 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 PREGLED ZAKONA IZ PODRUČJA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREĐENJA Na temelju odredbi članka 26. stavak 2. Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 82/94 i 128/99) i članka 10. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (»Narodne novine«, br. 15/2000) ministar Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja donosi PRAVILNIK O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ (NN 59/00) I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Pravilnikom određuju se zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš, sadržaj, rok i način izrade studije o utjecaju na okoliš, način donošenja ocjene i zaključka o namjeravanom zahvatu, način obavješćivanja javnosti i određivanja roka i načina sudjelovanja javnosti o odlučivanju, prava i obveze sudionika u postupku. Članak 2. U ovom Pravilniku u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem: - procjena utjecaja na okoliš je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata s obzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša koje se provode u okviru pripreme namjeravanog zahvata, odnosno prije izdavanja lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije potrebno; - zahvat u okoliš (u daljnjem tekstu zahvat) je trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša, ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš; - nositelj zahvata je pravna ili fizička osoba koja namjerava ostvariti određeni zahvat u okolišu te je podnijela zahtjev za provedbu postupka procjene utjecanja na okoliš; - lokacija zahvata je prostor na kojem se namjerava ostvariti zahvat u okolišu; - područje utjecaja zahvata je prostor na kojem se predviđa rasprostiranje utjecaja zahvata na okoliš; - analiza koristi i troškova (cost-benefit analiza) je analiza koristi i troškova koje zahvat u okolišu donosi za užu i/ili širu zajednicu i koja uključuje socijalne, demografske, gospodarstvene, ekološke, zdravstvene i druge utjecajne čimbenike; - fizikalni model je model utjecaja na okoliš dobiven modeliranjem zahvata u laboratoriju, eksperimentalno in situ ili primjenom fizikalnog načela očuvanja količine tvari, energije ili gibanja; - znanstveno utemeljeni model je model utjecaja na okoliš dobiven primjenom rezultata znanstvenih istraživanja; - statistički model je model utjecaja na okoliš dobiven statističkom analizom podataka s ekstrapolacijom trendova ili stohastičkim modeliranjem; - model analogije je model utjecaja na okoliš koji se temelji na izvršenoj analizi utjecaja postojećih zahvata na okoliš na koje se može primjeniti načelo analogije s namjeravanim zahvatom; - model temeljen na ekspertnoj prosudbi je model utjecaja na okoliš koji se temelji na ekspertnoj prosudbi utjecaja zahvata skupine stručnjaka primjenom odgovarajuće metodologije odlučivanja; - javni uvid je sudjelovanje javnosti u postupku procjene utjecaja na okoliš koje se provodi javnim izlaganjem studije o utjecaju na okoliš te prikupljanjem primjedbi javnosti na studiju; - javna rasprava je način provedbe javnog uvida koji se provodi stručnim tumačenjem studije. II. ZAHVATI ZA KOJE JE POTREBNA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ Članak 3. Procjena utjecaja na okoliš obvezna je za zahvate određene u Popisu zahvata koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika. Procjena utjecaja na okoliš potrebna je i za rekonstrukciju zahvata iz stavka 1. ovoga članka: - ako procjena utjecaja na okoliš nije bila provedena, a povećava se njihova površina, veličina, proizvodnja i/ili snaga, mijenja se tehnološki postupak, proizvodni program ili pogonski