 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 PREGLED ZAKONA IZ PODRUČJA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE NACIONALNI PLAN DJELOVANJA NA OKOLIŠ 1. UVOD Strategija zaštite okoliša je dokument koji po prvi put na jednom mjestu cjelovito kreira i strukturira proces za nove mogućnosti vođenja politike zaštite okoliša, a time i za novu praksu u ukupnom razvoju Hrvatske. Ovaj dokument slijedi dobru tradiciju promišljanja, istraživanja i stručnog djelovanja u zaštiti okoliša u Hrvatskoj. Još od ranih 70-tih godina Hrvatska je po nekim rezultatima i aktivnostima pokazivala značajan napredak u tom području (na pr., pravo zaštite okoliša institucionalizirano je Ustavom već 1974. godine; uvedeno je sustavno obrazovanje kroz postdiplomske studije; provedena su istraživanja i izrađeni međunarodni projekti prostornog razvoja, na pr. Jadran I, II , zaštite mora na pr. Jadran III, doneseni odgovarajući zakoni te započeto senzibiliziranje javnosti za zaštitu okoliša). Ti rezultati postignuti su zahvaljujući izvrsnosti znanstvenog i stručnog potencijala, kao i vrhunskim specijalističkim znanjima u Hrvatskoj. No nije ih pratila dosadašnja praksa, niti sustavna razrada i provedba politike zaštite okoliša. Jaz između dobrih kreatora politike i loših provoditelja iste bio je velik i nije se smanjivao. Početkom 90-tih godina, postavši samostalna država, Hrvatska je nastavila izgradnju institucionalnog okvira za politku zaštite okoliša, kao i razradu i provedbu te politike. Tako je Ustavom iz 1990. godine zajamčeno pravo građanima na zdrav okoliš. Deklaracija o zaštiti okoliša iz 1992. poziva na uspostavljanje zakonodavnog sustava u skladu s međunarodnim ugovorima i standardima. Zakon o zaštiti okoliša koji je usvojen 1994. postavio je temelje za provođenje politike prema odrednicama održivog razvoja. Time je potaknuta i izrada Strategije zaštite okoliša. Zbog rata i drugih poteškoća, izrada Strategije nije realizirana sve do 1999. godine kada je uz pomoć darovnice Svjetske banke pripremljen ovaj dokument. Unatoč mnogim novim incijativama, aktivnostima znanstvenih i stručnih krugova kao i jačanju svijesti u hrvatskom društvu da je očuvani okoliš najvažniji gospodarski razvojni resurs zemlje, te rastućim obvezama Hrvatske za provedbu međunarodnih normi i standarda, sve to do sada nije bilo dovoljno da se uobliči strategija i politika zaštite okoliša. U stvari, nikada do sada zaštita i unapređenje okoliša, unatoč nekim deklarativnim stavovima, nije dobila niti približno primjereno mjesto u koncipiranju i provedbi razvoja zemlje, niti je imala potrebnu potporu. Sve to pokazuje zašto je trebalo i koliko je bilo važno nastaviti i izraditi ovaj dokument. Naime, Strategija zaštite okoliša strukturirana je kao proces koji treba omogućiti integralno određivanje ciljeva, te efikasnu i efektnu provedbu zaštite okoliša u Hrvatskoj. Ona daje odrednice i usmjerenja za dugoročno upravljanje okolišem u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, te osnove za usklađivanje gospodarskih, tehničkih, znanstvenih, obrazovnih, organizacijskih i drugih mjera, odnosno mjera provođenja međunarodnih obveza s ciljem zaštite okoliša. Strategija zaštite okoliša nastoji pomiriti dva osnovna strategijska pravca djelovanja. Prvi je djelovanje zasnovano na stimulativno-afirmativnom pristupu, a drugi je djelovanje koje se temelji na restrikcijama. U tom odnosu prevaga je u korist stimulativnog-afirmativnog pristupa. Strategija zaštite okoliša u cijelosti se temelji na načelima održivog razvoja. Uz to, ovaj dokument zasnovan je na sljedećim osnovnim načelima: integracije politike zaštite okoliša u sektorske politike; partnerstva i podijeljene odgovornosti; subsidijarnosti; promjena u ponašanju u proizvodnji; korištenja većeg broja instrumenata, pretežito ekonomskih. Strategija je koncipirana i strukturirana tako da što je više moguće obuhvati svu složenost zaštite okoliša s obzirom na posebnosti Hrvatske. To je nužan uvjet daljnjeg razvoja jer te posebnosti uključuju klimatski dva potpuno različita podneblja (kontinentalno i mediteransko) i s tim povezane biološke resurse, brojna posebno osjetljiva područja (krš, obalno područje i otoci), prekogranične vodotoke te gospodarstvo u ekonomskoj tranziciji. Sadržaj Strategije strukturiran je tako da, nakon sagledavanja svih institucionalnih, kadrovskih, tehničkih i financijskih potreba, koje su detaljno iznesene u svakom od područja, slijedi popis prioritetnih aktivnosti za svako od područja. U okviru otvorenog popisa, koji će se kontinuirano nadopunjavati, istaknute su prioritetne investicijske aktivnosti koje se očekuju