ISPITNI PROGRAM S NASTAVNIM PLANOM
ZA TURISTIČKE VODIČE


OPĆI DIO

1. POLITIČKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE

(5 nastavnih sati)

1. USPOSTAVA NEZAVISNE I SUVERENE REPUBLIKE HRVATSKE

Uspostava demokratske vlasti u Hrvatskoj (prvi demokratski izbori, pobjeda HDZ-a, saziv prvog višestranačkog Hrvatskog sabora)

Donošenje hrvatskog Ustava od 22. prosinca 1990.

Referendum o suverenosti i samostalnosti, objava nezavisnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. i odluka Sabora od 8. listopada 1991.

Agresija na Hrvatsku i domovinski rat 1991.-1992. god.

2. TEMELJNE VRIJEDNOSTI I NAČELA HRVATSKOG USTAVA

Ljudska prava, socijalna pravda, nepovredivost vlasništva, vladavina prava, višestranački sustav, ustavnost i zakonitost, načelo diobe vlasti, lokalna samouprava.

3. USTROJSTVO VLASTI DRŽAVE HRVATSKE

Hrvatski sabor (Zastupnički dom, Županijski dom - način njihova izbora, djelokrug)

Predsjednik Republike Hrvatske (izbor, prava i dužnosti)

Vlada Republike Hrvatske (imenovanje, odgovornost, struktura, ovlasti)

Sudbena vlast (samostalnost i neovisnost, Državno sudbeno vijeće, vrste sudova)

4. HRVATSKE POLITIČKE STRANKE I STRANAČKI SUSTAV

2. GOSPODARSKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE

(5 nastavnih sati)

1. EKONOMSKE POSLJEDICE OSAMOSTALJENJA REPUBLIKE HRVATSKE

Dezintegracija ekonomskog prostora bivše Jugoslavije

Gubitak tržišta bivših socijalističkih zemalja

Domovinski rat

2. NAPUŠTANJE SOCIJALISTIČKOG PRIVREDNOG SUSTAVA I PRIJELAZ U PODUZETNIČKO TRŽIŠNO GOSPODARSTVO

Uvođenje tržišnih odnosa

Privatizacija i denacionalizacija

Reforma pravnog sustava

3. STABILIZACIJA GOSPODARSTVA

Specifičnosti stabilizacije u Republici Hrvatskoj

Obilježja stabilizacijskog plana iz 1992.

Stabilizacijski plan iz 1993. i njegovi rezultati

4. AKTIVIRANJE GOSPODARSKOG RAZVITKA

Poratna obnova

Restrukturiranje privrede

Normalizacija poslovanja (nelikvidnosti i nezaposlenosti)

5. EKONOMSKA ORIJENTACIJA REPUBLIKE HRVATSKE

Osnosi s Europskom Unijom

Odnosi sa zemljama centralne i istočne Europe

Odnosi s mediteranskim zemljama i zemljama u razvitku

Odnosi s balkanskim zemljama.

3. OSNOVE TURIZMA I UVOD U TURISTIČKO POSLOVANJE

(5 nastavnih sati)

1. OSNOVNI POJMOVI U TURIZMU

Turist i turizam; turističko putovanje

Vrste turizma

Važnost i složenost turizma

Glavna obilježja turizma

Postanak i životni put turističkoga odredišta - destinacije

Osnovni činitelji razvoja turističke destinacije

Razvitak turizma

Suvremeni turizam

2. OBILJEŽJA TURISTIČKE POTRAŽNJE

Poticaji i ograničenja turističke potražnje

Turističke potrebe i proces donošenja odluka o turističkom putovanju

Turistički motivi, aktivnosti i oblici turizma

3. ČINITELJI NUŽNI ZA RAZVOJ TURIZMA

Prijevoz

Turističke atrakcije

Smještaj i prehrana

Turističko posredovanje

4. UČINCI TURIZMA

Utjecaj turizma na gospodarski razvitak

Djelovanje razvitka turizma na prirodnu okolinu

Djelovanje razvitka turizma na društvo i kulturu

5. ORGANIZACIJA I PLANIRANJE U TURIZMU

Turistički sustav i organizacija

Planiranje turističkoga razvitka

Marketing u turizmu

6. TURISTIČKO POSLOVANJE

Poslovanje ugostitelja

Poslovanje putničkih agencija

Nacionalne i međunarodne turističke udruge.

