uranija.

7.1       Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvaranje koncentrata uranijeve rude u UO3

OBJAŠNJENJE

Pretvorba koncentrata uranijeve rude u UO3 može se provesti tako da se najprije otopi ruda u dušičnoj kiselini i ekstrahira pročišćeni uranil nitrat koristeći neko otapalo kao što je tributil fosfat. Zatim se uranil nitrat pretvara u UO3, bilo koncentriranjem i denitracijom bilo neutralizacijom s plinovitim amonijakom kako bi se proizveo amonijev diuranat uz dodatno filtriranje, sušenje i spaljivanje.

7.2       Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu UO3 u UF6

OBJAŠNJENJE

Pretvorba UO3 u UF6 može se provesti izravno fluoriranjem. Postupak zahtijeva izvor plina fluora ili klorovog trifluorida.

7.3       Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu UO3 u UO2

OBJAŠNJENJE

Pretvorba UO3 u UO2 može se provesti redukcijom UO3 s izdrobljenim plinom amonijakom ili vodikom.

7.4       Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu UO2 u UF4

OBJAŠNJENJE

Pretvorba UO2 u UF4 može se provesti reagiranjem UO2 s plinovitim fluorovodikom (HF) na 300 – 500°C.

7.5       Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu UF4 u UF6

OBJAŠNJENJE

Pretvorba UF4 u UF6 provodi se egzotermnom reakcijom s fluorom u reaktoru tornju. UF6 se kondenzira iz vrućih izlaznih plinova prolaženjem izlazne struje kroz hladnu stupicu ohlađenu na –10°C. Postupak zahtijeva izvor plinovitog fluora.

7.6       Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu UF4 u metal uranij

OBJAŠNJENJE

Pretvorba UF4 u metal uranij provodi se redukcijom s magnezijem (velika punjenja) ili kalcijem (mala punjenja). Reakcija se provodi na temperaturama iznad točke taljenja uranija (1130°C).

7.7       Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu UF6 u UO2

OBJAŠNJENJE

Pretvorba UF6 u UO2 može se provesti pomoću jednog od tri postupka. Prvo, UF6 se reducira i hidrolizira u UO2 koristeći vodik i paru. Drugo, UF6 se hidrolizira pomoću otapanja u vodi, dodaje se amonijak da bi se precipitirao amonijev diuranat i diuaranat se reducira u UO2 s vodikom na 820°C. U trećem se postupku plinovi UF6, CO2 i NH3 miješaju u vodi precipitirajući amonijev uranil karbonat. Amonijev uranil karbonat se miješa s parom i vodikom na 500 – 600°C da bi se dobio UO2.

Pretvorba UO6 u UO2 često se provodi kao prvi stupanj postrojenja za proizvodnju gorivih elemenata.

7.8       Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu UF6 u UF4

OBJAŠNJENJE

Pretvorba UF6 u UF4 se provodi pomoću redukcije s vodikom.

PRILOG II.

POPIS DJELATNOSTI KOJE SE ODNOSE NA PROIZVODNJU POSEBNE OPREME I NENUKLERNOG MATERIJALA

(prema Prilogu I. Dodatnog protokola uz Sporazum Republike Hrvatske i Međunarodne agencije za atomsku energiju o primjeni garancija u vezi s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja, »Narodne novine – Međunarodni ugovori« br. 11/2000)

(i)         Izrada centrifugalnih rotorskih cijevi ili sastavljanje plinskih centrifuga.

            Centrifugalne rotorske cijevi znače cilindre tankih stijenki kao što je opisano u točki 5.1.1.(b) Dodatka II.

            Plinske centrifuge znače centrifuge kao što je opisano u uvodnoj napomeni točke 5.1. Dodatka II.

(ii)        Izrada difuzijskih barijera.

            Difuzijske barijere znače tanke porozne filtere kao što je opisano u točki 5.3.1.(a) Dodatka II.

(iii)       Izrada ili sastavljanje laserskih sustava.

            Laserski sustavi znače sustave koji uključuju elemente kao što je opisano u točki 5.7. Dodatka II.

(iv)       Izrada ili sastavljanje elektromagnetskih separatora izotopa.

            Elektromagnetski separatori izotopa znače elemente navedene u točki 5.9.1 Dodatka II. koji sadrže ionske izvore kao što je opisano u 5.9.1 (a) Dodatka II.

(v)        Izrada ili sastavljanje kolona ili oprema za ekstrakciju.

            Kolone ili oprema za ekstrakciju znače elemente kao što je opisano u točkama 5.6.1., 5.6.2., 5.6.3., 5.6.5., 5.6.6., 5.6.7. i 5.6.8. Dodatka II.

(vi)       Izrada mlaznica za aerodinamičku separaciju ili vrtložnih cijevi.

            Mlaznice za aerodinamičku separaciju ili vrtložne cijevi znače mlaznice za separaciju i vrtložne cijevi kao što je opisano u točkama 5.5.1. i 5.5.2. Dodatka II.

(vii)      Izrada ili sastavljanje sustava za stvaranje uranijske plazme.

            Sustavi za stvaranje uranijske plazme znače sustave za stvaranje plazme uranija kao što je opisano u točki 5.8.3. Dodatka II.

(viii)     Izrada cirkonijevih cijevi.

            Cirkonijeve cijevi znače cijevi kao što je opisano u točki 1.6. Dodatka II.

(ix)       Izrada ili poboljšavanje kakvoće teške vode ili deuterija.

            Teška voda ili deuterij znači deuterij, tešku vodu (deuterijev oksid) i bilo koju drugu smjesu deuterija u kojoj omjer broja atoma deuterija i vodika prelazi 1:5000.

(x)        Izrada grafita nuklearne kakvoće.

            Grafit nuklearne kakvoće znači grafit koji ima razinu čistoće bolju od 5 ppm bor-ekvivalenta i gustoću veću od 1,5 g/cmł.

(xi)       Izrada boca za ozračeno gorivo.

            Boca za ozračeno gorivo znači posudu za prijevoz i/ili skladištenje ozračenog goriva koja osigurava kemijsku, toplinsku i radiološku zaštitu te rasipa toplinu raspada tijekom rukovanja, prijevoza i skladištenja.

(xii)      Izrada reaktorskih kontrolnih šipki.

            Reaktorske kontrolne šipke znače šipke kao što je opisano u točki 1.4. Dodatka II.

(xiii)     Izrada spremnika i posuda sigurnih od kritičnosti.

            Spremnici i posude sigurni od kritičnosti znače elemente kao što je opisano u točkama 3.2. i 3.4. Dodatka II.

(xiv)     Izrada strojeva za usitnjavanje elemenata ozračenog goriva.

            Strojevi za usitnjavanje elemenata ozračenog goriva znače opremu kao što je opisano u stavku 3.1. Dodatka II.

(xv)      Konstrukcija vrućih komora.

            Vruće komore znače komoru ili međusobno povezane komore ukupnog volumena najmanje 6 mł sa zaštitnim slojem jednakim ili većim od ekvivalenta 0,5 m betona gustoće 3,2 g/cmł ili veće, opremljene uređajem za daljinsko upravljanje.

PRILOG III.

POPIS ROBE S DVOJNOM NAMJENOM(izvadak iz Uredbe o popisu roba, koje podliježu dvojnoj namjeni, »Narodne novine« br. 184/2004)

KATEGORIJA 1

MATERIJALI, KEMIKALIJE, »MIKROORGANIZMI«& »TOKSINI«

1A       Sustavi, oprema i komponente

1A202 Kompozitne strukture, osim onih koje su navedene u 1A002, u obliku cijevi i koje imaju obje od navedenih karakteristika:

            POZOR: VIDI TAKOĐER 9A010 I 9A110.

a.         Unutarnji promjer između 75 mm i 400 mm; i

b.         Izrađene od bilo kojih »vlaknastih ili filamentnih materijala« navedenih u 1C010.a. ili b. ili 1C210.a. ili sa ugljikovim predimpregniranim materijalima navedenim u 1C210.c.

1A225 Platinirani katalizatori posebno projektirani ili pripremljeni za pospješivanje reakcije izmjene vodikovog izotopa između vodika i vode za obnovu tricija iz teške vode ili za proizvodnju teške vode.

1A226 Posebna brtvila koja se mogu koristiti za odvajanje teške vode od obične vode, koja imaju obje od navedenih karakteristika:

a.         Izrađena od fosforne brončane mreže kemijski obrađene kako bi se poboljšalo svojstvo vlažnosti; i

b.         Predviđena za korištenje u vakuum destilacijskim tornjevima.

1A227 Prozore sa zaštitom od radioaktivnog zračenja visoke gustoće (olovno staklo ili drugo), koji imaju sve od navedenih karakteristika, i za njih posebno izrađeni okviri:

a.         »Hladna površina« veća od 0,09 m2;

b.         Gustoća veća od 3 g/cm3; i

c.         Debljina od 100 mm ili veća.

