|
POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
|
|
|
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
|
|
|
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
|
|
PRETRAŽIVANJE
svih objavljenih tekstova |
|
|
IZRADA WEB STRANICA
Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...
Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.
Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...
Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...
Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!
Ažurirano: 23. 11. 2024.
|
 |
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 70. stavka 3. Zakona o vodama ("Narodne novine", broj
107/95) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 28. svibnja 1998.
godine, donijela
UREDBU O OPASNIM TVARIMA U VODAMA
(NN 78/98)
Članak 1.
Ovom se Uredbom o opasnim tvarima u vodama (u daljnjem tekstu: Uredba)
propisuje, koje se tvari i u kojoj količini u skladu s člankom 70. stavkom
1. Zakona o vodama smatraju opasnim tvarima u vodnom okolišu.
Članak 2.
Tvari opasne za vodni okoliš utvrđuju se poglavito temeljem slijedećih
kriterija: toksičnosti, razgradljivosti i bioakumulacije.
Članak 3.
Na temelju kriterija iz članka 2. ove Uredbe, opasne tvari dijele se u
slijedeće skupine:
Opasne tvari za koje je dokazano da su rizične za vodni okoliš i čovjeka i
za koje se određuju najveće dopuštene koncentracije u vodnim sustavima,
odnosno zabranjuje njihovo ispuštanje u vode (u nastavku: A skupina opasnih
tvari).
Opasne tvari za koje je dokazano da imaju nepoželjno djelovanje na vodni
okoliš, odnosno na okus ili miris proizvoda koji služe za ljudsku ishranu,
dobivenih iz prirodnih voda i za koje treba odrediti dopuštene koncentracije
u vodnim sustavima, odnosno propisati uvjete za njihovo ispuštanje i uporabu
(u nastavku: B skupina opasnih tvari).
A. skupina opasnih tvari:
1. organohalogeni spojevi i tvari iz kojih mogu nastati spojevi u prirodnim
sustavima voda i mora*,
2. organofosforni spojevi i tvari iz kojih mogu nastati takvi spojevi u
prirodnim sustavima voda i mora*,
3. organokositrovi spojevi i tvari iz kojih mogu nastati takvi spojevi u
prirodnim sustavima voda i mora*,
4. živa i živini spojevi,
5. kadmij i kadmijevi spojevi,
6. olovo i olovni spojevi,
7. tvari za koje je dokazano da imaju kancerogena, teratogena ili mutagena
svojstva ili poprimaju takva svojstva u vodenom okolišu,
8. nerazgradljiva mineralna ulja i ugljikovodici naftnog podrijetla,
9. cijanidi i
10. radioaktivne tvari uključujući i radioaktivni otpad.
Pojedinačne opasne tvari iz ovog članka koje u planovima zaštite voda moraju
imati prioritet u njihovu uklanjanju su:
1. Drini (Aldrin, Dieldrin, 15. Azinfos-etil
Endrin i Izodrin)
2. HCH (Lindan) 16. Azinfos-metil
3. DDT 17. Fenitrotion
4. Pentaklorfenol 18. Fention
5. Heksaklorbenzen 19. Malation
6. Heksaklorbutadien 20. Paration
7. Tetraklorugljik 21. Paration-metil
8. Kloroform 22. Diklorvos
9. Trifluralin 23. Trikloretilen
10. Endosulfan 24. Tetrakloretilen
11. Simazin 25. Triklorbenzen
12. Atrazin 26. Dikloretan 1,2
13. Trifenilkositrovi sp. 27. Trikloretan
14. Tributilkositrovi sp. 28. Dioksini
B. skupina opasnih tvari
1. metali, metaloidi i njihovi spojevi: antimon, arsen, bakar, barij,
berilij, bor, cink, kobalt, kositar, krom, molibden, nikal, selen, srebro,
talij, telur, titan, uran i vanadij,
2. biocidi i njihovi derivati, ako nisu navedeni u skupini A,
3. organosilicijevi spojevi i tvari iz kojih mogu nastati takvi spojevi u
prirodnim vodenim sustavima, isključujući one koje su biološki bezopasne ili
brzo prelaze u bezopasne tvari,
4. razgradljiva mineralna ulja i ugljikovodici naftnog podrijetla,
5. biološki nerazgradljivi detergenti i druge površinski aktivne tvari,
6. fluoridi,
7. anorganski spojevi fosfora i elementni fosfor,
8. anorganski spojevi dušika (amonij i nitriti),
9. tvari koje negativno djeluju na okus i miris proizvoda iz prirodnih
sustava voda i mora namijenjenih za ljudsku ishranu i tvari koje mogu
uzrokovati nastanak takvih tvari u prirodnim sustavima voda i mora,
10. tvari koje, izravno ili neizravno, negativno utječu na režim kisika u
prirodnim sustavima voda i mora, osobito one koje mogu izazvati
eutrofikaciju,
11. kiseline i lužine takvog kemijskog sastava i u takvim količinama da mogu
negativno utjecati na kakvoću prirodnih sustava voda i mora,
12. tvari koje iako netoksične, mogu ometati bilo koju dopuštenu uporabu
prirodnog sustava vode i mora i
13. drugi izvori onečišćenja (patogeni mikroorganizmi, toplinska ispuštanja
i drugo).