energent; - ako je procjena utjecaja na okoliš bila provedena, a za 30 % ili više povećava se njihova površina, veličina, proizvodnja i/ili snaga. Procjena utjecaja na okoliš obvezna je i za uklanjanje ili prestanak rada zahvata iz stavka 1. ovoga članka za koje nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš. III. SADRŽAJ STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ Članak 4. Stručna podloga za procjenu utjecaja na okoliš je studija o utjecaju na okoliš (u daljnjem tekstu: studija). Studija mora prosuditi utjecaj zahvata na okoliš na temelju čimbenika koji, ovisno o vrsti zahvata i obilježjima okoliša, uvjetuju rasprostiranje, jačinu i trajanje utjecaja, kao što su meteorološki, klimatološki, hidrološki, hidrogeološki, geološki, geotehnički, seizmološki, pedološki, bioekološki, krajobrazni, zdravstveni, sociološki, ruralni, urbani, prometni i dr. Studijom utjecaja na okoliš ocjenjuje se prihvatljivost zahvata za okoliš. Članak 5. Studija sadrži poglavlja sa sadržajem kako slijedi: A. Opis zahvata i lokacije 1. svrha poduzimanja ili građenja zahvata, 2. podaci iz dokumenata prostornog uređenja, 3. opis okoliša lokacije i područja utjecaja zahvata, 4. opis zahvata, 5. procjena troškova realizacije i rada zahvata, 6. opis odnosa nositelja zahvata s javnošću prije izrade studije. B. Ocjena prihvatljivosti zahvata 1. prepoznavanje i pregled mogućih utjecaja zahvata i njegovih varijantnih rješenja na okoliš tijekom pripreme, građenja i korištenja zahvata, odnosno prestanka korištenja i/ili uklanjanja zahvata, uključujući ekološku nesreću i rizik njezina nastanka, 2. analiza koristi i troškova (cost-benefit analiza) zahvata, 3. usklađenost zahvata s međunarodnim obvezama Republike Hrvatske o smanjenju prekograničnih utjecaja na okoliš i/ili smanjenju globalnih utjecaja na okoliš, 4. prijedlog najprikladnije varijante zahvata u pogledu utjecaja na okoliš s obrazloženjem. C. Mjere zaštite okoliša i plan provedbe mjera 1. prijedlog mjera zaštite okoliša tijekom izvođenja i korištenja, odnosno prestanka korištenja i/ili uklanjanja zahvata, uključujući prijedlog mjera za sprečavanje i ublažavanje posljedica mogućih ekoloških nesreća, 2. po potrebi, program praćenja stanja okoliša, 3. politika zaštite okoliša nositelja zahvata s pregledom ciljeva i načela djelovanja u zaštiti okoliša, 4. organizacijska struktura nositelja zahvata s pregledom ukupne prakse, odgovornosti, postupaka i potencijala nositelja zahvata za provodenje mjera zaštite okoliša, 5. prikaz planiranog načina suradnje nositelja zahvata s javnošću tijekom i nakon realizacije zahvata, 6. procjena troškova mjera zaštite okoliša i mjera praćenja stanja okoliša te njihov udio u troškovima realizacije i rada, odnosno prestanka korištenja zahvata. D. Zaključak studije (u sažetom obliku) 1. obrazloženje najprikladnije varijante zahvata, 2. prikaz utjecaja odabrane varijante zahvata na okoliš, 3. mjere zaštite okoliša tijekom izvođenja i korištenja, odnosno prestanka korištenja i/ili uklanjanja zahvata, uključujući mjere za sprečavanje i ublažavanje posljedica mogućih ekoloških nesreća, 4. po potrebi program praćenja stanja okoliša tijekom izvođenja i korištenja, odnosno prestanka korištenja zahvata, s obrazloženjem. E. Sažetak studije za javni uvid priređen za širu javnost F. Izvori podataka - dokumenti prostornog uređenja i zaštite okoliša, drugi planski dokumenti, propisi, statistički pregledi, stručni i znanstveni radovi i dr. Članak 6. Ako lokacija zahvata nije određena ili nije pobliže određena dokumentima prostornog uređenja, studijom se mora ocijeniti i izbor lokacije zahvata. Članak 7. Studija kojom se ocjenjuje