            Tehnička napomena:

            U 1A227 izraz »hladna površina« znači površinu prozora kroz koju se gleda koja je prema projektu izložena najnižoj razini radioaktivnog zračenja.

1B       Oprema za ispitivanje, pregled i proizvodnju

1B201 Strojevi za namatanje filamenata, osim onih navedenih u 1B001 ili 1B101, i njihova oprema, kako slijedi:

a.         Strojevi za namatanje filamenata koji imaju sve od navedenih karakteristika:

1.         Čije je kretanje za postavljanje, zamatanje i namatanje vlakana usklađeno i programirano na dvije ili više osovina;

2.         Posebno projektirani za izradu kompozitnih struktura ili laminata iz »vlaknastih ili filamentnih materijala«; i

3.         Koji mogu namatati cilindrične rotore promjera od 75 i 400 mm i dužine od 600 mm ili veće;

b.         Usklađivati i programirati upravljanje strojevima za namatanje filamenata navedenim u 1B201.a.;

c.         Precizne škripce za strojeve za namatanje filamenata navedene u 1B201.a.

1B225 Elektrolitičke ćelije za proizvodnju fluora izlaznog kapaciteta većeg od 250 g fluora na sat.

1B226 Elektromagnetske odvajače izotopa namijenjene za, ili opremljene sa, jednostrukim ili višestrukim izvorima iona koji mogu proizvesti ukupne struje ionskog snopa od 50 mA ili više.

            Napomena: 1B226 uključuje odvajače:

a.         Koji mogu obogatiti stabilne izotope;

b.         Čiji se izvori iona i kolektori nalaze u magnetnom polju a oni su takvih konfiguracija da se nalaze izvan polja.

1B227 Pretvarače za sintezu amonijaka ili jedinice za sintezu amonijaka, u kojima se plin za sintezu (dušik ili vodik) povlači iz visokotlačne kolone izmjenjivača amonijaka/vodika, a sintetizirani amonijak se vraća u navedenu kolonu.

1B228 Kolone za kriogenu destilaciju vodika koje imaju sve od navedenih karakteristika:

a.         Namijenjene za rad na vanjskoj temperaturi od 35 K (-238°C) ili manje;

b.         Namijenjene za rad pri unutarnjem tlaku od 0,5 do 5 MPa;

c.         Izrađene bilo od:

1.         Nehrđajućeg čelika serije 300 s niskim sadržajem sumpora i austenitskim ASTM (ili jednakim standardom) brojem veličine zrna od 5 ili više; ili

2.         Jednakih materijala koji su i kriogenski i kompatibilni s H2; i

d.         Unutarnjih promjera od 1 m ili više i stvarnih dužina od 5 m ili više.

1B229 Kolone za izmjenu vode i vodikovog sulfida i »unutarnji razdjelnici«, kako slijedi:

            Napomena: Za kolone koje su posebno projektirane ili pripremljene za proizvodnju teške vode vidi 0B004.

a.         Kolone za izmjenu vode i vodikovog sulfida, koje imaju sve od navedenih karakteristika:

1.         Da mogu raditi pri tlaku od 2 MPa ili većem;

2.         Da su izrađene od ugljikovog čelika i austenitskim ASTM (ili jednakim standardom) brojem veličine zrna od 5 ili više; i

3.         Promjera od 1,8 m ili više;

b.         »Unutarnji razdjelnici« za kolone za izmjenu vode i vodikovog sulfida navedene u 1B229.a.

            Tehnička napomena:

            »Unutarnji razdjelnici« kolona su segmentirana korita čiji je stvarni promjer nakon montiranja 1,8 m ili veći, koji su predviđeni da olakšavaju protustrujno dodirivanje i izrađeni su od nehrđajućeg čelika sa sadržajem ugljika od 0,03% ili manje. To mogu biti sitasta korita, korita sa zaklopcem, korita s mjehurastim poklopcem ili korita s turbomrežom.

1B230 Pumpe koje mogu cirkulirati otopine koncentriranog ili razrijeđenog katalizatora kalijevog amida u tekućem amonijaku (KNH2/NH3), koje imaju sve od navedenih karakteristika:

a.         Zračnonepropusne (tj. hermetički zabrtvljene);

b.         Kapaciteta većeg od 8,5 m3/h; i

c.         Bilo koje od sljedećih karakteristika:

1.         Za otopine koncentriranog kalijevog amida (1% ili više), pogonski tlak od 1,5 do 60 MPa; ili

2.         Za otopine razrijeđenog kalijevog amida (manje od 1%), pogonski tlak od 20 do 60 MPa.

1B231 Postrojenja ili oprema za tricij, i njihova oprema, kako slijedi:

a.         Uređaji ili postrojenja za proizvodnju, obnovu, ekstrakciju, koncentraciju ili rukovanje tricijem;

b.         Oprema za uređaje ili postrojenja za tricij, kako slijedi:

1.         Rashladne jedinice vodikom ili helijem koje mogu hladiti do 23 K (- 250°C) ili manje, kapaciteta za uklanjanje topline većeg od 150 W;

2.         Skladište izotopa vodika ili sustav pročišćavanja uporabom metalnih hidrida kao medija za skladištenje ili pročišćavanje.

1B232 Turboekspanderi ili turboekspander – kompresorska postrojenja koji imaju obje od sljedećih karakteristika:

a.         Predviđeni za rad s izlaznom temperaturom od 35 K (- 238°C) ili manje; i

b.         Predviđeni za propusnu moć plinovitog vodika od 1000 kg/h ili veću.

1B233 Postrojenja ili uređaji za odvajanje izotopa litija, i oprema za njih, kako slijedi:

a.         Uređaji ili postrojenja za odvajanje izotopa litija;

b.         Oprema za odvajanje izotopa litija, kako slijedi:

1.         Zabrtvljene kolone za izmjenu tekućina – tekućina, posebno projektirane za amalgame litija;

2.         Pumpe za amalgame žive ili litija;

3.         Ćelije za elektrolizu amalgama litija;

4.         Isparivači za otopinu koncentriranog litijevog hidroksida.

1C       Materijali

            Tehnička napomena:

            Metali i slitine:

            Ukoliko nije drukčije određeno, riječi »metali« i »slitine« u 1C001 do 1C012 odnose se na neobrađene i poludorađene oblike, kako slijedi:

            Neobrađeni oblici:

            Anode, kugle, šipke (uključujući nazubljene i žičane šipke), poluge, blokove, brikete, pogače, katode, kristale, kocke, kockice, zrna, granule, grede, grude, kuglice, gredice, prah, rondele, sačma, pločice, zrna, spužva, štapići;

            Poluproizvedeni oblici (bilo da su presvučeni, obloženi, izbušeni ili perforirani):

a.         Kovani ili obrađeni materijali dobiveni valjanjem, vučenjem, ekstrudiranjem, kovanjem, ekstrudiranjem pobudom, prešanjem, mrvljenjem, atomiziranjem i mljevenjem, odnosno: kutovi, kanali, krugovi, diskovi, prašina, komadići, folije i list, kovani predmeti, ploča, prah, otisnuti i utisnuti predmeti, trake, prsteni, šipke (uključujući šipke za varenje, žičane šipke i valjanu žicu), dijelove, oblike, listove, trake, cjevovod i cijevi (uključujući krugove, četverokute i udubine cijevi), vučenu ili ekstrudiranu žicu;

b.         Lijevani materijal proizveden lijevanjem u pijesku, ulošku za prešanje, metalnim, gipsanim ili drugim vrstama kalupa, uključujući lijevanje pod visokim pritiskom, pečene oblike i oblike dobivene metalurgijom praha.

            Predmetom nadzora trebaju ostati oblici koji nisu navedeni, a za koje se tvrdi da su dovršeni proizvodi ali oni stvarno predstavljaju neobrađene oblike ili poluproizvedene oblike.

1C202 Slitine, osim onih navedenih u 1C002.b.3. ili b.4., kako slijedi:

a.         Slitine aluminija koje imaju obje od navedenih karakteristika:

1.         »Mogu podnijeti« graničnu čvrstoću na vlak od 460 MPa ili više pri 293 K (20°C); i

2.         Nalaze se u cjevastim ili cilindričnim čvrstim oblicima (uključujući i kovane oblike) vanjskog promjera od više od 75 mm;

b.         Slitine titana koje imaju obje od navedenih karakteristika:

1.         »Mogu podnijeti« graničnu čvrstoću na vlak od 900 MPa ili više pri 293 K (20°C); i

2.         Nalaze se u cjevastim ili cilindričnim čvrstim oblicima (uključujući i kovane oblike) vanjskog promjera od više od 75 mm.

