 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 PREGLED ZAKONA IZ PODRUČJA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE NACIONALNI PLAN DJELOVANJA NA OKOLIŠ 7. PROVEDBA I UNAPRJEĐIVANJE STRATEGIJE TE NADZOR NAD NJOME Strategija zaštite okoliša nije statičan dokument, nego niz aktivnostî što ih različiti partneri zajedno ili pojedinačno provode u sklopu procesa koji je svim sudionicima otvoren, razumljiv i pristupačan. Provedba Osnovni preduvijet za djelotvornu provedbu Strategije jest čvrsta institucionalna organiziranost temeljena na kontinuiranom osposobljavanju kadrova i na kvalitetnome komunikacijskom sustavu (C1). Zbog toga u Ministarstvu je potrebno ustrojiti odjel za provedbu Strategije kao središnje, operativno-koordinacijsko tijelo, koje će između ostalih zadaća pripremati radna izvješća za sve sudionike u procesu i za Vladu RH odnosno koje će organizirati mrežu za izradbu lokalnih, regionalnih i strukovnih programa. (M1) U provedbenome procesu posebnu pozornost valja posvetiti kadrovskomu jačanju lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pri tome misli se na povećavanje broja kadrova, ali i na stjecanje specifičnih znanja potrebnih za obavljanje administrativnih i stručnih poslova. To je osobito bitno zbog planirane decentralizacije rada u upravi, te zbog prenošenja sve većih ovlasti iz područja okoliša na lokalnu razinu. (M2). Da bi se postigla međuresorna koordinacija, potrebno je uspostaviti Savjet za održivi razvoj u čijemu će sastavu biti ministri ili predstavnici ministarstava relevantnih glede okoliša te predstavnici nevladina sektora (M3). Savjetodavnu zadaću mora preuzeti Tehnički odbor za okoliš, koji je potrebno uspostaviti na razini Ministarstva (M4). Jedna od osnovnih zadaća Savjeta i Tehničkog odbora bit će skrb za provedbu Strategije i unaprjeđivanje. Pomoću jedinstvenoga informacijskog sustava potrebno je stvoriti uvjete za prikupljanje svih bitnih informacija, dostupnost informacijâ[1] te komunikaciju među partnerima (M5). Unaprjeđivanje Tijekom svake izradbe izvješća o stanju okoliša[2] Strategija će biti redovito nadopunjavana prema prijedlozima što će ih Ministarstvu davati Savjet za održivi razvoj odnosno Tehnički odbor za okoliš (C2). U pripremi izvješća moraju sudjelovati svi partneri pod jednakim uvjetima te jednako vrednovani i cijenjeni (M6). Da bi navedeno bilo ostvarljivo, prijeko je potrebno omogućiti sljedeće: pravo na informacije svim partnerima/akterima bolju pripremu propisâ (M7), i to: - kod pripreme zakonskih propisa osigurati više vremena za konzultacije, osobito s onima koji su odgovorni za unaprjeđivanje stanja na državnoj / regionalnoj / lokalnoj / sektorskoj razini - težiti prema pripremi provodivih zakonskih propisa, tako da se usporedo s pripremom propisâ izrade operativni programi za njihovu provedbu, tj. da se stvore institucionalni, kadrovski i financijski uvjeti za to - svaki propis pravodobno financijski detaljno provjeravati u pogledu utjecaja na sve aktere · redovito komuniciranje/suradnja između regionalne, lokalne i sektorske razine te nevladina sektora · preko mreže (networking), a prema potrebi to i zakonski urediti (M8) · redovito izvješćivanje svih partnera u svezi s tom problematikom (M9). Nadzor Pod nadzorom nad Strategijom podrazumijeva se stalno praćenje i analiziranje učinaka odabranih mjera i aktivnosti na kakvoću okoliša i na ukupan društveni razvoj (C3). Nadzor se mora temeljiti: · na praćenju kakvoće okoliša (monitoringu) (M10) na osnovama indikatorâ okoliša (M11) kao sastavnoga dijela jedinstvenoga informacijskog sustava (vidi poglavlje 6.1), · na organizacijskome, kadrovskome i tehničkom jačanju inspekcijâ (M12) te · na jačanju svijesti svih partnera o zajedničkoj skrbi glede okoliša odnosno svijesti o podijeljenoj odgovornosti (M13). ---------------------------------- [1] Jedinstvenim informacijskim sustavom trebalo bi omogućiti ostvarivanje dijela načela o slobodnome pristupu šire javnosti informacijama. [2] Izvješće se u skladu s člankom 22. Zakona o zaštiti okoliša trebalo pripremiti za Sabor svake dvije godine. Kod prihvaćanja izvješća o stanju okoliša u Saboru je odlučeno da se prihvaća svake četvrte godine. 
|
|||||||||||||||