i prihvatljivost lokacije zahvata sadrži, uz poglavlja iz članka 5., prvo poglavlje sa sadržajem kako slijedi: Ocjena prihvatljivosti lokacije zahvata 1. pregled mogućih lokacija i područja utjecaja zahvata; 2. usporedba utjecaja na okoliš za sve razmatrane lokacije tijekom gradnje i korištenja zahvata; 3. usporedba procjene troškova realizacije zahvata na različitim lokacijama; 4. izbor lokacije za realizaciju namjeravanog zahvata; 5. obrazloženje razloga za izbor najprikladnije lokacije zahvata. Poglavlje studije iz stavka 1. ovog članka izrađuje prema posebnom zakonu pravna osoba koja je registrirana za stručne poslove prostornog uređenja. Èlanak 8. Utjecaji na okoliš iz članka 5. stavka 1. točke B. prikazuju se nekim od sljedećih modela : - fizikalnim modelom; - znanstveno utemeljenim modelom; - statističkim modelom; - modelom analogije; - modelom temeljenim na ekspertnoj prosudbi. Utjecaji na okoliš iz stavka 1. ovog članka mogu se prikazati i kombiniranom primjenom modela. Članak 9. U studijama utjecaja na okoliš za zahvate za koje nije moguće odgovarajuće obraditi poglavlje iz članka 5. stavka 1. točke B. podtočke 3. i točke C. podtočke 3. i 4. ovoga Pravilnika potrebno je obrazložiti razloge izostavljanja propisanog sadržaja. Članak 10. Za rekonstrukciju, uklanjanje ili prestanak rada zahvata iz članka 3. stavka 2. i stavka 3. ovoga Pravilnika može se na zahtjev nositelja zahvata odobriti izrada studije ciljanog sadržaja. Studijom ciljanog sadržaja obrađuju se posebnosti utjecaja na okoliš rekonstrukcije i zatvaranja ili uklanjanja postojećih zahvata. Nositelj zahvata dužan je obrazložiti razloge zbog kojih zahtijeva izradu studije iz stavka 1. ovoga članka i predložiti njezin cilj i sadržaj. Studija ciljanog sadržaja može se odobriti i za zahvate iz Popisa zahvata - Poglavlje II. Energetske građevine 2.1. Elektroenergetske građevine - hidroelektrane instalirane snage manje od 5 MW; - elektrane s nekonvencionalnim izvorom energije instalirane snage manje od 10 MW te Poglavlje IX. Građevine na zaštićenom području. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja (u daljnjem tekstu Ministarstvo) odobrava izradu studije iz stavka 1. ovoga članka i određuje njezin sadržaj. Članak 11. Zahtjev za provođenje procjene utjecaja na okoliš za zahvate iz članka 3. ovoga Pravilnika podnosi se Ministarstvu. Uz zahtjev se prilaže i odgovarajuća studija. Za zahvate za koje je prostornim planom županije ili Grada Zagreba određena obveza procjene utjecaja na okoliš, zahtjev za provođenje procjene podnosi se tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite okoliša na području županije ili Grada Zagreba. Nadležno tijelo državne uprave za poslove zaštite okoliša ocjenjuje je li sadržaj studije ovisno o vrsti zahvata u skladu sa sastojcima propisanim člankom 5., odnosno člankom 10. ovoga Pravilnika kada se radi o studiji ciljanog sadržaja. IV. KOMISIJA ZA OCJENU UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Članak 12. Ocjenu utjecaja zahvata na okoliš utvrđuje komisija na način propisan Zakonom o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br.82/94 i 128/99) i ovim Pravilnikom. Broj i sastav članova komisije određuje se ovisno o utjecaju zahvata na okoliš i o obilježjima okoliša na području utjecaja zahvata. Komisija za ocjenu zahvata za koji se izrađuje studija ciljanog sadržaja ima najmanje 3 člana i tajnika, dok komisija za ocjenu utjecaja ostalih zahvata ima najmanje 5 članova i tajnika. Odlukom o imenovanju članova komisije imenuje se predsjednik, zamjenik predsjednika i tajnik komisije. Članovi komisije se imenuju na prijedlog: - tijela državne uprave koja na