4. OSNOVE TURISTIČKOG ZAKONODAVSTVA

(5 nastavnih sati)

1. DRŽAVNA UPRAVA U PODRUČJU TURIZMA

2. SUSTAV TURISTIČKIH ZAJEDNICA

3. BORAVIŠNE PRISTOJBE I ČLANARINE

4. UGOSTITELJSKA DJELATNOST

- Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti

- Podzakonski akti za provedbu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

- Posebne uzance u ugostiteljstvu

5. TURISTIČKA DJELATNOST

Zakon o turističkoj djelatnosti

- pojam turističke djelatnosti, tko sve može obavljati turističku djelatnost

- putničke agencije (usluge putničke agencije, vrste putničkih agencija, poslovnice, voditelj poslovnice)

- turistički vodiči (pojam turističkog vodiča, odobrenje za pružanje usluga turističkog vodiča, obveze pri pružanju usluga turističkog vodiča, obveze putničkih agencija pri angažiranju turističkog vodiča, prestanak važenja odobrenja za pružanje usluga turističkog vodiča)

- turistički pratitelji (tko može biti turistički pratitelj, obveze turističkog pratitelja, obveze putničkih agencija pri angažiranju turističkog pratitelja)

- turistički animatori (pojam turističkog animatora, razlikovanje turističkog vodiča, turističkog pratitelja i turističkog animatora)

- turistički zastupnici (pojam turističkog zastupnika, tko može biti turistički zastupnik, ovlaštenja i poslovi turističkih zastupnika)

- podzakonski akti za provedbu Zakona o turističkoj djelatnosti

Zakon o obveznim odnosima - ugovori u turizmu

- ugovor o organiziranju putovanja

- posrednički ugovor o putovanju

- ugovor o alotmanu.

5. HRVATSKA POVIJEST

(10 nastavnih sati)

1. PODRUČJE HRVATSKE U PREDHISTORIJI I STAROM VIJEKU

Glavna predhistorijska nalazišta u našoj zemlji: predslavensko stanovništvo (Kelti, Iliri, Tračani); Grčka kolonizacija naše zemlje pod rimskom vlašću.

Dolazak Hrvata na Balkanski poluotok, odnos prema Francima i Bizantu; Primanje kršćanstva;

2. OSNUTAK HRVATSKE DRŽAVE

Hrvatska država za narodnih vladara, osnovna obilježja gospodarskog, društvenog i političkog razvitka.

Ulazak Hrvatske u državno-pravnu zajednicu s Mađarima;

3. PROVALA TURAKA I UGOVORNI ULAZAK HRVATA U HABSBURŠKU MONARHIJU

Osnutak, razvitak i značajke vojne granice; Hrvatske zemlje pod mletačkom i turskom vlašću; Otpor bečkom centralizmu, Zrinsko-Frankopanska urota;

Apsolutizam Marije - Terezije i Josipa II;

4. HRVATI U 19. STOLJEĆU

Napoleonove Ilirske provincije; Hrvatski narodni preporod; 1848. u Hrvatskoj (sazivanje I. građanskog sabora i njegove odluke, položaj bana i banskog vijeća, otpor prema Mađarima). Bachov apsolutizam, uvođenje općeg građanskog zakonika u Hrvatsku;

5. OBNOVA USTAVNOG ŽIVOTA I SABOR 1861.

Odluke i osnutak političkih stranaka; Austro-Ugarska i Hrvatsko-Ugarska nagodba; Hrvatska u nagodbenom razdoblju (Sabor, ban i banska vlada);

6. POLOŽAJ HRVATSKE TIJEKOM I. I II. SVJETSKOG RATA

Londonski ugovor iz 1915. godine, osnutak i politika Jugoslavenskog odbora. Formiranje Države Slovenaca, Hrvata i Srba i njezin ulazak u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Hrvatska politika između dva rata, borba za ponovnu uspostavu hrvatske državnosti. Osnutak banovine Hrvatske;

Hrvati tijekom II. svjetskog rata, Nezavisna država Hrvatska i osnutak Federalne Hrvatske u sastavu Demokratske Federativne Jugoslavije. Ustavni položaj Hrvatske u bivšoj Jugoslaviji.

6. TURISTIČKI ZEMLJOPIS HRVATSKE

(10 nastavnih sati)

1. OSNOVNI PODACI O HRVATSKOJ

Veličina, granice, geografski položaj, stanovništvo i ekonomska struktura stanovništva, nacionalni i vjerski sastav, političko uređenje.