            Tehnička napomena:

            Izraz slitine koje »mogu podnijeti« obuhvaća slitine prije i nakon toplinske obrade.

1C210 »Vlaknasti ili filamentni materijali« ili predimpregnirani materijali, osim onih navedenih u 1C010.a., b. ili e., kako slijedi:

a.         Ugljikovi ili aramidni »vlaknasti ili filamentni materijali« koji imaju bilo koju od navedenih karakteristika:

1.         »Specifični modul« od 12,7 x 106 m ili veći; ili

2.         »Specifičnu čvrstoću na vlak« od 235 x 103 m ili veću;

            Napomena: 1C210.a. ne odnosi se na aramidne »vlaknaste ili filamentne materijale« koji imaju 0,25 posto težinskog udjela ili više modifikatora površine vlakna na bazi estera;

b.         Stakleni »vlaknasti ili filamentni materijali« koji imaju obje od navedenih karakteristika:

1.         »Specifični modul« od 3,18 x 106 m ili veći; i

2.         »Specifičnu čvrstoću na vlak« od 76,2 x 103 m ili veću;

c.         Neprekinute »niti«, »prediva«, »pređa« ili »trake« impregnirane termoaktivnom smolom širine od 15 mm ili manje (predimpregnirani materijali), izrađeni od ugljičnih ili staklenih »vlaknastih ili filamentnih materijala« navedeni u 1C210.a. ili b.

            Tehnička napomena:

            Smole tvore matricu smjese.

            Napomena: U 1C210, »vlaknasti ili filamentni materijali« su ograničeni na neprekinute »monofilamente«, »niti«, »predivo«, »pređu« ili »trake«.

1C216 Legirani čelik, osim onog navedenog u 1C116, koji «može podnijeti» graničnu čvrstoću na vlak od 2050 MPa ili više, pri 293 K (20°C).

            Napomena: 1C216 ne odnosi se na oblike čije su sve linearne dimenzije 75 mm ili manje.

            Tehnička napomena:

            Izraz legirani čelik koji «može podnijeti» obuhvaća legirani čelik prije ili nakon toplinske obrade.

1C225 Bor obogaćen izotopom bor-10 (10B) više od prirodne vrijednosti, kako slijedi: elementarni bor, spojevi, smjese koje sadrže bor, njihovi proizvodi, njihove otpadne tvari ili otpaci.

            Napomena: U 1C225 smjese koje sadrže bor treba uključiti materijale koji sadrže bor.

            Tehnička napomena:

            Prirodne vrijednosti izotopa bor-10 su približno 18,5 postotaka težinskog udjela (20 postotaka atomskog udjela).

1C226 Volfram, volfram karbid i slitine koje sadrže više od 90% težinskog udjela volframa, koji imaju obje od navedenih karakteristika:

a.         U oblicima sa šupljom cilindričnom simetrijom (uključujući segmente cilindra) unutarnjeg promjera između 100 mm i 300 mm; i

b.         Mase veće od 20 kg.

            Napomena: 1C226 ne odnosi se na proizvode posebno izrađene za utege ili usmjerivače gama zraka.

1C227 Kalcij koji ima obje od navedenih karakteristika:

a.         Sadrži manje od 1000 dijelova na milijun po težini metalne nečistoće koja nije magnezij; i

b.         Sadrži manje od 10 dijelova na milijun po težini bora.

1C228 Magnezij koji ima obje od navedenih karakteristika:

a.         Sadrži manje od 200 dijelova na milijun po težini metalne nečistoće koja nije kalcij; i

b.         Sadrži manje od 10 dijelova na milijun po težini bora.

1C229 Bizmut koji ima obje od navedenih karakteristika:

a.         Čistoću 99,99% ili veću po težini; i

b.         Sadrži manje od 10 dijelova na milijun po težini srebra.

1C230 Metalni berilij, slitine koje sadrže više od 50% berilija po težini, spojevi berilija, njihovi proizvodi, i njihove otpadne tvari i otpaci.

            Napomena: 1C230 ne odnosi se na sljedeće:

a.         Metalni prozori za strojeve s X-zrakama, ili za uređaje za bušenje;

b.         Oksidni proizvedeni ili poluproizvedeni oblici posebno projektirani za dijelove elektronskih komponenti ili kao podloga za elektroničke krugove;

c.         Beril (silikat berilija i aluminija) u obliku smaragda ili akvamarina.

1C231 Metalni hafnij, slitine koje sadrže više od 60% hafnija po težini, spojevi hafnija koji sadrže više od 60% hafnija po težini, njihovi proizvodi, i njihove otpadne tvari i otpaci.

1C232 Helij-3 (3He), smjese koje sadrže helij-3, i proizvodi ili uređaji koji sadrže bilo koje od navedenog.

            Napomena: 1C232 ne odnosi se na proizvode ili uređaje koji sadrže manje od 1g helij-3.

1C233 Izotop litij-6 (6Li) obogaćen litijem na vrijednost veću od prirodne, i proizvodi ili uređaji koji sadrže obogaćen litij, kako slijedi: elementarni litij, slitine, spojevi, smjese koje sadrže litij, njihovi proizvodi, njihove otpadne tvari i otpaci.

            Napomena: 1C233 ne odnosi se na termoluminescentne dozimetre.

            Tehnička napomena:

            Prirodne vrijednosti izotopa litij-6 su približno 6,5 postotaka težinskog udjela (7,5 postotaka atomskog udjela).

1C234 Cirkonij sa sadržajem hafnija manjim od 1 dijela hafnija na 500 dijelova cirkonija po težini, kako slijedi: metal, slitine koje sadrže više od 50% cirkonija po težini, spojevi, njihovi proizvodi, njihove otpadne tvari i otpaci.

            Napomena: 1C234 ne odnosi se na cirkonij u obliku folije debljine od 0,10 mm ili manje.

1C235 Tricij, spojevi tricija, smjese koje sadrže tricij u kojima je odnos atoma tricija prema atomima vodika veći od 1 dijela na 1000, i proizvodi i uređaji koji sadrže bilo koje od navedenog.

            Napomena: 1C235 ne odnosi se na proizvod ili uređaj koji sadrži manje od 1,48 x 103 GBq (40 Ci) tricija.

1C236 Radionuklidi koji emitiraju alfa-zrake čiji je alfa poluživot 10 dana ili više ali manji od 200 godina, u sljedećim oblicima:

a.         Elementarnom;

b.         Spojevima koji imaju ukupnu alfa aktivnost od 37 GBq/kg (1 Ci/kg) ili veću;

c.         Mješavinama koje imaju ukupnu alfa aktivnost od 37 GBq/kg (1 Ci/kg) ili veću;

d.         Proizvodima ili uređajima koji sadrže bilo koje od navedenog.

            Napomena: 1C236 ne odnosi se na nadzor proizvoda ili uređaja koji sadrže manje od 3,7 GBq (100 milikirija) alfa aktivnosti.

1C237 Radij-226 (226Ra), slitine radij-226, spojevi radij-226, smjese koje sadrže radij-226, njihovi proizvodi, i proizvodi i uređaji koji sadrže bilo koje od navedenog.

            Napomena: 1C237 ne odnosi se na sljedeće:

a.         Medicinske aplikatore;

b.         Proizvod ili uređaj koji sadrži manje od 0,37 GBq (10 milikirija) radij-226.

1C238 Klorov trifluorid (ClF3).

1C239 Jake eksplozive, osim onih navedenih u Kontrolnim listama predmeta za vojnu uporabu, ili tvari ili smjese koje sadrže više od 2% njihove težine, s gustoćom kristala većom od 1,8 g/cm3 i brzinom detonacije većom od 8000 m/s.

1C240 Prah nikla ili porozni metal nikla, osim onih navedenih u 0C005, kako slijedi:

a.         Prah nikla koji ima obje od navedenih karakteristika:

1.         Sadržaj čistoće nikla od 99,0% ili veće po težini; i

2.         Srednja veličina čestice manja od 10 mikrometra mjereno prema standardu B330 Američkog društva za ispitivanje materijala (ASTM);

b.         Porozni metal nikla proizveden od materijala navedenih u 1C240.a.

            Napomena: 1C240 ne odnosi se na sljedeće:

a.         Filamentarne praškove nikla;

b.         Jednostruke porozne listove nikla površine od 1000 cm2 po listu ili manje.

            Tehnička napomena: 1C240.b. odnosi se na porozni metal oblikovan tiješnjenjem i sinteriranjem materijala u 1C240.a. kako bi se oblikovao materijal sa svojstvima metala koji ima po cijeloj svojoj strukturi fine međusobno povezane pore.

1D       Softver

1D201 »Softver« posebno projektiran za »uporabu« robe navedene u 1B201.