temelju posebnih zakona daju suglasnost i uvjete ili mišljenja u svezi sa zaštitom okoliša; - predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave i /ili jedinice lokalne samouprave i uprave na području utjecaja zahvata; Članovi komisije imenuju se i iz redova znanstvenika i/ili stručnjaka. Ministarstvo sastavlja liste s popisom prijedloga iz stavka 5. podstavka 1. i stavka 6. ovoga članka prema kojima se imenuju članovi komisije. Tijelo koje provodi postupak procjene utjecaja na okoliš zatražit će prijedlog člana komisije iz stavka 5. podstavka 2. ovoga članka za svaki postupak procjene utjecaja na okoliš. Član komisije ne može biti osoba koja je sudjelovala u izradi studije ili koja je zaposlena kod pravne osobe koja je izradila studiju. Članak 13. Komisija radi na sjednicama. Prvu sjednicu komisije saziva predsjednik komisije najkasnije 15 dana od dana imenovanja komisije. Uz poziv za prvu sjednicu komisije dostavlja se studija. Na sjednicu se poziva i nositelj zahvata i izrađivač studije. Sjednice komisije su javne. Članak 14. Komisija donosi pravovaljane odluke ako je sjednici prisutna natpolovična većina svih članova komisije. Komisija donosi odluke većinom glasova prisutnih članova. Tajnik obavlja administrativne poslove komisije. Izrađivač studije i nositelj zahvata sudjeluju u radu komisije bez prava odlučivanja. Članak 15. O radu komisije vodi se zapisnik. Predsjednik komisije po potrebi će osigurati vođenje tonskog zapisa. Zapisnik komisije potpisuje predsjednik komisije, odnosno njegov zamjenik kada ga zamjenjuje te tajnik komisije. Članak 16. Na prvoj sjednici komisija donosi odluku o cjelovitosti i stručnoj utemeljenosti studije. Ako komisija na prvoj sjednici ocijeni da studija sadrži bitne nedostatke koje nije moguće ukloniti u Zakonom propisanom roku, predložit će da se uskrati odobrenje za zahvat. Ako komisija ocijeni da studija sadrži nedostatke koje je moguće ukloniti u Zakonom propisanom roku, od nositelja zahvata zatražit će da u primjerenom roku osigura: - dopunska obrazloženja odnosno izmjenu i/ili dopunu studije; - dodatna stručna mišljenja potrebna za ocjenu utjecaja na okoliš; - stručnu pomoć izrađivača studije u radu komisije. Ako nositelj zahvata ne postupi u roku iz stavka 3. ovog članka, komisija će predložiti da se uskrati odobrenje za zahvat. Članak 17. Nositelj zahvata osigurava troškove rada komisije i naknade članovima komisije. Ministar donosi odluku o visinama naknada iz stavka 1. ovoga članka. Sredstva za rad komisije i naknadu članovima komisije koju imenuje poglavarstvo županije ili Grada Zagreba obračunava i naplaćuje služba županijskog poglavarstva ili Poglavarstva Grada Zagreba nadležna za poslove računovodstva. V. SUDJELOVANJE JAVNOSTI Članak 18. Komisija donosi odluku o stavljanju studije na javni uvid kada ocijeni da studija sadrži sve elemente propisane odredbama članka 5. odnosno članka 10. ovoga Pravilnika. Obvezu provođenja javnog uvida za zahvate za koje je odobrena izrada studije ciljanog sadržaja na prijedlog komisije određuje tijelo koje provodi postupak procjene utjecaja na okoliš. Komisija istodobno s obzirom na područje utjecaja zahvata utvrđuje jedinice lokalne samouprave u kojima treba provesti javni uvid, način provedbe i vrijeme trajanja javnog uvida. Komisija može odrediti obvezu provođenja javne rasprave tijekom javnog uvida. Članak 19. Studija se stavlja na javni uvid koji traje najmanje 14, a najviše 21 dan. Javni uvid mora započeti najkasnije 15. dana nakon što je tijelo koje koordinira javni uvid zaprimilo odluku komisije iz članka 18. stavka 1. ovoga Pravilnika i dokumentaciju potrebnu za provedbu javnog