 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 PREGLED ZAKONA IZ PODRUČJA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE ZAKON O VODAMA Nastavak... III. VODOPRAVNI AKTI Članak 119. Radi osiguravanja jedinstvenog vodnog režima i ostvarivanja upravljanja vodama u skladu s odredbama ovoga Zakona izdaju se vodopravni akti. Vodopravni akti jesu: vodopravni uvjeti, vodopravna suglasnost, vodopravna dozvola i dozvolbeni nalog. Vodopravni akti su upravni akti. Na postupak izdavanja vodopravnih akata primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije propisan poseban postupak. Zaposlenici "Hrvatskih voda" ovlašteni za izdavanje vodopravnih akata moraju imati stručnu spremu i položen stručni ispit propisan za državne službenike. Članak 120. Kada prema ovome Zakonu vodopravne akte, osim dozvolbenog naloga, izdaje županijski ured nadležan za poslove upravljanja vodama, ili "Hrvatske vode", o žalbi odlučuje Državna uprava za vode. Iznimno od stavka 1. ovoga članka na vodopravne akte koji se izdaju uz potvrdu Državne uprave za vode žalba nije dopuštena. Protiv tih akata može se neposredno pokrenuti upravni spor. Članak 121. Bliže propise o sadržaju, obliku i načinu izdavanja vodopravnih akata, izdavanju izvoda, sadržaja i načinu vođenja očevidnika, posebnim troškovima. u vezi s izdavanjem akata i načinu njihova snošenja, te pohrani i čuvanju vodopravnih akata donosi ravnatelj. 1. VODOPRAVNI UVJETI Članak 122. Vodopravnim uvjetima određuju se uvjeti kojima mora udovoljavati dokumentacija za građenje novih i za rekonstrukciju postojećih građevina, te za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja i drugih radova koji se ne smatraju građenjem a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog režima (u daljnjem tekstu: drugi zahvati u prostoru). Vodopravni uvjeti nisu potrebni za građenje i rekonstrukciju stambenih i drugih građevina u kojima se voda koristi isključivo za piće i sanitarne potrebe - ako se te građevine priključuju u vodoopskrbni sustav (članak 34.) i sustav javne odvodnje otpadnih voda (članak 74.). Propisom iz članka 121 . ovoga Zakona mogu se bliže odrediti slučajevi iz stavka 1. ovoga članka za koje nisu potrebni vodopravni uvjeti. Članak 123. Vodopravne uvjete izdaju "Hrvatske vode". Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka vodopravne uvjete izdaju "Hrvatske vode" uz potvrdu Državne uprave za vode : 1. za građenje na međudržavnim vodama, 2. za građenje međunarodnih i magistralnih cjevovoda za transport opasnih tvari, magistralnih cesta i autocesta, željezničkih pruga, međunarodnih aerodroma, unutarnjih plovnih puteva, riječnih i morskih luka, 3. za građenje hidroelektrana i termoelektrana snage 20 MW i više, nuklearnih elektrana, rasklopnih postrojenja, trafostanica i dalekovoda napona 110 kV i više, 4. za građenje građevina, odnosno uređenje terena za skladištenje, obrađivanje ili odlaganje opasnog otpada. U postupku izdavanja vodopravnih uvjeta za građenje unutarnjih plovnih puteva, riječnih i morskih luka, potrebno je pribaviti mišljenje ministarstva nadležnog za promet. Članak 124. Nadležno tijelo odbit će zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta : 1. za građenje ili povečanje kapaciteta objekala za odvodnju otpadnih voda, ako nije donesena odluka o odvodnji otpadnih voda (članak 75.), 2. za povećanje kapaciteta postrojenja, odnosno promjenu tehnologije u djelatnosti u kojoj se ispuštaju otpadne vode koje je potrebno prije ispuštanja iz pogona pročišćavati, a u kojoj u proteklom razdoblju takve vode nisu pročišćavane - ako se novim ulaganjem ne osigurava pročišćavanje otpadnih voda za te objekte u cjelini. Članak 125. Ako osoba kojoj su izdani vodopravni uvjeti, na objektima i uređajima za koje su ti vodopravni uvjeti izdani, namjerava obavljati preinake, mijenjati tehnologiju rada ili obaviti druge promjene koje mogu utjecati na vodni režim, dužna je zatražiti izmjenu vodopravnih uvjeta, odnosno nove vodopravne uvjete. 2. VODOPRAVNA SUGLASNOST Članak 126. Pravna ili fizička osoba kojoj su izdani vodopravni uvjeti, dužna je prije početka građenja, odnosno izvođenja drugih zahvata u prostoru, od nadležnog tijela iz članka 123. ovoga Zakona zatražiti vodopravnu suglasnost. Vodopravnom suglasnosti potvrđuje se da je dokumentacija za građenje, odnosno druge zahvate u prostoru izvedena sukladno izdanim vodopravnim uvjetima. Vodopravna suglasnost izdaje se u obliku klauzule na vodopravnim uvjetima. Iznimno od stavka 3. ovoga članka u slučaju da dokumentacija za građenje ili za druge zahvate u prostoru nije izvedena sukladno vodopravnim uvjetima nadležno tijelo iz stavka 1. ovoga članka donijet će rješenje kojim se odbija izdavanje vodopravne suglasnosti. Vodopravnu suglasnost i rješenje iz stavka 4. ovoga članka nadležno tijelo dužno je izdati u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva. Članak 127. Vodopravni uvjeti na koje nije zatražena vodopravna suglasnost prestaju važiti istekom dvije godine od dana njihova izdavanja. Vodopravni uvjeti za koje je izdana vodopravna suglasnost prestaju važiti istekom roka od dvije godine od dana izdavanja vodopravne suglasnosti, ako do toga dana nije podnesen zahtjev za izdavanje građevne dozvole, odnosno nisu započeti radovi na izvođenju radova za koje nije potrebna građevna dozvola. 3. VODOPRAVNA DOZVOLA Članak 128. Vodopravnom dozvolom dozvoljava se korištenje voda i određuju namjena, mjesto, način, uvjeti i opseg korištenja voda i ispuštanja pročišćenih i nepročišćenih voda, opasnih i drugih tvari koje mogu onečistiti ili zagaditi vode. Vodopravnom dozvolom mogu se odrediti i posebni uvjeti kojima se u skladu s ovim Zakonom osiguravaju opća uporaba voda i zaštita javnih interesa na vodama. Članak 129. Vodopravna dozvola potrebna je za korištenje voda i ispuštanje otpadnih voda u vezi s obavljanjem gospodarske i druge djelatnosti i obavljanja drugih aktivnosti u kojima se zahvaćaju i koriste vode i ispuštaju otpadne vode, te za vađenje pijeska, šljunka i kamena na području značajnom za vodni režim (članak 53.). Vodopravna dozvola potrebna je i za proizvodnju, odnosno stavljanje u promet kemijskih tvari i njihovih pripravaka koji nakon uporabe dospijevaju u vodu. Članak 130. Vodopravna dozvola nije potrebna: 1. za korištenje voda iz članka 26. i 28. ovoga Zakona, 2. za korištenje voda iz javnog vodoopskrbnog sustava, 3. za radove iz članka 83. ovoga Zakona, 4. za korištenje voda za plovidbu, 5. za ispuštanje otpadnih voda domaćinstava i pravnih osoba koje koriste vode samo za potrebe i u granicama iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona, a otpadne vode ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda, 6. za proizvodnju i promet kemijskih tvari i njihovih pripravaka koji nakon uporabe dospijevaju u vode, a za koju je na temelju drugoga zakona potrebna dozvola koja se izdaje u postupku u kojem sudjeluje i Državna uprava za vode. Propisom iz članka 121. ovoga Zakona bliže se određuju slučajevi iz stavka 1. ovoga članka za koje nije potrebna vodopravna dozvola. Članak 131. Vodopravnu dozvolu izdaje nadležni županijski ured po prethodno pribavljenom mišljenju "Hrvatskih voda". Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vodopravnu dozvolu imaju "Hrvatske vode" uz potvrdu Državne uprave za vode: 1. za obavljanje djelatnosti ili druge aktivnosti u kojoj se zahvaća, odnosno korisnici voda iz međudržavnog vodotoka ili ispuštaju otpadne vode u međudržavni vodotok, 2. za obavljanje kemijske, tekstilne, kožarske, prehrambene, metalne, građevinske, naftne, te drugih djelatnosti u kojima se u procesu rada pojavljuju opasne tvari (članak 70.) 3. za obavljanje djelatnosti usluga u pomorskom i riječnom prometu (luke i pristaništa), 4. za postrojenja za proizvodnju električne energije kapaciteta 20 MW i više, 5. za djelatnosti transporta i skladištenja nafte, plina i drugih opasnih tvari, 6. za obavljanje vodoopskrbne djelatnosti kapaciteta vodovoda većeg od 101/sec (članak 34. ovoga Zakona), 7. za obavljanje djelatnosti javne odvodnje otpadnih voda (članak 74.), 8. za vađenje pijeska, šljunka i kamena na unutarnjim plovnim putevima, osim u slučaju iz članka 130. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona. Za izdavanje vodopravne dozvole iz stavka 2. točke 3. i točke 8. ovoga članka potrebno je pribaviti mišljenje ministarstva nadležnog za poslove prometa. Članak 132. Vodopravnu dozvolu za stavljanje u promet kemijskih tvari i njihovih pripravaka, koji nakon uporabe dospijevaju u vode, izdaje Državna uprava za vode. Članak 133. Vodopravna dozvola izdaje se na određeno vrijeme, a najduže na vrijeme od 15 godina, a za korištenje voda na temelju ugovora o koncesiji na vrijeme za koje je koncesija izdana. Zahtjev za produženje važnosti vodopravne dozvole može se podnijeti najranije šest a najkasnije dva mjeseca prije isteka važenja vodopravne dozvole. Članak 134. Pravo iz vodopravne dozvole prestaje: 1. istekom roka na koji je vodopravna dozvola izdana, 2. odricanjem od prava koje je korisnik stekao na temelju vodopravne dozvole, 3. zbog prestanka obavljanja djelatnosti za koju je vodopravna dozvola izdana, 4. zbog nekorištenja voda za koje je vodopravna dozvola izdana u vremenu dužem od jedne godine bez za to opravdanih razloga. Prestanak prava iz vodopravne dozvole zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se rješenjem tijela koje je izdalo vodopravnu dozvolu. 4. DOZVOLBENI NALOZI Članak 135. Dozvolbeni nalog je akt koji se izdaje uz vodopravnu dozvolu, radi usklađivanja ponašanja i radnji korisnika vodopravne dozvole s uvjetima i obvezama iz tog akta. Dozvolbenim nalogom nalaže se korisniku vodopravne dozvole da u određenom roku obavi neku radnju, izvrši ulaganje ili se uzdrži od nekog činjenja radi uklanjanja opasnosti od prijetećeg ili već nastalog poremećaja ili nesuglasnosti s uvjetima i obvezama iz vodopravne dozvole, te radi uspostavljanja stanja koje je u skladu s tim aktom. Na oblik i način izdavanja dozvolbenog naloga odgovarajuće se primjenjuju odredbe o zaključku u upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Članak 136. Dozvolbeni nalog izdaje tijelo koje je izdalo vodopravnu dozvolu. Dozvolbeni nalozi mogu se izdavati tijekom cijelog vremena važenja vodopravne dozvole. Primjerak dozvolbenog naloga dostavlja se nadležnom vodopravnom inspektoru. Članak 137. Protiv dozvolbenog naloga može se uložiti prigovor tijelu koje je izdalo vodopravnu dozvolu. Nadležno tijelo će povodom prigovora rješenjem: 1. odbiti prigovor ako ustanovi da je neopravdan, 2. poništiti dozvolbeni nalog ako utvrdi da je prigovor opravdan i da nema osnove za njegovo izdavanje, 3. izmijeniti dozvolbeni nalog ako utvrdi da je prigovor djelomično opravdan. Članak 138. Rok za donošenje rješenja iz članka 137. stavka 2. ovoga Zakona je 15 dana od dana podnošenja prigovora. Rješenje iz članka 137. ovoga Zakona je konačno. Prigovor ne odlaže izvršenje dozvolbenog naloga. Članak 139. Za neizvršenje dozvolbenog naloga može se izreći novčana kazna uz privremeno oduzimanje vodopravne dozvole ili novčana kazna uz oduzimanje vodopravne dozvole. Novčana kazna iz stavka 1. ovoga članka izriče se u iznosu od 400,00 do 40.000,00 kuna. Rješenje o izricanju kazne i o oduzimanju ili privremenom oduzimanju vodopravne dozvole donosi Državna uprava za vode. Članak 140. Vodopravna dozvola oduzet će se privremeno ako korisnik u roku određenom dozvolbenim nalogom ne obavi radnju, ne izvrši ulaganje ili se ne uzdrži od nekog činjenja naloženog u dozvolbenom nalogu, a zbog neizvršenja naloga ne prijete posljedice iz članka 141. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona. Vodopravna dozvola može se privremeno oduzeti na vrijeme do šest mjeseci, u kojem se roku korisniku obustavlja pravo, koje je stekao na temelju tog akta. Članak 141. Vodoprivredna dozvola oduzet će se: 1. ako u određenom roku korisnik ne obavi radnje, ne izvrši ulaganje ili se ne uzdrži od nekog činjenja naloženog u dozvolbenom nalogu zbog čega mu je vodopravna dozvola privremeno oduzeta, 2. ako bi neizvršenje dozvolbenog naloga moglo dovesti do teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili do poremećaja u gospodarstvu. Korisnik kojem je oduzeta vodopravna dozvola može zatražiti izdavanje nove vodopravne dozvole istekom roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o njezinom oduzimanju. IV. KONCESIJE NA VODAMA I VODNOM DOBRU Članak 142. Koncesijom se stječe pravo korištenja voda i javnog vodnog dobra, odnosno pravo obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti na vodama i javnom vodnom dobru. Članak 143. Koncesija na vodama i javnom vodnom dobru potrebna je: 1. za zahvaćanje voda za potrebe javne vodoopskrbe, 2. za korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije, 3. za korištenje vodne snage za pogon uređaja (osim proizvodnje električne energije), 4. za zahvaćanje voda za tehnološke i slične potrebe pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju gospodarsku ili drugu sličnu djelatnost, 5. za crpljenje mineralnih i termalnih voda, 6. za zahvaćanje voda za melioracijsko navodnjavanje, 7. za uređenje plovnih putova na rijekama i jezerima, građenje umjetnih kanala i drugih građevina za plovidbu, 8. za građenje riječnih luka i lučkih uređaja, 9. za uzgoj riba u zatvorenim vodama i uzgoj riba u gospodarske svrhe u otvorenim vodama, 10. za gospodarsko i drugo korištenje javnog vodnog dobra s podizanjem trajnih građevina, odnosno ugradnjom uređaja, 11. za korištenje javnog vodnog dobra za športske i rekreacijske namjene s podizanjem trajnih građevina, 12. za vađenje pijeska i šljunka (članak 53. stavak 2.) bagerima ili drugim sličnim napravama. Iznimno od stavka 1. ovoga članka propisom iz članka 155. ovoga Zakona može se odrediti da se vode, odnosno javno vodno dobro za namjene iz stavka 1. točke 6. i 12. ovoga članka mogu koristiti i bez koncesije ako se radi o manjem opsegu korištenja bez podizanja trajnih građevina, odnosno ugradnje uređaja. Za takvo korištenje voda i javnog vodnog dobra "Hrvatske vode" i korisnik zaključuju ugovor u skladu s propisima o obveznopravnim odnosima. Koncesija nije potrebna za ulaganja i radnje iz stavka 1. ovoga članka, koje se obavljaju u ime i za potrebe Države ako na osnovi toga druge pravne i fizičke osobe ne stječu stvarnopravne ovlasti. Članak 144. Koncesija za namjene iz članka 143. stavka 1. točke 2., 5., 7., 8., 9. i 12. dodjeljuje se na temelju javnog natječaja. Koncesije za ostale namjene dodjeljuju se na temelju prikupljanja ponuda ili neposrednog zahtjeva, ako tijelo koje donosi odluku o koncesiji (članak 145.) ne odluči da se i u tim slučajevima za dodjelu koncesije provede javni natječaj. Koncesija se dodjeljuje na određeno vrijeme u skladu s propisom iz članka 155. ovoga Zakona. Za dodjelu koncesije moraju se ispuniti uvjeti utvrđeni dokumentima prostornog uređenja. Članak 145. Odlukom o koncesiji određuju se osobito: objekt koncesije, predviđeni opseg korištenja voda, odnosno vodnog dobra, korisnici koncesije, namjene za koje se koncesija dodjeljuje, vrijeme trajanja koncesije, visina naknade ili osnova za određivanje visine naknade. Odluka o dodjeli koncesije iz članka 143. ovoga Zakona donosi : 1. za postrojenje za proizvodnju električne energije snage 20 MW i više, za uređenje plovnih puteva na rijekama i jezerima, građenje umjetnih kanala i drugih građevina za plovidbu, za građenje riječnih luka i lučkih uređaja - Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, 2. za postrojenja za proizvodnju električne energije snage od 5 do 20 MW, za zahvaćanje voda za potrebe javne vodoopskrbe kapaciteta većeg od 100 l/sec, za crpljenje mineralnih i termalnih voda i za uzgoj riba na površinama većim od 5 ha - Vlada Republike Hrvatske, 3. za postrojenja za proizvodnju električne energije snage do 5 MW (male hidroelektrane) za zahvaćanje voda za potrebe javne vodoopskrbe kapaciteta do 100 l/sec, za korištenje vodne snage za pogon drugih postrojenja, za zahvaćanje voda za tehnološke i slične potrebe pravnih i fzičkih osoba koje obavljaju gospodarsku ili drugu sličnu djelatnost, za zahvaćanje voda za melioracijsko navodnjavanje, za uzgoj riba na površinama manjim od 5 ha, te za vađenje pijeska i šljunka bagerima ili drugim sličnim napravama na području iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona - Državna uprava za vode, 4. za gospodarsko i drugo korištenje javnog vodnog dobra s podizanjem trajnih građevina, odnosno ugradnjom uređaja te za korištenje javnog vodnog dobra za športske i rekreacijske namjene s podizanjem trajnih građevina - županijsko poglavarstvo. Odluka o koncesiji donosi se nakon prethodno pribavljenog stručnog mišljenja "Hrvatskih voda", a za namjene iz članka 143. točke 7. i 8. ovoga Zakona potrebnoje i prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za poslove prometa. Članak 146. Na osnovi odluke o koncesiji zaključuje se ugovor o koncesiji. Ugovorom o koncesiji u skladu s odlukom o koncesiji obvezno se utvrđuju : bliže namjene za koje se dodjeljuje koncesija, posebni uvjeti kojima u toku korištenja koncesije mora udovoljavati korisnik koncesije, visina naknade za koncesiju, uvjeti i način plaćanja naknade, jamstva korisnika koncesije, druga prava i obveze korisnika i davatelja koncesije, način razrješenja odnosa u slučaju prestanka koncesije prije isteka roka na koji se koncesija dodjeljuje. Ugovor o koncesiji za namjene iz članka 145. stavka 2. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona zaključuju Državna uprava za vode i korisnik koncesije, a ugovor o koncesiji za namjene iz članka 145. stavka 1. točke 4. zaključuju "Hrvatske vode" i korisnik koncesije. Članak 141. Visina naknade za koncesiju određuje se ovisno o namjeni, opsegu i visini potrebnih ulaganja, pogodnostima i materijalnim učincima koji se postižu koncesijom, a u skladu s mjerilima određenim propisom iz članka 155. ovoga Zakona. Tijelo koje donosi odluku o dodjeli koncesije može odlučiti da se koncesijska naknada plaća u simboličnom iznosu ako se koncesija dodjeljuje za komunalne potrebe jedinica lokalne samouprave ili za potrebe socijalne ili slične djelatnosti osim gospodarskih i drugih djelatnosti koje se obavljaju na tržišnim osnovama. Osnove i mjerila za utvrđivanje visine naknade za koncesije određuju se propisom iz članka 155. ovoga Zakona. Članak 148. Prava i obveze korisnika koncesije iz ugovora o koncesiji mogu se prenijeti na drugu osobu uz suglasnost tijela koje je koncesiju dodijelilo. Prava i obveze korisnika koncesije iz ugovora o koncesiji mogu pod uvjetima iz ovoga članka priječi na drugu osobu na osnovi nasljedstva. Ako nasljednik prava iz koncesije nije određen oporukom nasljednici se mogu sporazumjeti da prava i obveze na osnovi koncesije prelaze samo na jednog ili više pojedinačno određenih nasljednika. Radi stjecanja prava iz stavka 2. ovoga članka nasljednik je dužan u roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti odluke o nasljedstvu, Državnoj upravi za vode podnijeti zahtjev za izmjenu ugovora o koncesiji uz koji prilaže: 1. pravomoćnu odluku o nasljedstvu, 2. sporazum nasljednika o prijenosu prava na jednog ili više nasljednika ako se pravo korisnika koncesije prenosi samo na pojedine nasljednike, , 3. dokaz o ispunjenju uvjeta koji su za korisnika koncesije određeni ugovorom o koncesiji. Članak 149. Ugovor o koncesiji prestaje važiti: 1. istekom vremena na koje je koncesija dodijeljena, 2. zbog smrti korisnika koncesija, ako se u skladu sa člankom 148. ovoga Zakona prava i obveze iz ugovora o koncesiji ne prenesu na određenog nasljednika, 3. ako je korisniku koncesije pravomoćnom odlukom suda ili nadležnog tijela uprave trajno zabranjeno obavljanje djelatnosti za koju je koncesija dodijeljena, 4. sporazumnim raskidom ugovora o koncesiji. U slučaju spora o prestanku važenja ugovora o koncesiji iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka, odlučuje sud. U slučaju prestanka koncesije zbog isteka vremena za koje je koncesija dodijeljena (stavak 1. točka 1.) pravo vlasništva na nekretninama, uređajima i stvarima koje neposredno služe za ostvarivanje koncesije, prelazi na Republiku Hrvatsku, ako odlukom i ugovorom o koncesiji nije drukčije određeno. U slučaju prestanka koncesije iz razloga određenih u stavku 1. točke 2. i 3. ovoga članka korisnik koncesije dužan je uspostaviti prijašnje stanje, ako ugovorom o koncesiji nije drugačije ugovoreno, uz uvjet da time ne nastane šteta na vodnom dobru i da se ne pogoršava vodni režim. Ugovorom o koncesiji može se odrediti da se u slučaju prestanka koncesije iz razloga navedenih u stavku 1. točke 2., 3. i 4. ovoga članka prava i obveze iz koncesije mogu prenijeti na novog korisnika koncesije pod uvjetom da takav koncesijski odnos može trajati najduže do isteka vremena na koje je koncesija dodijeljena prvom korisniku koncesije. Članak 150. Ugovor o koncesiji može se raskinuti prije isteka vremena na koje je koncesija dodijeljena: 1. ako korisnik koncesije nije u roku započeo, odnosno dovršio radove koje je trebao izvesti u skladu s ugovorom o koncesiji. 2. ako korisnik koncesije prestane kontinuirano obavljati djelatnost za koju je koncesija dodijeljena, a prava i obveze iz koncesije ne preuzme novi korisnik koncesije prema članku 149. stavku 4. ovoga Zakona, po isteku roka od šest mjeseci od dana kada je utvrđen prestanak obavljanja te djelatnosti. 3. ako korisnik koncesije samovoljno učini preinake na uređajima koje koristi pri ostvarivanju koncesije, ne održava građevine i uređaje ili samovoljno mijenja uvjete pod kojima je koncesija dodijeljena, radi čega nastaje opasnost od poremećaja u vodnom režimu ili može doči do povrede zakonitih prava drugih osoba na vodama i vodnom dobru, a u roku koji odredi nadležno tijelo ne uspostavi prijašnje stanje. Ako se u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka ne postigne sporazum o raskidu ugovora o koncesiji, odlučuje sud. Na raskid ugovora o koncesiji zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 149. stavka 3. i 4. ovoga Zakona. Korisnik koncesije s kojim je raskinut ugovor o koncesiji zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka nema pravo na naknadu štete zbog raskida toga ugovora. Članak 151. Korisnik koncesije dužan je poduzeti mjere za zaštitu života i zdravlja ljudi, zaštite okoliša i imovine drugih osoba u slučaju opasnosti od poplava, erozija ili drugih oblika štetnog djelovanja voda koja može nastati zbog građevina i uređaja podignutih na vodama i vodnom dobru na osnovi koncesije. Članak 152. Ako u toku trajanja koncesije nastanu promjene u vodnom režimu zbog kojih je u javnom interesu potrebno ograničiti opseg koncesije ili tražiti prilagođavanje s novonastalim stanjem, korisnik koncesije dužan je učiniti radnje, odnosno mjere koje mu u vezi s tim naloži davatelj koncesije, ili od njega ovlaštena pravna osoba. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka korisnik koncesije ima pravo na naknadu stvarne štete. Članak 153. Ugovoreni iznos naknade za koncesiju plaća se: 1. za koncesije iz članka 145. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona - u korist Državnog proračuna, 2. za koncesije iz članka 145. stavka 1. točke 3. i 4. - u korist proračuna županije, odnosno Grada Zagreba. Članak 154. Stručne poslove u vezi s pripremom odluka o koncesiji i stručni nadzor nad ispunjavanjem obveza iz ugovora o koncesiji obavljaju " Hrvatske vode". Članak 155. Bliže propise o vremenu na koje se koncesija dodjeljuje, osnovama za određivanje visine naknade za koncesiju, načinu provođenja natječaja i prikupljanju ponuda, manjem opsegu korištenja voda i vodnog dobra za koje koncesija nije potrebna, donosi Vlada Republike Hrvatske. V. ORGANIZACIJA UPRAVLJANJA VODAMA 1. "HRVATSKE VODE" Članak 156. Za obavljanje poslova kojima se ostvaruje upravljanje državnim i lokalnim vodama ovim se Zakonom osniva pravna osoba čija je tvrtka: " Hrvatske vode"- pravna osoba za upravljanje vodama. Skraćena tvrtka glasi: "Hrvatske vode". Sjedište"Hrvatskih voda" je u Zagrebu. Na "Hrvatske vode" se, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, primjenjuju propisi koji vrijede za ustanove. Članak 157. Zadaća "Hrvatskih voda" jest trajno i nesmetano obavljanje javnih službi i drugih poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama u opsegu utvrđenom planovima i u skladu sa sredstvima koja se na temelju zakona i propisa donesenih na temelju zakona osiguravaju za takve namjene. U vezi s obavljanjem javnih službi, "Hrvatske vode" imaju ovim Zakonom propisane javne ovlasti u okviru kojih donose upravne i druge akte, te odlučuju o pitanjima značajna za upravljanje vodama. Članak 158. Djelatnost "Hrvatskih voda" jest: 1. reguliranje i poboljšanje poslovanja u gospodarstvu - vodnom gospodarstvu (75.13 Nacionalne klasifikacije djelatnosti - u daljnjem tekstu: klasifikacija), . 2. istraživanje i eksperimentalni razvoj u tehničkim.i tehnološkim znanostima (73.10,2 klasifikacije). 