1E       Tehnologija

1E201  »Tehnologija« prema Napomeni o tehnologiji općenito za »uporabu« robe navedene u 1A002, 1A202, 1A225 do 1A227, 1B201, 1B225 do 1B233, 1C002.a.2.c. ili d., 1C010.b., 1C202, 1C210, 1C216, 1C225 do 1C240 ili 1D201.

1E202  »Tehnologija« prema Napomeni o tehnologiji općenito za »razvoj« ili »proizvodnju« robe navedene u 1A202 ili 1A225 do 1A227.

1E203  »Tehnologija« prema Napomeni o tehnologiji općenito za »razvoj« »softvera« navedene u 1D201.

KATEGORIJA 2

OBRADA MATERIJALA

2A       Sustavi, oprema i komponente

2A225 Lonci za taljenje izrađeni od materijala otpornih na tekuće metale aktinida, kako slijedi:

a.         Lonci za taljenje koji imaju obje od navedenih karakteristika:

1.         Volumen između 150 cm3 i 8000 cm3; i

2.         Izrađeni od ili presvučeni bilo kojim od navedenih materijala, čistoće od 98% ili veće po težini:

a.         Kalcijev fluorid (CaF2);

b.         Kalcijev cirkonat (metacirkonat) (CaZrO3);

c.         Cerijev sulfid (Ce2S3);

d.         Erbijev oksid (erbij) (Er2O3);

e.         Hafnijev oksid (hafnij) (HfO2);

f.          Magnezijev oksid (MgO);

g.         Slitina nitrid niobij-titan-volfram (približno 50% Nb, 30% Ti, 20% W);

h.         itrijev oksid (itrij) (Y2O3); ili

i.          Cirkonijev oksid (cirkonij) (ZrO2);

b.         Lonci za taljenje koji imaju obje od navedenih karakteristika:

1.         Volumen između 50 cm3 and 2000 cm3;

2.         Izrađen od ili obloženi tantalom, 99,9%-tne čistoće ili veće po težini;

c.         Lonci za taljenje koje imaju sve od navedenih karakteristika:

1.         Volumen između 50 cm3 i 2000 cm3;

2.         Izrađeni od ili obloženi tantalom, čistoće od 98% ili veće po težini; i

3.         Prevučeni tantalovim karbidom, nitridom, boridom, ili bilo kojom njihovom kombinacijom.

2A226 Ventili koji imaju sve od navedenih karakteristika:

a.         »Nazivnu veličinu« 5 mm ili veću;

b.         Brtvljenje mijehom; i

c.         U potpunosti su izrađeni od ili obloženi aluminijem, slitinom aluminija, nikla ili slitinom nikla koje sadrže više od 60% nikla po težini.

            Tehnička napomena: Za ventile s različitim ulaznim i izlaznim promjerima, »Nazivne veličine« u 2A226 odnose se na najmanji promjer.

2B       Oprema za ispitivanje, pregled i proizvodnju

            Tehničke napomene:

1.         Sekundarne paralelne konturne osi, (npr., w-os na vodoravnoj bušilici ili sekundarna rotacijska os čija je središnja linija paralelna s primarnom rotacijskom osi) ne računaju se u ukupni broj konturnih osi. Nije potrebno da rotacijske osi mogu rotirati više od 360°. Rotacijsku os može pokretati linearni uređaj (npr. vijak ili prijenos s vretenom).

2.         Za potrebe 2B, broj osi koje se može simultano uskladiti za »konturno upravljanje« je broj osi koje utječu na relativni pomak između bilo kojeg predmeta koji se obrađuje i alata, glave za rezanje ili brusnog kola koji režu ili uklanjaju materijal s predmeta koji se obrađuje. Ovo ne uključuje bilo koje dodatne osi koje utječu na druge relativne pomake stroja. Takve osi uključuju:

a.         Sustave za oblikovanje kotačem ili strojeve za brušenje;

b.         Paralelne rotacijske osi namijenjene za postavljanje odvojenih predmeta za obradu;

c.         Kolinearne rotacijske osi namijenjene rukovanju istih predmeta za obradu koji ih učvršćuju u određenom položaju od različitih krajeva.

3.         Nomenklatura osi bit će u skladu s Međunarodnim standardima ISO 841, «Numerički upravljački strojevi – nomenklatura osi i mehanizama»

4.         Za potrebe 2B001 do 2B009 »njihajuće vreteno« računa se kao rotaciona os.

5.         Navedene razine točnosti postavljanja dobivene mjerenjima prema ISO 230/2 (1988)(1) ili nacionalnim ekvivalentima mogu se koristiti za svaki model strojnog alata umjesto provođenja individualnog ispitivanja stroja. Navedena točnost postavljanja znači vrijednosti točnosti koje je izvoznik dostavio nadležnim tijelima države članice u kojoj se izvoznik utvrdio kao predstavnik točnosti modela stroja.

            Utvrđivanje navedenih vrijednosti

a.         Odabrati pet strojeva modela koji se procjenjuje;

b.         Mjeriti točnosti linearnih osi prema ISO 230/2 (1988)(2);

c.         Utvrditi A-vrijednosti za svaku os svakog stroja. Metoda izračunavanja A-vrijednosti opisana je u ISO standardu;

d.         Utvrditi srednju vrijednost A-vrijednosti za svaku os. To znači da vrijednost  postaje navedena vrijednost za svaku os za model (Âx Ây...);

e.         Budući da se popis Kategorije 2 odnosi na svaku linearnu os, bit će onoliko navedenih vrijednosti koliko ima linearnih osi;

f.          Ako bilo koja os modela stroja koji nije provjeren s 2B001.a. do 2B001.c. ili 2B201 ima navedenu točnost  od 6 mikrona za strojeve za brušenje i 8 mikrona za strojeve za mljevenje i okretanje ili bolje, proizvođač će morati ponovno potvrditi razinu točnosti svakih osamnaest mjeseci.

2B201 Alatni strojevi, osim onih navedenih u 2B001, kako slijedi, za uklanjanje ili rezanje metala, keramike ili »smjesa«, koji, prema tehničkim specifikacijama proizvođača, mogu biti opremljeni elektroničkim uređajima za istovremeno »konturno upravljanje« na dvije ili više osi:

a.         Alatni strojevi za mljevenje, koji imaju bilo koju od navedenih karakteristika:

1.         Točnost postavljanja sa »svim raspoloživim kompenzacijama« jednaku ili manju (bolju) od 6 µm prema ISO 230/2 (1988)(73) ili nacionalnim ekvivalentima duž bilo koje linearne osi; ili

2.         Dvije ili više kopirnih rotacionih osi;

            Napomena: 2B201.a. ne odnosi se na strojeve za mljevenje koji imaju navedene karakteristike:

a.         Putanju X-osi veću od 2 m; i

b.         Ukupnu točnost postavljanja na x-os više (lošije) od 30 µm.

b.         Alatni strojevi za brušenje, koji imaju bilo koju od navedenih karakteristika:

1.         Točnost postavljanja sa »svim raspoloživim kompenzacijama« jednaku ili manju (bolju) od 4 µm prema ISO 230/2 (1988)(4) ili nacionalnim ekvivalentima duž bilo koje linearne osi; ili

2.         Dvije ili više kopirnih rotacionih osi.

            Napomena: 2B201.b. ne odnosi se na sljedeće strojeve za mljevenje:

a.         Strojeve za cilindrično vanjsko, unutarnje i vanjsko- unutarnje brušenje koji imaju sve od navedenih karakteristika:

            1. Da su ograničeni na cilindrično brušenje;

            2. Da imaju najveći vanjski promjer ili dužinu predmeta koji se obrađuje od 150 mm;

            3. Da nemaju više od dvije osi koje se mogu istovremeno usklađivati za »kopirno upravljanje«; i

            4. Da nemaju kopirne c osi;

b.         Jig brusilice s osima ograničenim na x, y, c i a gdje se c os koristi za održavanje brusnog kotača u normalnom položaju u odnosu na radnu površinu, a os je podešena za bregasto brušenje;

c.         Strojeve za brušenje alata ili rezača sa »softverom« posebno projektiranim za proizvodnju alata ili rezača; ili

d.         Strojeve za brušenje koljenastih osovina ili grebenastih osovina.

2B204 »Izostatske preše«, osim onih navedenih u 2B004 ili 2B104, i njihove opreme, kako slijedi:

a.         »Izostatske preše« koje imaju obje od navedenih karakteristika:

1.         Koje mogu postizati najveći radni pritisak od 69 MPa ili veći; i

2.         Čija je šupljina komore promjera većeg od 152 mm;

b.         Ulošci za prešanje, kalupi i upravljački mehanizmi, posebno projektirani za »izostatske preše« navedene u 2B204.a.