uvida. Dokumentacija potrebna za provedbu javnog uvida je cjelokupna dokumentacija studije i dovoljan broj sažetaka studije koji su razumljivi široj javnosti. Članak 20. Obavijest o javnom uvidu objavljuje se obvezno u dnevnom tisku i/ili drugim sredstvima javnmog priopćavanja, i to najmanje 8 dana prije početka javnog uvida. Obavijest o javnom uvidu sadrži: - odluku komisije iz članka 18. stavka 1. ovoga Pravilnika; - mjesto i vrijeme javnog uvida; - mjesto i vrijeme održavanja javne rasprave ukoliko je komisija odredila njezino održavanje; - rok i adresu za dostavu pisanih mišljenja, prijedloga i primjedbi. Objavu obavijesti o javnom uvidu osigurava tijelo koje koordinira javni uvid, a troškove objave obavijesti o javnom uvidu snosi nositelj zahvata. Članak 21. Javni uvid provodi tijelo određeno statutom ili odlukom poglavarstva jedinice lokalne samouprave. Provedbu javnog uvida koordinira upravno tijelo nadležno za poslove zaštite okoliša Grada Zagreba ili županije na čijem je području predviđena lokacija zahvata. Tijelo koje koordinira provedbu javnog uvida dostavlja komisiji mišljenja, prijedloge i primjedbe s javnog uvida najkasnije 8 dana od isteka roka za dostavu pisanih mišljenja, prijedloga i primjedbi. VI. ZAKLJUÈAK KOMISIJE Članak 22. Nakon provedenog vrednovanja prihvatljivosti zahvata komisija donosi zaključak kojim se predlaže odobrenje ili uskratu odobrenja za namjeravani zahvat. Zaključak se donosi javnim glasovanjem i valjan je ako za njega glasuje većina prisutnih članova komisije. Prisutni članovi komisije potpisom zaključka potvrđuju svoju suglasnost. Zaključak komisije potpisuje i tajnik. Član komisije koji se ne slaže sa zaključkom dužan je pisano obrazložiti razloge svojega neslaganja. Članak 23. Zaključak komisije sadrži sastojke propisane u članku 5. stavku 1. poglavlju D. ovoga Pravilnika, odnosno odgovarajuće sastojke ako se radi o studiji ciljanog sadržaja. Ako se radi o studiji za zahvat koji nije određen ili pobliže određen dokumentima prostornog uređenja zaključak komisije sadrži odredbe propisane u članku 5. stavku 1. poglavlju D. i članku 7. stavku 1. točki 5. ovoga Pravilnika. Zaključku se prilažu odgovori i obrazloženja komisije na mišljenja, prijedloge i primjedbe s javnog uvida koji nisu prihvaćeni. Članak 24. Komisija u roku od 8 dana nakon donošenja zaključka, zaključak i cjelokupnu dokumentaciju dostavlja tijelu dr‚avne uprave nadle‚nom za poslove zaštite okoliša koje provodi postupak. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 25. Postupci procjene utjecaja na okoliš započeti do stupanja na snagu ovoga Pravilnika dovršit će se po odredbema Uredbe o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine«, br. 34/97 i 37/97). Studija izrađena prema Uredbi o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine«, 34/97 i 37/97) može se koristiti kao stručna podloga za procjenu utjecaja na okoliš još tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Članak 26. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 351-01/00-03/0001 Urbroj: 531-01/00-01 Zagreb, 12. lipnja 2000. Ministar Božo Kovačević, v. r. POPIS ZAHVATA I. PROMETNE GRAĐEVINE*: 1.1. Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: - državne ceste namjenjene svim vrstama prometa i županijske ceste namjenjene isključivo prometu motornih vozila - prateći uslužni objekti koji sadržavaju: parkiralište, benzinsku postaju, motel i restoran, ako nisu obuhvaćeni procjenom utjecaja na okoliš prometnice uz koju se nalaze. 