 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 ZAKON O CARINSKOJ SLUŽBI (NN 67/01) I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo, djelokrug, obavljanje poslova i upravljanje carinskom službom, ovlaštenja carinskih službenika, ovlaštenja i odgovornosti u prikupljanju, evidentiranju, obradi i zaštiti podataka u vezi s poslovima carinske službe, te posebnosti u pravima, obvezama i odgovornosti ovlaštenih carinskih službenika pri obavljanju poslova carinske službe. Članak 2. Poslove carinske službe obavlja Carinska uprava Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Carinska uprava) kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija. Sjedište Carinske uprave je u Zagrebu. Carinska uprava ima službeni znak kružnoga oblika, u čijem središtu je državni grb s postraničnim natpisom »REPUBLIKA« s lijeve i »HRVATSKA« s desne strane, koji je u gornjem dijelu okružen vijencem u motivu staroga hrvatskog pletera, a u donjem vodoravno položenom plaketom u bojama državne zastave s natpisom »CARINA« u podlozi. Službeni znak iz stavka 3. ovoga članka sastavni je dio odore i druge službene odjeće carinskih službenika, otiskuje se na službenoj iskaznici i službenoj znački ovlaštenih carinskih službenika, a njome se mogu označavati i službena prijevozna sredstva Carinske uprave. II. DJELOKRUG RADA CARINSKE SLUŽBE Članak 3. Carinska uprava obavlja sljedeće poslove: 1. provodi carinski nadzor nad stranom robom, te domaćom robom stavljenom u provozni postupak radi izvoza ili smještenom u slobodnu zonu ili slobodno skladište, 2. provodi postupke za određenje carinski dopuštenoga postupanja ili uporabe robe, 3. provodi radnje carinske provjere, 4. provodi obračun i naplatu posebnih poreza (u daljnjem tekstu: trošarina) na robe koje se uvoze ili izvoze kada je to određeno posebnim propisima, 5. provodi mjere carinskog nadzora i radnje carinske provjere u svrhu otkrivanja carinskih prekršaja i drugih kaznenih dijela počinjenih kršenjem carinskih propisa, te podnosi prijavu Državnom odvjetništvu ili drugim tijelima nadležnim za pokretanje ili provedbu kaznenih postupaka, 6. utvrđuje taksacijske elemente za obračun carine, poreza na dodanu vrijednost, posebnih poreza i drugih opterećenja koja je, sukladno posebnim propisima, ovlaštena naplaćivati prilikom uvoza, izvoza ili provoza robe, te obavlja njihovu naplatu i prisilnu naplatu, 7. vodi carinski upravni postupak u provm stupnju, dok carinski upravni postupak u drugom stupnju vodi služba Ministarstva financija za drugostupanjski upravni postupak, 8. vodi carinske prekršajne postupke u prvom stupnju za prekršaje propisane ovim i Carinskim zakonom, te drugim zakonima kada je njihova provedba stavljena u njezinu nadležnost, 9. obavlja kontrolu unosa u carinsko područje i iznosa iz carinskog područja domaćih i stranih sredstava plaćanja u putničkom prekograničnome prometu, sukladno deviznim propisima, 10. obavlja kontrolu uvoza, izvoza ili provoza robe za koje su propisane posebne mjere u svrhu sigurnosti, zaštite zdravlja i života ljudi, životinja i bilja, zaštite nacionalnoga blaga, te povijesnih, umjetničkih ili arheoloških vrijednosti, zaštite intelektualnoga, industrijskog ili komercijalnog vlasništva, i drugo, 11. prikuplja, evidentira i obrađuje podatke o izvozu i uvozu, te visini i strukturi obračunatih i naplaćenih carina, trošarina i drugih davanja koja se plaćaju uz carine, 12. prikuplja, evidentira i obrađuje podatke potrebne za provedbu postupaka naknadne carinske provjere i drugih istražnih postupaka i za suzbijanje krijumčarenja, 13. obavlja i druge poslove koji su joj carinskim i drugim propisima stavljeni u nadležnost. Carinska uprava obavlja i poslove koji su joj stavljeni u djelokrug zakonom i podzakonskim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje međunarodnog otpremništva u vezi s carinjenjem roba, odnosno uređuju uvjeti za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku. Članak 4. Carinska uprava: – prati provedbu carinskih i drugih propisa iz svojega djelokruga i stručni je nositelj izrade Carinskog zakona i drugih carinskih propisa i surađuje u izradi drugih zakona i drugih propisa koje primjenjuje u postupcima koje vodi, – prati provedbu mjera gospodarske politike u području carinskog sustava, te politike carinske i izvancarinske zaštite, te sudjeluje u izradi stručnih podloga za njihovo donošenje i nacrta akata za njihovu provedbu, – daje suglasnost o izgradnji, rekonstrukciji, održavanju i opremanju graničnih prijelaza i drugih carinskih objekata, – surađuje sa stranim carinskim i drugim službama i međunarodnim organizacijama, – organizira stručno osposobljavanje i usavršavanje carinskih službenika i namještenika, te sudjeluje u provedbi državnih stručnih ispita za carinske službenike, te – izdaje stručne i druge publikacije s tematikom u području carinskoga sustava te politike carinske i izvancarinske zaštite. III. UNUTARNJE USTROJSTVO, UPRAVLJANJE I POSLOVI UNUTARNJIH USTROJSTVENIH JEDINICA Članak 5. Poslovi iz djelokruga Carinske uprave obavljaju se u Središnjem uredu i carinarnicama. Središnji ured ima sjedište u Zagrebu. U Središnjem uredu se organizira obavljanje poslova unutarnjeg nadzora zakonitosti rada te korištenja i raspolaganja financijskim i drugim sredstvima Carinske uprave. Carinarnice se osnivaju u gospodarskim i prometnim središtima kada to zahtijevaju opseg, struktura i tokovi roba u putničkom i robnom prometu s inozemstvom te drugi gospodarski interesi. Za obavljanje svih ili nekih poslova iz djelokruga carinarnica osnivaju se carinske ispostave, kao unutarnje ustrojstvene jedinice carinarnice, u sjedištu ili izvan sjedišta carinarnice. Unutarnje ustrojstvene jedinice carinske ispostave jesu carinski odjeljci. Zbog specifičnosti obavljanja poslova u Carinskoj upravi, sukladno međunarodnim standardima o uređivanju djelokruga i ustroju carinske službe, uvjeti za organiziranje ustrojstvenih jedinica Središnjeg ureda Carinske uprave i carinarnica mogu se propisati drugačije od uvjeta utvrđenih propisima o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave. Vlada Republike Hrvatske donosi odluke o osnivanju, sjedištima, području djelovanja i početku rada carinarnice i odluke o osnivanju, sjedištima i području djelovanja carinskih ispostava. Ministar financija rješenjem određuje početak rada carinske ispostave i carinskog odjeljka. Ministar financija pravilnikom određuje oblik, izgled i sadržaj natpisnih ploča kojima se označavaju sjedišta Carinske uprave i njenih ustrojstvenih jedinica. Članak 6. Carinskom upravom upravlja ravnatelj s položajem pomoćnika ministra, koji ujedno rukovodi i radom Središnjeg ureda, a u radu mu pomažu pomoćnici ravnatelja. Ravnatelja Carinske uprave imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra financija. Službenike Carinske uprave na radna mjesta pomoćnika ravnatelja raspoređuje ministar financija na prijedlog ravnatelja. Članak 7. Pomoćnici ravnatelja upravljaju radom određenih unutarnjih ustrojstvenih jedinica Središnjeg ureda, te obavljaju i druge poslove iz djelokruga Carinske uprave koje im povjeri ravnatelj. Pomoćnici ravnatelja odgovorni su ravnatelju Carinske uprave za rad određene ustrojstvene jedinice kojom upravljaju, te za zakonito i djelotvorno obavljanje poslova iz djelokruga odnosne ustrojstvene jedinice u carinarnicama. Članak 8. Radom carinarnice upravlja pročelnik kojeg na radno mjesto raspoređuje ministar financija na prijedlog ravnatelja. Pročelnik carinarnice odgovoran je ravnatelju Carinske uprave, a za zakonito i pravodobno obavljanje poslova iz djelokruga rada pojedine ustrojstvene jedinice Središnjeg ureda Carinske uprave i pomoćnicima ravnatelja koji upravljaju odnosnom unutarnjom ustrojstvenom jedinicom. Pročelnik carinarnice ima jednog ili više pomoćnika koji upravljaju radom određenih unutarnjih ustrojstvenih jedinica carinarnice. Radom carinske ispostave upravlja predstojnik carinske ispostave. Radom carinskog odjeljka upravlja voditelj odjeljka. Članak 9. Unutarnje ustrojstvo Carinske uprave, osim pitanja koja su uređena ovim Zakonom uredit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija. Članak 10. Središnji ured Carinske uprave: 1. priprema stručne podloge za unapređivanje organizacije rada i zakonitosti djelovanja Carinske uprave i ustrojstvenih jedinica u njezinom sastavu, 2. organizira i nadzire rad carinarnica, 3. osigurava uvjete za jedinstvenu i učinkovitu primjenu i izvršavanje carinskih propisa, propisa vezanih uz trošarine i ostalih propisa za koje je nadležna služba, 4. provodi unutarnji nadzor u Carinskoj upravi, 5. priprema i izdaje službene obrasce i publikacije u okviru djelatnosti Carinske uprave, 6. vodi brigu o čuvanju i prodaji oduzete ili druge strane robe, s