            Tehnička napomena:

            U 2B204 navedene dimenzije unutarnje komore odnose se na komoru u kojoj su postignuti i radna temperatura i radni tlak te ne uključuje ugrađene uređaje. Ta će dimenzija biti manja i od unutarnjeg promjera tlačne komore i od unutarnjeg promjera izolirane komore peći, ovisno o tome koja se od dviju komora nalazi u drugoj.

2B206 Strojevi, instrumenti ili sustavi za pregled dimenzija, osim onih navedenih u 2B006, kako slijedi:

a.         Strojevi za pregled dimenzija upravljani računalom ili numerički upravljani koji imaju obje od navedenih karakteristika:

1.         Dvije ili više osi; i

2.         Jednodimenzionalnu dužinsku »mjernu kolebljivost« jednaku ili manju (bolju) od (1,25 + L/1000) µm ispitano sa sondom za »točnost« od lošije (bolje) od 0,2 µm (L je mjerena dužina u milimetrima) (Ref.:VDI/VDE 2617 Dijelovi 1 i 2);

b.         Sustavi za istovremeno linearno-kutno pregledavanje poluoplate, koji imaju obje od navedenih karakteristika:

1.         »Mjernu kolebljivost« duž bilo koje linearne osi jednaku ili manju (bolju) od 3,5 µm na 5 mm; i

2.         »Odstupanje od kutnog položaja« jednako ili manje od 0,02°.

            Napomena 1: Pod nadzorom su alatni strojevi koji se mogu koristiti kao mjerni strojevi ako udovoljavaju ili premašuju kriterije navedene za alatnu ili mjernu funkciju stroja.

            Napomena 2: Stroj naveden u 2B206 nalazi se pod nadzorom ako premašuje kontrolirani prag bilo gdje unutar svojeg radnog raspona.

            Tehničke napomene:

            1. Za utvrđivanje mjerne kolebljivosti sustava za pregled dimenzija koristi se sonda koja će biti opisana u VDI/VDE 2617 dijelovi 2, 3 i 4.

            2. Svi parametri mjernih vrijednosti u 2B206 predstavljaju plus/minus, odnosno, ne cijeli pojas.

2B207 »Roboti«, »krajnji efektori« i regulacijske jedinice, osim onih navedenih u 2B007, kako slijedi:

a.         »Roboti« ili »krajnji efektori« posebno predviđeni da udovoljavaju nacionalnim sigurnosnim standardima koji se primjenjuju na rukovanje snažnim eksplozivima (na primjer, udovoljavanje brzinama električnog koda za snažne eksplozive);

b.         Regulacijske jedinice posebno projektirane za bilo koji od »robota« ili »krajnji efektori« navedenih u 2B207.a.

2B209 Strojevi za oblikovanje strujanjem, strojevi za oblikovanje vrtnjom koji imaju i funkcije za oblikovanje strujanjem, osim onih navedenih u 2B009 ili 2B109, i škripci, kako slijedi:

a.         Strojevi koji imaju obje od navedenih karakteristika:

1.         Tri ili više valjaka (aktivnih ili za vođenje); i

2.         Koji, prema tehničkim specifikacijama proizvođača, mogu biti opremljeni jedinicama za »brojčano upravljanje« ili upravljanje računalom;

b.         Škripci za oblikovanje rotora namijenjeni za oblikovanje cilindričnih rotora unutarnjeg promjera između 75 mm i 400 mm.

            Napomena: 2B209.a. uključuje strojeve koji imaju samo jedan valjak namijenjen za deformiranje metala i dva pomoćna valjka koji podupiru škripac, ali izravno ne sudjeluju u postupku deformiranja.

2B219 Centrifugalne strojeve za uravnoteženje na više ravnina, fiksnih ili prijenosnih, vodoravnih ili okomitih, kako slijedi:

a.         Centrifugalni strojevi za uravnoteženje namijenjeni za uravnoteženje pokretnih rotora dužine od 600 mm ili više i koji imaju sve od navedenih karakteristika:

1.         Pokretni ili osovinski promjer veći od 75 mm;

2.         Sposobnost mase od 0,9 do 23 kg; i

3.         Koji mogu uravnotežavati brzinu okretaja veću od 5000 r.p.m.;

b.         Centrifugalni strojevi za uravnoteženje namijenjeni za uravnoteživanje šupljih cilindričnih komponenti rotora i koji imaju sve od navedenih karakteristika:

1.         Osovinski promjer veći od 75 mm;

2.         Sposobnost mase od 0,9 do 23 kg;

3.         Koji mogu uravnotežavati do preostale neuravnoteženosti jednake ili manje od 0,01 kg ? mm/kg po ravnini; i

4.         Koji rade na remenski pogon.

2B225 Uređaji na daljinsko rukovanje koji se mogu koristiti za aktivnosti na daljinu kad se radi o radiokemijskom odvajanju ili vrućim ćelijama, koji imaju bilo koju od navedenih karakteristika:

a.         Sposobnost prodiranja 0,6 m ili više u vruću stijenku ćelije (rad kroz stijenku); ili

b.         Sposobnost premošćivanja preko vrha vruće ćelije debljine stijenke 0,6 m ili više (rad preko stijenke).

            Tehnička napomena:

            Uređaji na daljinsko rukovanje omogućavaju prevođenje ljudske aktivnosti na aktivnosti ruke i krajnjeg uređaja kojima se daljinski upravlja. Oni mogu biti »nadređenog/podređenog« tipa ili upravljani upravljačkom palicom ili tastaturom.

2B226 Kontrolirana atmosfera (vakuum ili inertni plin) indukcijske peći, i za njih napojna energija, kako slijedi:

            POZOR: VIDI TAKOĐER 3B.

a.         Peći koje imaju sve od navedenih karakteristika:

1.         Koje mogu raditi na više od 1123 K (850°C);

2.         Induktivne svitke promjera 600 mm ili manje; i

3.         Predviđene za uzlaznu snagu od 5 kW ili više;

b.         Dovod energije, određene izlazne snage od 5 kW ili više, posebno projektiran za peći navedene u 2B226.a.

            POZOR: 2B226.a. ne odnosi se na peći predviđene za preradu poluvodičkih pločica.

2B227 Metalurške peći za taljenje i lijevanje na vakuum ili drugu kontroliranu atmosferu i s njima povezana oprema kako slijedi:

a.         Peći za lučno pretaljivanje i lijevanje koje imaju obje od navedenih karakteristika:

1.         Kapacitet potrošnih elektroda između 1000 cm3 i 20000 cm3, i

2.         Sposobnost da rade pri temperaturama taljenja iznad 1973 K (1700°C);

b.         Peći za taljenje sa elektronskim snopom i peći za atomizaciju plazme i taljenje, koje imaju obje od navedenih karakteristika:

1.         Snagu od 50 kW ili veću; i

2.         Da mogu raditi pri temperaturama taljenja iznad 1473 K (1200°C).

c.         Sustave za upravljanje računalom i praćenje posebno podešene za bilo koju od peći navedenih u 2B227.a. ili b.

2B228 Opremu za izradu rotora ili sklopa, opremu za ispravljanje rotora, škripce i uloške za prešanje koji tvore mijeh, kako slijedi:

a.         Opremu za sklop rotora za sastavljanje dijelova cijevi rotora plinske centrifuge, prigušivača, i krajnjih poklopaca;

            Napomena: 2B228.a. uključuje precizne škripce, pritezne uređaje i strojeve za stezno nasađivanje.

b.         Opremu za ispravljanje rotora za poravnavanje dijelova cijevi rotora plinske centrifuge sa zajedničkom osi;

            Tehnička napomena:

            U 2B228.b. takva se oprema normalno sastoji od sondi za mjerenje točnosti koje su povezane s računalom koje naknadno provjerava rad, na primjer, pneumatskih klipova koji se koriste za poravnavanje dijelova cijevi rotora.

c.         Škripci i ulošci za prešanje za oblikovanje mjehova za proizvodnju mjehova s jednostrukom konvolucijom.

            Tehnička napomena:

            U 2B228.c. mjehovi imaju sve od navedenih karakteristika:

            1. Unutarnji promjer između 75 mm i 400 mm;

            2. Dužina jednaka ili veća od 12,7 mm;

            3. Dubina jedne konvolucije veća od 2 mm; i

            4. Izrađeni od slitina aluminija visoke čvrstoće, legirani čelik ili »vlaknastih ili filamentnih materijala« visoke čvrstoće.

2B230 »Pretvornici tlaka« koji mogu mjeriti apsolutni tlak u svakoj točki u rasponu od 0 do 13 kPa i koji imaju obje od navedenih karakteristika:

a.         Elemente osjetljive na promjene tlaka izrađene od ili zaštićene aluminijem, slitinom aluminija, niklom ili slitinom nikla s više od 60% nikla po težini; i

b.         Imaju bilo koju od sljedećih karakteristika:

1.         Punu skalu od manje od 13 kPa i »točnost« od bolje od ± 1% pune skale; ili

2.         Punu skalu od 13 kPa ili više i »točnost« od bolje od ± 130 Pa.

            Tehnička napomena:

            Za potrebe 2B230, »točnost« uključuje nelinearnost, histerezu i ponovljivost okolne temperature.

