IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 4. 11. 2025.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

D O D A T A K 1.


POJMOVNIK

(ITU Radio Regulations, Volume 1, Chapter I, Article 1)


Uvod


1.1. U smislu Radijskih propisa Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) (ITU Radio Regulations) upotrebljavaju se pojmovi koji imaju sljedeće značenje:



Odjeljak I. – Opći pojmovi


1.2. Uprava: vladino ministarstvo ili služba odgovorna za provedbu obveza preuzetih Aktom o osnivanju Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), Konvencijom Međunarodne telekomunikacijske unije i Administrativnim pravilnikom.

1.3. telekomunikacije: svaki prijenos, odašiljanje ili prijam znakova, signala, teksta, slika i zvuka ili priopćenja bilo koje prirode žičnim, radijskim, svjetlosnim ili drugim elektromagnetskim sustavima.

1.4. radio: opći izraz primjenjiv pri uporabi radijskih valova.
1.5. radijski valovi ili Hertzovi valovi: elektromagnetski valovi frekvencija proizvoljno nižih od 3000 GHz, koji se šire u svemiru bez umjetnog vođenja.

1.6. radijske komunikacije: telekomunikacije putem radijskih valova.

1.7. terestrijalne radijske komunikacije: svaka vrsta radijskih komunikacija osim svemirskih radijskih komunikacija i radioastronomije.

1.8. svemirske radijske komunikacije: svaka vrsta radijskih komunikacija uz uporabu jedne ili više svemirskih postaja, ili jednoga ili više reflektirajućih satelita, ili drugih objekata u svemiru.

1.9. radiodeterminacija: određivanje položaja, brzine i/ili drugih značajki nekog objekta, ili dobivanje podataka o tim značajkama primjenom svojstava širenja radijskih valova.

1.10. radionavigacija: radiodeterminacija u svrhu navigacije, uključujući i upozorenje na prepreke.

1.11. radiolokacija: radiodeterminacija koja ne obuhvaća radionavigaciju.

1.12. radiogoniometrija: radiodeterminacija putem prijama radijskih valova u svrhu određivanja smjera neke radijske postaje ili objekta.

1.13. radioastronomija: astronomija temeljena na prijamu radijskih valova iz svemira.

1.14. usklađeno svjetsko vrijeme (UTC): vremenska podjela temeljena na sekundi (SI), kao što je određeno u preporuci ITU-R TF.460-6 (WRC-03). Za većinu praktičnih primjena Radijskih propisa ITU-a UTC odgovara srednjem sunčanom vremenu na prvom podnevniku (0o zemljopisne duljine), što je ranije bilo izraženo u GMT.

1.15. industrijske, znanstvene i medicinske primjene energije radijskih frekvencija (ISM): rad opreme ili naprava projektiranih za proizvodnju i lokalnu uporabu energije radijskih frekvencija u industrijske, znanstvene, medicinske, kućanske ili slične svrhe, osim primjena u području telekomunikacija.



Odjeljak II. – Posebni pojmovi u vezi s upravljanjem radiofrekvencijskim spektrom



1.16. namjena (frekvencijskog pojasa): unos određenog frekvencijskog pojasa u Tablicu namjene radiofrekvencijskog spektra u svrhu njegove uporabe u jednoj ili više terestrijalnih ili svemirskih radiokomunikacijskih službi, ili u službi radioastronomije, uz utvrđene uvjete. Ovaj se izraz primjenjuje i na odgovarajući frekvencijski pojas.

1.17. raspodjela (radijske frekvencije ili radiofrekvencijskog kanala): unos označenog radiofrekvencijskog kanala u usklađeni plan, koji je usvojila mjerodavna radiokomunikacijska konferencija u svrhu uporabe od strane jedne ili više Uprava za potrebe terestrijalne ili svemirske radiokomunikacijske službe, u jednoj ili više država ili zemljopisnih područja, i uz utvrđene uvjete.

1.18. dodjela (radijske frekvencije ili radiofrekvencijskog kanala): izdavanje dozvole (odobrenja) nadležne Uprave kojom se određenoj radijskoj postaji dodjeljuje na uporabu određena radijska frekvencija ili radiofrekvencijski kanal, uz utvrđene uvjete.


Odjeljak III. – Radiokomunikacijske službe


1.19. radiokomunikacijska služba: služba utvrđena u ovom odjeljku Pojmovnika, koja obuhvaća prijenos, odašiljanje i/ili prijam radijskih valova za posebne telekomunikacijske svrhe. U ovom se Pravilniku, ako nije navedeno drukčije, svaka radiokomunikacijska služba odnosi na terestrijalne radijske komunikacije.

1.20. nepokretna služba: radiokomunikacijska služba između određenih nepokretnih točaka.

1.21. nepokretna-satelitska služba: radiokomunikacijska služba između zemaljskih postaja na danim položajima, koja se koristi jednim ili s više satelita. Dani položaj može biti određena nepokretna točka ili bilo koja nepokretna točka unutar određenih područja. U određenim slučajevima ova služba uključuje linkove satelit-satelit koji mogu raditi i u međusatelitskoj službi. Ova služba može obuhvaćati i napojne linkove (feeder links) za druge svemirske radiokomunikacijske službe.

1.22. međusatelitska služba: radiokomunikacijska služba koja osigurava linkove između umjetnih satelita.

1.23. služba djelovanja u svemiru: radiokomunikacijska služba koja služi isključivo za rad svemirskih plovila, a osobito za praćenje svemirske staze, daljinska mjerenja, telemetriju i daljinsko upravljanje u svemiru. Te djelatnosti redovito se odvijaju unutar službe u kojoj radi svemirska postaja.

1.24. pokretna služba: radiokomunikacijska služba između pokretnih i nepokretnih radijskih postaja, ili između pokretnih radijskih postaja.
1.25. pokretna-satelitska služba: radiokomunikacijska služba:

- između pokretnih zemaljskih postaja i jedne ili više svemirskih postaja, ili između svemirskih postaja ove službe; ili

- između pokretnih zemaljskih postaja uz pomoć jedne ili više svemirskih postaja.