kojom sukladno carinskim propisima raspolaže, odnosno za obavljanje ovih zadaća odabire i ovlašćuje druge pravne osobe u skladu sa propisima koji uređuju postupak prodaje, 7. odlučuje i donosi programe za kadrovski, stručni i tehnički razvitak službe, donosi razvojne, organizacijske i druge smjernice za rad službe, 8. koordinira i nadzire rad carinarnica u obavljanju imovinskopravnih i kadrovskih poslova iz njihovog djelokruga rada, 9. priprema stručne podloge za podnošenje zahtjeva glede osiguranja proračunskih sredstava za financiranje rada i djelatnosti Carinske uprave, poduzima mjere za osiguranje zakonitosti raspolaganja tim sredstvima i racionalizaciju njihova utroška, te priprema stručne podloge za izvješćivanje o njihovom utrošku, 10. prati naplatu prihoda državnog proračuna po osnovi carine, trošarina i drugih davanja koja se, sukladno posebnim propisima, obračunavaju pri carinjenju robe, te poduzima mjere za osiguranje njihove naplate, 11. razvija, izvodi i organizira programe, te organizira stručno osposobljavanje i usavršavanje carinskih službenika i namještenika, 12. obavlja reviziju i nadzor nad zakonitošću i točnošću obračuna, naplate i prisilne naplate carine, poreza na dodanu vrijednost, trošarina i drugih davanja koja se, sukladno posebnim propisima, obračunavaju pri carinjenju robe, 13. obavlja naknadne provjere deklaracija i drugih isprava prema carinskim propisima, obračun i kontrolu carine, porez na dodanu vrijednost, trošarina i drugih davanja koja se, sukladno posebnim propisima, obračunavaju pri carinjenju robe, 14. provodi i unapređuje metode i tehnike sprečavanja i otkrivanja carinskih prekršaja vezanih uz obračun i kontrolu carine, porez na dodanu vrijednost, trošarina i drugih davanja koja se sukladno posebnim propisima obračunavaju pri carinjenju robe, te drugih kažnjivih djela u predmetima koji su u nadležnosti službe, 15. brine za ispravno utvrđivanje vrijednosti robe pri odlučivanju o visini uvoznih i izvoznih carina, poreza i trošarina, 16. obavlja kemijsko-fizikalne, tehnološke i druge analize uzoraka robe u glavnom carinskom laboratoriju, potrebnih za pravilno rješavanje spornih pitanja o raspoređivanju robe u Carinsku tarifu i izdavanja obvezujućih mišljenja o tarifnom raspoređivanju robe u Carinsku tarifu, te mišljenja o podrijetlu robe, 17. obavlja analize opojnih droga i drugih psihotropnih tvari u posebnom carinskom laboratoriju, 18. u suradnji s ovlaštenim institucijama obavlja stručna vještačenja, 19. daje mišljenja i objavljuje obvezujuća mišljenja o razvrstavanju robe u nomenklaturi Carinske tarife, te obvezujuća mišljenja o podrijetlu robe, 20. obavlja stručne poslove za potrebe Povjerenstva za carinsku tarifu, 21. daje stručnu pomoć pri provedbi carinskih propisa, te daje naputke za pitanja iz djelokruga rada službe, 22. prikuplja, obrađuje i čuva podatke s područja rada službe, 23. organizira i upravlja sustavom obrade i prijenosa podataka, 24. surađuje s međunarodnim organizacijama i stručnim udrugama s područja sustava carina i trošarina, službama za carine i trošarine drugih država, te nadležnim pograničnim tijelima susjednih država, 25. surađuje s upravnim tijelima i drugim državnim tijelima i javnim službama u predmetima koji se odnose na područje djelatnosti službe, 26. daje suglasnosti za uređenje prostora, odnosno suglasnosti za izgradnju, obnavljanje ili uređenje objekata na području slobodnih zona, te na graničnim prijelazima, 27. vodi poslove disciplinskog sudovanja u prvom i drugom stupnju, 28. obavlja poslove u vezi s izdavanjem stručnih izdanja Carinske uprave, 29. daje priopćenja za javnost o radu službe, 30. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom ili drugim propisima. Članak 11. Carinarnica neposredno ili preko svojih ustrojstvenih jedinica obavlja sljedeće poslove: 1. odobrava i provjerava provedbu carinski dopuštenog postupanja i uporabe robe, 2. obračunava i naplaćuje carinu, porez na dodanu vrijednost, trošarine i druga davanja koja se naplaćuju kod uvoza, izvoza i provoza robe, te druga davanja u skladu s posebnim propisima, 3. rješava o plaćanju povoljnije carine i oslobođenju od plaćanja carine, o odgodi plaćanja, povratu ili otpustu ili naknadnoj naplati carinskog duga, poreza na dodanu vrijednost, trošarina i drugih davanja koja se naplaćuju sukladno carinskim i posebnim propisima, 4. nadzire i provjerava uporabu robe koja je bila oslobođena od plaćanja carine, poreza na dodanu vrijednost, trošarina i drugih davanja koja se naplaćuju sukladno carinskim i posebnim propisima, 5. utvrđuje carinsku vrijednost i razvrstavanje robe u nomenklaturu Carinske tarife te utvrđuje podrijetlo robe u skladu s važećim propisima i međunarodnim sporazumima, 6. obavlja reviziju i nadzor i provjeru rješenja iz točke 3. ovoga stavka te obračuna i naplatu carine, poreza na dodanu vrijednost, trošarina i drugih davanja koja se naplaćuju sukladno carinskim i posebnim propisima, 7. obavlja naknadne provjere carinskih deklaracija i isprava koje se podnose uz deklaraciju i potvrda o podrijetlu robe, 8. provodi postupak prisilne naplate carinskog duga, poreza na dodanu vrijednost i trošarina, te drugih davanja koja se naplaćuju prema posebnim propisima, 9. na graničnim prijelazima, za koje to odluči Vlada Republike Hrvatske, obavlja poslove s područja kontrole prijelaza preko državne granice, 10. obavlja nadzor i kontrolu unosa i iznosa domaćih i stranih sredstava plaćanja, te sprečava i otkriva kažnjiva djela s tim u vezi, 11. sprečava i otkriva carinske i trošarinske prekršaje te druga kažnjiva djela, 12. u prvom stupnju vodi carinske prekršajne postupke za prekršaje propisane ovim Zakonom i Carinskim zakonom, te drugim zakonom kada je provedba prekršajnog postupka stavljena u djelokrug Carinske uprave, 13. rješava u predmetima iz nadležnosti Carinske uprave u upravnom postupku prvog stupnja, ako za određena upravna pitanja nije propisana nadležnost Središnjeg ureda, 14. smješta i provodi postupak prodaje oduzete, ustupljene ili pronađene robe i proizvoda, 15. daje obavijesti o primjeni carinskih propisa, 16. surađuje s nadležnim tijelima Ministarstva unutarnjih poslova, drugim državnim i javnim tijelima i organizacijama, te drugim sudionicima u pograničnom prometu te stranim pograničnim tijelima, kako bi se poslovi na granici obavljali učinkovitije i kvalitetnije kao i u cilju sprečavanja i otkrivanja carinskih i trošarinskih prekršaja, te drugih kažnjivih djela, 17. surađuje s nadležnim poreznim i inspekcijskim, te policijskim tijelima u vezi s obavljanjem poslova iz njihovog djelokruga, 18. operativno provodi nadzor rada i poslovanja međunarodnih otpremnika u vezi s carinjenjem robe, odnosno poslova zastupanja u carinskom postupku, 19. vodi poslove disciplinskog sudovanja u prvom stupnju, 20. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i drugim propisima. Članak 12. Izuzetno od odredbi članka 11. ovoga Zakona provedba mjera carinskog nadzora i poslova carinske provjere putničkog prometa s inozemstvom u zračnim lukama s manjim obimom zračnog prometa i morskim lukama nautičkog turizma može se organizirati u okviru tijela državne uprave nadležnog za kontrolu prelaska državne granice. Obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka određuje ministar financija uz prethodnu suglasnost ministra unutarnjih poslova. IV. OVLASTI CARINSKIH SLUŽBENIKA U POSLOVIMA CARINSKE PROVJERE Članak 13. U obavljanju poslova carinske službe ovlašteni carinski službenici imaju, u okviru radnog mjesta na koje su raspoređeni, ovlasti propisane ovim Zakonom i drugim carinskim i trošarinskim propisima (u daljnjem tekstu: carinske ovlasti). Članak 14. Status ovlaštenoga carinskog službenika stječe se rasporedom na radno mjesto koje je takvim određeno Pravilnikom o unutarnjem redu Carinske uprave. Ovlašteni carinski službenici koji imaju visoku stručnu spremu i položen državni stručni ispit mogu obavljati sve poslove iz djelokruga carinske službe. Ovlašteni carinski službenici koji imaju višu stručnu spremu i položen državni stručni ispit mogu obavljati sve poslove iz djelokruga carinske službe, osim vođenja prekršajnih postupaka i dijela upravnih postupaka, koji se ne provode uz skraćenja ili pojednostavljenja utvrđena propisima o općem upravnom postupku ili carinskim propisima. Ovlašteni carinski službenici koji imaju srednju stručnu spremu i položen stručni ispit mogu obavljati poslove: – provođenja mjera carinskog nadzora i radnji carinske provjere, – prepuštati u slobodan promet robu u međunarodnom putničkom prometu ili pograničnom prometu, koja se ne unosi u ili iznosi iz carinskog područja Republike Hrvatske u komercijalne svrhe, – prepuštati robu u provozni postupak, a robu koja se uvozi u nekomercijalne svrhe prepuštati