1.2. Željezničke građevine s pripadajućim objektima: - magistralne pruge i pruge I. i II. reda. 1.3. Zrakoplovne građevine: - zračne luke namijenjene za prihvat i otpremu zrakoplova i helikoptera najveće ukupne težine veće od 5,7 t, - uzletno-sletne staze duljine 500 m i više. 1.4. Pomorske građevine: - luke otvorene za javni promet i to luke osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i luke županijskog značaja, - luke za posebne namjene osim sidrišta i privezišta. 1.5. Riječne građevine: - luke i pristaništa, - plovni putovi (rijeka, kanal). II. ENERGETSKE GRAĐEVINE*: 2.1. Elektroenergetske građevine: - hidroelektrane, - hidroelektrane u nizu od dvije ili više akumulacija ako je slobodni vodotok između njih 1 km i kraći, - termoelektrane i druge energane toplinskog učinka 50 MJ/s i većeg, ukupno instaliranog na lokaciji, - nuklearne elektrane i ostali nuklearni reaktori, - elektrane s nekonvencionalnim izvorom energije, - dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenja napona, - 110 kV ako su dio prijenosnog sustava, - 220 kV i višeg. 2.2. Skladištenje i transport nafte i plina s pripadajućim građevinama, odnosno uređajima i postrojenjima: - naftni terminali i terminali ukapljenog prirodnog plina (UPP), - podzemna skladišta prirodnog plina, - skladišta nafte ili njezinih tekućih derivata kao samostalni objekti, kapaciteta 50.000 t i više, - skladišta ukapljenog naftnog plina (UNP) kao samostalni objekti, kapaciteta 10.000 t i više, - međunarodni i magistralni cjevovodi: - naftovodi, - produktovodi, - plinovodi. 2.3. Građevine za eksploataciju energetskih mineralnih sirovina: - eksploatacijsko polje nafte i plina na kopnu i moru, - podzemna i površinska eksploatacija ugljena. III. VODNE GRAĐEVINE*: 3.1. Regulacijske i zaštitne građevine: - sustavi za regulaciju vodotoka i/ili obranu od poplava, - akumulacije volumena 1.000.000 m3 i veće, - građevine koje mijenjaju režim voda na području od 100 km2 i većeg. 3.2. Građevine za melioraciju: - melioracijski sustavi površine 5.000 ha i veće, a u jadranskom slijevnom području 100 ha i veće. 3.3. Građevine za korištenje voda: - vodoopskrbni sustavi kapaciteta 500 l/s i većeg, - akumulacije za vodoopskrbu od 1.000.000 m3 i veće. 3.4. Građevine za zaštitu voda: - sustavi javne odvodnje izlaznog kapaciteta 10.000 ES (ekvivalentnih stanovnika) i većeg. IV. PROIZVODNE GRAĐEVINE: - za proizvodnju i preradu nafte i prirodnog plina, - za proizvodnju petrokemijskih proizvoda osim oplemenjivanja maziva, - za proizvodnju sirovog željeza, čelika i ferolegura, - za proizvodnju plemenitih i obojenih metala, - za proizvodnju kemikalija, kemijskih proizvoda i umjetnih vlakana: - kapaciteta 10.000 t/god. i većeg, - koje proizvode ili koje u proizvodnji koriste opasne tvari (prema Zakonu o prijevozu opasnih tvari i međunarodnim konvencijama), - za proizvodnju i preradu izvora ionizirajućih zračenja, - za preradu i obradu metala kapaciteta 5.000 t/god. i većeg, - za proizvodnju nemetalnih mineralnih proizvoda: - za proizvodnju kamenog brašna - asfaltne baze nazivnog kapaciteta većeg od 100 t/sat - betonare nazivnog kapaciteta većeg od 30 m3/sat - drobljenog kamenog materijala kapaciteta 50 000 t/god i više - cementa, - stakla, kapaciteta 30.000 t/god. i više, - keramike, kapaciteta 10.000 t/god. i više, - opekarskih proizvoda, kapaciteta 50.000 t/god. i više, - gipsa, kapaciteta 5.000 t/god. i više, - vapna, kapaciteta 10.000 t/god. i više, - ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, kapaciteta 10.000 t/god. i više, - za proizvodnju, obradu i preradu azbesta i azbestnih proizvoda: - proizvodnja azbestnog cementa kapaciteta većeg od 5.000 t/god. gotovih proizvoda (osim projekata koji služe za prelazak na proizvodnju bez azbesta), - proizvodnja tarnih obloga kapaciteta većeg od 10 