_________________
* uz iznimku onih tvari za koje je dokazano da su biološki bezopasne ili
koje brzo prelaze u biološki bezopasne tvari
Članak 4.
Najveće dopuštene koncentracije pojedinih opasnih tvari iz članka 3. (A
skupina opasnih tvari) u pojedinim vrstama kopnenih voda i u moru navode se
u Tablici 1. kako slijedi:
Tablica 1. NAJVEĆE DOPUŠTENE KONCENTRACIJE POJEDINIH OPASNIH TVARI
|
OPASNE TVARI
|
KOPNENE VODE
|
MORE
|
| I i II vrsta |
III-V vrsta |
1
|
2
|
|
µg/l
|
µg/l
|
µg/l
|
µg/l
|
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
| Kadmij |
0,1-0,5*
|
0,5-5*
|
0,1-0,5
|
0,5-2,5
|
| Živa |
0,005-0,02*
|
0,02-1* |
0,005-0,02 |
0,02-0,3 |
Organoživini spojevi
(ukupno) |
0,02
|
0,1
|
0,02
|
0,1
|
| Tributilkositrovi spojevi |
0,001
|
0,005
|
0,001
|
0,005
|
| Trifenilkositrovi spojevi |
0,001
|
0,005
|
0,001
|
0,005
|
| Cijanidi |
1
|
100
|
1
|
100
|
| 3,4-benzo(a)piren |
0,005
|
0,01
|
0,005
|
0,01
|
| 3,4-benzo(b)fluoranten |
0,005
|
0,01
|
0,005
|
0,01
|
Policiklički aromatski
ugljikovodici (PAH) ukupno) |
0,2
|
0,2-1
|
0,2
|
0,2-1
|
| Kloroform |
2
|
10
|
2
|
10
|
| Tetraklorugljik |
2
|
10
|
2
|
10
|
| 1,2-dikloretan |
5
|
10
|
5
|
10
|
| Trikloretan |
5
|
10
|
5
|
10
|
| Trikloretilen |
5
|
10
|
5
|
10
|
| Tetrakloretilen |
5
|
10
|
5
|
10
|
| Triklorbenzen |
0,1
|
0,4
|
0,1
|
0,4
|
| Heksaklorbutadien |
0,01
|
0,1
|
0,01
|
0,1
|
2,3,7,8-tetraklordibenzo-p-
dioksin (TKDD) |
4,5x10-7
|
4,5x10-7
|
4,5x10-7
|
4,5x10-7
|
| Endosulfan |
0,03
|
0,03
|
0,03
|
0,03
|
| Endrin |
0,001
|
0,005
|
0,001
|
0,005
|
| Drini (ukupno) |
0,03
|
0,03
|
0,03
|
0,03
|
| DDT (ukupni) |
0,001-
0,005*
|
0,005-0,05*
|
0,001-0,005
|
0,005-0,05
|
| Heksaklorbenzen |
0,1
|
0,03
|
0,1
|
0,03
|
| Lindan |
0,01-0,02*
|
0,01-0,02*
|
0,01-0,02
|
0,01-0,02
|
| Pentaklorfenol |
1
|
2
|
1
|
2
|
| Azinfos-etil |
0,02
|
0,1
|
0,02
|
0,1
|
| Azinfos-metil |
0,02
|
0,1
|
0,02
|
0,1
|
| Diklorvos |
0,01
|
0,05
|
0,01
|
0,05
|
| Fention |
0,01
|
0,05
|
0,01
|
0,05
|
| Fenitrotion |
0,01
|
0,05
|
0,01
|
0,05
|
| Malation |
0,01
|
0,1
|
0,01
|
0,1
|
| Paration |
0,005
|
0,05
|
0,005
|
0,05
|
| Paration-metil |
0,01
|
0,1
|
0,01
|
0,1
|
| Atrazin |
0,1
|
0,5
|
0,1
|
0,5
|
| Simazin |
0,1
|
0,5
|
0,1
|
0,5
|
| Trifluralin |
0,1
|
0,5
|
0,1
|
0,5
|
| Poliklorirani bifenili (PCB) |
0,01-0,02*
|
0,01-0,02*
|
0,01-0,02
|
0,01-0,02
|
| Radioaktivnost |
|
|