Ova služba može obuhvaćati i napojne linkove koji su joj potrebni za rad.

1.26. kopnena pokretna služba: pokretna služba između osnovnih (baznih) postaja i kopnenih pokretnih postaja, ili između kopnenih pokretnih postaja.

1.27. kopnena pokretna-satelitska služba: pokretna-satelitska služba u kojoj se pokretne zemaljske postaje nalaze na kopnu.

1.28. pomorska pokretna služba: pokretna služba između obalnih postaja i postaja na plovilima, ili između postaja na plovilima, ili između pridruženih palubnih komunikacijskih postaja. U ovoj službi mogu također sudjelovati postaje na plovilima za spašavanje i radiofarovi za označavanje položaja u nuždi.

1.29. pomorska pokretna-satelitska služba: pokretna-satelitska služba u kojoj se pokretne zemaljske postaje nalaze na plovilima. U ovoj službi mogu također sudjelovati postaje na plovilima za spašavanje i radiofarovi za označavanje položaja u nuždi.

1.30. lučka služba: pomorska pokretna služba unutar ili u blizini luke, između obalnih postaja i postaja na plovilima, ili između postaja na plovilima, u kojoj su poruke ograničene na upravljanje lučkim djelatnostima, na upravljanje i sigurnost plovila te, u slučaju nužde, na poruke namijenjene sigurnosti osoba. Ova služba ne smije obuhvaćati poruke javnog komuniciranja.

1.31. služba upravljanja plovilom: služba sigurnosti unutar pomorske pokretne službe, uz lučku službu, između obalnih postaja i postaja na plovilima, ili između postaja na plovilima, u kojoj su poruke ograničene isključivo na plovidbu. Ova služba ne smije obuhvaćati poruke javnog komuniciranja.

1.32. zrakoplovna pokretna služba: pokretna služba između postaja zračne plovidbe i postaja na zrakoplovima, ili između postaja na zrakoplovima, u kojoj mogu sudjelovati i postaje na plovilima za spašavanje, kao i radiofarovi za označavanje položaja u nuždi na radijskim frekvencijama naznačenima za opasnost i nuždu.

1.33. zrakoplovna pokretna (R) služba: zrakoplovna pokretna služba namijenjena komunikacijama koje se odnose na sigurnost i pravilnost leta, i to prvenstveno na nacionalnim ili međunarodnim civilnim zračnim putovima.

1.34. zrakoplovna pokretna (OR) služba: zrakoplovna pokretna služba namijenjena komunikacijama, uključujući i komunikacije za potrebe usklađivanja leta, i to prvenstveno izvan nacionalnih ili međunarodnih civilnih zračnih putova.

1.35. zrakoplovna pokretna-satelitska služba: pokretna-satelitska služba u kojoj se pokretne zemaljske postaje nalaze na zrakoplovima. U ovoj službi mogu također sudjelovati postaje na plovilima za spašavanje i radiofarovi za označavanje položaja u nuždi.

1.36. zrakoplovna pokretna-satelitska (R) služba: zrakoplovna pokretna-satelitska služba namijenjena komunikacijama koje se odnose na sigurnost i pravilnost leta, i to prvenstveno na nacionalnim ili međunarodnim civilnim zračnim putovima.

1.37. zrakoplovna pokretna-satelitska (OR) služba: zrakoplovna pokretna-satelitska služba namijenjena komunikacijama, uključujući i komunikacije za potrebe usklađivanja leta, i to prvenstveno izvan nacionalnih ili međunarodnih civilnih zračnih putova.

1.38. radiodifuzijska služba (služba radiodifuzije): radiokomunikacijska služba u kojoj je prijenos signala namijenjen općem izravnom prijamu u javnosti. Ova služba može obuhvaćati prijenos zvuka, televizijski prijenos ili druge vrste prijenosa.

1.39. satelitska radiodifuzijska služba (služba satelitske radiodifuzije): radiokomunikacijska služba u kojoj su signali, preneseni izravno ili uz pomoć svemirskih postaja, namijenjeni općem izravnom prijamu u javnosti. U ovoj službi izraz "izravni prijam" obuhvaća pojedinačni prijam i prijam zajedničkim antenskim sustavom.

1.40. radiodeterminacijska služba: radiokomunikacijska služba u svrhu radiodeterminacije.

1.41. radiodeterminacijska-satelitska služba: radiokomunikacijska služba u svrhu radiodeterminacije uz uporabu jedne ili više svemirskih postaja. Ova služba može obuhvaćati i napojne linkove koji su joj potrebni za rad.

1.42. radionavigacijska služba: radiodeterminacijska služba u svrhu radionavigacije.

1.43. radionavigacijska-satelitska služba: radiodeterminacijska-satelitska služba u svrhu radio-navigacije. Ova služba može obuhvaćati i napojne linkove koji su joj potrebni za rad.

1.44. pomorska radionavigacijska služba: radionavigacijska služba namijenjena pomoći i sigurnosti pomorske plovidbe.

1.45. pomorska radionavigacijska-satelitska služba: radionavigacijska-satelitska služba u kojoj se zemaljske postaje nalaze na plovilima.

1.46. zrakoplovna radionavigacijska služba: radionavigacijska služba namijenjena pomoći i sigurnosti plovidbe zrakoplova.

1.47. zrakoplovna radionavigacijska-satelitska služba: radionavigacijska-satelitska služba u kojoj se zemaljske postaje nalaze na zrakoplovima.

1.48. radiolokacijska služba: radiodeterminacijska služba u svrhu radiolokacije.

1.49. radiolokacijska-satelitska služba: radiodeterminacijska-satelitska služba u svrhu radiolokacije. Ova služba može obuhvaćati i napojne linkove koji su joj potrebni za rad.

1.50. služba meteorološke pomoći: radiokomunikacijska služba za meteorološka i hidrološka promatranja i istraživanja.