2. OBILJEŽJA POVIJESNO-GOSPODARSKOG RAZVITKA I POLOŽAJ HRVATSKE U MEĐUNARODNOJ PODJELI RADA

3. OSNOVNA OBILJEŽJA MEĐUNARODNIH TURISTIČKIH KRETANJA

Obujam međunarodnog turističkog prometa i njegova prostorna distribucija, receptivni turistički prostori svijeta, emitivni turistički prostori svijeta, položaj Hrvatske.

4. TURIZAM HRVATSKE

Povijesni aspekt razvoja turizma u Hrvatskoj, prednosti turističko-geografskog i geoprometnog položaja Hrvatske, prirodni i antropogeni turistički resursi Hrvatske, turističke regije Hrvatske.

5. TURISTIČKA REGIONALIZACIJA PROSTORA HRVATSKE

Jadranska turistička regija

Gorsko-planinska turistička regija

Panonsko-peripanonska turistička regija.

Jadranska turistička regija

Sjeverno hrvatsko primorje:

Istra, Kvarnersko primorje, Vinodolsko primorje, Velebitsko podgorje-primorje, Kvarnerski otoci;

Južno hrvatsko primorje:

Sjeverna Dalmacija (Zadarska turistička regija - otoci, uže kopneno primorje, Kotari, Bukovica i južno Velebitsko podgorje, Šibenska turistička regija - otoci, uže kopneno primorje, Zagora)

Srednja Dalmacija (Trogirsko turističko područje, Kaštelanska rivijera, Split, Poljička rivijera, Makarska rivijera, Srednje dalmatinski otoci, Zagora - Sinjska, Imotska, Vrgoračka krajina)

Južna Dalmacija (Dubrovačko primorje, poluotok Pelješac, veći Južno dalmatinski otoci, Dubrovački arhipelag - Elafitski otoci, donjo-neretvanski kraj)

Gorsko-planinska turistička regija

Gorski kotar

Lika

Panonsko-peripanonska turistička regija

Središnja Hrvatska:

Zagreb

Hrvatsko zagorje

Varaždinska podravina i Međimurje

Bilogorska podravina

Lonjsko-ilovska zavala

Sisačka posavina

Banovina

Karlovačko pokuplje i Kordun

Istočna Hrvatska:

Osijek

Baranja

Vinkovačko-vukovarski kraj

Srijem

Slavonska podravina

Slavonska posavina

Požeška kotlina

7. KULTURNO-POVIJESNI SPOMENICI I DRUGE ZNAMENITOSTI HRVATSKE

(10 nastavnih sati)

1. OPĆE OSOBINE HRVATSKE KULTURNE BAŠTINE

Mediteranski kulturni krug i primorska Hrvatska; srednjoeuropski kulturni krug i kontinentalna Hrvatska; hrvatska kultura u europskom kontekstu.

2. UVODNI PREGLED KULTURNE BAŠTINE PO VRSTAMA SPOMENIKA KULTURE

- pojedine vrste nepokretnih i pokretnih spomenika kulture s naznakom osnovnih spomeničkih svojstava (što neku nekretninu ili pokretninu čini spomenikom kulture);

- urbane i ruralne povijesne cijeline - prepoznavanje kontinuiteta naselja u aktualnoj urbanoj matrici i širenju naselja (primjeri: Zadar, Split, Poreč, Dubrovnik, Zagreb, Osijek, Karlovac i dr.);

- integralne vrijednosti kulturne i prirodne baštine (primjeri: otoci Šipan, Mljet, Brijuni; Lonjsko Polje i dr.).

3. OSTALE VRSTE NEPOKRETNIH SPOMENIKA KULTURE

Kratki osvrt na oblikovne i konstruktivne karakteristike, kao i na izvorne funkcije ostalih vrsta nepokretnih spomenika kulture (u pojedinim primjerima, izvorne funkcije u odnosu na sadašnje namjene);

Pregledom obuhvatiti slijedeće vrste nepokretnih spomenika kulture:

- sakralni spomenici, s posebnim osvrtom na katedrale i samostanske cjeline,

- stambeni spomenici kulture, s posebnim osvrtom na značajne palače i dvorce,

- memorijalni spomenici kulture,

- fortifikacijski spomenici kulture,

- spomenici kulture javne namjene: upravne, reprezentativne, prometne i druge,

- industrijski spomenici kulture.

4. VRSTE POKRETNIH SPOMENIKA KULTURE S KRATKIM OSVRTOM NA NJIHOVE OBLIKOVNE I KONSTRUKTIVNE KARAKTERISTIKE

Vrednovanje pokretnih spomenika kulture u odnosu na značenje autora, stilska obilježja, odražavanje specifičnosti pojedine sredine i druge karakteristike. Prezentiranje pokretnih spomenika kulture:

a) u prostorima njihovog izvornog smještaja - inventari u crkvama, dvorcima, palačama i dr.;

b) u muzejima, galerijama i zbirkama, uz posebne napomene o vrstama muzejsko-galerijskih ustanova, zbirki ili kolekcija.