3. arhitektonske i inženjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje (74.20 klasifkacije), 4. tehničko ispitivanje i analiza (74.30 klasifikacije). Poslovi koje "Hrvatske vode" obavljaju u okviru djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka jesu : 1. priprema vodnogospodarskih osnova, vodnogospodarskih planova slivnih područja i planova kojima se ostvaruje upravljanje vodama, 2. izrada projektnih zadataka, koncepcijskih rješenja, studija i investicijskih programa i revizija projektne dokumentacije, 3. uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda - praćenje stanja i kontrola vodotoka i drugih voda, organiziranje provođenja obrane od poplava i leda i zaštite od erozija i bujica, organiziranje građenja, tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i vodnih građevina, 4. upravljanje melioracijskim sustavima za odvodnjavanje i navodnjavanje - organiziranje građenja, tehničkog i gospodarskog održavanja i njihova namjenskog korištenja, 5. korištenje voda - utvrđivanje zaliha voda, kontrola stanja zaliha voda, usklađivanje planova korištenja voda koje donose druge pravne osobe i kontrola njihova ostvarivanja, poduzimanje drugih mjera za namjensko i racionalno korištenje voda, 6. zaštita voda - praćenje i utvrđivanje kakvoće voda, organiziranje provođenja Državnog plana za zaštitu voda, usklađivanje planova za zaštitu voda jedinica lokalne samouprave i planova drugih osoba za ulaganje u zaštitu voda i kontrola njihova ostvarivanja, poduzimanje mjera za sprečavanje i saniranje onečišćenja voda, 7. upravljanje javnim vodnim dobrom, 8. vođenje vodne dokumentacije i jedinstvenoga informatičkog sustava o vodama, 9. stručni poslovi u vezi s davanjem koncesija na vodama i javnom vodnom dobru, 10. stručni nadzor nad provođenjem uvjeta iz vodopravnih akata i ugovora o koncesiji (vodni nadzor), 11. investitorski poslovi radi izvršavanja planova kojima se ostvaruje upravljanje vodama, 12. stručni nadzor nad građenjem vodnih građevina, 13. planiranje i prikupljanje sredstava za financiranje poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama u skladu s posebnim zakonom i 14. drugi poslovi stavljeni u djelokrug ovim ili drugim zakonom i Statutom "Hrvatskih voda" (u daljnjem tekstu: Statut). Članak 159. Imovinu "Hrvatskih voda" čine: 1. sredstva i imovinska prava Javnoga vodoprivrednog poduzeća "Hrvatska vodoprivreda" čiji su "Hrvatske vode" pravni sljednik i javnih vodoprivrednih poduzeća za slivna područja iz članka 202. stavka 3. ovoga Zakona, 2. dio sredstava (imovine) javnih vodoprivrednih poduzeća za slivna područja koji se na temelju zakona prenosi na "Hrvatske vode" (članak 203.). Imovinu "Hrvatskih voda" čine i druga sredstva koja ta pravna osoba ostvari u skladu sa Zakonom. Ako "Hrvatske vode" u obavljanju svoje djelatnosti ostvare dobit, sredstva ostvarene dobiti mogu se koristiti isključivo za poboljšanje uvjeta rada i za ulaganja u poboljšanje vodnog sustava sukladno odluci Upravnog vijeća u sporazumu s ravnateljem. Članak 160. "Hrvatske vode" za svoje obveze odgovaraju cijelom svojom imovinom: Republika Hrvatska solidarno i neograničeno odgovara za obveze "Hrvatskih voda". Članak 161. "Hrvatske vode" ne mogu bez suglasnosti ravnatelja stjecati, otuđiti ili opteretiti nekretnine i drugu imovinu čija vrijednost prelazi iznos određen Statutom. Članak 162. Organ upravljanja "Hrvatskih voda" je Upravno vijeće. Upravno vijeće ima sedam članova koje imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske. Članovi Upravnog vijeća prvenstveno se imenuju iz reda nositelja javnih funkcija i stručnjaka s područja upravljanja vodama, gospodarstva i javnih financija. Članom Upravnog vijeća ne može biti osoba koja je u poslovnom odnosu s "Hrvatskim vodama". Vlada Republike Hrvatske može člana Upravnog vijeća razriješiti i prije isteka vremena na koje je imenovan, a dužna ga je razriješiti ako nastupe okolnosti iz stavka 2. ovoga članka. Članak 163. Upravno vijeće : 1. donosi Statut, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, 2. donosi planove upravljanja vodama, 3. donosi financijske planove i godišnji obračun, 4. donosi odluku o unutarnjem ustrojstvu, 5. donosi opće akte potrebne za poslovanje "Hrvatskih voda" i druge akte koje prema ovome Zakonu donose "Hrvatske vode", 6. donosi poslovnik o svome radu, 7. razmatra izvješća direktora, 8. odlučuje o osnivanju društava kapitala ili druge pravne osobe i o ulaganjima u te pravne osobe, 9. odlučuje o preuzimanju zajmova iznad iznosa određenog Statutom, 10. imenuje članove drugih tijela "Hrvatskih voda", ako Statutom ili aktom kojim se takvo tijelo osniva nije drugačije određeno, 11. obavlja druge poslove i zadatke određene Statutom i općim aktima "Hrvatskih voda". Akti iz stavka 1. točke 2., 3., 4., 8. i 9. ovoga članka donose se uz saglasnost ravnatelja. Članak 164. Upravno vijeće ima predsjednika kojeg biraju članovi tog Vijeća. Članak 165. Upravno vijeće raspravlja i odlučuje na sjednicama na kojima mora prisustvovati najmanje pet članova Vijeća. Odluke se donose većinom glasova prisutnih. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za donošenje odluka o pitanjima iz članka 163. stavka 1. točke 1., 2., 3., 4., 8. i 9. ovoga Zakona potrebna je dvotrećinska većina glasova svih članova Vijeća. Članak 166. Članovi Upravnog vijeća dužni su u svom radu i pri odlučivanju u Vijeću postupati prema načelu savjesnosti u sklada sa Zakonom i općim aktima "Hrvatskih voda". Članovi Upravnog vijeća imaju pravo na naknadu za rad u Upravnom vijeću u skladu sa Statutom. Članak 167. Voditelj poslovanja "Hrvatskih voda" je direktor. Direktor: 1. organizira poslovanje, 2. predstavlja i zastupa "Hrvatske vode", 3. poduzima sve pravne radnje u ime i za račun "Hrvatskih voda", 4. predlaže planove upravljanja vodama, financijske planove i godišnji obračun, 5. podnosi izvješća o stanju vodnog režima i poslovanju "Hrvatskih voda", 6. obavlja druge poslove i ovlasti sukladno Statutu. Direktor je odgovoran za zakonitost rada "Hrvatskih voda". Članak 168. Direktora imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ravnatelja, na vrijeme od pet godina. Uvjeti koje mora ispunjavati osoba koja se imenuje za direktora određuju se Statutom. Članak 169. "Hrvatske vode" mogu imati i druga nadzorna i stručna tijela. Sastav, način osnivanja, djelokrug i način rada tih tijela određuju se Statutom ili drugim aktom koji se donosi na temelju Statuta. Članak 170. Unutarnje ustrojstvo "Hrvatskih voda" utvrđuje se posebnim općim aktom koje donosi Upravno vijeće uz suglasnost ravnatelja. Unutarnje ustrojstvo utvrduje se u skladu s osnovama za unutarnje ustrojstvo određenim Statutom. Za poslove operativnog upravljanja vodnim sustavom ustrojavaju se organizacijske jedinice, 1. Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Save, sa sjedištem u Zagrebu, 2. Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava, sa sjedištem u Osijeku, 3. Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko-istarskih slivova, sa sjedištem u Rijeci, 4. Vodnogospodarski odjel za vodno područje dalmatinskih slivova, sa sjedištem u Splitu, 5. Vodnogospodarski odjel za slivno područje Grada Zagreba, sa sjedištem u Zagrebu. Vodnogospodarski odjeli nemaju pravne osobnosti. Za neposredno obavljanje poslova iz članka 158. točke 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga Zakona u sastavu vodnogospodarskih odjela ustrojavaju se vodnogospodarske ispostave za slivna područja. Članak 171. Statutom "Hrvatskih voda" utvrđuju se osobito: ovlasti i način odlučivanja pojedinih tijela i direktora, osnove za donošenje planova, osnove unutarnjeg ustrojstva, način i uvjeti raspolaganja sredstvima, način ostvarivanja odnosa s jedinicama lokalne samouprave u pitanjima upravljanja vodama, način ostvarivanja javnosti rada, te druga pitanja za koja je ovim ili drugim zakonom određeno da se uređuju statutom. 2. POSLOVI OSOBITO ZNAČAJNI ZA UPRAVLJANJE VODAMA Članak 172. Poslovi osobito značajni za upravljanje vodama za čije se obavljanje moraju ispuniti posebni uvjeti propisani ovim Zakonom, odnosno propisom na osnovi ovoga Zakona jesu: 1. arhitektonske inžinjerske djelatnosti (74.20 klasifikacije): - izrada projektne dokumentacije za vodnogospodarske građevine i vodne sustave, 2. zemljani radovi (45. 