1.51. satelitska služba istraživanja Zemlje: radiokomunikacijska služba između zemaljskih postaja i jedne ili više svemirskih postaja, koja može obuhvaćati i linkove između svemirskih postaja, i u kojoj se:

- podaci o značajkama Zemlje i njezinim prirodnim pojavama, kao i podaci o stanju okoliša dobivaju od aktivnih senzora, ili od pasivnih senzora na zemaljskim satelitima;

- slični podaci prikupljaju sa zračnih platforma ili platforma na Zemlji;

- ti podaci mogu distribuirati zemaljskim postajama unutar istog radijskog sustava;

- može nalaziti i link između platforma.

Ova služba može obuhvaćati i napojne linkove koji su joj potrebni za rad.

1.52. meteorološka-satelitska služba: satelitska služba istraživanja Zemlje u meteorološke svrhe.

1.53. služba frekvencijske norme i vremenskog signala: radiokomunikacijska služba za znanstvene, tehničke i druge svrhe, koja osigurava prijenos određenih frekvencija i/ili vremenskih signala utvrđene visoke točnosti, namijenjenih za opći prijam.

1.54. satelitska služba frekvencijske norme i vremenskog signala: služba frekvencijske norme i vremenskog signala koja se koristi svemirskim postajama na zemaljskim satelitima. Ova služba može obuhvaćati i napojne linkove koji su joj potrebni za rad.

1.55. služba istraživanja svemira: radiokomunikacijska služba u kojoj se svemirska plovila ili drugi objekti u svemiru upotrebljavaju u svrhu znanstvenih ili tehničkih istraživanja.

1.56. amaterska služba: radiokomunikacijska služba namijenjena za samostalnu izobrazbu, međusobnu komunikaciju i tehnička ispitivanja koja obavljaju amateri – propisno ovlaštene osobe zainteresirane za radijsku tehniku isključivo iz osobnih razloga i bez novčane naknade.

1.57. amaterska-satelitska služba: amaterska služba koja se koristi svemirskim postajama na zemaljskim satelitima.

1.58. služba radioastronomije: radiokomunikacijska služba koja obuhvaća radioastronomiju.

1.59. služba sigurnosti: svaka radiokomunikacijska služba namijenjena stalnoj ili povremenoj zaštiti ljudskih života i imovine.

1.60. posebna služba: radiokomunikacijska služba koja nije u ovom odjeljku Pojmovnika posebno utvrđena, a koja radi isključivo u posebne svrhe od opće koristi te nije otvorena za javno komuniciranje.



Odjeljak IV. – Radijske postaje i sustavi



1.61. radijska postaja: jedan ili više odašiljača ili prijamnika, ili kombinacija odašiljača i prijamnika, uključujući pripadajuću opremu, koja je potrebna na jednom mjestu za obavljanje radiokomunikacijske službe. Svaka radijska postaja razvrstana je prema radiokomunikacijskoj službi u kojoj trajno ili povremeno radi.

1.62. terestrijalna postaja: radijska postaja kojom se obavljaju terestrijalne radijske komunikacije. U ovom se Pravilniku, ako nije navedeno drukčije, svaka radijska postaja smatra terestrijalnom postajom.

1.63. zemaljska postaja: radijska postaja smještena na površini Zemlje ili unutar većeg dijela Zemljine atmosfere, koja je namijenjena za komunikaciju:

- s jednom ili više svemirskih postaja, ili

- s jednom ili više istovrsnih radijskih postaja, uz uporabu jednog ili više reflektirajućih satelita ili drugih objekata u svemiru.

1.64. svemirska postaja: radijska postaja smještena na bilo kojem objektu koji se nalazi izvan, ranije je bio izvan ili se namjerava slati izvan većeg dijela Zemljine atmosfere.

1.65. postaja na plovilu za spašavanje: pokretna radijska postaja u pomorskoj pokretnoj službi ili zrakoplovnoj pokretnoj službi, koja je namijenjena isključivo u svrhe spašavanja, a smještena je na bilo kojem plovilu za spašavanje, splavi za spašavanje ili drugoj spasilačkoj opremi.

1.66. nepokretna postaja: radijska postaja u nepokretnoj službi.

1.66.A postaja na platformi velike visine: radijska postaja smještena na nekom objektu na visini od 20 do 50 km, i to na određenoj nepomičnoj točki u odnosu na Zemlju.
1.67. pokretna postaja: radijska postaja u pokretnoj službi namijenjena uporabi u pokretu ili pri zadržavanju na neodređenim točkama.

1.68. pokretna zemaljska postaja: zemaljska postaja u pokretnoj-satelitskoj službi namijenjena uporabi u pokretu ili pri zadržavanju na neodređenim točkama.

1.69. kopnena postaja: radijska postaja u pokretnoj službi koja nije namijenjena uporabi u pokretu.

1.70. kopnena zemaljska postaja: zemaljska postaja u nepokretnoj-satelitskoj službi ili, u određenim slučajevima, u pokretnoj-satelitskoj službi, koja je smještena na određenoj nepokretnoj točki ili unutar određenog područja na kopnu, u svrhu osiguravanja napojnog linka za pokretnu-satelitsku službu.

1.71. osnovna (bazna) postaja: kopnena postaja u kopnenoj pokretnoj službi.

1.72. osnovna (bazna) zemaljska postaja: zemaljska postaja u nepokretnoj-satelitskoj službi ili, u određenim slučajevima, u kopnenoj pokretnoj-satelitskoj službi, koja je smještena na određenoj nepokretnoj točki ili unutar određenog područja na kopnu, u svrhu osiguravanja napojnog linka za kopnenu pokretnu-satelitsku službu.

1.73. kopnena pokretna postaja: pokretna postaja u kopnenoj pokretnoj službi s mogućnosti promjene položaja unutar zemljopisnih granica pojedine države ili kontinenta.

1.74. kopnena pokretna zemaljska postaja: pokretna zemaljska postaja u kopnenoj pokretnoj-satelitskoj službi s mogućnosti promjene položaja unutar zemljopisnih granica pojedine države ili kontinenta.