5. KULTURNA BAŠTINA PREDHISTORIJSKOG, ANTIČKOG I SREDNJOVJEKOVNOG RAZDOBLJA

Kulturna baština predhistorijskog, antičkog i srednjovjekovnog razdoblja (spomenici predhistorije, antike, romanike i gotike) na području Hrvatske. Najznačajniji primjeri nepokretne i pokretne baštine navedenih razdoblja s posebnim osvrtom na najznačajnije spomenike kulture starohrvatske kulturne baštine.

6. KULTURNA BAŠTINA RENESANSNOG I BAROKNOG STILSKOG RAZDOBLJA

Opće značajke stilskih razdoblja renesanse i baroka uz primjere koji na reprezentativan način predstavljaju pojedine vrste spomenika kulture tih razdoblja na području Hrvatske.

7. KULTURNA BAŠTINA XIX. I XX. STOLJEĆA

Opće značajke osnovnih stilskih pravaca uz primjere koji na reprezentativan način predstavljaju pojedine vrste spomenika kulture tih pravaca na području Republike Hrvatske.

8. OSNOVNE ZNAČAJKE ETNOGRAFSKE BAŠTINE

Materijalne i duhovne značajke etnografske baštine, uz pregled regionalnih specifičnosti tradicijskog graditeljstva, oblikovanja, korištenja upotrebnih predmeta, te folklora.

9. OSNOVNE ODREDBE ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE

Nacionalni parkovi i parkovi prirode, te zaštićene biljne i životinjske vrste u Hrvatskoj. Prirodoslovni muzeji i zbirke, zoološki vrtovi.

10. KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA NA PROSTORU HRVATSKE KAO DIO TURISTIČKE PONUDE

Opće karakteristike stanja kulturne i prirodne baštine, odnos sustava zaštite i prezentacije kulturne baštine. Promidžba kulturne baštine u funkciji promidžbe turizma. Prostori, institucije i manifestacije (kulturna baština kao odraz kulture života i nacionalnog identiteta).

8. KULTURA GOVORENJA I PISANJA

(10 nastavnih sati)

Ispit za provjeravanje kulture govorenja i pisanja kandidata koji se žele stručno osposobiti za turističke vodiče, sastoji se od dva dijela: pismenog i usmenog.

U pismenom dijelu ispita zadaje se tema iz hrvatskog kulturnog, znanstvenog ili političkog života. U pismenom radu kandidat treba prikazati da je savladao gramatičko-pravopisnu normu hrvatskog književnog jezika.

U usmenom dijelu ispita kandidat se može opredijeliti za interpretiranje jednog književnog, arhitektonsko-urbanističkog, kulturno-povijesnog ili likovnog sadržaja. Kandidat treba sažeto objasniti, protumačiti i interpretirati sadržaj za koji se opredijelio. Kandidat koji je odabrao interpretaciju književnog djela, može izabrati jedno od slijedećih ostvarenja:

1. August Šenoa: "Zlatarevo zlato"

2. Ante Kovačić: "U registraturi"

3. Ksaver Šandor Đalski: "Pod starim krovovima"

4. Eugen Kumičić: "Urota zrinsko-frankopanska"

5. Janko Leskovar: "Propali dvori"

6. Dinko Šimunović: "Alkar"

7. Josip Kozarac: "Mrtvi kapitali"

8. Vjenceslav Novak: "Posljednji Stipančići"

9. Antun Gustav Matoš: "Naši ljudi i krajevi"

10. Vladimir Nazor: "Veli Jože"

11. Miroslav Krleža: "Balade Petrice Kerempuha"

12. Ivo Vojnović: "Dubrovačka trilogija".

Kandidat mora pokazati da je pročitao i razumio književno djelo odnosno drugi sadržaj (arhitektonsko-urbanistički, kulturno-povijesni ili likovni) o kojem govori, a izraz mu mora biti gramatički, stilistički, akcentološki i leksički pravilan, odnosno u duhu ortoepske norme hrvatskog književnog jezika.

U usmenom dijelu ispita kandidat mora odgovarati i na pitanja iz: osnova hrvatskog jezika, osnova hrvatske književnosti, osnova jezičnoga izražavanja i osnova medijske kulture.