11 klasifikacije): - tehničko i gospodarsko održavanje vodnog dobra, regulacijskih i vodnih građevina i uređaja, - tehničko i gospodarsko održavanje meliocacijskih sustava za odvodnjavanje i navodnjavanje, - tehnički radovi provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda, 3. izgradnja hidrograđevinskih objekata (45.25 klasifikacije): - uređenje vodotoka i drugih voda (regulacijski radovi), 4. uslužne djelatnosti u biljnoj proizvodnji (01.41 klasifikacije) : - rukovanje sustavom za navodnjavanje, 5. skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode (41.00 klasifikacije) : - vodoopskrbna djelatnost (članak 31.), 6. uklanjanje otpadnih voda (90.00 klasifikacije): - djelatnost javne odvodnje otpadnih voda (članak 74.). Članak 173. Obavljanje poslova iz članka 172. točke 2., 3. i 4. ovoga Zakona na određenom slivnom području, "Hrvatske vode" povjeravaju pravnoj osobi koja ispunjava posebne uvjete iz članka 174. ovoga Zakona čije je sjedište na tom slivnom području. O povjeravanju poslova zaključuje se ugovor za razdoblje od jedne ili više godina. Ako na određenom slivnom području nije osnovana takva pravna osoba, poslovi se povjeravaju drugoj pravnoj osobi registriranoj za obavljanje takvih poslova. Članak 174. Posebne uvjete za obavljanje poslova iz članka 172. ovoga Zakona, a osobito potrebnu tehničku opremljenost, stručnu osposobljenost zaposlenika, obvezu kontinuiranog obavljanja poslova, te poduzimanja posebnih mjera, propisuje ravnatelj. Za upis poslova iz članka 172. ovoga Zakona kao predmeta poslovanja u sudski registar potrebna je suglasnost Državne uprave za vode o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka. VI. NACIONALNO VIJEĆE ZA VODE Članak 175. Nacionalno vijeće za vode osniva se radi razmatranja sustavnih pitanja upravljanja vodama, usklađivanja različitih potreba i interesa te predlaganja mjera za razvoj i poboljšanje vodnog sustava u Republici Hrvatskoj. Nacionalno vijeće za vode: 1. razmatra i daje mišljenje o prijedlozima zakona i drugih propisa kojima se uređuju pitanja u vezi s upravljanjem vodama, 2. razmatra provođenje zakona i propisa o upravljanju vodama, 3. razmatra prijedloge Vodnogospodarske osnove Hrvatske i planove upravljanja vodama koji se donose na državnoj razini, 4. razmatra sustav financiranja upravljanja vodama i način korištenja tako osiguranih sredstava, 5. razmatra potrebe koje se putem vodnog sustava ostvaruju u različitim djelatnostima i područjima života (uređenje naselja, poljoprivreda, energetika, plovidba, industrija, turizam i dr.). U vezi s pitanjima koja razmatra, Nacionalno vijeće za vode daje mišljenja, utvrđuje stajališta i prijedloge, predlaže donošenje propisa i poduzimanje mjera. Članak 176. Nacionalno vijeće za vode ima predsjednika i deset članova koje na vrijeme od četiri godine imenuje Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske. Predsjednik i članovi Nacionalnog vijeća za vode imenuju se iz reda zastupnika u Saboru Republike Hrvatske, te iz reda istaknutih znanstvenika i stručnih djelatnika iz područja upravljanja vodama i tome srodnih područja. Članak 177. Nacionalno vijeće za vode donosi poslovnik o svom radu. Stručne i druge poslove potrebne za rad Nacionalnog vijeća za vode obavlja Državna uprava za vode. VII. NADZOR I UPRAVNE MJERE Članak 178. Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega kao i upravni nadzor nad "Hrvatskim vodama" u obavljanju prenijetih im poslova državne uprave obavlja Državna uprava za vode. Ako županijski uredi nadležni za poslove upravljanja vodama smatraju da postoje određene nepravilnosti ili nezakonitosti u radu ili postupanju "Hrvatskih voda" iz članka 21. Zakona o sustavu državne uprave ("Narodne novine", br. 75/93.) radi kojih se mogu poduzeti mjere upravnog nadzora prijavit će to Državnoj upravi za vode. O poduzetim mjerama ili razlozima za nepoduzimanje mjera iz stavka 2. ovoga članka Državna uprava za vode izvijestit će podnositelja prijave u roku mjesec dana od dana primitka prijave. Članak 179. Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode Državna uprava za vode (u daljnjem tekstu : Državna vodopravna inspekcija) i županijski uredi nadležni za poslove upravljanja vodama (u daljnjem tekstu: županijska vodopravna inspekcija). Poslove vodopravne inspekcije mogu obavljati i drugi državni službenici koje za to ovlasti ravnatelj. Članak 180. Vodopravna inspekcija nadzire osobito: 1. stanje vodotoka i drugih voda iz članka 2. ovoga Zakona, 2. tehničku ispravnost i namjensko korištenje vodnih građevina i uređaja, 3. korištenje voda i vodnog dobra u skladu sa Zakonom, vodopravnim aktima i ugovorom o koncesiji, 4. stanje onečiščenosti, odnosno zagađenja voda i provođenje mjera za zaštitu voda i izvršavanje uvjeta određenih vodopravnim aktima, 5. pripremu i provođenje mjera za obranu od poplava i drugih mjera zaštite od štetnog djelovanja voda. 6. zakonitost obavljanja djelatnosti iz članka 158. i 172. ovoga Zakona. Članak 181. Državna vodopravna inspekcija nadzire primjenu odredaba ovoga Zakona i drugih propisa i provođenje mjera u oblasti upravljanja vodama koje se odnose na izvršavanje međudržavnih obveza, radova i stanja vodnog sustava na međudržavnim, odnosno državnim vodama i vodama obalnog mora, pripremu i provođenje Državnog plana obrane od poplava i stanje vodnih građevina u vlasništvu države, pripremu i provođenje Državnog plana zaštite voda, postupanje u skladu s vodopravnim aktima iz članka 123. stavak 2. i članka 131. stavak 2. ovoga Zakona, te izvršavanje prava i obveza iz koncesije iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 3. ovoga Zakona. Državna vodopravna inspekcija može neposredno obaviti poslove iz nadležnosti županijske vodopravne inspekcije na trošak te županije, kad ocijeni da se na drugi način ne mogu provesti odredbe ovoga Zakona ili drugih propisa donesenih na osnovi ovoga Zakona, a nadležna vodopravna inspekcija nije obavila inspekcijski nadzor u za to naloženom roku ili nije dovršila postupak u roku. Članak 182. Županijska vodopravna inspekcija nadzire primjenu odredaba ovoga Zakona, drugih propisa donesenih na osnovi njega i odluka županijskih skupština ili Gradska skupština Grada Zagreba, odnosno gradskih i općinskih vijeća te provođenje mjera u oblasti upravljanja vodama u slučajevima za koje prema članku 181. ovoga Zakona nije utvrđena nadležnost Državne vodopravne inspekcije. Ako utvrdi da postoji osnova za postupanje iz nadležnosti Državne vodopravne inspekcije, vodopravna inspekcija iz stavka 1. ovoga članka može sama poduzeti neophodne mjere radi sprečavanja nastanka štete o čemu odmah izvještava Državnu vodopravnu inspekciju. Članak 183. U provedbi inspekcijskog nadzora vodopravni inspektor ovlašten je zahtijevati od odgovorne osobe u pravnoj osobi, odnosno od fizičke osobe kod koje obavlja inspekcijski nadzor da: 1. omogući izvršenje nadzora u radnim prostorijama, 2. dostavi na uvid sve potrebne podatke i dokumentaciju, 3. izvijesti o poduzetim mjerama za otklanjanje utvrđenih nedostataka, 4. organizira i omogući uzimanje uzoraka vode u svrhu njezine analize, 5. omogući izravan uvid u način obavljanja djelatnosti. Troškovi analize uzoraka vode iz stavka 1. točke 4. ovoga članka podmiruju se iz sredstava Državnog proračuna, odnosno proračuna županije i Grada Zagreba. Ukoliko sastav vode ne odgovara propisanom, odnosno vodopravnom dozvolom utvrđenom sastavu, troškove podmiruje ta pravna, odnosno fizička osoba. Članak 184. Ako utvrdi da su povrijedene odredbe ovoga Zakona ili propisa donesenog na osnovi njega, vodopravni inspektor će pismeno konstatirati nepravilnosti i nedostatke i rješenjem odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka vodopravni inspektor je ovlašten : 1. zabraniti građenje ili izvođenje drugih radova ako se izvode bez propisanih vodopravnih akata ili suprotno njima, 2. narediti privremenu obustavu rada, odnosno obavljanja djelatnosti, 3. zabraniti uporabu objekata ili uređaja, 4. zabraniti ili ograničiti korištenje voda, 5. zabraniti ili ograničiti ispuštanje opasnih tvari u vode, 6. zabraniti odlaganje otpadnih i drugih tvari na području na kojem to može utjecati na pogoršanje kakvoće vode, 7. narediti poduzimanje mjera za pročišćavanje zagađenih voda, 8. narediti otklanjanje šteta i uspostavu prijašnjeg stanja, 9. narediti privremeno oduzimanje predmeta kojim je počinjen prekršaj iz ovoga Zakona, do pravomoćnosti rješenja, 10. poduzeti druge mjere i radnje u skladu s ovim zakonom ili propisima donesenim na osnovi njega. Članak 185. Vodopravni inspektor predložit će Državnoj upravi za vode da po pravu nadzora poništi vodopravnu dozvolu izdanu protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovi njega te privremeno, odnosno trajno, oduzimanje vodopravne dozvole iz razloga navedenih u članku 140. i 141. ovoga Zakona. Članak 186. Vodopravni inspektor može donijeti usmeno rješenje i odmah narediti njegovo izvršenje u slučaju kada je potrebno spriječiti radnju zbog koje može nastati neposredna opasnost za život i zdravlje ljudi, životinjski ili biljni svijet, odnosno veća materijalna šteta, a osobito: 1. ako bi nastala neposredna opasnost od poplava, izljeva vode ili pogoršanja stanja u tijeku poplave, 2. ako bi mogla nastati nestašica vode ili teškoće u opskrbi vodom, 3. ako postoji opasnost od zagađivanja vode ili je nastupilo zagađenje u opsegu u kojem to predstavlja neposrednu opasn, za život i zdravlje ljudi ili za životinjski ili biljni svijet. Pismeni otpravak usmenog rješenja mora se dostaviti stranci u roku od sedam dana od dana donošenja usmenog rješenja. Članak 187. Protiv prvostupanjskog rješenja Državne uprave za vode donesenog na osnovi ovoga Zakona nije dopuštena žalba. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, protiv rješenja Državne vodopravne inspekcije može se podnijeti žalba Državnoj upravi za vode u roku osam dana od primitka rješenja. O žalbi odlučuje posebna komisija Državne uprave za vde koju imenuje ravnatelj. Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka zadržava izvršenje rješenja. Članak 188. Poslove vodopravnog inspektora može obavljati osoba koja, pored zakonom utvrđenih uvjeta za rad u tijelima državne uprave, ima visoku stručnu spremu građevinskog smjera i pet godina iskustva na poslovima upravljanja vodama i položen državni ispit za vodopravnog inspektora. Poslove vodopravnog inspektora na zaštiti voda može obavljati i osoba koja ima visoku stručnu spremu kemijskog, biokemijskog, tehnološkog, inžintjersko-ekološkog ili kulturno-tehnčkog smjera i pet godina radnog iskustva na poslovima zaštite, da i položen stručni ispit za vodopravnog inspektora za zaštitu voda. Program državnog ispita za vodopravnog inspektora propisuje ravnatelj. Članak 189. Vodopravni inspektori imaju posebnu iskaznicu, kojom se dokazuje njihovo službeno svojstvo i identitet. Način vođenja očevidnika i obrazac iskaznice vodopravnog inspektora propisuje ravnatelj. Članak 190. Radi osiguranja provođenja odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovi njega tijela državne uprave nadležna za poslove sanitarne inspekcije mogu: 1. zabraniti građenje ili uporabu građevina i uređaja, korištenje zemljišta i obavljanje gospodarske i druge djelatnosti u zoni sanitarne zaštite izvorišta koja služe za javnu opskrbu vodom za piće, odnosno za opskrbu mineralnom vodom - ako se time ugrožava zdravstvena ispravnost vode, 2. narediti otklanjanje nedostataka na građevinama i uređajima za opskrbu vodom za piće, koji mogu nepovoljno utjecati na količinu ili zdravstvenu ispravnost vode, 3. zabraniti uporabu vode za piće koja ne odgovara propisanim uvjetima glede kemijskih, fizikalnih, bakterioloških, bioloških i radioaktivnih osobina, 4. narediti pročiščavanje, dezinfekciju i provođenje drugih higijenskoepidemioloških mjera potrebnih radi poboljšanja zdravstvene ispravnosti vode za piće, 5. narediti poduzimanje drugih mjera potrebnih za zaštitu zdravstvene ispravnosti vode. O poduzetim mjerama iz stavka 1. ovoga članka, tijela državne uprave nadležna za poslove sanitarne inspekcije izvjestit će nadležnu vodopravnu inspekciju. Članak 191. Odredbe članka 183. do 186. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju i tijela državne uprave nadležna za poslove sanitarne inspekcije pri poduzimanju mjera iz članka 190. ovoga Zakona. Članak 192. Ako pravna, odnosno fizička osoba u slučajevima iz članka 184. ovoga Zakona ne postupi prema rješenju vodopravnog inspektra, prisilit će se na izvršenje upravnom mjerom u visini desetorostruke prosječne plaće u Republici u proteklom tromjesečju. Svaka kasnija upravna mjera izriče se u dvostrukom iznosu. Upravnu mjeru iz stavka 1. ovoga članka izvršavaju tijela nadležna za izvršenje novčanih kazni izrečenih za prekršaje. Ovaj iznos naplaćuje se u korist proračuna grada, odnosno općine, na čijem je području sjedište pravne osobe, odnosno na čijem području fizička osoba obavlja djelatnost. Članak 193. Poslove neposrednog nadzora nad stanjem voda i vodnih građevina radi sprečavanja, utvrđivanja i uklanjanja onečišćenja voda i oštećenja vodnih građevina obavljaju vodočuvari. U obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka vodočuvari su ovlašteni utvrđivati identitet osoba i podnositi prijave za prekršaje. Vodučuvari imaju vodočuvarsku iskaznicu. Propisom koji donosi ravnatelj određuju se uvjeti za obavljanje poslova vodočuvarske službe te oblik i sadržaj vodočuvarske iskaznice. VIII. KAZNENE ODREDBE Članak 194. Novčanom kaznom u iznosu od 40.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba: 1. ako u obavljanju vodoopskrbne djelatnosti ne osigura stalni i sustavni pregled vode, ne poduzima mjere za osiguravanje kakvoće vode i sanitarne ispravnosti uređaja (članak 35.), 2. ako ne poduzima propisane mjere sanitarne zaštite izvorišta (članak 40.), 3. ako bez vodopravne dozvole vadi pijesak, šljunak i kamen na području na kojem je propisana obveza pribavljanja takve dozvole ili te tvari vadi u količini većoj od dozvoljene (članak 53.), 4. ako neovlašteno koristi vodno dobro (članak 64.), 5. ako ne dopusti korištenje vodnog dobra za namjene iz članka 59. ovoga Zakona (članak 62.), 6. ako u vode ispušta opasne i druge tvari ili ih odlaže na područje gdje postoji mogućnost onečišćenja, odnosno zagađivanja voda suprotno odredbama ovog Zakona (članak 10. stavak 2.), 7. ako ne pročišćava otpadne tehnološke vode (članak 72. stavak 1. točka 1.), 8. ako ne odstranjuje opasne tvari (članak 73.). 9. ako iz sustava lokalne odvodnje ispuštaju vode iznad dozvoljenih graničnih vrijednosti (članak 72. stavak 1. točka 2.), 10. ako ne ukloni nedostatke na uređajima za odvodnju otpadnih voda uslijed čega se onečišćuju podzemne vode (članak 74. stavak 2.), 11. ako otpadne vode ne ispušta u skladu s odlukom o odvodnji otpadnih voda (članak 75. stavak 1.), 12. ako ne provodi mjere utvrđene planom za zaštitu voda (članak 76.), 13. ako ne postupi u skladu sa zabranom, odnosno ograničenjem ispuštanja otpadnih voda ili drugim propisanim mjerama za vrijeme niskog vodostaja (članak 78.), 14. ako ne obavijesti policijsku upravu o nastalom onečiščenju ili zagadenju voda, odnosno o opasnosti od onečišćenja ili zagađenja u vezi s njenim djelovanjem ili propustom (članak 79. stavak 1.), 15. ako bez ovlasti obavlja analize sastava i kakvoće vode (članak 81.), 16. ako ne provodi mjere utvrđene planom obrane od poplava i leda (članka 87.), 17. ako ne vodi, odnosno ne vodi ažurno vodnu dokumentaciju (članak 103. stavak 3. i članak 115. stavak 5.), 18. ako bez vodopravne suglasnosti obavlja radove građenja ili druge radove za koje je takva suglasnost obavezna ili radove ne izvodi u skladu s vodopravnom suglasnošču (članak 126. stavak 1.), 19. ako bez vodopravne dozvole obavlja djelatnost za koju je takva dozvola potrebna ili takvu djelatnost ne obavlja u skladu s vodopravnom dozvolom, odnosno stavlja u promet ili proizvodi kemijske tvari i njihove pripravke bez vodopravne dozvole (članak 129. i 130.), 20. ako bez ugovora o koncesiji obavlja djelatnost, odnosno radnje za koje je propisana obveza pribavljanja koncesije (članak 143.), 21. ako kao korisnik koncesije ne poduzima mjere za zaštitu života i zdravlja ljudi i imovine drugih osoba (članak 151.), 22. ako kao korisnik koncesije ne obavi radnje naložene mu radi usklađivanja s promjenama u vodnom režimu (članak 152. stavak 1.), 23. ako obavlja poslove iz članka 172. ovoga Zakona bez upisa u sudski registar (članak 174.), Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 50.000,00 kuna. Članak 195. Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba: 1. ako bez vodopravne dozvole koristi vodu za namjene i u količini koja prolazi opseg opće uporabe (članak 27. i 28.), 2. ako koristi vodu suprotno odluci o privremenom ograničenju ili trajnoj obustavi korištenja voda (članak 29.), 3. ako u roku od 48 sati ne prijavi nalaz podzemnih voda prilikom izvođenja rudarskih radova, drugih iskopa i bušenja tla (članak 30. stavak 1.), 4. ako ne dopusti uvid, uzimanje podataka i obavljanje potrebnih ispitivanja podzemnih voda (članak 30. stavak 2.), 5. ako u obavljanju vodoopskrbne djelatnosti ne dostavlja podatke o provođenju mjera za osiguranje odgovarajuće kakvoće vode (članak 35.), 6. ako suprotno propisu o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u septičke, odnosno sabirne jame ispušta otpadne vode (članak 72. stavak 1. točka 3.), 7. ako ne vodi propisane očevidnike o ispuštanju u vode opasnih i štetnih tvari (članak 80.), 8. ako ne sudjeluje u obrani od poplava kada je na to obavezan u skladu s planom obrane od poplava (članak 89.), 9. ako ne poštuje privremeno ograničenje, odnosno zabranu cestovnog, željezničkog, odnosno riječnog prometa (članak 90. stavak 1.), 10. ako kao korisnik akumulacije ne poduzme mjere kojima se osigurava prihvaćanje poplavnog vala (članak 91. stavak 1.), 11. ako ne poduzima mjere obrane od leda (članak 92. stavak 2.), 12. ako ne održava objekte detaljne melioracijske odvođnje u skladu s odlukom županijske skupštine (članak 103.), 13. ako postupi suprotno zabranama propisanim radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i sprečavanja pogoršanja vodnog režima (članak 106. stavak 1. točka 1., 2., 4., 5. i 6.) 