2B231 Vakuum pumpe koje imaju sve od navedenih karakteristika:

a.         Ulaznu veličinu grla jednaku ili veću od 380 mm;

b.         Brzinu pumpanja jednaku ili veću od 15 m3/s; i

c.         Da mogu proizvoditi granični vakuum bolje od 13 mPa.

            Tehničke napomene:

            1. Brzina pumpanja utvrđuje se na točki mjerenja plinom dušika ili zrakom.

            2. Granični vakuum se utvrđuje na izlazu pumpe sa zatvorenim izlazom pumpe.

2B232 Višefazni topovi na svjetlosni plin ili drugi sustavi topova s velikom brzinom (na zavojnicu, elektromagnetske i elektrotermalne vrste, i ostali napredni sustavi) koji mogu ubrzavati projektile do 2 km/s ili više.

2D       Softver

2D201 »Softver« posebno namijenjen za »korištenje« opreme navedene u 2B204, 2B206, 2B207, 2B209, 2B219 ili 2B227.

2D202 »Softver« posebno namijenjen ili modificiran za »razvoj«, »proizvodnju« ili »korištenje« opreme navedene u 2B201.

2E       Tehnologija

2E201  »Tehnologija« prema Napomeni o tehnologiji općenito za »korištenje« opreme ili »softvera« navedene u 2A225, 2A226, 2B001, 2B006, 2B007.b., 2B007.c., 2B008, 2B009, 2B201, 2B204, 2B206, 2B207, 2B209, 2B225 do 2B232, 2D201 ili 2D202.

KATEGORIJA 3

ELEKTRONIKA

3A       Sustavi, oprema i komponente

3A201 Elektroničke komponente, osim onih navedenih u 3A001, kako slijedi;

a.         Kondenzatore koji imaju bilo koju skupinu od navedenih karakteristika:

1.         a. Nazivni napon veći od 1,4 kV;

            b. Skladištenje energije veće od 10 J;

            c. Kapacitivnost veću od 0,5 µF; i

            d. Induktivnost serije manju od 50 nH; ili

2.         a. Nazivni napon veći od 750 V;

            b. Kapacitivnost veću od 0,25 µF; i

            c. Induktivnost serije manju od 10 nH;

b.         Supervodljive solenoidne elektromagnete koje imaju sve od navedenih karakteristika:

1.         Koji mogu stvarati magnetno polje veće od 2 T;

2.         Odnos dužine i unutarnjeg promjera veći od 2;

3.         Unutarnji promjer veći od 300 mm; i

4.         Jednolikost magnetnog polja bolju od 1% kroz središnjih 50% unutarnjeg volumena;

            Napomena: 3A201.b. ne odnosi se na magnete posebno projektirane za i izvožene »kao dio« medicinskih sustava za nuklearnu magnetnu rezonancu (NMR). Izraz »kao dio« ne znači nužno fizički dio iste pošiljke; dozvoljene su odvojene pošiljke iz različitih izvora, pod uvjetom da njihove izvozne dozvole jasno navode da se pošiljke šalju »kao dio« sustava za slikanje.

c.         Generatori treptavih X-zraka ili impulsni akceleratori elektrona koji imaju bilo koju od navedenih skupina karakteristika:

1.         a. Vršnu energiju elektrona akceleratora od 500 keV ili više ali manje od 25 MeV; i

            b. „Faktor kakvoće“ (K) od 0,25 ili veći; ili

2.         a. Vršnu energiju elektrona akceleratora od 25 MeV ili veću; i

            b. „Vršnu snagu“ veću od 50 MW.

            Napomena: 3A201.c. ne odnosi se na akceleratore koji su sastavni dijelovi uređaja namijenjenih za svrhe koje nisu zračenje elektronskog snopa ili X-zraka (elektronska mikroskopija, na primjer) niti one namijenjene medicinskim potrebama:

            Tehničke napomene:

            1. „Faktor kakvoće“ K je definiran kao:

            K = 1,7 × 103V2, 65Q

            V je vršna energija elektrona u milijunima elektron volti.

            Ako je trajanje impulsa snopa akceleratora manje od ili jednako 1 µs, tad je Q ukupni ubrzani naboj u kulonima. Ako je trajanje impulsa snopa akceleratora veće od 1 µs, tad je Q najveći ubrzani naboj u 1 µs.

            Q je jednak integralu od i u odnosu na t, kroz manje od 1 µs ili vrijeme trajanja impulsa snopa (Q = ŠintĆ itd.), gdje je i struja snopa u amperima a t je vrijeme u sekundama.

            2. „Vršna snaga“ = (vršni potencijal u voltima) × (vršna struja snopa u amperima).

            3. Kod strojeva koji se temelje na šupljinama s ubrzanim mikrovalovima, vrijeme trajanja impulsa snopa je manje od 1 µs ili trajanja paketa usnopljenih zraka koji proizlazi iz jednog impulsa mikrovalnog modulatora.

            4. Kod strojeva koji se temelje na šupljinama s ubrzanim mikrovalovima, vršna struja snopa je prosječna struja u vremenu trajanja paketa usnopljenih zraka.

3A225 Pretvarači ili generatori frekvencija, osim onih navedenih u 0B001.b.13., koji imaju sve od navedenih karakteristika:

a.         Višefazni izlaz koji može osigurati snagu od 40 W ili veću;

b.         Da mogu raditi u rasponu frekvencija između 600 i 2000 Hz;

c.         Ukupne harmoničkog izobličenja boljeg (manjeg) od 10%; i

d.         Upravljanjem frekvencijom boljem (manjem) od 0,1%.

            Tehnička napomena:

            Pretvarači frekvencija u 3A225 također su poznati kao pretvarači ili invertori.

3A226 Izvori istosmjerne struje velike snage, osim onih navedenih u 0B001.j.6., koji imaju obje od navedenih karakteristika:

a.         Da mogu stalno proizvoditi, kroz razdoblje od 8 sati, 100 V ili više s izlazom struje od 500 A ili većim; i

b.         Stabilnošću struje ili napona boljom od 0,1% kroz razdoblje od 8 sati.

3A227 Izvori istosmjerne struje velike snage, osim onih navedenih u 0B001.j.5., koji imaju obje od navedenih karakteristika:

a.         Da mogu stalno proizvoditi, kroz razdoblje od 8 sati, 20 kV ili više s izlazom struje od 1A ili većim; i

b.         Stabilnošću struje ili napona boljom od 0,1% kroz razdoblje od 8 sati.

3A228 Sklopni uređaji, kako slijedi:

a.         Cijevi s hladnom katodom, bilo da su ispunjene plinom ili ne, koje rade slično kao međuprostor između iskri, koje imaju sve od navedenih karakteristika:

1.         Sadrže tri ili više elektroda;

2.         Vršni nazivni napon anode od 2,5 kV ili više;

3.         Vršna nazivna struja anode 100 A ili više; i

4.         Vrijeme zadrške anode od 10 µs ili manje;

            Napomena: 3A228 uključuje cijevi na kritron i vakuum cijevi na spritron.

b.         Međuprostori između iskri na okidanje koji imaju obje od navedenih karakteristika:

1.         Vrijeme zadrške anode od 15 µs ili manje; i

2.         Svrstana za vršnu struju od 500 A ili više;

c.         Moduli ili sklopovi s funkcijom brzog preklapanja koji imaju sve od navedenih karakteristika:

1.         Vršni nazivni napon anode veći od 2 kV;

2.         Vršna nazivna struja anode od 500 A ili više; i

3.         Vrijeme uključivanja od 1 µs ili manje.

3A229 Skupovi za paljenje i njima jednaki impulsni generatori jake struje kako slijedi:

            POZOR: VIDI TAKOĐER KONTROLU ROBE ZA VOJNU UPORABU.

a.         Skupovi za paljenje detonatora eksploziva namijenjeni pokretanju višestrukih upravljanih detonatora navedenih u 3A232;

b.         Modularni generatori električnog impulsa (impulsni generatori) koji imaju sve od navedenih karakteristika:

1.         Namijenjeni za uporabu kao prijenosni, mobilni ili u nepovoljnim uvjetima;

2.         Zatvoreni u oklopu nepropusnom na prašinu;

3.         Koji mogu isporučiti energiju za manje od 15 µs;

4.         Koji imaju izlaz veći od 100 A;

5.         Čije je »vrijeme porasta« manje od 10 µs u punjenjima manjim od 40 oma;

6.         Nijedna dimenzija nije veća od 254 mm;

7.         Težina manja od 25 kg; i

8.         Navedeni za uporabu u širem rasponu temperatura od 223 K (- 50°C) do 373 K (100°C) ili navedeni kao pogodni za primjenu u aviokozmičke svrhe.