1.75. obalna postaja: kopnena postaja u pomorskoj pokretnoj službi.

1.76. obalna zemaljska postaja: zemaljska postaja u nepokretnoj-satelitskoj službi ili, u određenim slučajevima, u pomorskoj pokretnoj-satelitskoj službi, koja je smještena na određenoj nepokretnoj točki na kopnu, u svrhu osiguravanja napojnog linka za pomorsku pokretnu-satelitsku službu.

1.77. postaja na plovilu: pokretna postaja u pomorskoj pokretnoj službi, smještena na plovilu koje nije trajno usidreno, a nije postaja na plovilu za spašavanje.

1.78. zemaljska postaja na plovilu: pokretna zemaljska postaja u pomorskoj pokretnoj-satelitskoj službi, koja je smještena na plovilu.

1.79. palubna komunikacijska postaja: pokretna postaja male snage u pomorskoj pokretnoj službi namijenjena za komunikaciju unutar plovila, ili između samog plovila i njegovih plovila i splavi za spašavanje tijekom vježbe ili plovidbe, ili za komunikaciju unutar skupine plovila pri tegljenju ili guranju, kao i za davanje uputa pri vezivanju i sidrenju.

1.80. lučka postaja: obalna postaja u lučkoj službi.

1.81. zrakoplovna postaja: kopnena postaja u zrakoplovnoj pokretnoj službi. U posebnim slučajevima, zrakoplovna postaja može biti smještena npr. na plovilu ili na nekoj platformi na moru.

1.82. zrakoplovna zemaljska postaja: zemaljska postaja u pokretnoj-satelitskoj službi ili, u određenim slučajevima, u zrakoplovnoj pokretnoj-satelitskoj službi, koja je smještena na određenoj nepokretnoj točki na kopnu, u svrhu osiguravanja napojnog linka za zrakoplovnu pokretnu-satelitsku službu.
1.83. postaja na zrakoplovu: pokretna postaja u zrakoplovnoj pokretnoj službi, smještena na zrakoplovu, a nije postaja na plovilu za spašavanje.

1.84. zemaljska postaja na zrakoplovu: pokretna zemaljska postaja u zrakoplovnoj pokretnoj-satelitskoj službi, koja je smještena na zrakoplovu.

1.85. radiodifuzna postaja: radijska postaja u radiodifuzijskoj službi (službi radiodifuzije).

1.86. radiodeterminacijska postaja: radijska postaja u radiodeterminacijskoj službi.

1.87. radionavigacijska pokretna postaja: radijska postaja u radionavigacijskoj službi namijenjena za uporabu u pokretu ili pri zadržavanju na neodređenim točkama.

1.88. radionavigacijska kopnena postaja: radijska postaja u radionavigacijskoj službi koja se ne upotrebljava u pokretu.

1.89. radiolokacijska pokretna postaja: radijska postaja u radiolokacijskoj službi namijenjena za uporabu u pokretu ili pri zadržavanju na neodređenim točkama.

1.90. radiolokacijska kopnena postaja: radijska postaja u radiolokacijskoj službi koja se ne upotrebljava u pokretu.

1.91. radiogoniometrijska postaja (radiokompas): radiodeterminacijska postaja koja upotrebljava radijsku goniometriju (za radijsko određivanje smjera).

1.92. radiofar (postaja radijskog fara): radijska postaja u radionavigacijskoj službi koja svojim odašiljanjem omogućuje pokretnoj postaji određivanje njezina položaja ili smjera u odnosu na sam radiofar.

1.93. radiofar za označavanje položaja u nuždi: radijska postaja u pokretnoj službi koja svojim odašiljanjem pripomaže djelatnostima potrage i spašavanja.

1.94. satelitski radiofar za označavanje položaja u nuždi: zemaljska postaja u pokretnoj-satelitskoj službi koja svojim odašiljanjem pripomaže djelatnostima potrage i spašavanja.

1.95. postaja frekvencijske norme i vremenskog signala: radijska postaja u službi frekvencijske norme i vremenskog signala.

1.96. amaterska postaja: radijska postaja u amaterskoj službi.

1.97. radioastronomska postaja: radijska postaja u službi radioastronomije.

1.98. pokusna postaja: radijska postaja koja upotrebljava radijske valove za pokuse u svrhu znanstvenog ili tehničkog razvoja. Ovaj pojam ne obuhvaća amaterske postaje.

1.99. odašiljač za nuždu na plovilu: odašiljač na plovilu koji se upotrebljava isključivo na radijskoj frekvenciji za nuždu u slučaju nezgode i u druge hitne ili sigurnosne svrhe.

1.100. radar: radiodeterminacijski sustav temeljen na usporedbi referentnih signala s radijskim signalima koji su odbijeni ili ponovno odaslani s položaja što se određuje.

1.101. primarni radar: radiodeterminacijski sustav temeljen na usporedbi referentnih signala s radijskim signalima koji su odbijeni s položaja što se određuje.

1.102. sekundarni radar: radiodeterminacijski sustav temeljen na usporedbi referentnih signala s radijskim signalima koji su ponovno odaslani s položaja što se određuje.

1.103. radarski far (racon): odašiljač-prijamnik s pripadajućom nepokretnom navigacijskom oznakom, koji, kad je radarski pobuđen, automatski odašilje jasno razlučiv signal koji na zaslonu pobudnog radara može prikazati podatke o udaljenosti, smjeru i oznaci prepoznavanja.

1.104. sustav za instrumentalno slijetanje (ILS): radionavigacijski sustav koji zrakoplovu daje podatke za vodoravno i okomito navođenje neposredno prije i tijekom slijetanja, te na određenim nepokretnim točkama pokazuje udaljenost od referentne slijetne točke.

1.105. odašiljač slijetnog pravca (localizer) sustava za instrumentalno slijetanje: sustav vodoravnog navođenja, kao dio sustava za instrumentalno slijetanje, koji pokazuje vodoravno odstupanje zrakoplova od njegove optimalne kosine poniranja uzduž osi slijetne staze.