14. ako na području na kojem je to zabranjeno podiže građevine i obavlja druge radove (članak 106. stavak 1. točka 3.), 15. ako ceste, puteve i prijelaze na vodnom dobru, regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama ne održava na propisani način, odnosno koristi suprotno zabrani (članak 108. stavak 1.), 16. ako ne dopušta korištenje pijeska, šljunka i kamena, odnosno ne dopušta prijelaz preko zemljišta radi provođenja obrane od poplava (članak 109. stavak 1. i 2.), 17. ako ne dopušta prijelaz preko zemljišta radi održavanja vodnih građevina (članak 110. stavak 1.), 18. ako mijenja ili presijeca tok podzemnih voda, odnosno koristi vode u opsegu kojim se ugrožavaju prava drugih osoba mineralna i termalna izvorišta, stabilnost tla i građevina (članak 111. stavak 1. točka 1.), 19. ako mijenja pravac ili jačinu toka površinske vode koja protječe ili otječe preko njegova zemljišta (članak 111. stava točka 2.), 20. ako ne omogući provedbu upravnog nadzora u skladu s člankom 183. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu 2.000,00 do 10.000,00 kuna. Članak 196. Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 na kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba: 1. ako ne postupa u skladu s odlukom gradskog, odnosno općinskog vijeća o uvjetima korištenja vode iz javnih zdenaca crpki i sl. objekata koji nisu uključeni u sustav organizirane komunalne djelatnosti (članak 37.), 2. ako ne vodi propisane očevidnike o zahvaćanju i korištenju vode (članak 39. stavak 1.), 3. ako ne vodi propisane očevidnike o izvađenim količinama pijeska, šljunka i kamena (članak 54.), 4. ako se koristi vodnim dobrom za odmor i rekreaciju suprotno odluci gradskog, odnosno općinskog vijeća (članak 63.) 5. ako ne uspostavi prijašnje stanje (članak 107.). Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu l.000,00 do 5.000,00 kuna. Članak 197. Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna, odnosno fizička osoba : 1. ako ne dostavlja podatke iz očevidnika o zahvaćenim i iskorištenim količinama vode (članak 39. stavak 1.), 2. ako ne dostavlja podatke iz očevidnika o količini i kakvoći izvađenog pijeska, šljunka ili kamena (članak 54.), 3. ako ne dostavlja podatke iz očevidnika o ispuštanju opasnih i štetnih tvari (članak 80.). Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 5.000,00 kuna. Članak 198. Iznos novčane kazne iz članka 137. ovoga Zakona i kazne za prekršaje iz članka 194. do 197. ovoga Zakona uplaćuju se u korist županijskog proračuna i namjenski koristi za financiranje radova uređenja vodotoka i drugih voda na slivnom području na kojem je prekršaj učinjen. Članak 199. Pored kazne izrečene za prekršaj prema počinitelju prekršaja iz članka 194. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona mogu se poduzeti i zaštitne mjere oduzimanje vozila, opreme i pribora s kojima je prekršaj učinjen. Zaštitna mjera iz stavka 1, ovoga članka može se izreči na vrijeme do šest mjeseci, a u slučaju ponovljenog prekršaja u roku od dvije godine mogu se trajno oduzeti sredstva rada iz stavka 1. ovoga članka bez prava na naknadu. IX. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE 1. PROVOĐENJE STATUSNIH PROMJENA U JAVNIM VODOPRIVREDNIM PODUZEĆIMA I POČETAK RADA "HRVATSKIH VODA" Članak 200. "Hrvatske vode" pravni su sljednik Javnog vodoprivrednog poduzeća "Hrvatska vodoprivreda". "Hrvatske vode" ustrojit će se i započeti s djelovanjem u skladu s odredbama ovoga Zakona do 1. srpnja 1996. godine. Danom upisa "Hrvatških voda" u sudski registar prestaje s djelovanjem Javno vodoprivredno poduzeće "Hrvatska vodoprivreda", a imovina, prava i obveze toga poduzeća postaju imovinom, pravima i obvezama "Hrvatskih voda". Istim danom zaposlenici Javnoga vodoprivrednog poduzeća "Hrvatska vodoprivreda", postaju zaposlenicima "Hrvatskih voda". Članak 201. "Hrvatske vode" dužne su donijeti Statut u roku od 30 dana od dana upisa u registar. Do imenovanja direktora "Hrvatskih voda" poslove zakonskog zastupnika te pravne osobe obavljat će direktor Javnoga vodoprivrednoga poduzeća "Hrvatska vodoprivreda". Do konstituiranja upravnog vijeća "Hrvatskih voda" ovlasti tog organa obavljat će Upravni odbor Javnoga vodoprivrednog poduzeća "Hrvatska vodoprivreda". Članak 202. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona vlasnička i osnivačka prava na javnim vodoprivrednim poduzećima za slivna područja prelaze na županije, odnosno Grad Zagreb, na čijem je području sjedište tih poduzeća. Poduzeća iz stavka 1. ovoga Zakona organizirat će se kao društva kapitala u vlasništvu osnivača i uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona do 1. srpnja 1996. godine. Iznimno od stavka 2. ovoga članka Javno vodoprivredno poduzeće za sliv zadarskog područja - Zadar, Javno vodoprivredno poduzeće za slivno područje Krke - Šibenik i Javno vodoprivredno poduzeće za slivno područje Dubrovnika prestaju s radom 1. srpnja 1996. godine, a OOUR "Krka", Knin prestaje s radom danom stupanja na snagu ovoga Zakona. Imovina, prava i obveze tih pravnih osoba prelaze na "Hrvatske vode" koje preuzimaju i zaposlenike tih javnih poduzeća. Članak 203. Pravne osobe iz članka 202. stavak 2. ovoga Zakona će do organiziranja u društva kapitala: 1. predati na upravljanje "Hevatskim vodama" nekretnine koje su prema ovome Zakonu u vlasništvu države, županija, odnosno Grada Zagreba (zaštitne i regulacijske vodne građevine, čuvarnice, melioracijske vodne građevine i dr.), 2. izdvojiti iz svoje imovine radi prijenosa u vlasništvo "Hrvatskih voda" odgovarajući dio nekretnina (poslovne zgrade i prostorije s pripadajućim zemljištem) koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za obavljanje poslova iz članka 158. ovoga Zakona i izvršavanje javnih ovlasti koje sada obavljaju javna vodoprivredna poduzeća za slivna područja a ovim se Zakonom stavljaju u djelokrug "Hrvatskih voda", 3. prenijeti na "Hrvatske vode" neutrošena sredstva vodoprivredne naknade, te odgovarajuća potraživanja i obveze koje se podmiruju iz sredstava vodoprivredne naknade, 4. predati "Hrvatskim vodama": vodne knjige, katastre voda, tehničku i drugu odgovarajuću dokumentaciju koja se odnosi na upravljanje vodama i melioracijskim sustavima. Članak 204. Radi utvrđivanja imovine, prava, obveza i dokumentacije (u daljnjem tekstu : imovina) koja se u skladu sa članom 203. ovoga Zakona prenosi na "Hrvatske vode" osniva se posebna komisija za svako javno vodoprivredno poduzeće slivnog područja. Komisiju iz stavka 1. ovoga članka sporazumno osnivaju Javno vodoprivredno poduzeće "Hrvatska vodoprivreda" i javno vodoprivredno poduzeće slivnog područja. Komisija sastavlja zapisnik o utvrđivanju imovine na temelju kojeg se zaključuje sporazum o njezinom prijenosu. Nacrt sporazuma se prije potpisivanja dostavlja na suglasnost ravnatelju. U slučaju izostanka sporazuma iz stavka 3. ovoga članka, odluku o izdvajanju imovine donosi arbitražna komisija. Arbitražna komisija sastoji se od pet članova od kojih po dva člana imenuje svako javno vodoprivredno poduzeće, a predsjednika imenuje ravnatelj. Sporazum iz stavka 3. ovoga članka i odluka arbitraže iz stavka 4. ovoga članka imaju svojstvo javne isprave podobne za upis u zemljišne knjige. Članak 205. "Hrvatske vode" preuzet će zaposlenike pravnih osoba iz članka 202. ovoga Zakona potrebne za obavljanje poslova iz članka 158. ovoga Zakona, koje sada obavljaju javna vodoprivredna poduzeća slivnih područja, a ovim se Zakonom stavljaju u nadležnost "Hrvatskih voda". Preuzimanje zaposlenika obavit će se na osnovi sporazuma između "Hrvatske vodoprivrede" i javnoga vodoprivrednog poduzeća za slivno područje. Ako se ne postigne sporazum o preuzimanju zaposlenika iz stavka 1. ovoga članka, preuzimanje će se obaviti na osnovi rješenja koje donosi ravnatelj. Ovo je rješenje konačno. 