u postupak privremenog uvoza, – rješavati u skraćenom postupku o oslobođenju od plaćanja ili neobračunavanju uvozne carine, te – izricanja i naplate mandatne prekršajne kazne. Članak 15. Ovlašteni carinski službenici imaju službenu iskaznicu i službenu značku sa identifikacijskim brojem, kojima dokazuju ovlaštenje za obavljanje carinskih ovlasti. Prijevozna sredstva koja se koriste u službene svrhe mogu se označiti znakom Carinske uprave i natpisom »Carina«. Obrazac službene iskaznice, postupak izdavanja iskaznice i službenih znački i način obilježavanja prijevoznih sredstava znakom carinske službe, propisuje ministar financija na prijedlog ravnatelja carinske uprave pravilnikom. Članak 16. Ovlašteni carinski službenici obavljaju poslove carinske službe u službenoj ili civilnoj odjeći, u slučajevima i pod uvjetima koje utvrđuje ravnatelj Carinske uprave. Službena odjeća je carinska odora ili radna odjeća, s propisanim znakom Carinske uprave. Ovlašteni carinski službenici dužni su na traženje sudionika carinskog postupka legitimirati se službenom iskaznicom i značkom, a kada poslove obavljaju u civilnoj odjeći moraju se legitimirati službenom iskaznicom i značkom prije poduzimanja bilo koje službene radnje. Vlada Republike Hrvatske propisuje boju i oznake na službenoj odjeći, a ministar financija na prijedlog ravnatelja određuje radna mjesta na kojima ovlašteni i drugi carinski službenici moraju nositi službenu odjeću i vrstu službene odjeće, te propisuje izgled, trajanje i način njezine uporabe. Članak 17. Pri obavljanju službenih radnji ovlašteni carinski službenik dužan je postupati na način koji ne vrijeđa ugled, čast i dostojanstvo osobe na koju se radnja odnosi, vodeći računa o zaštiti Ustavom i zakonom zajamčenih ljudskih prava i temeljenih sloboda, odnosno dužan je svaku radnju poduzeti s mjerom i na način primjeren okolnostima slučaja. Odredba stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i na slučajeve ophođenja ovlaštenih carinskih službenika s pravnim osobama, te su isti dužni voditi računa da kod provođenja službenih radnji u što manjoj mjeri remete njihovo redovito poslovanje. Članak 18. Carinske ovlasti ovlašteni carinski službenik primjenjuje prema vlastitoj odluci ili po nalogu nadređene mu osobe. Ovlašteni carinski službenik dužan je upozoriti nadređenu osobu ako je njen nalog protivan zakonu, a može odbiti izvršenje naloga ako bi time počinio kazneno djelo. U oba ova slučaja dužan je odmah obavijestiti ravnatelja Carinske uprave. Članak 19. Ovlašteni carinski službenici upotrebljavaju za sprečavanje i otkrivanje carinskih i trošarinskih prekršaja i kaznenih djela posebnu tehničku opremu, službena vozila s uporabom svjetlosnih i zvučnih signala u skladu sa propisima sigurnosti prometa na cestama, te posebno obučene službene pse. Ovlašteni carinski službenici smiju nositi kratko vatreno oružje samo dok poslove obavljaju u službenoj carinskoj odori i samo na području carinarnice, a prilikom obavljanja naknadnoga carinskog nadzora i na drugom dijelu carinskog područja Republike Hrvatske. Ovlašteni carinski službenici koji su ovlašteni za nošenje i uporabu vatrenog oružja moraju biti za to posebno osposobljeni. Radna mjesta ovlaštenih carinskih službenika koji smiju nositi i upotrijebiti vatreno oružje određuju se Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva financija. Članak 20. Ovlašteni carinski službenici smiju upotrijebiti sredstva prisile (tjelesna snaga, uređaj za prisilno zaustavljanje prijevoznog sredstva, službeni psi, vatreno oružje) samo ako na drugi način ne mogu odbiti protupravni ili neposredni napad na carinske službenike ili druge osobe zatečene u području uredovanja, ili protupravni ili neposredni napad usmjeren na uništenje ili oštećenje prijevoznih sredstava, odnosno robe koja je predmet carinskog ili trošarinskog postupka ili ako postoji osnovana sumnja o izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršajnog ili kaznenog djela ili za sprečavanje otpora ili bijega osobe sudionika u carinskom postupku. Ovlašteni carinski službenici sredstva prisile mogu upotrijebiti na području carinarinice, a na drugom dijelu carinskog područja Republike Hrvatske pri obavljanju carinskog nadzora i provjere. Članak 21. Republika Hrvatska odgovara za štetu koju carinski službenik počini trećim osobama, osim ako se dokaže da je postupao sukladno propisima. Članak 22. U obavljanju poslova carinske službe ovlašteni carinski službenici obavljaju nadzor nad primjenom zakona i drugih podzakonskih akata, obavljaju radnje carinske provjere i trošarinske provjere (pregled i pretraga robe, pregled i pretraga prijevoznih sredstava, pregled i pretraga osoba u putničkom prometu te prtljage i drugih stvari koje putnici sa sobom nose, provjera postojanja, vjerodostojnosti i istinitosti isprava podnesenih u carinskome postupku, pregled poslovnih knjiga i drugih isprava o poslovanju, naknadna provedba ispitnih i istražnih postupaka) prema odredbama ovoga Zakona, poštujući pri njihovoj provedbi propise o sigurnosti zračnoga, pomorskog i željezničkog prometa. Članak 23. Ovlašteni carinski službenici ovlašteni su prikupljati i od sudionika u prometu robe s inozemstvom zahtijevati davanje usmenih ili pisanih obavijesti kojima se može pridonijeti utvrđenju carinsko – pravnog statusa robe (porijeklo, vrsta, istovjetnost i vrijednost), provedbi postupka njenog carinjenja ili određivanja trošarine, naplati carinskog duga, te saznanju činjenica mjerodavnih za utvrđenje prekršaja ili kaznenih djela učinjenih ili pokušanih povredom carinskih propisa, te primjenjivati druge radnje kojima utvrđuju carinsko – pravni status robe, uključujući uzimanje uzoraka radi laboratorijskih ispitivanja. Članak 24. Ovlašteni carinski službenici mogu obavljati pregled i pretragu: 1. prijevoznog sredstva za prijevoz osoba, u području graničnog prijelaza i ostalog prostora carinarnice, 2. prijevoznog sredstva za prijevoz robe i stvari u prijevoznom sredstvu na cijelom carinskom području Republike Hrvatske. Ovlašteni carinski službenici mogu na cijelom carinskom području obavljati provjeru namjenske uporabe pogonskog goriva u prijevoznom sredstvu. Ovlašteni carinski službenici mogu na cijelom carinskom području obavljati pregled i pretragu poslovnih prostorija i drugoga poslovnog prostora u kojima se roba istovaruje ili utovaruje ili pretovaruje, te poslovnih prostorija i drugoga poslovnog prostora u kojima se obavlja djelatnost proizvodnje ili dorade robe, uključujući uredski prostor. Pregled ostalih prostorija i prostora moguće obaviti samo na temelju odobrenja tijela sudbene vlasti. U slučaju prisilnog zadržavanja prijevoznog sredstva radi obavljanja pregleda i pretrage na području graničnog prijelaza ili prostora carinarnice ili drugih uredovnih prostora duže od šest sati, odnosno u slučaju prisilnog zadržavanja prijevoznog sredstva za prijevoz robe radi obavljanja pregleda i pretrage na preostalom dijelu carinskog područja, odmah se o poduzetoj radnji obavještava nadležna policijska uprava. Vozač je dužan zaustaviti prijevozno sredstvo za prijevoz robe i uputiti ga na mjesto koje odredi carinski službenik koji uređuje u službenoj odori, dati sve potrebne isprave i podatke o prijevoznom sredstvu i robi koju prevozi, te mu pokazati robu koju prevozi. Radnje iz stavka 1. ovoga članka uključuju pravo pregleda svih dijelova prijevoznog sredstva i stvari u njemu pomoću tehničkih pomagala, te pravo rastavljanja pojedinih dijelova prijevoznog sredstva ako postoji osnovana sumnja o izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršajnog ili kaznenog djela povredom carinskih ili trošarinskih propisa. Ukoliko se nakon pregleda i rastavljanja prijevoznog sredstva ustanovi da je sumnja o izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršajnog ili kaznenog djela bila neosnovana, prijevozno sredstvo će se uz pomoć istih tehničkih pomagala vratiti u prvobitno stanje. Članak 25. Ovlašteni carinski službenici mogu pregledavati i pretraživati osobe u prekograničnom putničkom prometu te prtljagu i druge stvari koje ove osobe nose. Ove radnje obuhvaćaju pravo utvrđivanja identiteta osobe koja ulazi ili izlazi ili se nalazi u službenom prostoru carinarnice, pa je takova osoba dužna na traženje ovlaštenoga carinskog službenika predočiti putnu ispravu, osobnu iskaznicu ili druge isprave kojima se može utvrditi njen identitet. Radnje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju i pravo privremenog ograničenja slobode kretanja (zadržavanje) dok se ne obave propisane carinske radnje ali ne duže od šest sati. Ako je razlog zadržavanja izvršenje ili pokušaj izvršenja prekršaja ili kaznenog djela osim prekršaja počinjenih povredom carinskih propisa, bez odlaganja obavještava se nadležna policijska uprava. Pregled i pretraga osobe iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća pregled svega što osoba nosi u tijelu, na tijelu ili uza se, pri čemu se utvrđuje ima li kod sebe odnosno na sebi stvari, koje su predmet kršenja carinskih, odnosno trošarinskih propisa. Pregled i pretragu smiju obavljati samo ovlašteni carinski službenici istog spola kojeg je osoba koju pregledavaju ili pretražuju, a pregled i pretragu maloljetne osobe smije se obaviti samo u prisustvu njenih roditelja ili skrbnika ili ako ovih nema ili odbiju prisustvovati pregledu, odnosno pretragi u prisustvu socijalnog radnika. U slučaju postojanja osnovane sumnje, da je roba koja je predmet carinskoga ili trošarinskoga prekršaja skrivena u tijelu osobe iz stavka 1. ovoga članka, obavljanje tjelesnoga pregleda ili pretrage povjerit će se liječniku javne zdravstvene službe. Ako se kod osobe iz stavka 1. ovoga članka pronađu domaća ili strana sredstva plaćanja u iznosima većim od dozvoljenih, postupit će se u skladu s deviznim propisima. Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na vozno osoblje prijevoznih sredstava i na druge osobe prema kojima se provodi carinski nadzor na području carinarnice. Članak 26. Pri pregledu ili pretrazi robe, prijevoznog sredstva ili osobe pronađeno oružje, druge opasne stvari, opojne droge ili druge stvari koje se neovlašteno prenose u ili iz carinskog područja Republike Hrvatske odmah će se oduzeti, a u slučaju kada je pronađeno oružje, druge opasne stvari ili opojne droge, osobama kod kojih su pronađeni i vozačima prijevoznih sredstava privremeno će se ograničiti sloboda kretanja i o tome će se odmah obavijestiti nadležna policijska uprava. Članak 27. Ovlašteni carinski službenici provjeravaju isprave podnesene u carinskom postupku i podatke iskazane u tim ispravama. Ovlašteni carinski službenici mogu zahtijevati od osobe koja je prema propisima dužna dati podatke ili ispuniti određenu obvezu da im u određenom roku i na određenom mjestu podnese bilo koju knjigovodstvenu ispravu, ugovor, poslovno dopisivanje, evidenciju ili neku drugu ispravu koju smatraju potrebnom za provedbu carinske i trošarinske provjere. Isprave, podaci ili ispunjenje određene obveze iz stavka 2. ovoga članka može se zahtijevati od carinskog deklaranta, trošarinskog obveznika, proizvođača ili druge osobe, koja je neposredno ili posredno sudjelovala u poslu, ali i od svake druge osobe koja raspolaže traženom dokumentacijom ili raspolaže podacima ili bi te isprave ili podatke trebala imati. Kad se poslovne knjige i propisane evidencije vode na elektronskom mediju, ovlašteni carinski službenici imaju pravo pregledati bazu podataka računarskog sustava, te zahtijevati izradu, odnosno predaju svakog dokumenta ili deklaracije, koja potvrđuje neki podatak, vođen na elektronskom mediju. Članak 28. Kod obavljanja carinske i trošarinske provjere ovlašteni carinski službenik ima pravo privremeno oduzeti ili zabraniti raspolaganje ispravama i nositeljima podataka iz članka 27. stavka 2. i 4. ovoga Zakona, te predmete i uzorke predmeta glede kojih se provodi odnosni carinski postupak za razdoblje ne duže od 15 dana, ako je to potrebno radi osiguranja dokaza istinitog utvrđenja neispravnosti ili ako je osoba te isprave, nositelje podataka, predmete i uzorke koristila za kršenje carinskih i trošarinskih propisa, odnosno ako je do njih došla prekršivši carinske, trošarinske i druge propise. Osoba može zahtijevati da joj se stvari pod zabranom iz stavka 1. ovoga članka vrate i prije isteka roka zabrane, ako dokaže da su joj nužno potrebne u poslovanju. O povratu stvari iz stavka 1. ovoga članka odlučuje se rješenjem u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva. Članak 29. Osobe iz članka 27. stavka 3. ovoga Zakona dužne su ovlaštenom carinskom službeniku koji obavlja carinsku ili trošarinsku provjeru, dopustiti pristup zemljištu i prostorima u kojima se obavlja djelatnost, utovar, istovar ili skladištenje robe ili trošarinskih proizvoda. Ovlašteni carinski službenik ima pravo prilikom obavljanja zadaća službe ući i u bilo koji drugi objekt i prostor u zračnoj luci, željezničkom kolodvoru, morskoj ili riječnoj luci, stupiti na zemljište na kojem se nalazi ili bi se mogla nalaziti roba ili trošarinski proizvodi, te na zemljište preko kojega je ili je mogla biti izvedena neka instalacija koja omogućava prenošenje robe ili trošarinskih proizvoda, te na obalu, odnosno drugo zemljište gdje bi moglo biti mjesto za pristajanje plovila ili zrakoplova. Članak 30. Ovlašteni carinski službenici provjeravaju usklađenost poslovanja fizičkih i pravnih osoba s carinskim i trošarinskim propisima utvrđujući postojanje, vjerodostojnost i točnost poslovnih knjiga, evidencija i drugih isprava, utvrđujući vrste i količine neprijavljene robe, utvrđujući ispravnost obračuna i plaćanja carina, odnosno trošarina i s tim u vezi neplaćenih carina ili trošarina. Ovlašteni carinski službenici mogu pri obavljanju carinske, odnosno trošarinske provjere pravnih i fizičkih osoba u skladu sa carinskim, trošarinskim i drugim propisima, za čije je provođenje nadležna služba, te zbog sprečavanja i otkrivanja kršenja tih propisa, pregledati poslovni i drugi prostor koji se koristi za obavljanje djelatnosti, te druge objekte i zemljišta. Poslovnim prostorom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se i stambeni prostor naznačen kao sjedište tvrtke ili ako se koristi kao poslovni prostor. Kod pregleda poslovnog prostora, objekata i zemljišta ovlašteni carinski službenik ima pravo pregledati poslovne knjige, evidenciju i druge isprave u vezi sa carinskom robom ili trošarinskim proizvodima te rabiti tehnička pomagala u svrhu pregleda i pretrage, odnosno rastavljanja opreme, strojeva, uređaja, robe koja se nalazi u prostoru, odnosno u objektu, odnosno na zemljištu kao i utvrđivati namjensku uporabu trošarinskih proizvoda. Fizičke i pravne osobe kod kojih se primjenjuje mjera naknadne carinske provjere dužne su ovlaštenom carinskom službeniku omogućiti uvjete za nesmetan rad i dati mu na uvid sve poslovne knjige i druge isprave, odnosno omogućiti uvid u baze podataka evidencija vođenih putem elektronskog medija. Članak 31. Ako ovlašteni carinski službenik pri obavljanju carinske provjere naiđe na fizički otpor ili može takav otpor očekivati, na njegovo traženje pomoć u obavljanju radnji carinske provjere pružit će mu nadležna policijska uprava. Državna tijela i nositelji javnih ovlasti koji pri obavljanju poslova iz svoga djelokruga utvrde da su prekršeni carinski odnosno trošarinski propisi, odnosno da postoji mogućnost da bi se to moglo dogoditi, dužni su o svojim saznanjima bez odlaganja izvijestiti Carinsku upravu. Članak 32. Zapisnici o činjenicama utvrđenim pregledom osoba, prijevoznih sredstava i poslovnih prostora, isprave i drugi dokumenti te predmeti oduzeti u carinskom postupku, te izjave sudionika u carinskom postupku poduzetom i provedenom prema odredbama ovoga Zakona mogu služiti kao dokazno sredstvo u prekršajnom postupku i kaznenom postupku. Izjave sudionika u carinskom postupku mogu služiti kao dokazno sredstvo u kaznenom postupku ako su dane pod uvjetima propisanima i odredbama Zakona o kaznenom postupku. Članak 33. Ovrha i osiguranje naplate carine, poreza na dodanu vrijednost, trošarina i drugih davanja koja se, sukladno posebnim propisima, obračunavaju i naplaćuju pri carinjenju robe, provodi se sukladno propisima o prisilnoj naplati poreza. Kod obavljanja prisilne naplate iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni carinski službenik (naplatitelj) ovlašten je ući u poslovne prostorije i druge prostore koji se koriste za obavljanje djelatnosti te ima pravo pregledati uređaje, robu, stvari, predmete, poslovne knjige, ugovore, cjenike i druge isprave potrebne za provedbu postupka prisilne naplate. Obavljanje poslova prisilne naplate carine, poreza na dodanu vrijednost, trošarina i drugih davanja koja se sukladno posebnim propisima obračunavaju i naplaćuju pri carinjenju robe, može Carinska uprava povjeriti i osobama koje su, sukladno zakonu kojim se uređuje ovrha i osiguranje ili drugom propisu, ovlaštene za neposredno obavljanje ovrhe i osiguranja, ukoliko ispunjavaju uvjete za naplatitelja po tom zakonu. V. PRIKUPLJANJE, EVIDENTIRANJE, OBRADA I ZAŠTITA PODATAKA Članak 34. Carinska uprava prikuplja osobne i druge podatke radi provođenja zakonom i drugim propisima utvrđene poslove izravno od osobe na koju se ti podaci odnose, od drugih osoba koje o tome nešto znaju ili iz već postojećih izvora podataka. Ako se podaci prikupljaju od drugih osoba koje o tome nešto znaju ili iz već postojećih izvora podataka, ovlašteni carinski službenici nisu o tome dužni obavijestiti osobe na koje