1.106. odašiljač kosine slijetanja (glide path) sustava za instrumentalno slijetanje: sustav okomitog navođenja, kao dio sustava za instrumentalno slijetanje, koji pokazuje okomito odstupanje zrakoplova od njegove optimalne kosine poniranja.
1.107. marker radiofar: odašiljač u zrakoplovnoj radionavigacijskoj službi koji odašilje okomito jasno razlučiv snop za određivanje položaja zrakoplova.

1.108. radiovisinomjer: radionavigacijska oprema na zrakoplovu ili na svemirskom plovilu, koja služi za određivanje visine zrakoplova ili svemirskog plovila iznad Zemljine površine ili neke druge površine.

1.109. radiosonda: automatski radijski odašiljač u službi meteorološke pomoći, koji obično nosi zrakoplov, balon, zmaj ili padobran, i koji odašilje meteorološke podatke.

1.109.A prilagodljiv (adaptivni) sustav: radiokomunikacijski sustav koji mijenja svoje radijske značajke u skladu s kakvoćom radiofrekvencijskog kanala.

1.110. svemirski sustav: bilo koja skupina surađujućih zemaljskih postaja i/ili svemirskih postaja koja se koristi svemirskim radijskim komunikacijama u posebne svrhe.

1.111. satelitski sustav: svemirski sustav s jednim ili više umjetnih zemaljskih satelita.

1.112. satelitska mreža: satelitski sustav ili dio satelitskog sustava koji se sastoji od samo jednog satelita i surađujućih zemaljskih postaja.

1.113. satelitski link: radijski link između odašiljačke zemaljske postaje i prijamne zemaljske postaje preko jednog satelita. Satelitski link sastoji se od jednog uzlaznog linka (up-link) i jednog silaznog linka (down-link).

1.114. višesatelitski link: radijski link između odašiljačke zemaljske postaje i prijamne zemaljske postaje preko dva ili više satelita, bez ijedne posredničke zemaljske postaje. Višesatelitski link sastoji se od jednog uzlaznog linka (up-link), jednog ili više linkova satelit-satelit te jednog silaznog linka (down-link).

1.115. napojni link (feeder link): radijski link od zemaljske postaje utvrđenog položaja prema svemirskoj postaji, ili obrnuto, kojim se prenose podaci za svemirsku radiokomunikacijsku službu koja nije nepokretna-satelitska služba. Utvrđeni položaj može biti na određenoj nepokretnoj točki ili na bilo kojoj nepokretnoj točki unutar određenih zemljopisnih područja.


Odjeljak V. – Pojmovi u vezi s načinom rada


1.116. javno komuniciranje: svaka vrsta telekomunikacija koju moraju preuzeti za prijenos službeni uredi i radijske postaje, budući da su na raspolaganju javnosti.

1.117. telegrafija: vrsta telekomunikacija koja je namijenjena zapisivanju prenesenih podataka na prijamnoj strani u grafičkom obliku, pri čemu preneseni podaci mogu katkad biti predstavljeni i u kojem drugom obliku, ili se mogu pohraniti za daljnju uporabu.

1.118. brzojav (telegram): pisani sadržaj namijenjen telegrafskom prijenosu do naslovnika (primatelja). Ako nije drukčije određeno, ovaj pojam obuhvaća i radiobrzojav.

1.119. radiobrzojav (radiotelegram): brzojav koji izvorno potječe od pokretne postaje ili pokretne zemaljske postaje, ili je namijenjen tim postajama, a prenosi se u cijelosti ili jednim svojim dijelom radiokomunikacijskim kanalima pokretne službe ili pokretne-satelitske službe.

1.120. radioteleksni poziv: teleksni poziv koji izvorno potječe od pokretne postaje ili pokretne zemaljske postaje, ili je namijenjen tim postajama, a prenosi se u cijelosti ili jednim svojim dijelom radiokomunikacijskim kanalima pokretne službe ili pokretne-satelitske službe.

1.121. telegrafija s frekvencijskim pomakom: telegrafija s frekvencijskom modulacijom, u kojoj telegrafski signal pomiče frekvenciju signala nositelja između unaprijed određenih vrijednosti.

1.122. faksimil: oblik telegrafskog prijenosa nepokretnih slika, s polutonovima ili bez njih, u vidu preslika trajnog oblika.

1.123. telefonija: vrsta telekomunikacija prvenstveno namijenjena razmjeni informacija u obliku govora.

1.124. radiotelefonski poziv: telefonski poziv koji izvorno potječe od pokretne postaje ili pokretne zemaljske postaje, ili je namijenjen tim postajama, a prenosi se u cijelosti ili jednim svojim dijelom radiokomunikacijskim kanalima pokretne službe ili pokretne-satelitske službe.

1.125. simpleksni rad: način rada u kojem se prijenos odvija izmjenično u svakom smjeru telekomunikacijskog kanala, npr. putem ručnog upravljanja, a zahtijeva uporabu jedne ili dviju radijskih frekvencija.

1.126. dupleksni rad: način rada u kojem se prijenos odvija istodobno u oba smjera telekomunikacijskog kanala, a zahtijeva uporabu dviju radijskih frekvencija.

1.127. poludupleksni rad: način rada u kojem se odvija simpleksni rad na jednom kraju, a dupleksni rad na drugom kraju telekomunikacijske veze, te zahtijeva uporabu dviju radijskih frekvencija.

1.128. televizija: vrsta telekomunikacija za prijenos brzo izmjenjivih slika pokretnih ili nepokretnih tijela.

1.129. pojedinačni prijam (u satelitskoj radiodifuzijskoj službi): prijam emisija od svemirske postaje u satelitskoj radiodifuzijskoj službi uz pomoć jednostavne kućne opreme, i to osobito opreme s malom antenom.

1.130. zajednički prijam (u satelitskoj radiodifuzijskoj službi): prijam emisija od svemirske postaje u satelitskoj radiodifuzijskoj službi uz pomoć prijamne opreme, koja u određenim slučajevima može biti složena, s antenama većima od onih za pojedinačni prijam, a namijenjena je:

- javnom prijamu za skupinu žitelja na jednoj lokaciji (zgradi), ili

- prijamu putem distribucijskog sustava s pokrivanjem nekog ograničenog područja.