            Napomena: 3A229.b. uključuje pogone za bljeskalice na ksenon.

            Tehnička napomena:

            U 3A229.b.5. »vrijeme porasta« je definirano kao vremenski interval od 10% do 90% amplitude struje kad pogoni otporno punjenje.

3A230 Impulsni generatori visoke brzine koji imaju obje od navedenih karakteristika:

a.         Izlazni napon veći od 6 V u otporno punjenje manje od 55 oma, i

b.         »Vrijeme prijelaza impulsa« manje od 500 ps.

            Tehnička napomena: U 3A230, »vrijeme prijelaza impulsa« je definirano kao vremenski interval između 10% i 90% amplitude napona.

3A231 Sustavi za generiranje neutrona, uključujući cijevi, koji imaju obje od navedenih karakteristika:

a.         Namijenjeni za rad bez vanjskog sustava vakuuma; i

b.         Da koriste elektrostatsku akceleraciju kako bi potaknuli nuklearnu reakciju tricija-deuterija.

3A232 Detonatori i Sustavi za višestruko pokretanje, kako slijedi:

            POZOR: VIDI TAKOĐER KONTROLU ROBE VOJNE NAMJENE.

a.         Detonatori eksploziva na električni pogon, kako slijedi:

1.         Eksplozivni most (EB);

2.         Eksplozivna mosna žica (EBW);

3.         Okidač;

4.         Pokretači eksplozivne folije (EFI);

b.         Razmještaj jednostrukih ili višestrukih detonatora namijenjen gotovo istovremenom pokretanju eksplozivne površine više od 5000 mm2 jednim signalom za paljenje s vremenom pokretanja koje se širi preko površine u manje od 2,5 µs.

            Napomena: 3A232 ne odnosi se na detonatore koji koriste samo primarne eksplozive, kao što je olovni azid.

            Tehnička napomena:

            U 3A232 zanimljivi su detonatori koji svi koriste mali električni vodič (most, mosna žica ili folija) koji se eksplozivno isparava kad kroz njega prođe brzi električni impuls visokog napona. Kod vrste bez udarne pločice, eksplozivni vodič započinje kemijsku detonaciju dolazeći u dodir visokoeksplozivnim materijalom kao što je PETN (Pentaeritritoltetranitrat). Kod detonatora s udarnom pločicom, eksplozivno isparavanje električnog vodiča pokreće krilce ili pločicu preko međuprostora i udarac pločice na eksploziv započinje kemijsku detonaciju. U nekim uređajima pločicu pokreće magnetna sila. Izraz detonator eksplozivne folije može se odnositi ili na EB ili na detonator tipa s pločicom. Također riječ pokretač se ponekad koristi umjesto riječi detonator.

3A233 Maseni spektrometri, osim onih navedenih u 0B002.g., koji mogu mjeriti ione od 230 jedinica atomske mase ili više i koji imaju razlučivost bolju od 2 dijela u 230, kako slijedi, i njihove izvore iona:

a.         Induktivno vezani maseni spektrometri plazme (ICP/MS);

b.         Maseni spektrometri s tinjavim izbojem (GDMS);

c.         Maseni spektrometri s termičkom ionizacijom (TIMS);

d.         Maseni spektrometri s bombardiranjem elektrona s komorom izvora izrađenom od, presvučenom sa ili obloženom s materijalima otpornim na UF6;

e.         Maseni spektrometri s molekularnim snopom koji imaju bilo koju od navedenih karakteristika:

1.         Komoru izvora izrađenu od, presvučenu ili obloženu s nehrđajućim čelikom ili molibdenom i opremljenu hladnim odvajačem koji može hladiti do 193 K (– 80°C) ili manje; ili

2.         Komoru izvora izrađenu od, presvučenu ili obloženu materijalima otpornim na UF6;

f.          Masene spektrometre opremljene izvorom za mikrofluorinaciju iona namijenjene za aktinide ili fluoride aktinida.

3E       Tehnologija

3E201  »Tehnologija« prema Napomeni o tehnologiji općenito za »korištenje« opreme navedene u 3A001.e.2., 3A001.e.3., 3A201, 3A225 do 3A233.

KATEGORIJA 6

SENZORI I LASERI

6A       Sustavi, oprema i komponente

6A202 Fotomultiplikacijske cijevi koje imaju obje sljedeće osobine:

a.         Područje fotokatode veće od 20 cm2; i

b.         Trajanje uspona impulsa anode kraće od 1 ns.

6A203 Kamere i komponente, osim onih koje su navedene u 6A003, kako slijedi:

a.         Kamere s mehaničkom rotacijom zrcala, kako slijedi, i za to posebno izrađene komponente:

1.         Kamere koje snimaju u okvirima s brzinama snimanja većim od 225000 okvira u sekundi;

2.         Kamere koje daju prugastu sliku s brzinama zapisa većim od 0,5 mm u mikrosekundi;

            Napomena: U 6A203.a. komponente takvih kamera uključuju njihove sinkronizacijske elektroničke jedinice i rotorske sklopove koji se sastoje od turbina, zrcala i ležaja.

b.         Elektroničke kamere koje daju prugastu sliku, elektroničke kamere koje snimaju u okvirima, cijevi i uređaji, kako slijedi:

1.         Elektroničke kamere koje daju prugastu sliku s mogućnošću vremena rezolucije od 50 ns ili manje;

2.         Prugaste cijevi za kamere navedene u 6A203.b.1.;

3.         Elektroničke (ili elektronički zatvarane) kamere koje snimaju u okvirima s mogućnošću vremena ekspozicije od 50 ns ili manje;

4.         Okvirne cijevi i poluvodički uređaji za stvaranje slika za korištenje s kamerama navedenim u 6A203.b.3., kako slijedi:

a.         Cijevi za pojačavanje slike fokusirane na blizinu s fotokatodom deponiranom na transparentnom vodičkom ovoju radi smanjenja otpora fotokatodne ploče;

b.         Ulaz videcon cijevi sa silicijem dopiranom metom (SIT) cijevi, gdje brzi sustav omogućuje zaprečivanje dolaska fotoelektrona iz fotokatode prije nego se sudare sa SIT pločom;

c.         Kerr ili Pockels elektro-optičko zatvaranje ćelije;

d.         Druge okvirne cijevi i poluvodički uređaji za stvaranje slika koji imaju vrijeme zatvaranje brzih slika kraće od 50 ns, posebno izrađeni za kamere navedene u 6A203.b.3.;

c.         TV kamere ojačane za zračenje, ili leće za njih, posebno izrađene ili izmjerene kao ojačane za zračenje da izdrže ukupnu dozu zračenja veću od 50 × 103 Gy (silicij) (5 × 106 rad (silicij)) bez slabljenja rada.

            Tehnička napomena:

            Termin Gy (silicij) odnosi se na energiju u džulima po kilogramu, koju apsorbira nezaštićeni uzorak silicija pri izloženosti ionizirajućem zračenju.

6A205 »Laseri«, »laserska« pojačala i oscilatori, osim onih koji su navedeni u 0B001.g.5., 0B001.h.6. i 6A005; kako slijedi:

a.         Argon ionski »laseri« koji imaju obje sljedeće osobine:

1.         Rad na valnim duljinama između 400 nm i 515 nm; i

2.         Prosječna izlazna snaga veća od 40 W;

b.         Podesni impulsni oscilatori lasera u boji, jednog moda, koji imaju sve navedene osobine:

1.         Rad na valnim duljinama između 300 nm i 800 nm;

2.         Prosječna izlazna snaga veća od 1 W;

3.         Omjer ponavljanja veći od 1 kHz; i

4.         Širina impulsa manja od 100 ns;

c.         Podesna impulsna pojačala i oscilatori lasera u boji, koji imaju sve navedene osobine:

1.         Rad na valnim duljinama između 300 nm i 800 nm;

2.         Prosječna izlazna snaga veća od 30 W;

3.         Omjer ponavljanja veći od 1 kHz; i

4.         Širina impulsa manja od 100 ns;

            Napomena: 6A205.c. ne kontrolira oscilatore jednoga načina rada (moda);

d.         Impulsni »laseri« s uključnim dioksidom koji imaju sve navedene osobine:

1.         Rad na valnim duljinama između 9000 nm i 11000 nm;

2.         Brzina ponavljanja veća od 250 Hz;

3.         Prosječna izlazna snaga veća od 500 W; i

4.         Širina impulsa manja od 200 ns;

e.         Para-vodik Raman uređaji za premještanje izrađeni za rad pri izlaznoj valnoj duljini od 16 mikrometara i pri omjeru ponavljanja većem od 250 Hz;

f.          Impulsno-pobudni »laseri« s Q-sklopkom s neodimijem (koji nije staklo), koji imaju sve navedene osobine:

1.         Izlazna valna duljina preko 1000 nm ali ne preko 1100 nm;

2.         Trajanje impulsa jednako ili dulje od 1 ns; i

3.         Izlaz s višestrukim poprečnim rasprostiranjem koji ima prosječnu snagu preko 50 W.

6A225 Interferometri brzine za mjerenje brzina preko 1 km/s u vremenskim intervalima kraćim od 10 mikrosekundi.