|
|
| Ukupna-aaktivnost Bq/l |
0,05-0,1
|
0,5-2,5
|
0,5-2,5
|
0,5-2,5
|
| Ukupna-baktivnost Bq/l |
0,2-0,5
|
1-2,5
|
1-2,5
|
1-2,5
|
| Radij 226 Ra Bq/l |
0,02-0,05
|
0,12-0,5
|
0,02-0,05
|
0,12-0,5
|
| Cezij 137 Cs Bq/l |
0,01-0,1
|
0,2-0,5
|
0,01-0,1
|
0,2-0,5
|
| Stroncij 90 Sr Bq/l |
0,003-0,01
|
0,05-0,1
|
0,003-0,01
|
0,05-0,1
|
| Tricij H3 Bq/l |
10-100
|
1000-5000
|
10-100
|
1000-5000
|
| Uran Bq/l |
5-20
|
50-100
|
5-20
|
50-100
|
more 1, vrijednosti se odnose na obalno more,
more 2, vrijednosti se odnose na more koje je izravno pod utjecajem
onečišćenja s kopna i otoka, i to: na mjestima ispusta otpadnih voda
(približno 100 m od difuzora) i na ušću vodotoka, odnosno kanala (u točki
izmiješanosti)
*, vrijednosti pokazatelja za pojedine vrste voda nalaze se u Uredbi o
klasifikaciji voda
Članak 5.
Dopuštene koncentracije drugih pojedinačnih opasnih tvari iz A skupine
opasnih tvari koje nisu navedene u Tablici 1. i iz B skupine opasnih tvari u
pojedinim vrstama kopnenih voda i moru navode se u Tablici 2. kako slijedi:
Tablica 2. DOPUŠTENE KONCENTRACIJE DRUGIH POJEDINAČNIH OPASNIH TVARI
|
OPASNE TVARI
|
KOPNENE VODE
|
MORE
|
| I i II vrsta |
III-V vrsta |
1
|
2
|
|
µg/l
|
µg/l
|
µg/l
|
µg/l
|
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
Metali, metaloidi i njihovi
spojevi |
0,1-0,5*
|
0,5-5*
|
0,1-0,5
|
0,5-2,5
|
| Aluminij |
1500
|
1500
|
10
|
200
|
| Antimon |
50
|
50
|
30
|
50
|
| Arsen |
50
|
50
|
30
|
50
|
| Bakar |
2-10*
|
10-20
|
2-10
|
10-20*
|
| Barij |
1000
|
4000
|
1000
|
4000
|
| Berilij |
0,2
|
1
|
0,2
|
1
|
| Bor |
200
|
750
|
5000
|
5000
|
| Cink |
50-80*
|
80-200*
|
50-80
|
80-200
|
| Kobalt |
100
|
2000
|
100
|
2000
|
| Kositar |
100
|
500
|
30
|
100
|
| Krom |
1-6*
|
6-20*
|
1-6
|
6-20
|
| Mangan (II) |
50
|
1000
|
50
|
1000
|
| Molibden |
500
|
500
|
500
|
500
|
| Nikal |
15-30*
|
30-200*
|
15-30
|
30-200
|
| Olovo |
0,1-2*
|
2-80*
|
0,1-2
|
2-80
|
| Selen |
10
|
10
|
10
|
10
|
| Srebro |
2
|
20
|
0,6
|
6
|
| Talij |
3
|
30
|
50
|
50
|
| Titan |
100
|
100
|
100
|
100
|
| Vanadij |
100
|
200
|
100
|
200
|
| Željezo |
100
|
1000
|
-
|
-
|
| Anorganski pokazatelji |
|
|
|
|
| Amonij |
100-250*
|
250-1500*
|
100-250
|
250-1500
|
| Nitrati |
500-1500*
|
1500-10000*
|
500-1500
|
1500-10000
|
| Nitriti |
10-30*
|
30-200*
|
10-30
|
30-200
|
| Fosfor (ukupni), tekućice |
100-250*
|
250-1500*
|
|
|