1.131. telemetrija: uporaba telekomunikacija u svrhu automatskog prikazivanja ili zapisivanja rezultata mjerenja na udaljenosti od mjernog uređaja.

1.132. radiotelemetrija: telemetrija uz pomoć radijskih valova.

1.133. svemirska telemetrija: uporaba telemetrije na način da se iz svemirske postaje prenose rezultati mjerenja koja se izvode na svemirskom plovilu, uključujući i mjerenja što se odnose na funkcioniranje samog svemirskog plovila.

1.134. daljinsko upravljanje: uporaba telekomunikacija za prijenos signala uz pomoć kojih se uključuju, mijenjaju ili isključuju funkcije opreme na određenoj udaljenosti.

1.135. daljinsko upravljanje u svemiru: uporaba radijskih komunikacija za prijenos signala prema svemirskoj postaji, uz pomoć kojih se uključuju, mijenjaju ili isključuju funkcije opreme na pripadajućem svemirskom objektu, kao i na svemirskoj postaji.

1.136. svemirsko praćenje staze (tracking): određivanje orbite, brzine ili trenutnog položaja nekog tijela u svemiru uz pomoć radiodeterminacije, bez primarnog radara, u svrhu praćenja gibanja tog tijela.


Odjeljak VI. – Značajke emisije i radijske opreme


1.137. radijacija: tok energije iz nekog izvora u obliku radijskih valova.


1.138. emisija: radijacija koju proizvodi odašiljačka radijska postaja (npr. energija, koju zrači lokalni oscilator bilo kojeg radijskog prijamnika, nije emisija, nego radijacija).


1.139. razred emisije: skup značajki pojedine emisije, koje su označene normiranim oznakama, kao što su: vrsta modulacije glavnog nositelja, modulacijski signal, vrsta podataka koji se prenose i, prema potrebi, bilo koja dodatna značajka signala.


1.140. emisija jednog bočnog pojasa: amplitudno modulirana emisija samo s jednim bočnim pojasom.

1.141. emisija jednog bočnog pojasa s punim nositeljem: emisija jednog bočnog pojasa bez umanjivanja nositelja.

1.142. emisija jednog bočnog pojasa s umanjenim nositeljem: emisija jednog bočnog pojasa pri kojoj stupanj potiskivanja nositelja omogućuje obnavljanje nositelja i njegovu uporabu za demodulaciju.

1.143. emisija jednog bočnog pojasa s potisnutim nositeljem: emisija jednog bočnog pojasa pri kojoj je nositelj prividno potisnut te nije namijenjen za demodulaciju.

1.144. izvanpojasna emisija*: emisija na radijskoj frekvenciji ili frekvencijama neposredno izvan potrebne širine frekvencijskog pojasa, kao posljedica modulacijskog postupka, ali bez sporednih emisija.

1.145. sporedna emisija*: emisija na radijskoj frekvenciji ili frekvencijama koje su izvan potrebnog frekvencijskog pojasa, a kojoj se razina može smanjiti bez utjecaja na odgovarajući prijenos podataka. Sporedne emisije obuhvaćaju harmonijske emisije, parazitne emisije, intermodulacijske proizvode i proizvode frekvencijske pretvorbe, ali ne obuhvaćaju izvanpojasne emisije.

1.146. neželjena emisija*: emisija koja obuhvaća izvanpojasne emisije i sporedne emisije.

* Pojmovi navedeni u točkama 1.144., 1.145. i 1.146. ovoga Pojmovnika na službenim jezicima ITU-a

dani su u donjoj tablici:

Brojevi

(Numbers)
Francuski

(In French)
Engleski

(In English)
Španjolski

(In Spanish)


Hrvatski

1.144.
Emission hors
bande Out-of-band
emission Emisión fuera
de banda Izvanpojasna

emisija

1.145.
Rayonnement
non essentiel
Spurious

emission
Emisión
no esencial
Sporedna

emisija

1.146.
Rayonnements
non désirés
Unwanted
emissions Emisiones
no deseadas
Neželjene

emisije

1.146.bis područje izvanpojasnih emisija: frekvencijsko područje neposredno izvan potrebne širine frekvencijskog pojasa, koje ne uključuje područje sporednih emisija, a u kojem uglavnom prevladavaju izvanpojasne emisije. Izvanpojasne emisije, određene ovisno o svojem izvoru, javljaju se u izvanpojasnom području, a u manjoj mjeri i u području sporednih emisija. Sporedne emisije također se mogu pojaviti u izvanpojasnom području, kao i u području sporednih emisija. (WRC-03)
1.146.ter područje sporednih emisija: frekvencijsko područje izvan područja izvanpojasnih emisija, u kojem uglavnom prevladavaju sporedne emisije. (WRC-03)
1.147. dodijeljeni frekvencijski pojas: frekvencijski pojas unutar kojeg je dopuštena emisija određene radijske postaje. Širina pojasa jednaka je potrebnoj širini frekvencijskog pojasa uvećanoj za dvostruku apsolutnu vrijednost frekvencijske tolerancije. U slučaju svemirskih postaja dodijeljeni frekvencijski pojas sadrži dvostruki maksimalni Dopplerov pomak, koji se može pojaviti u odnosu na bilo koju točku Zemljine površine.
1.148. dodijeljena frekvencija: središnja radijska frekvencija frekvencijskog pojasa dodijeljenog određenoj radijskoj postaji.

1.149. znakovita frekvencija: radijska frekvencija koja se može jednostavno prepoznati i mjeriti u određenoj emisiji (npr. frekvencija nositelja može biti označena kao znakovita frekvencija).






1.150. referentna frekvencija: radijska frekvencija koja ima nepromjenjiv i točno utvrđen položaj u odnosu na dodijeljenu frekvenciju. Odstupanje referentne frekvencije u odnosu na dodijeljenu frekvenciju ima istu apsolutnu vrijednost i predznak kao i odstupanje znakovite frekvencije u odnosu na središnju frekvenciju frekvencijskog pojasa zauzetog emisijom.