1. OSNOVE HRVATSKOG JEZIKA

Jezik i priopćavanje (komunikacija) - pismo - govorni i pisani jezik - pravopis (ortografija) i pravogovor (ortoepija) - naglasni sustav hrvatskoga književnog jezika - vrednote govornoga jezika - književni (standardni) jezik - pojam idioma - književni (standardni) jezik i dijalekti - glavne značajke kajkavskog i čakavskog dijalekta - pisanje stranih vlastitih imena, posebno osobnih i zemljopisnih - tekstovi i funkcionalni stilovi standardnog jezika (književnoumjetnički, razgovorni, publicistički, administrativni i znanstveni) - neologizmi, arhaizmi, dijalektalizmi, žargonizmi, poetizmi, profesionalizmi, tuđice, barbarizmi - povijest jezika: od prvih pisanih spomenika do 20. stoljeća - glavna jezikoslovna djela (gramatike, rječnici, savjetnici, periodika, enciklopedistika) - glavni jezikoslovci i jezikoslovne institucije - reprezentativni hrvatski pisani spomenici.

2. OSNOVE HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

Povijest književnosti - književnost i povijest hrvatskog naroda - književnost i druge umjetnosti - epohe i razdoblja, stilovi i pravci - klasična i moderna književnost - usmena i pismena književnost - književni časopisi i središta - nacionalni običaji i blagdani u književnosti - književni regionalizam: geografija hrvatske književnosti - hrvatski putopis - reprezentativni pisci i djela - nacionalne književne institucije i spomenici.

3. OSNOVE JEZIČNOGA IZRAŽAJA

Pisano i govorno izražavanje - pisanje kao komunikacija - govorenje, neutralno i stilski markirano - važnost vrednota govornog jezika (intonacija, intenzitet, stanka, rečenični tempo, mimika i geste) - tekst, način oblikovanja teksta, vrste teksta - opis, raščlamba (analiza), tumačenje (interpretacija), monolog, dijalog, prikaz, sažetak, upućivanje (instrukcija) - stručno nazivlje i profesionalizmi - komunikacijski tekstovi: vijesti, obavijesti, oglas, reklama, molba, zahvalnica, čestitka, pozivnica, sažalnica - oblikovanje tekstova za medije: novinski, radijski, televizijski - govor: visoki, srednji i jednostavni stil - retorika i retorička pravila - voditeljstvo.

4. OSNOVE MEDIJSKE KULTURE

Pojam, vrste i povijest medija - kazalište: vrste i povijest, nacionalne kazališne manifestacije - film: vrste i povijest, nacionalne filmske manifestacije i institucije - radio i televizija - publicistika i grafička industrija (knjiga, novine, časopis, strip, katalog, letak, plakat...; povijest knjige i tiskarstva; biblioteke i knjižnice: nacionalne, regionalne, gradske; priprema teksta za tisak - izložbe i sajmovi - informatika, bibliotekarstvo, arhivistika - mediji i konkurencija.

9. STRANI JEZIK

(ispit bez održavanja predhodne nastave)

Pri provjeravanju znanja iz stranog jezika, turistički vodič mora pokazati da je strani jezik svladao do te mjere da se njime potpuno samostalno služi u cilju:

a) komuniciranja s turistima na opće teme,

b) davanje turistima informacija u okviru profila turističkog vodiča.

Ispit iz stranog jezika obuhvaća:

1. Razgovor u trajanju od 10 minuta. Razgovor treba organizirati tako da se prethodno kandidat pripremi na osnovi zadane situacije. Situacija je razrađena pismeno na stranom jeziku i kandidat je bira kao i u drugim predmetima.

U tijeku razgovora, kandidat mora pokazati da korektno i tečno vlada stranim jezikom, da ima pravilnu intonaciju i ritam rečenice, te vokabular koji mu omogućava stilski dotjerani jezični izraz.

2. U budućoj djelatnosti, turistički vodič treba vladati isto tako dobro i informacijama s područja političkog i gospodarskog sustava, povijesti, povijesti umjetnosti, arhitekture itd., pa stoga na ispitu kandidat treba izraditi natuknice na kojima će razraditi svoje izlaganje na stranom jeziku. Kako bi ispit bio što više usmjeren prema praksi, treba koristiti razne itinerere, turističke programe i prospekte. Za pripremu izlaganja kandidatu je osigurano 10-15 minuta, a vrijeme izlaganja ovisi o sadržaju.

Posebna ponuda: Izrada internet stranica za apartmane (turizam)