t/god., - druge vrste primjene, s potrošnjom azbesta 50 t/god. i više, - za proizvodnju celuloze, - za proizvodnju papira i kartona, - za gradnju i održavanje plovila, ako im je proizvodni kapacitet 1.000 GT/god. i veći, - za proizvodnju tekstila: - priprema i predenje tekstilnih vlakana te proizvodnja tkanina, kapaciteta 2.500 t/god. i većeg, - dovršavanje tekstila, kapaciteta 200 t/god. i većeg, - za preradu kože i krzna (štavljenje i obrada, dorada i bojenje krzna) kapaciteta 20 t/god. i većeg - za proizvodnju tračničkih vozila, motornih vozila i teških strojeva, - za proizvodnju i popravak zrakoplova, - za preradu drveta i proizvodnju poluproizvoda od drveta, kapaciteta 5.000 t/god. i većeg, - za proizvodnju, preradu i konzerviranje hrane za ljudsku upotrebu (iz poljoprivrednih proizvoda) kapaciteta 10.000 t/god. i većeg - za proizvodnju pića, kapaciteta 2.000.000 l/god. i većeg, - za proizvodnju duhanskih proizvoda, - za proizvodnju hrane za životinje uz primjenu sastojaka animalnog porijekla u količini od 200 t/god i više - za uzgoj stoke i ostalih životinja, kapaciteta većeg od 500 uvjetnih grla, - za uzgoj peradi kapaciteta 5.000 kom i više u proizvodnom ciklusu - klaonice (dnevnog) kapaciteta 100 uvjetnih grla i veće, - kafilerije, - slatkovodni ribnjaci: - za salmonide - godišnje proizvodnje 10 t i veće, - za ciprinide - površine veće od 100 ha - morska ribogojilišta, uzgajališta školjkaša i drugih morskih organizama godišnje proizvodnje 50 t i veće, - mrijestilišta (morska) godišnje proizvodnje 500.000 komada mlađi i više. V. GRAĐEVINE ZA POSTUPANJE S OTPADOM: - građevine za obradu, skladištenje i odlaganje opasnog otpada, - građevine za obradu, skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada, - građevine za obradu komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada kapaciteta 10.000 t/god. i većeg, - građevine za obradu građevinskog otpada kapaciteta većeg od 25 000 m3 godišnje - građevine za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, - bušotine za odlaganje utiskivanjem tehnološkog otpada naftnog porijekla - odlagališta inertnog otpada kapaciteta 250.000 m3 ukupnog volumena ili 4 ha površine i veća, - građevine za biološku obradu otpada kapaciteta 10.000 t/god. i većeg. VI. SPORTSKE GRAĐEVINE: - sportski i rekreacijski centri s više sportskih sadržaja, površine 10 ha i veće, - skijališta sa žičarom, - igrališta za golf, - stalne trkaće staze i probne staze za automobile i motocikle, motokros staze. VII. GRAĐEVNE CJELINE: - turističko-ugostiteljske cjeline površine zahvata 5 ha i veće, - trgovački centri površine veće od 5 ha - groblja za potrebe naselja od 40.000 stanovnika i više - krematorij. VIII. EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA: 8.1. Površinska eksploatacija: - ruda metala i nemetala, kapaciteta 50.000 t/god. i većeg, - gline, šljunka, pijeska, kapaciteta 100.000 m3/god. i većeg, - šljunak pijesak, glina s ukupnim rezervama od 500.000 m3 i više, odnosno kapacitetom od 100.000 m3/god i više - tehnički građevni kamen s ukupnim rezervama od 100.000 m3, odnosno godišnjim kapacitetom od 20.000 m3/god i više - arhitektonskog-građevnog kamena, kapaciteta 1.000 m3/god. i većeg. - ostale rude nemetala s ukupnim rezervama od 250.000 t, odnosno godišnjim kapacitetom od 50.000 t/god i više - eksploatacija geotermalne vode koja se koristi u energetske svrhe. 8.2. Podzemna eksploatacija: - sva podzemna eksploatacija mineralnih sirovina. IX. GRAĐEVINE NA ZAŠTIĆENOM PODRUČJU: - građevine u nacionalnom parku i parku prirode - ceste, dalekovodi, vodoopskrbni sustav - svi zahvati koji obuhvaćaju nasipavanje u more. |
|||||||||||||||