1.151. frekvencijska tolerancija: najveće dopušteno odstupanje središnje frekvencije emisijom zauzetog frekvencijskog pojasa od dodijeljene frekvencije, ili odstupanje znakovite frekvencije određene emisije od referentne frekvencije. Frekvencijska tolerancija izražava se u dijelovima milijuna (ppm) ili u hercima (Hz).

1.152. potrebna širina frekvencijskog pojasa: širina frekvencijskog pojasa za određeni razred emisije, koja je upravo dostatna da osigura prijenos podataka traženom brzinom i kakvoćom, uz utvrđene uvjete.

1.153. zauzeta širina pojasa: širina frekvencijskog pojasa pri kojoj su ispod donje i iznad gornje frekvencijske granice srednje emitirane snage jednake utvrđenom postotku β/2 od ukupne srednje snage dane emisije. Ako u ITU-R preporukama nije drukčije određeno, za vrijednost β/2 za odgovarajući razred emisije uzima se 0,5%.

1.154. desno (u smjeru kazaljke na satu) polarizirani val: eliptično ili kružno polarizirani val u kojem se vektor električnog polja, promatran u bilo kojoj nepokretnoj ravnini okomitoj na pravac širenja, gledajući u smjeru širenja vala, vrti tijekom vremena udesno ili u smjeru kazaljke na satu.

1.155. lijevo (suprotno smjeru kazaljke na satu) polarizirani val: eliptično ili kružno polarizirani val u kojem se vektor električnog polja, promatran u bilo kojoj nepokretnoj ravnini okomitoj na pravac širenja, gledajući u smjeru širenja vala, vrti tijekom vremena ulijevo ili suprotno smjeru kazaljke na satu.

1.156. snaga: snaga radijskog odašiljača uvijek se izražava u jednom od sljedećih oblika, u skladu s razredom emisije, i uz uporabu dogovorenih oznaka kao što su:

- vršna snaga ovojnice (PX ili pX),

- srednja snaga (PY ili pY),

- snaga nositelja (PZ ili pZ).

Za različite razrede emisije odnosi između vršne snage ovojnice, srednje snage i snage nositelja, uz uvjete normalnog rada i bez modulacije, dani su u ITU-R preporukama, koje mogu poslužiti kao naputak. Za uporabu u matematičkim izrazima oznaka "p" označuje snagu izraženu u vatima, a oznaka "P" označuje snagu izraženu u decibelima u odnosu na referentnu razinu.

1.157. vršna snaga ovojnice (radijskog odašiljača): srednja snaga koju odašiljač privodi antenskom napojnom vodu tijekom jedne frekvencijske periode i pri najvišoj amplitudi modulacijske ovojnice, uz normalne radne uvjete.

1.158. srednja snaga (radijskog odašiljača): srednja snaga koju odašiljač privodi antenskom napojnom vodu tijekom dostatno dugog razdoblja u odnosu na periodu najniže modulacijske frekvencije, uz normalne radne uvjete.

1.159. snaga vala nositelja (radijskog odašiljača): srednja snaga koju odašiljač privodi antenskom napojnom vodu tijekom jedne frekvencijske periode, u uvjetima bez modulacije.

1.160. dobitak antene: odnos snage, obično izražen u decibelima, koja je potrebna na ulazu referentne antene bez gubitaka, prema snazi privedenoj na ulaz promatrane antene, takav da obje antene u danom smjeru na jednakoj udaljenosti proizvode polje jednake jakosti ili jednake gustoće toka snage. Ako nije drukčije određeno, dobitak se odnosi na smjer najvećeg zračenja. Dobitak se može odnositi na određenu polarizaciju.

Ovisno o izboru referentne antene razlikuju se:

a) apsolutni ili izotropni dobitak (Gi) – kad je antena neka izotropna antena izdvojena u prostoru;

b) dobitak u odnosu na poluvalni dipol (Gd) – kad je referentna antena poluvalni dipol izdvojen u prostoru, kojemu ekvatorijalna ravnina sadrži dani smjer;



c) dobitak u odnosu na kratku okomitu (štap) antenu (Gv) – kad je referentna antena linijski vodič, koji je znatno kraći od jedne četvrtine valne duljine i okomit na površinu savršeno vodljive ravnine u kojoj se nalazi dani smjer.




1.161. ekvivalentna izotropno izračena snaga (e.i.r.p.): umnožak snage privedene anteni i dobitka antene u danom smjeru, u odnosu na izotropnu antenu (apsolutni ili izotropni dobitak).

1.162. efektivna izračena snaga (e.r.p.)(u danom smjeru): umnožak snage privedene anteni i dobitka antene u odnosu na poluvalni dipol, u danom smjeru.

1.163. efektivna jednopolno izračena snaga (e.m.r.p.)(u danom smjeru): umnožak snage privedene anteni i dobitka antene u odnosu na kratku okomitu (štap) antenu, u danom smjeru.

1.164. troposferno raspršenje: širenje radijskih valova raspršenjem zbog nepravilnosti ili nestalnosti fizikalnih svojstava troposfere.

1.165. ionosferno raspršenje: širenje radijskih valova raspršenjem zbog nepravilnosti ili nestalnosti ionizacije u ionosferi.



Odjeljak VII. – Zajednička uporaba radijskih frekvencija



1.166. smetnja (interferencija): djelovanje neželjene energije, uzrokovano emisijom, zračenjem ili indukcijom, ili njihovim kombinacijama, na prijam u nekom radiokomunikacijskom sustavu, koje se očituje narušavanjem bilo kojeg njegova svojstva, pogrješnim prikazom ili gubitkom podataka, koji bi se mogli sačuvati u slučaju izostanka takve neželjene energije.