se ti podaci odnose, ako bi to onemogućilo ili otežalo izvršenje određenog posla. Ako ovlašteni carinski službenici zbog obavljanja određenih poslova prikupljaju osobne i druge podatke iz već postojećih izvora podataka, tada su tijela, ustanove i drugi subjekti koji na temelju zakona i u okviru svojih djelatnosti raspolažu osobnim izvornim podacima, dužni na zahtjev ovlaštenih carinskih službenika dostaviti tražene osobne i druge podatke. Članak 35. Carinska uprava vodi evidenciju o osobnim i drugim podacima (u daljnjem tekstu: evidencija), koji se prikupljaju i objedinjuju u vezi s obavljanjem poslova carinske službe i njezinih posebnih ovlaštenja, i to: 1. evidencija pisanih carinskih deklaracija, 2. evidencija izdanih carinskih odobrenja, 3. evidencija posjednika trošarinskih odobrenja i oslobođenih korisnika, 4. evidencija trošarinskih obveznika uvozne robe, 5. evidencija o kršenjima carinskih, trošarinskih i drugih propisa, za čije je provođenje nadležna, 6. evidencija dobivenih i posredovanih obavijesti, 7. evidencija o carinskim i trošarinskim pregledima, 8. evidencija uporabe vatrenog oružja, 9. evidencija o obračunu i prikupljanju te utjerivanju carinskog i trošarinskog duga, te 10. evidencija podnesenih općih i zajedničkih instrumenata osiguranja carinskog i trošarinskog duga. Evidencije iz stavka 1. ovoga članka sadržavaju sljedeće zajedničke osobne podatke o fizičkim osobama: 1. jedinstveni matični broj građana, 2. ime i prezime, 3. podatke o mjestu rođenja, te 4. adresu prebivališta ili boravišta. Za pravne i druge osobe koje se bave djelatnošću, evidencije iz stavka 1. ovoga članka sadržavaju sljedeće zajedničke osobne podatke: 1. matični broj, 2. tvrtka, sjedište i naziv (grad, ulica, kućni broj, pošta), 3. brojeve telefona i telefaksa, te 4. ime i prezime te datum rođenja i JMBG odgovornih osoba. Podaci navedeni u stavku 2. i 3. ovoga članka mogu se dobiti izravno od same osobe na koju se ti podaci odnose ili iz registra poreznih obveznika. Članak 36. Pored zajedničkih osobnih i drugih podataka, sveukupna evidencija sadrži i sljedeće podatke: 1. evidencija pisanih carinskih deklaracija; podaci iz pisanih carinskih deklaracija, utvrđeni carinskim propisima, 2. evidencija izdanih carinskih odobrenja; broj, datum i izdavatelj odobrenja, vrsta odobrenja, važenje odobrenja, nepridržavanja uvjeta iz odobrenja, datum i razlozi, te trajanje oduzimanja odobrenja, produljenje važnosti odobrenja, 3. evidencija posjednika trošarinskih odobrenja i oslobođenih korisnika; podaci o posjedniku odobrenja i oslobođenom korisniku, carinsko tijelo, vrsta i datum izdavanja odobrenja, lokacija i šifra skladišta, te datum početka poslovanja, vrsta trošarinskih proizvoda, podaci o obavljenim inventurama, podaci o predloženoj garanciji, datum i razlozi oduzimanja odobrenja, 4. evidencija trošarinskih obveznika i posjednika uvozne robe; podaci o trošarinskom obvezniku i odgovornoj osobi, naziv i šifra djelatnosti obveznika, datum početka i kraja poslovanja, nadzorno tijelo, nadležni porezni ured, vrsta trošarinskih proizvoda, tip trošarinskog obveznika, podaci o vlasništvu uvozne robe, 5. evidencija o prekršajima carinskih, trošarinskih i drugih propisa, za čije je provođenje nadležna Carinska uprava; podaci o utvrđenim prekršajima carinskih i trošarinskih propisa i drugih propisa te o prekršiteljima; podaci o mjerama protiv prekršitelja te svakako podaci o postojećim prijedlozima za vođenje prekršajnog postupka izrečenih kazni i drugih sankcija, podaci o ustupanju podataka drugim državnim tijelima nadležnim za poduzimanje mjera protiv prekršitelja za koje carinsko tijelo nije nadležno; podaci o kažnjavanju prekršitelja, kada o kazni ne odlučuje carinsko tijelo, već je dao prijedlog za kažnjavanje odnosno, odstupio podatke drugim tijelima, nadležnim za postupanje protiv prekršitelja, 6. evidencija izvornih ili od drugih osoba posredovanih obavijesti; podaci o osobi na koju se odnose obavijesti, o prijevoznom sredstvu, robi i izvoru informacije, odnosno o osobi od koje su informacije dobivene, 7. evidencija o carinskim i trošarinskim provjerama; datum, sat i mjesto carinske provjere (pregleda, odnosno pretrage), naznaku sudionika postupka, podaci o prijevoznom sredstvu (vrsta, tip, registracijska oznaka, vlasništvo), te tijek provjere, 8. evidencija uporabe vatrenog oružja; podaci o ovlaštenom carinskom službeniku koji je upotrijebio vatreno oružje, podaci o osobi protiv koje je ono upotrijebljeno, podaci o događaju u kojem je bilo korišteno, te ocjena zakonitosti uporabe vatrenog oružja, 9. evidencija o obračunu i prikupljanju te prinudne naplate carinskog i trošarinskog duga; podaci iz carinskih deklaracija i drugih upravnih akata i obračuna trošarina, koji se odnose na obračun duga; datum uručenja akta, podaci koje je dužna voditi Carinska uprava za knjiženje carina i trošarina, podaci o povratu, odgodi ili otpustu duga, podaci o plaćanju duga iz instrumenata osiguranja, podaci iz rješenja o prinudnoj naplati duga, te 10. evidencija podnijetih pojedinačnih i zajedničkih instrumenata osiguranja carinskog i trošarinskog duga; podaci o predlagatelju i izdavatelju instrumenta osiguranja, visini jamstvene svote, roku važenja i roku unovčenja instrumenta osiguranja. Zainteresirana osoba ima pravo uvida u svoje podatke u evidencijama i to: 1. u članku 35. stavku 1. iz točke 1., 2., 3., 4., 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakona – odmah po upisu, 2. u članku 35. stavka 1. iz točke 5. ovoga Zakona – po pravomoćnoj odluci o uvođenju kaznenog postupka ili prekršajnog postupka, a ako on još nije proveden, tada nakon zastare gonjenja, te 3. u članku 35. stavka 1. iz točke 6. ovoga Zakona – po pohranjenju podataka. Podaci se obvezatno čuvaju: 1. u evidencijama iz članka 35. stavka 1. točki 1., 2., 3., 4., 7., 9. i 10. ovoga Zakona – u skladu sa Carinskim zakonom i propisima o trošarinama, 2. u evidencijama iz članka 35. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona – do brisanja osude ili kazne, a ako nije izrečena, tada po zastari gonjenja, te 3. u evidencijama iz članka 35. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona – do pravomoćne odluke o provedenom kaznenom ili prekršajnom postupku, a ako taj nije proveden, tada do zastare gonjenja. 4. u evidencijama iz članka 35. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona – dvije godine nakon unosa podataka odnosno do pravomoćnog okončanja pravnih postupaka u vezi s korištenjem vatrenog oružja. Nakon isteka rokova iz stavka 3. ovoga članka, podaci se pohranjuju po propisima, kojima se uređuje postupanje s arhivskom i registraturnom građom. Članak 37. U svrhu prikupljanja, obrade, čuvanja, posredovanja, uporabe i pohrane podataka, sadržanih u evidencijama iz članka 35. ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje sigurnost osobnih podataka i podataka koji predstavljaju poslovnu tajnu, ako ovim Zakonom ili drugim propisima nije drugačije određeno. Način uporabe povjerljivih podataka, sadržanih u evidencijama iz članka 35. ovoga Zakona i drugih zaštićenih podataka Carinske uprave i način zaštite tih podataka propisuje ministar financija. VI. CARINSKO-PREKRŠAJNI POSTUPAK Članak 38. Carinskim se prekršajima u smislu odredaba ovoga Zakona smatraju prekršaji propisani ovim Zakonom, carinski prekršaji propisani Carinskim zakonom, te carinski prekršaji koji su takovima označeni drugim zakonom ili je provedba prekršajnog postupka stavljena u djelokrug Carinske uprave. Carinski prekršajni postupak pokreće se i vodi po službenoj dužnosti. Članak 39. Carinski prekršajni postupak u prvom stupnju vodi Komisija za carinske prekršaje ovlaštene carinarnice. Carinarnica po potrebi, može imati i više komisija za carinske prekršaje. Komisija za carinske prekršaje ima predsjednika i dva člana, te njihove zamjenike, koje imenuje ravnatelj na prijedlog pročelnika carinarnice, na godinu dana iz reda ovlaštenih carinskih službenika. Komisija za carinske prekršaje može ovlastiti pojedinog svog člana za poduzimanje pojedinih radnji u prekršajnom postupku. Članak 40. U drugom stupnju u carinskim prekršajima odlučuje Središnja komisija za carinske prekršaje pri Središnjem uredu Carinske uprave (u daljnjem tekstu: Središnja komisija). Središnju komisiju čine predsjednik i dva člana koji imaju svoje zamjenike. Predsjednika i članove Središnje komisije te njihove zamjenike na dvije godine imenuje ministar financija na prijedlog ravnatelja iz reda ovlaštenih carinskih službenika. Članak 41. Predsjednik Komisije za carinske prekršaje i predsjednik Središnje komisije za carinske prekršaje moraju imati položen pravosudni ispit. Članak 42. Carinski prekršajni postupak vodi se sukladno odredbama Zakona o prekršajima, ako ovim Zakonom ili Carinskim zakonom nije drugačije određeno. VII. POSEBNOSTI U PRAVIMA, OBVEZAMA I ODGOVORNOSTI CARINSKIH SLUŽBENIKA 1. Prijam u carinsku službu Članak 43. Na carinske službenike i namještenike primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano. Članak 44. U carinsku službu može biti primljena osoba koja ispunjava opće uvjete za prijam u državnu službu, kod koje ne postoje zapreke za prijam u državnu službu i koja ispunjava i sljedeće posebne uvjete: 1. da je regulirala vojnu obvezu (muškarac), 2. da ima najmanje srednju stručnu spremu, 3. da ima odgovarajuće zdravstvene i psihofizičke sposobnosti, 4. da ima prebivalište u Republici Hrvatskoj. Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva financija mogu se odrediti i drugi posebni uvjeti za prijam i raspoređivanje državnih službenika na radno mjesto. Ravnatelj Carinske uprave može zatražiti od ovlaštenih službi podatke mjerodavne za procjenu postojanja sigurnosnih prepreka za rad u službi za osobu koja se prima na poslove ovlaštenoga carinskog službenika. Sigurnosnim preprekama za rad u službi smatraju se dosadašnje ponašanje, navike ili sklonosti koje ukazuju na nepouzdanost za obavljanje poslova ili bi mogle biti od utjecaja na zakonitost i nezavisnost u obavljanju poslova ovlaštenoga carinskog službenika. Za obavljanje poslova ovlaštenoga carinskog službenika ne smije se primiti osoba kojoj je služba u tijelu državne vlasti ili pravnoj osobi s javnim ovlastima prestala radi teške povrede službene dužnosti pravomoćnom odlukom nadležnog tijela. Članak 45. Osoba koja je primljena u carinsku službu, pod kaznenom i materijalnom odgovornošću daje pisanu izjavu o svom imovnom stanju, imovnom stanju svoje uže obitelji, te pisanu izjavu da, u vezi navedenoga, pristaje na sve vrste provjere. Pisana izjava iz stavka 1. ovoga članka pohranjuje se u personalnom dosjeu službenika. Članak 46. Ovlašteni carinski službenici moraju neprekidno dopunjavati svoja stručna znanja, osposobljavati se i sudjelovati u provjerama stručne osposobljenosti koje organizira Carinska uprava. Sadržaj, način i mjerila za stručno usavršavanje, osposobljavanje i provjeru stručne osposobljenosti propisuje ministar financija. Članak 47. Ravnatelj Carinske uprave može ovlaštenom carinskom službeniku oduzeti pravo da obavlja poslove na koje je raspoređen: 1. ako se utvrdi da je koristio svoja ovlaštenja u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima, 2. ako je konačnom odlukom Disciplinskog suda utvrđeno da je izvršio težu povredu službene dužnosti, 3. ako utvrdi opstojnost okolnosti iz članka 57. ovoga Zakona. Službeniku iz stavka 1. ovoga članka oduzima se službena iskaznica, značka, službena odora i oružje. Službenika iz stavka 1. ovoga članka, ravnatelj, odnosno pročelnik raspoređuje na drugo radno mjesto, na kome se obavljaju poslovi koje ne obavljaju ovlašteni carinski službenici, za koje je propisana ista stručna sprema kao za radno mjesto sa kojeg se raspoređuje. Ako službenik odbije prihvatiti ponuđeno radno mjesto ili mu se ne može osigurati u Carinskoj upravi ili nekom drugom tijelu državne uprave radno mjesto njegove stručne spreme, a nije spreman prihvatiti radno mjesto niže stručne spreme, prestaju mu državna služba istekom otkaznog roka. 2. Premještaj i druga prava i obveze carinskih službenika Članak 48. Radi potreba službe službenik može biti premješten na drugo radno mjesto u okviru njegove stručne spreme, u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici Carinske uprave, u istom ili drugom mjestu rada. Premještaj u drugo mjesto rada u trajanju do jedne godine smatra se privremenim premještajem. Protiv rješenja o premještaju službenik ima pravo u roku od tri dana od primitka rješenja podnijeti prigovor čelniku tijela koji je rješenje donio. Prigovor protiv rješenja o premještaju ne odgađa njegovo izvršenje. Članak 49. Službenik koji je privremeno premješten u drugo mjesto rada, udaljeno više od 100 km od mjesta njegova stanovanja ima pravo na: 1. smještaj i prehranu, 2. mjesečnu naknadu za odvojeni život, ako ima obitelj, 3. sedmodnevni plaćeni dopust za posjet obitelji svaka tri mjeseca i naknadu troškova prijevoza za takve posjete, 4. plaću ostvarenu na ranijem radnom mjestu ukoliko je za njega povoljnija. Članak 50. Službenik koji je trajno premješten u drugo mjesto rada udaljeno više od 100 km od mjesta njegova stanovanja uz prava iz članka 49. ovoga Zakona, ima pravo na: 1. putne i selidbene troškove, prema predočenom računu, 2. odgovarajući smještaj za sebe i obitelj, u roku jedne godine od dana premještaja. Prava iz članka 49. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka nema službenik premješten na temelju osobnog zahtjeva. Članak 51. Carinski službenici raspoređeni na radno mjesto iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona, u pravilu podliježu periodičnoj promjeni mjesta rada unutar iste ili druge ustrojstvene jedinice Carinske uprave. Promjene mjesta rada iz stavka 1. ovoga članka provode se sukladno Periodičnom programu promjene mjesta rada carinskih službenika kojeg donosi ravnatelj Carinske uprave. Promjene mjesta rada carinskih službenika izvršene sukladno odredbama ovoga članka ne smatraju se premještajem službenika u smislu odredbi ovog Zakona, odnosno propisa o državnim službenicima. Članak 52. Radi potreba službe, carinski službenici su dužni obavljati posao i u manje povoljnom radnom vremenu. Rad u manje povoljnom radnom vremenu smatra se: 1. rad u dvokratnom radnom vremenu, 2. rad u smjenama, 3. rad subotama, nedjeljama, praznicima i drugim slobodnim danima, 4. rad duži od punoga radnog vremena – prekovremeni rad, 5. popodnevni i noćni rad, te 6. rad u radnim prostorijama na određenom mjestu ili kod kuće. Rad u smjenama uključuje obavljanje poslova i zadaća u dvokratnom radnom vremenu, subotama i nedjeljama, praznicima i drugim slobodnim danima kao i rad u popodnevnim i noćnim satima, s preraspodjelom u okviru određenoga redovnoga mjesečnog odnosno godišnjeg rasporeda radnog vremena. Članak 53. Kao rad u smjenama računa se onaj rad, koji se naizmjence obavlja u dopodnevnom, popodnevnom ili noćnom razdoblju. Kao rad u smjenama smatra se i rad u turnusima, kad se rad obavlja 12 sati, nakon čega slijedi 24 ili 48 sati odmora te rad po posebnom rasporedu, kad se rad obavlja također u dopodnevnom, popodnevnom ili noćnom razdoblju, ali je neravnomjerno raspoređen. Radom u turnusima smatra se rad u noćnoj smjeni i rad u dnevnoj smjeni, obavljan i nakon 15,00 sati. Radom po posebnom rasporedu smatra se onaj rad, koji se obavlja od 16,00 sati do 7,00 sati ujutro. Članak 54. Pripravnost za rad je rad u manje povoljnom radnom vremenu tokom kojega carinski službenik mora biti pripravan za rad na svom radnom mjestu, u određenom mjestu ili kod kuće. Pripravnost za rad ne ubraja se u broj sati tjedne, odnosno mjesečne radne obveze, osim ako se djelatnik službe ne nalazi između pripravnosti za početak rada na radnom mjestu ili na određenom kraju rada. Ravnatelj odlučuje o uvjetima i slučajevima, te načinu izvršenja pripravnosti za rad. Članak 55. Carinski službenici ne smiju biti članovi uprave ili nadzornog odbora trgovačkog društva, članovi trgovačkih društava ili trgovci pojedinci, niti smiju obavljati poslove koji nisu spojivi s obavljanjem djelatnosti službe. Članak 56. Ovlašteni carinski službenici dužni su u svim uvjetima osigurati i neometano obavljanje sljedećih poslova, odnosno zadataka Carinske uprave: 1. carinski nadzor i provjeru nad robom, putnicima i prijevoznim sredstvima, 2. odobravanje carinski dopuštenih postupanja ili uporabe robe te obračun i naplatu carine i drugih davanja koja se plaćaju u postupku carinjenja robe, 3. kontrolu robe, čiji je uvoz ili izvoz posebno uređen, 4. deviznu kontrolu u međunarodnom putničkom i pograničnom prometu s inozemstvom, 5. sprečavanje i otkrivanje carinskih i drugih prekršaja i drugih kažnjivih djela izvršenih u carinskom postupku ili u vezi s carinjenjem robe, te 6. vođenje carinsko-upravnog postupka u prvom i drugom stupnju i carinsko-prekršajnog postupka u prvom stupnju. Službenička mjesta ovlaštenih carinskih službenika, koji su ovlašteni i dužni osigurati neometano obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuju se Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva financija. Članak 57. Ovlaštenim carinskim službenicima zabranjeno je obavljati poslove carinskog nadzora i provjere carinskih deklaracija po carinskim propisima, kontrolu obračuna i naplate carine, trošarina i drugih davanja koja se obračunavaju i naplaćuju pri carinjenju robe i prisilne naplate kod pravnih osoba u kojima je s većinskim vlasnikom ili članom uprave ili nadzornog odbora: a) u krvnom srodstvu u pravoj liniji te u pobočnoj liniji