            Napomena: 6A225 Uključuje interferometre brzine kao što su VISAR (sustavi interferometara brzine za bilo koji reflektor) i DLI (Doppler laserski interferometri).

6A226 Senzori tlaka, kako slijedi:

a.         Manganinski mjerači za tlakove veće od 10 GPa;

b.         Kvarcni tlačni pretvarači za tlakove veće od 10 GPa.

6E       Tehnologija

6E201  »Tehnologija« u skladu s Općom tehnološkom napomenom za »korištenje« opreme navedene u 6A003, 6A005.a.1.c., 6A005.a.2.a., 6A005.c.1.b., 6A005.c.2.c.2., 6A005.c.2.d.2.b., 6A202, 6A203, 6A205, 6A225 ili 6A226.

PRILOG IV.

 

 

 

 

 

IZGLED ZNAČKE INSPEKTORA

Prednja strana

Poleđina

 

 

 

 

 

 

 

 

IZGLED PREDNJE STRANICE I POLEĐINE ISKAZNICEINSPEKTORA

DZNS-NM-01

NAJAVA NAMJERE IZVOZA/UVOZA ROBA

 

Korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme izvještava da je podnio zahtjev za izdavanje dozvole u skladu s člankom 4. Uredbe o određivanju robe koja se izvozi i uvozi na temelju dozvola (NN br. 67/2003).

Izvoz 

  

Uvoz

   

Nuklearni materijal 

     

Posebna oprema      

 

1.                                                                                2.        

(Naziv i sjedište korisnika nuklearnog materijala           (Matični broj)

ili posebne opreme)

3.                                                       

(Naziv nuklearnog materijala/opreme ) (Količina)         (Vrijednost)

4.        

(Kemijska i fizikalna svojstva; radioaktivnost/vrsta i specifična aktivnost)

5.                                             6.        

(Tarifni broj i tarifna oznaka)    (Jedinična cijena robe)

7.                                                                    8 .       

(Zemlja u koju se izvozi/iz koje se uvozi)          (Rok izvoza/uvoza)

9.        

(Izjava o namjeni robe i krajnjem korisniku)

10.      

(Ime odgovorne osobe, funkcija, broj telefona, broj faksa, e-mail adresa, web stranica)

                       

            M.P.    (potpis)

Popunjava nadležno tijelo državne uprave Zahtjev podnesen: Klasa:                   Ur. broj:                                               Datum: Zatražena suglasnost od DZNS:                                            Datum: Suglasnost izdana:                                               Datum:                     Napomena:                                               Dozvola izdana od nadležnog tijela državne uprave: Klasa:         Ur. broj:                                               Datum: Napomena:

 

Datum: _______________

DZNS-NM-02

PRIJAVA IZVOZA/UVOZA ROBA

Korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme prijavljuje da je izvezao / uvezao nuklearni materijal i/ili posebnu opremu.

Dozvola izdana od:      

Izvoz   ¨

Uvoz   ¨

Nuklearni materijal      ¨

Posebna oprema     ¨

1.                                                                                2.        

(Naziv i sjedište korisnika nuklearnog materijala           (Matični broj)ili posebne opreme)

3.                                                                    4.        

(Naziv nuklearnog materijala/opreme)  (Proizvođač)

5.        

(Identifikacijski broj/serijski broj)

6.                                                        7.        

(Kemijska i fizikalna svojstva;  (Broj komada i količina)radioakt/vrsta i spec.akt.)

8.                                                                    9.        

(Zemlja u koju se izvezl /iz koje se uvezlo)       (Datum izvoza / uvoza)

10.      

(Naziv i sjedište krajnjeg korisnika)

11.      

(Ime odgovorne osobe, funkcija, broj telefona, broj faksa, e-mail adresa, web stranica)

12.      

(Mjesto i vrijeme za pregled nuklearnog materijala/opreme)

13.      

(Mjesto i vrijeme za pregled dokumentacije)

14.      

(Napomena)

 

                       

            M.P.    (potpis)

Datum: _______________

 

DZNS-NM-03

PRIJAVA PRIJEVOZA NUKLEARNOG MATERIJALA

Korisnik nuklearnog materijala izvještava da je podnio zahtjev za izdavanje dozvole za prijevoz nuklearnog materijala.

1.                                                                                2.        

(Naziv i sjedište pošiljatelja)                                         (Matični broj)

                                  

(Naziv i sjedište primatelja/konačno odredište) (Matični broj)

                                  

(Naziv i sjedište prijevoznika)                           (Matični broj)

3.                                                       

(Naziv nuklearnog materijala)   (Količina)         (Proizvođač)

4.        

(Kemijska i fizikalna svojstva; radioaktivnost/vrsta i specifična aktivnost)

5.                                                        6.        

(Klasifikacija nuklearnog mateijala)      (Težinski udio %)

7.                                                                    8 .       

(Zemlja u koju se izvozi/iz koje se uvozi)          (Rok izvoza/uvoza)

9.        

(Izjava o namjeni robe i krajnjem korisniku)

10.      

(Podaci o fizičkoj zaštiti)

11.      

(Osiguranje ili financijsko jamstvo za pokriće odgovornosti za nuklearnu štetu)

12.      

(Ime odgovorne osobe, funkcija, broj telefona, broj faksa, e-mail adresa, web stranica)

                       

            M.P.    (potpis)

Popunjava nadležno tijelo državne uprave Zahtjev podnesen: Klasa:                   Ur. broj:                                               Datum: Zatražena suglasnost od DZNS:                                            Datum: Suglasnost izdana:                                               Datum:                     Napomena:                                               Dozvola izdana od nadležnog tijela državne uprave: Klasa:         Ur. broj:                                               Datum: Napomena:

 

Datum: _______________

 

DZNS-NM-04

NAJAVA DJELATNOSTI IZRADE POSEBNE OPREME I NENUKLEARNOG MATERIJALA

Korisnik posebne opreme najavljuje djelatnosti izrade posebne opreme i/ili nenuklearnog materijala.

1.                                                                                2.        

(Naziv i sjedište  korisnika posebne opreme)   (Matični broj)

3.        

(Naziv djelatnosti)

4.        

(Opis opsega djelatnosti)

           

5.                                                                                6.        

(Materijal)                                                                   (Broj komada i količina/god)

7.        

(Ime odgovorne osobe, funkcija, broj telefona, broj faksa, e-mail adresa, web stranica)

8.        

(Mjesto i vrijeme za pregled proizvodnje od nadležnog tijela državne uprave)

9.        

(Mjesto i vrijeme za pregled dokumentacije)

10.      

(Napomena: Proizvodnja komponente i/ili dijelova na nekoliko lokacija / Sustav fizičke zaštite / Sustav upravljanja kvalitetom certificiran prema ISO 9001 i/ili ISO 14001 i sl.)

           

 

                       

            M.P.    (potpis)

Datum: _______________

 

DZNS-NM-05

IZVJEŠTAJ O MATERIJALNOJ BILANCI NUKLEARNOG MATERIJALA U ZMB KORISNIKA

Korisnik nuklearnog materijala izvješćuje o materijalnoj bilanci nuklearnog materijala u utvrđenoj zoni materijalne bilance (ZMB).

1.                                                                                2.        

(Naziv i sjedište  korisnika posebne opreme)   (Matični broj)

3.                                                                                4.        

(Identifikacijska oznaka nuklearnog materijala) (Šarža)

5.        

(Početni fizički inventar u ZMB na dan)

6.        

(Inventarske promjene i datum promjene)

7.        

(Naziv otpremne ZMB i prijemne ZMB; razlike između pošiljatelja i primatelja)

8.        

(Zaključni knjigovodstveni inventar; Prilagođeni knjigovodstveni inventar; Zaključni fizički inventar)

9.        

(Ime odgovorne osobe, funkcija, broj telefona, broj faksa, e-mail adresa, web stranica)

10.      

(Mjesto i vrijeme za pregled fizičkog inventara)

11.      

(Mjesto i vrijeme za pregled knjigovodstvenog inventara)

12.      

(Napomena: Program fizičke inventure nuklearnog materijala / Sustav fizičke zaštite / Sustav upravljanja kvalitetom certificiran prema ISO 9001 i/ili ISO 14001 i sl.)

           

 

                       

            M.P.    (potpis)

Datum: _______________