1.167. dopuštena smetnja: opažena ili predviđena smetnja koja je u skladu s mjerilima prema kojima se određuje iznos smetnje i zajednička uporaba (radijske frekvencije), a utvrđena su u Radijskim propisima ITU-a, u ITU-R preporukama, ili u posebnim sporazumima koji su navedeni u Radijskim propisima ITU-a. Ovaj pojam upotrebljava se u međunarodnom usklađivanju dodjele radijskih frekvencija.

1.168. prihvatljiva smetnja: smetnja više razine od smetnje koja je utvrđena kao dopuštena smetnja, a o kojoj su se sporazumjele Uprave dviju ili više država, ali ne na štetu drugih država. Ovaj pojam upotrebljava se u međunarodnom usklađivanju dodjele radijskih frekvencija.

1.169. štetna smetnja: smetnja koja ugrožava rad radionavigacijske službe ili drugih službi sigurnosti, ili ozbiljno umanjuje kakvoću, ometa ili opetovano prekida radiokomunikacijsku službu koja radi u skladu s Radijskim propisima ITU-a.

1.170. zaštitni omjer (R.F.): najmanja vrijednost omjera željenog prema neželjenom signalu na ulazu prijamnika, obično izražena u decibelima, te određena uz utvrđene uvjete na način da se na izlazu prijamnika dobije željeni signal određene kakvoće.

1.171. zona usklađivanja: u postupku utvrđivanja potrebe za usklađivanjem, zona oko zemaljske postaje koja dijeli isti frekvencijski pojas s terestrijalnim postajama, ili oko odašiljačke zemaljske postaje koja dijeli isti dvosmjerno dodijeljeni frekvencijski pojas s prijamnim zemaljskim postajama, a izvan koje neće biti premašena razina dopuštene smetnje, pa stoga nije potrebno usklađivanje.
1.172. kontura usklađivanja: krivulja koja omeđuje zonu usklađivanja.

1.173. udaljenost usklađivanja: u postupku utvrđivanja potrebe za usklađivanjem, udaljenost na danom azimutu od zemaljske postaje koja dijeli isti frekvencijski pojas s terestrijalnim postajama, ili od odašiljačke zemaljske postaje koja dijeli isti dvosmjerno dodijeljeni frekvencijski pojas s prijamnim zemaljskim postajama, a iznad koje neće biti premašena razina dopuštene smetnje, pa stoga nije potrebno usklađivanje.

1.174. ekvivalentna temperatura šuma satelitskog linka: temperatura šuma na izlazu prijamne antene zemaljske postaje, koja odgovara snazi radiofrekvencijskog šuma što proizvodi ukupni opaženi šum na izlazu satelitskog linka, osim šuma uzrokovanog smetnjom od satelitskih linkova drugih satelita i od terestrijalnih sustava.





1.175. područje efektivne središnje točke zračenja (upravljivog satelitskog snopa): područje na površini Zemlje na koje se namjerava usmjeriti središnja točka zračenja nekog upravljivog satelitskog snopa. Može postojati više međusobno nepovezanih područja efektivne središnje točke zračenja na koja se namjerava usmjeriti jedan jedini upravljivi satelitski snop.

1.176. efektivna kontura dobitka antene (upravljivog satelitskog snopa): ovojnica kontura dobitka antene koja se dobije gibanjem središnje točke zračenja upravljivog satelitskog snopa uzduž granica područja efektivne središnje točke zračenja.



Odjeljak VIII. – Tehnički pojmovi u vezi sa svemirom



1.177. duboki svemir: svemir na udaljenostima od Zemlje koje su jednake ili veće od 2 × 106 km.

1.178. svemirsko plovilo: vozilo koje je izradio čovjek, a namijenjeno je letovima izvan većeg dijela Zemljine atmosfere.

1.179. satelit: tijelo koje se okreće oko drugoga tijela znatno veće mase, a kojemu je gibanje prvenstveno i trajno određeno privlačnom silom toga drugog tijela.

1.180. aktivni satelit: satelit koji nosi radijsku postaju namijenjenu za odašiljanje ili ponovno odašiljanje radiokomunikacijskih signala.

1.181. reflektirajući satelit: satelit namijenjen za odbijanje (reflektiranje) radiokomunikacijskih signala.

1.182. aktivni senzor: mjerni uređaj u satelitskoj službi istraživanja Zemlje ili u službi istraživanja svemira, koji daje podatke odašiljanjem i prijamom radijskih valova.

1.183. pasivni senzor: mjerni uređaj u satelitskoj službi istraživanja Zemlje ili u službi istraživanja svemira, koji daje podatke prijamom radijskih valova prirodnog podrijetla.

1.184. orbita (putanja): staza određena odgovarajućim odrednicama i opisana središtem mase satelita ili kojega drugog tijela u svemiru, podložnog prvenstveno prirodnim silama, i to uglavnom gravitacijskoj sili.

1.185. nagib orbite (zemaljskog satelita): kut određen ravninom u kojoj je orbita i ravninom Zemljina ekvatora, koji se mjeri u stupnjevima između 0o i 180o, te u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, od Zemljine ekvatorijalne ravnine pri uzlaznom čvoru orbite.

1.186. perioda (satelita): vrijeme koje protekne između dva uzastopna prolaska satelita kroz znakovitu točku na njegovoj orbiti.

1.187. visina apogeja ili perigeja: visina apogeja ili perigeja iznad određene referentne površine koja predstavlja Zemljinu površinu.

1.188. geosinkroni satelit: zemaljski satelit kojemu je ophodna perioda jednaka periodi okretanja Zemlje oko svoje osi.

1.189. geostacionarni satelit: geosinkroni satelit kojemu kružna i izravna orbita leži u ravnini Zemljina ekvatora i koji stoga ostaje nepomičan u odnosu na Zemlju. U širem značenju, to je geosinkroni satelit koji ostaje približno nepomičan u odnosu na Zemlju. (WRC-03)

1.190. orbita geostacionarnog satelita: orbita geosinkronog satelita kojemu kružna i izravna orbita leži u ravnini Zemljina ekvatora.

1.191. upravljivi satelitski snop: snop zračenja satelitske antene koji se može preusmjeravati.