2. PRIVATIZACIJA DRUŠTAVA KAPITALA KOJA OBAVLJAJU VODNOGOSPODARSKU DJELATNOST Članak 206. Društva kapitala iz članka 202. stavka 2. ovoga Zakona te društva s ograničenom odgovornošću u vlasništvu Javnoga vodoprivrednog poduzeća "Hrvatska vodoprivreda" (u daljnjem tekstu: društva kapitala) podliježu privatizaciji. Privatizacijom iz stavka 1. ovoga članka mora se obuhvatiti najmanje 51% temeljnog kapitala društva kapitala koje se privatizira. Za donošenje odluke o privatizaciji potrebno je prethodno mišljenje Državne uprave za vode. Na privatizaciju društva kapitala iz ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o privatizaciji. OSTALE PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 207. U roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovnga Zakona nadležni javni pravnbranitelj podnijet će zahtjev za upis nekretnina iz članka 60. ovoga Zakona u zemljišne knjige kao javno vodno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske. Iznimno odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na zemljišne čestice iz članka 58. ovoga Zakona koje su aktom o nacinalizaciji, konfiskaciji ili na drugoj osnovi, osim na temelju raspolaganja prijašnjih vlasnika pretvorene u društveno vlasništvo dok se u skladu s posebnim zakonom ne riješi njihov pravni položaj. Članak 208. Vodoprivredni uvjeti, vodoprivredne suglasnosti i vodoprivredne dozvole izdane prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona imaju pravnu valjanost vodopravnih akata iz ovoga Zakona. Članak 209. Pravnim, odnosno fičkim osobama, korisnicima voda i javnoga vodnog dobra iz članka 143. ovoga Zakona za čije je korištenje, prema ovome Zakonu obavezna koncesija, a ispunjavaju propisane uvjete, dodijelit će se koncesija bez provođenja natječaja. Osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su, u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev za dodjelu koncesije. Ako u tom roku ne podnesu zahtjev prestaje im pravo korištenja voda, odnosno javnoga vodnog dobra. Članak 210. Do donošenja vodnogospodarskih osnova, odnosno vodnogospodarskih planova na područjima za koja nisu doneseni takvi akti, vodopravni akti mogu se izdavati i na osnovi postojeće dokumentacije. Članak 211. Rješenja o ovlaštenim laboratorijima izdana u skladu s Pravilnikom o ovlaštenim laboratorijima ("Narodne novine", br. 40/91.) prestaju važiti istekom roka od tri mjeseca od dana stupanja na snagu propisa iz članka 81. stavka 2. ovoga Zakona. Članak 212. Iznimno od odredbe članka 188. ovoga Zakona poslove županijskoga vodopravnog inspektora, odnosno vodopravnog inspektora Grada Zagreba, mogu obavljati i osobe koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona imenovane vodopravnim inspektorom a imaju peti (V/1) stupanj stručne spreme građevinskog smjera. Članak 213. Propisi iz članka 27. stavka 2., članka 32. stavka 2., članka 37., članka 41. stavka 1., članka 42. stavka 1., članka 75. stavka 3., članka 98. stavka 2., članka 100. i članka 103. stavak 2. smatraju se propisima iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave koje ih donose. Članak 214. Sabor Republike Hrvatske donijet će u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Vodnogospodarsku osnovu Hrvatske iz članka 211. stavka 2. ovoga Zakona. Vlada Republike Hrvatske donijet će: 1. u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona propise iz članka 15. stavka 3., članka 16. stavka 3., članka 17. stavka 2. i članka 155. ovoga Zakona, 2. u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona propise iz članka 70. stavka 3., članka 71. stavka 4. i akte iz članka 77. stavka 1. i članka 87. stavka 1. ovoga Zakona. Državna uprava za vode donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona propise iz članka 85. stavka 4. ovoga Zakona. Ministar zdravstva donijet će u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona propis iz članka 35. stavka 2. ovoga Zakona. Ravnatelj u suglasnosti s ministrom pomorstva utvrdit će, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakon crte razgraničenja kopnenih voda i voda mora iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona. Ravnatelj donijet će: 1. u roku rnjesec dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona propise iz članka 118., članka 121. i članka 174. stavka 1 ovoga Zakona. 2. u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona propise iz članka 23., članka39. stavak 2., članka 43., članka 54. stavka 2., članka 72., članka 80., stavka 2., članka 81. stavka 2. članka 105., članka 188 stavka 3., članka 189. i članka 193 ovoga Zakona. Županijska skupština, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba donijet će: 1. u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona propise iz članka 72., članka 75. stavka 2. i članka 103. stavka 2. ovoga Zakona, 2. u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona akte iz članka 77. stavka 2., članka 85. stavka 4. i članka 87. stavka 2. ovoga Zakona. 3. u roku dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona akte iz članka 22. stavka 2. i članka 41. stavka 1. i 2. ovoga Zakona. Općinsko ili gradsko vijeće, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba donijet će u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona propise iz članka 37., članka 41. stavka 2., članka 63. stavka 1., članka 65. stavka 2. i članka 103. stavka 2. ovoga Zakona. "Hrvatske vode" u suglasnosti s ravnateljem donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona akte iz članka 55. stavka 1. i članka 107. stavka 3. ovoga Zakona. Članak 215. Do donošenja propisa iz članka 214. ovoga Zakona ostaju na snazi : 1. Uredba o kategorizaciji vodotoka ("Narodne novini" br. 15/81.), 2. Uredba o klasifikaciji voda ("Narodne novine", 15/81.), 3. Uredba o maksimalno dozvoljenim koncentracijama opasnih tvari u vodama i obalnom moru ("Narodne novine", br. 2/84.), 4. Odluka o utvrđivanju površina vodnih područja ("Narodne novine", br. 33/67.), 5. Odluka o utvrđivanju slivnih područja u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 23/91.), 6. Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati laboratoriji koji se bave ispitivanjem kvalitete voda ("Narodne novine", br. 40/91.), 7. Pravilnik o obliku i načinu vođenja vodnih knjiga i o izvacima iz vodnih knjiga ("Narodne novine", br. 17/78.), 8. Pravilnik o izdavanju vodoprivrednih uvjeta, vodoprivrednih suglasnosti i vodoprivrednih dozvola ("Narodne novine", br. 6/92.), 9. Plan za zaštitu voda od zagađivanja ("Narodne novine", br. 22/86.), 10. Plan za obranu od poplava ("Narodne novine", br. 13/92.), 11. Uputstvo o načinu vođenja očevidnika o izvršenim inspekcijskim pregledima u vodoprivredi ("Narodne novine", br. 3/89.), 12. Uputstvo za vođenje očevidnika o učestalosti ispuštanja u vode opasnih i štetnih tvari, količini i sastavu tih tvari i načinu dostavljanja podataka javnim vodoprivrednim poduzećima ("Narodne novine", br. 9/90.). Članak 216. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti: 1. Zakon o vodama ("Narodne novine", br. 53/90., 9/91., 61/91., 26/93., 43/93. i 95/94.), osim odredbe članaka 103. do 114., članka 115. stavka 1., članaka 116. do 120. koje prestaju važiti 30. lipnja 1996. godine i glave V. koja prestaje važiti u roku određenom zakonom kojim se uređuje financiranje vodnog gospodarstva (članci 121. do 143.), 2 Članak 8. Zakona o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", br. 75/93.), 3. Zakon o preuzimanju Zakona o osnovama režima voda važnih za dvije ili više Republika, odnosno autonomnih pokrajina i U međudržavnim vodama koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički zakoni ("Narodne novine", br. 53/91.) 4. Odredbe Zakona o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima ("Narodne novine", br. 19/74., 39/75., 17/77. i 18/81.) u dijelu u kojem se odnose na vodno dobro. Članak 217. Do početka rada "Hrvatskih voda", Javno vodoprivredno poduzeće "Hrvatska vodoprivreda" obavljat će sve poslove i ovlasti koje su ovim Zakonom stavljene u djelokrug "Hrvatskih voda". Ovlasti i obveze "Hrvatskih voda" propisane ovim Zakonom, koje prema Zakonu o vodama ("Narodne novine", br. 53/90., 9/91., 61/91., 26/93., 43/93. i 95/94.) izvršavaju javna vodoprivredna poduzeća za slivna područja, izvršavat će ta poduzeća do 30. lipnja 1996. godine. Članak 218. Radi pravodobne provedbe Udredaba članaka 203., 204. i 205. ovoga Zakona Upravni odbor "Hrvatske vodoprivrede" će na prijedlog direktora tog poduzeća i uz suglasnost ravnatelja do 31. ožujka 1995. godine donijeti privremeni akt o unutarnjem ustrujstvu "Hrvatskih voda". Članak 219. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana njegove objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1996. godine. Klasa: 325-01/94-01/12 Zagreb, 13. prosinca 1995. ZAKON O VODAMA |
|||||||||||||||