na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Prioriteti su određivani s obzirom na utjecaj stanja okoliša na zdravlje, eko-sustave i socio-gospodarske aktivnosti. U kasnijoj fazi odlučivanja uvažavani su i dodatni kriteriji kao što su: potrebe koje proizlaze iz približavanja EU, stupanj gotovosti projekata, ispunjavanje preuzetih međunarodnih obveza, ograničene tehničke i kadrovske mogućnosti i sl. Došlo se do zaključka da je radi poboljšavanja kakvoće okoliša prijeko potrebno poduzeti mnoštvo akcijâ i vrlo velike investicije. Prioriteti leže u području zbrinjavanja krutog otpada i otpadnih voda gdje se u idućim godinama moraju provesti znatni investicijski zahvati. Prije svega to je izgradnja niza novih odlagališta otpada, sanacija većine postojećih odlagališta, urgentna izgradnja kanalizacijskih sustava u oko 70 gradova i izgradnja 50-ak uređajâ za pročišćavanje otpadnih voda. Posebna pozornost mora se posvetiti zbrinjavanju opasnog otpada. Kakvoća zraka morat će se poboljšati uporabom goriva sa smanjenim sadržajem olova i sumpora odnosno bez njih te preusmjeravanjem roba i putnika na ekološki prihvatljive vidove prometa. Osobito bit će potrebno ojačati institucionalnu organiziranost uključujući osnivanje agencije za okoliš i ekološkoga fonda te uspostavu cjelovitog monitoringa i jedinstvenoga informacijskog sustava, kao i osposobljavanje kadrova. Potrebno je znatnije poboljšati upravljanje prirodnim resursima i zaštićenim područjima. Rad na Strategiji zaštite okoliša odvijao se u vrijeme priprema Hrvatske za ulazak u proces postajanja pridruženim članom EU. Sukladno obvezama iz Zakona o zaštiti okoliša to je dodatno potaklo izradu strateških opredjeljenja, koja bi trebala predstavljati osnovu u procesu približavanja EU. S ciljem ispunjavanja obveza koje će proizaći iz pridruženog članstva, ovaj je dokument u najvećoj mogućoj mjeri, uvažavajući u cijelosti osnovne značajke Hrvatske, izrađen u skladu s 5. i 6. akcijskim programom EU. U proces izrade Strategije zaštite okoliša već u fazi definiranja projekta (u sklopu prve radionice) bili su uključeni svi partneri (ministarstva, institucije, znanstvenici, stručnjaci, nevladine udruge, pojedinci), zatim nakon određivanja prioriteta (druga radionica), te u konačnoj fazi, u sklopu treće radionice, kada su određeni kratkoročni prioriteti. Kako Strategija nije izrađena statički, već kao otvoren dokument, kao proces, svi partneri mogu sudjelovati u praćenju, revidiranju i nadopunjavanju svih predloženih ciljeva i mjera. Pored spomenutog načina uključivanja svih zainteresiranih, ovaj dokument je u različitim stupnjevima gotovosti bio dostupan na informativnim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, izravno je predstavljen u svim županijama i mnogim zainteresiranim grupacijama (gospodarstvo, nevladin sektor, novinari). Na taj način se već prilikom izrade željelo promovirati načela partnerstva i (po)dijeljene odgovornosti, na kojima se zasniva ovaj dokument. Za provedbu Strategije zaštite okoliša potrebna su velika financijska sredstva (na pr. da bi se unaprijedilo stanje samo na području zbrinjavanja krutog otpada i otpadnih voda, procjenjuje se da su potrebne investicije od nekoliko desetaka milijardi kuna). Hrvatska zbog svoje sadašnje vrlo teške gospodarske i socijalne situacije kao i zbog predviđenog sporog i dugročnog oporavka, očito neće biti u mogućnosti sama financirati projekte iz Strategije. Zato će biti nužna svestrana međunarodna pomoć iz multilateralnih, bilateralnih i drugih izvora, kao i pomoć u svim vidovima, od tehničke do financijske. U ovom dokumentu računa se s takvom inozemnom pomoći i u tu je svrhu pripremljen popis onih prioriteta, koji s obzirom na utjecaj, žurnost te pripremljenost, zahtijevaju posebnu pozornost. Vezano za pristup i učinkovito korištenje međunarodne pomoći ovaj prijedog ističe važnost izgradnje domaćih absorpcionih kapaciteta kako bi se pomoć stvarno iskoristila za razvojne prioritete i za daljnji razvoj vlastitih potencijala. Napomena: Kako bi Strategija zaštite okoliša pomogla i u dopuni potrebnih znanja akterima za provođenje planiranih zadaća, često se navodilo i više informacija nego što bi ovakav dokument nužno trebao sadržavati. U velikoj mjeri su preuzimani tekstovi posebno iz 5. akcijskog programa EU, te niza drugih dokumenata, kao npr. iz AGENDA 21, NEAP-a drugih država. Upotrebljeni sadržaji nisu pojedinačno označavani, jer se često radilo o kombinaciji različitih izvora. Proširenu, nerevidiranu verziju svih dokumenata, uključujući i radne podloge zainteresirani mogu naći u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja. 
|
|||||||||||||||