do četvrtog koljena, u braku ili tazbini do drugoga koljena, bez obzira na to da li se ta bračna veza prekinula, b) u odnosu skrbnika, štićenika, usvojenog djeteta ili posvojitelja, hranitelja ili hranjenika. U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena službena osoba ne smije obavljati poslove navedene u stavku 1. ovoga članka ni prema fizičkim osobama. Članak 58. Službenici Carinske uprave ne smiju koristiti informacije, podatke ili saznanja koje ima ili su mu dostupne prilikom obavljanja poslova službe, u neslužbene svrhe. Službenici Carinske uprave ne smiju koristiti i davati obavijesti, podatke ili saznanja za ostvarivanje bilo kakve imovinske ili druge koristi za sebe ili za drugu osobu. Dužnost zaštite službene, poslovne i druge tajne traje i po prestanku radnog odnosa u službi. Članak 59. Carinska uprava je dužna pridržavati se posebnih propisa kojima se uređuje zaštita i zdravlje službenika tijekom rada, a djelatnici su odgovorni da s najvećom mogućom pozornošću čuvaju svoju vlastitu sigurnost i zdravlje u radu kao i sigurnost i zdravlje ostalih osoba, ako je to ovisno o njihovim postupcima. Carinski službenici koji pregledaju prijevozna i prijenosna sredstva, te carinsku i drugu robu u carinskim i drugim skladištima i smjestištima, te carinski službenici koji obavljaju stručne i pomoćne poslove u carinskom laboratoriju, te namještenici koji obavljaju odgovarajuće stručne i tehničke poslove imaju pravo na radnu odjeću i druga zaštitna sredstva. Ministar financija donosi na prijedlog ravnatelja Pravilnik o zaštiti na radu, kojim detaljnije uređuje ustrojstvo i provedbu zaštitno – sigurnosnih mjera tijekom rada, međusobne obveze, te odgovorne osobe na pojedinim razinama. Ministar financija donosi pravilnik kojim se uređuju radna mjesta te uvjeti pod kojima službenici i namještenici Carinske uprave imaju pravo na radnu odjeću, vrstu materijala za njihovu izradu, te kroj, trajanje i način njihove uporabe. Članak 60. Pri obavljanju kontrole prometa s inozemstvom u javnim prijevoznim sredstvima, ovlašteni carinski službenici imaju na teret prijevoznika pravo na besplatan prijevoz tim sredstvima, te na naknadu troškova prehrane i smještaja, kao i pravo na osiguranje koje imaju putnici koji su platili prijevoz tim sredstvima. Članak 61. U slučaju privremene spriječenosti za rad zbog nesreće na radu ili profesionalne bolesti, službenici Carinske uprave primaju naknadu u visini osnovne plaće za puno radno vrijeme, bez dodataka za rad u manje povoljnom radnom vremenu. Članak 62. Zbog težine i prirode poslova, te posebnih uvjeta rada u staž osiguranja ovlaštenih carinskih službenika Carinske uprave, svakih se 12 mjeseci efektivnog rada provedenih na takvim poslovima, računa kao 16 mjeseci staža osiguranja. Radna mjesta iz stavka 1. ovoga članka, na kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju, propisuje Vlada Republike Hrvatske. 3. Posebne odredbe u svezi s odgovornosti službenika Članak 63. Carinski službenici odgovaraju za povredu službene dužnosti disciplinski, u skladu s odredbama ovoga Zakona i Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Povrede službene dužnosti mogu biti lakše i teške. Članak 64. Lakšim povredama službene dužnosti osim povreda utvrđenih u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, smatraju se i: 1. nekorektan odnos prema suradnicima i strankama za vrijeme rada, te 2. nenošenje ili nepropisno i neuredno nošenje službene odore i oznaka. Za lakše povrede službene dužnosti postupak pokreće, vodi i donosi rješenje ravnatelj Carinske uprave ili osoba koju on za to ovlasti. Članak 65. Teškim povredama službene dužnosti osim povreda utvrđenih u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, smatraju se i: 1. obavljanje poslova nespojivih s dužnostima državnog službenika i namještenika Carinske uprave, 2. sprečavanje ovlaštenih carinskih službenika u obavljanju službenih dužnosti, 3. neopravdani izostanak s posla tri dana uzastopce ili pet dana u razdoblju od tri mjeseca, 4. zlouporaba službene odore, oznaka i oružja kod obavljanja ili u vezi s obavljanjem poslova službe, 5. krivotvorenje, preinačavanje, unošenje ili potvrđivanje neistinitih podataka u službenim carinskim ili trošarinskim ispravama, 6. dolazak na posao u pijanom stanju ili pod utjecajem narkotičkih sredstava, te konzumiranje alkohola, odnosno drugoga narkotičnog sredstva tijekom rada, 7. odbijanje testiranja na alkohol ili stručnog pregleda kojim se utvrđuje prisutnost u organizmu alkohola ili nekog drugog od narkotičkih sredstava, koje umanjuje sposobnost za rad, 8. radnja koja ima obilježje carinskog ili trošarinskog prekršaja, 9. nepoštivanje, odnosno kršenje pravila o unutarnjem redu carinske službe ili kodeksa profesionalne etike, 10. korištenje u neslužbene svrhe službenih informacija, podataka i saznanja, te 11. nepoduzimanje dužnih radnji u vezi s postupkom za utvrđivanje odgovornosti službenika, te prikrivanje počinjenih povreda službene dužnosti. Prisutnost alkohola ili nekoga drugog od narkotičkih sredstava koje umanjuje sposobnost za rad, utvrđuje se alko-testom ili liječničkim pregledom. Članak 66. Prijedlog za pokretanje disciplinskog postupka za lakše povrede službene dužnosti podnosi neposredno nadređeni službenik. Za lakše povrede službene dužnosti postupak pokreće, vodi i donosi odluku ravnatelj Carinske uprave ili osoba koju on za to ovlasti. Prijedlog za pokretanje disciplinskog postupka zbog teške povrede službene dužnosti podnosi ravnatelj Carinske uprave ili osoba koju on za to ovlasti. Za teške povrede službene dužnosti disciplinski postupak pokreće, vodi i donosi odluku disciplinski sud. Članak 67. Prvostupanjski disciplinski sudovi osnivaju se za službenike raspoređene na radna mjesta u određenoj carinarnici, te za službenike Središnjeg ureda i pročelnike carinarnica u sjedištu Carinske uprave. Drugostupanjski disciplinski sud Carinske uprave osniva se u sjedištu Središnjeg ureda Carinske uprave. Članak 68. Prvostupanjski disciplinski sud sastoji se od predsjednika i dva člana. Drugostupanjski disciplinski sud sastoji se od predsjednika i četiri člana. Predsjednik i članovi prvostupanjskog i drugostupanjskoga disciplinskog suda imaju zamjenike. Predsjednik i članovi vijeća prvostupanjskog i drugostupanjskoga disciplinskog suda službenici su Carinske uprave. Predsjednika i članove prvostupanjskog i drugostupanjskog disciplinskog suda, te njihove zamjenike imenuje ministar financija na prijedlog ravnatelja Carinske uprave na rok od dvije godine. Članak 69. Protiv odluke u postupku zbog lakše povrede službene dužnosti službenik protiv kojeg se vodi postupak i nadređeni službenik koji je podnio prijedlog, imaju pravo žalbe prvostupanjskom sudu u roku od 8 dana od dana primitka odluke. Odluka prvostupanjskog suda je konačna. Članak 70. Protiv odluke prvostupanjskoga disciplinskog suda u postupku zbog teške povrede službene dužnosti, službenik protiv kojeg se vodi postupak, ravnatelj Carinske uprave ili osoba koju on za to ovlasti imaju pravo žalbe drugostupanjskom disciplinskom sudu u roku od 8 dana od dana primitka odluke. Članak 71. Službeniku se za tešku povredu službene dužnosti uz disciplinske kazne određene propisima o državnim službenicima i namještenicima može izreći i disciplinska kazna prestanka radnog odnosa uvjetno na vrijeme od 3 do 12 mjeseci. Članak 72. Carinski službenik može biti udaljen od dužnosti kada je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili kada je protiv njega pokrenut postupak pred disciplinskim sudom zbog teške povrede službene dužnosti i ako bi njegovo daljnje obavljanje poslova štetilo interesima službe. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, disciplinski sud mora u roku od 8 dana donijeti odluku o pokretanju disciplinskog postupka. Smatra se da je službenik udaljen od dužnosti dok se nalazi u pritvoru. Članak 73. Rješenje o udaljenju od dužnosti donosi ravnatelj Carinske uprave. Protiv rješenja o udaljenju od dužnosti može se u roku od 8 dana podnijeti žalba prvostupanjskom disciplinskom sudu čije je rješenje konačno. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja. Članak 74. Carinskom službeniku koji je udaljen od dužnosti oduzima se službena značka, službena iskaznica, oružje i druga sredstva koja su mu povjerena za obavljanje posla i ne može za to vrijeme nositi službenu odoru. Udaljenje od dužnosti može trajati do donošenja konačne odluke o povredi službene dužnosti, a najduže godinu dana. 4. Stručno osposobljavanje carinskih službenika Članak 75. Osposobljavanje carinskih službenika organizira se i provodi u okviru ustrojstvene jedinice Središnjeg ureda Carinske uprave. Poslovi stručnog osposobljavanja i usavršavanja odnose se na: – kontinuirano stručno osposobljavanje i usavršavanje carinskih službenika, – izradu programa stručnog osposobljavanja i usavršavanja vježbenika i službenika koji se primaju u carinsku službu, – učenje stranih jezika, – organiziranje državnih stručnih ispita za carinske službenike, – izdavanje stručnih publikacija potrebnih za rad carinske službe i za potrebe stručnog osposobljavanja carinskih službenika, te – ograniziranje obavljanja bibliotekarskih i dokumentalističkih poslova. Ministar financija na prijedlog ravnatelja Carinske uprave donijet će propise o stručnom osposobljavanju i usavršavanju carinskih službenika. Članak 76. Državni stručni ispit za carinske službenike sastoji se iz općeg i posebnog dijela. Propisi o općem dijelu državnoga stručnog ispita za državne službenike odgovarajuće se primjenjuju i pri polaganju državnoga stručnog ispita za carinske službenike. Propise o posebnom dijelu stručnog ispita za carinske službenike, na prijedlog ravnatelja Carinske uprave donosi ministar financija. 5. Carinska priznanja Članak 77. Za višegodišnji stručni rad, posebna dostignuća u obavljanju službene dužnosti ili doprinos porastu ugleda službe, carinskim službenicima, te ustrojstvenim jedinicama Carinske uprave ili drugih državnih tijela ili javnih i drugih službi koje u izvršavanju svojih poslova surađuju s Carinskom upravom te stručnim i drugim javnim radnicima sa značajnim doprinosom za rad i razvitak carinske službe dodjeljuju se priznanja, a carinskim službenicima i novčane nagrade. Priznanja i nagrade iz stavka 1. ovoga članka u pravilu se dodjeljuju uz Dan carinske službe. Ovlašćuje se ministar financija da utvrdi dan carinske službe. Vrste priznanja, postupak dodjele priznanja i novčanih nagrada i visine novčanih nagrada propisuje ministar financija, na prijedlog ravnatelja Carinske uprave. 6. Sredstva za rad Carinske uprave Članak 78. Sredstva za rad Carinske uprave osiguravaju se u državnom proračunu u okviru sredstava Ministarstva financija. Članak 79. Plaća službenika Carinske uprave sastoji se od plaće i dodatka na plaću u skladu s uredbom Vlade Republike Hrvatske. Plaća službenika, odnosno namještenika Carinske uprave utvrđuje se na način uređen propisima o državnim službenicima i namještenicima. Ovlašteni službenik Carinske uprave koji je raspoređen na radno mjesto koje obuhvaća obavljanje poslova carinskog nadzora, carinske provjere i kontrole, sprečavanje i otkrivanje carinskih i trošarinskih prekršaja, te drugih kažnjivih djela, ima pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada, a utvrđuje se u postotku od plaće i propisuje uredbom Vlade Republike Hrvatske. Članak 80. Radi osiguravanja uvjeta za jedinstveno djelovanje Carinske uprave sukladno potrebama i standardima utvrđenim programom razvoja Carinske uprave, državnim proračunom osiguravaju se Carinskoj upravi sredstva za posebne namjene i to za: – opremanje i modernizaciju rada, – izvršenje operativnih poslova revizije, nadzora, suzbijanja krijumčarenja, otkrivanja opojnih droga i provođenja dubinskih kontrola, – nabavku propisane odjeće, obuće i opreme ovlaštenih carinskih službenika, oružja i streljiva, te osobnih i drugih zaštitnih sredstava, – stručno osposobljavanje i usavršavanje carinskih službenika i namještenika, te za sustavni prijam vježbenika radi njihova osposobljavanja za rad, – nagrađivanje službenika i namještenika na temelju uspješnosti u obavljanju službene i radne dužnosti, – rješavanje stambenih potreba carinskih službenika i namještenika, – otpremnine carinskih službenika i namještenika, te troškove sahrane službenika i namještenika koji poginu u vršenju službe ili povodom vršenja službe kao i za pomoć njihovoj obitelji, te – osiguranje službenika i namještenika od posljedica nesretnog slučaja na radu, te za nagrade i priznanja. Sredstva za posebne namjene raspoređuju se sukladno pravilniku kojeg donosi ministar financija na prijedlog ravnatelja Carinske uprave. Sredstva koja Carinska uprava ostvaruje na temelju posebnih propisa koriste se, sukladno namjenama utvrđenim tim propisima prema godišnjem planu trošenja kojeg odobrava ministar financija. VIII. KAZNENE ODREDBE Članak 81. Fizičke i pravne osobe ne smiju reproducirati ili koristiti kao odoru ili kao svoje oznake, odoru ili oznake koje su po boji, izgledu i oznakama jednake ili slične službenoj odori i oznakama Carinske uprave. Fizička odgovorna osoba pravne osobe, koja postupa suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom do 3.000,00 kuna. Predmeti koji su izrađeni ili korišteni suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka, oduzimaju se. Članak 82. Novčanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba, novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja obavlja samostalnu djelatnost, a novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, ako: 1. u određenom roku ne preda isprave iz članka 27. stavka 2., dokumente iz članka 27. stavka 4. ili poslovne knjige i druge isprave, odnosno onemogući uvid u baze podataka evidencija vođenih putem elektronskog medija iz članka 30. stavka 5. ovoga Zakona, 2. ako ovlaštenom carinskom službeniku ne dopusti pristup na zemljište ili prostor iz članka 29. stavka 1. ili članka 31. stavka 1. ovoga Zakona, 3. ako ne osigura neometano obavljanje carinskog nadzora prema odredbi članka 30. stavka 5. ovoga Zakona. Novčanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Članak 83. Novčanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba, novčanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja obavlja samostalnu djelatnost, odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi ako: 1. odbiju dati usmene ili pisane obavijesti iz članka 23. ovoga Zakona, 2. ako odbiju predati dokumente na temelju kojih se može utvrditi njihov identitet ili na drugi način povrijede odredbu članka 25. ovoga Zakona, 3. ako se nepristojno ili uvredljivo obraća ovlaštenom carinskom službeniku tijekom njegovoga službenog rada ili ga sprečavaju ili onemogućavaju u obavljanju njegovih poslova. IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 84. Vlada Republike Hrvatske i ministar financija donijet će podzakonske propise koje su ovlašteni donijeti prema odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ostaju na snazi odredbe: – Odluke o boji i oznakama službene odore ovlaštenih osoba carinske službe Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 54/94., 61/95. i 38/97.), – Pravilnika o službenim odorama djelatnika Carinske službe Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 56/94., 51/95., 38/97. i 41/97.), – Pravilnika o obliku i tekstu natpisnih ploča, organizacijskih jedinica Carinske uprave Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 11/92.), – Pravilnika o obrascu službene iskaznice i posebnoj oznaci ovlaštenih službenih osoba Carinske uprave Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 21/92. i 40/99.), – Pravilnika o stručnom osposobljavanju djelatnika u carinskoj službi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 41/92.). Do donošenja propisa iz članka 19. stavka 4. ovoga Zakona na ovlaštene carinske službenike odgovarajuće će se primjenjivati propisi kojima je uređeno nošenje i uporaba vatrenog oružja i program osposobljavanja za rukovanje i uporabu vatrenog oružja za pripadnike policije. Članak 85. Državni službenici zatečeni na radu u Carinskoj upravi na dan stupanja ovoga Zakona na snagu, pisanu izjavu iz članka 45. ovoga Zakona obvezni su podnijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 86. Do početka rada službe Ministarstva financija za drugostupanjski upravni postupak koja će rješavati u drugom stupnju u carinskim upravnim stvarima, drugostupanjski upravni postupak vodit će Središnji ured Carinske uprave. Članak 87. Osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju poslove iz članka 41. ovoga Zakona dužni su u roku od godine dana položiti pravosudni ispit. Ako u roku iz stavka 1. ovoga članka navedene osobe ne polože pravosudni ispit rasporedit će se na druge poslove u Carinskoj upravi u skladu s njihovom stručnom spremom i ostalim uvjetima ako takovi poslovi postoje. Članak 88. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o carinskoj službi (»Narodne novine«, br. 53/91. i 106/93.). Članak 89. Ovaj Zakon stupa na snagu tridesetog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 413-01/01-01/03 Zagreb, 13. srpnja 2001. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić, v. r. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O CARINSKOJ SLUŽBI Proglašavam Zakon o carinskoj službi, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 13. srpnja 2001. Broj: 01-081-01-2321/2 Zagreb, 18. srpnja 2001. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, v. r.
|
||||||||||||||||