| Fosfor (ukupni), stajaćice |
10-25*
|
25-150*
|
10-25
|
25-150
|
| Fluoridi |
300
|
1500
|
2000
|
2000
|
| Sulfidi |
2
|
50
|
2
|
50
|
| Ugljikovodici# |
|
|
|
|
| Benzen |
1,5
|
10
|
1,5
|
10
|
| Toluen |
50
|
100
|
50
|
100
|
| Ksileni (o-, m-, p-) |
50
|
100
|
50
|
100
|
| Etilbenzen |
50
|
100
|
50
|
100
|
| Stiren |
20
|
100
|
20
|
100
|
| Halogenirani ugljikovodici# |
|
|
|
|
| Radioaktivnost |
|
|
|
|
| Diklormetan |
2
|
20
|
2
|
20
|
| Bromdiklormetan |
2
|
20
|
2
|
20
|
| Bromoform |
2
|
20
|
2
|
20
|
| Heksakloretan |
6
|
10
|
6
|
10
|
| Vinilklorid |
1
|
2
|
1
|
2
|
| Dikloretilen |
1,5
|
25
|
25
|
25
|
| Monoklorbenzen |
20
|
100
|
20
|
100
|
| Diklorbenzen |
2
|
20
|
2
|
20
|
| Tetraklorbenzen |
1
|
2
|
1
|
2
|
| Diklorpropan |
50
|
200
|
50
|
200
|
| Diklorpropen |
1
|
20
|
1
|
20
|
| Nitrirani ugljikovodici |
|
|
|
|
| Dinitrobenzen |
10
|
50
|
10
|
50
|
| Nitroklorbenzen |
20
|
50
|
20
|
50
|
| Dinitrotoluen |
1
|
10
|
1
|
10
|
| N-nitrozodimetilamin |
0,03
|
0,03
|
0,03
|
0,03
|
| N-nitrozodietilamin |
0,01
|
0,01
|
0,01
|
0,01
|
| N-nitrozodibutilamin |
0,015
|
0,015
|
0,015
|
0,015
|
| N-nitrozopirolidin |
0,1
|
0,1
|
0,1
|
0,1
|
| Benzidin |
0,002
|
0,01
|
0,002
|
0,01
|
| 3,3-diklorbenzidin |
0,02
|
0,02
|
0,02
|
0,02
|
| Fenoli |
|
|
|
|
| Fenoli (ukupno) |
1,5*
|
5-25*
|
1,5
|
5-25
|
| Krezol (o-,m-,p-) |
2
|
20
|
2
|
20
|
| Nonilfenol |
0,5
|
5
|
0,5
|
5
|
| 2-klorfenol |
1
|
10
|
1
|
10
|
| 2,4-diklorfenol |
1
|
5
|
1
|
5
|
| 2,4,5-triklorfenol |
1
|
5
|
1
|
5
|
| Nitrofenol (o-,m-,p-) |
10
|
50
|
10
|
50
|
| 2,4-dinitrofenol |
30
|
50
|
30
|
50
|
| Pikrinska kiselina |
10
|
50
|
10
|
50
|
| 4,6-dinitro-o-krezol |
10
|
50
|
10
|
50
|
| Aminofenol (o-,m-,p-) |
10
|
50
|
10
|
50
|
| Pesticidi# |
|
|
|
|
| Heptaklor |
0,001
|
0,001
|
0,001
|
0,001
|
| Klordan |
0,01
|
0,1
|
0,001
|
0,004
|
| Metoksiklor |
0,03
|
0,3
|
0,03
|
0,3
|
| Toksafen (Kamteklor) |
0,005
|
0,05
|
0,005
|
0,05
|
Ostali organoklorirani
pesticidi |
0,001
|
0,01
|
0,001
|
0,01
|
Ostali organofosforni i
karbamatni pesticidi |
0,01
|
0,1
|
0,01
|
0,1
|
| Ostali organski spojevi |
|
|
|
|
| Acetoncijanhidrin |
1
|
1
|
1
|
1
|
| Akrolein |
2
|
10
|
1
|
10
|
| Akrilonitril |
0,1
|
200
|
0,1
|
200
|
| Formaldehid |
300
|
500
|
300
|
300
|
| Sintetički anionski tenzidi |
100
|
500
|
100
|
500
|
| Sintetički kationski tenzidi |
50
|
100
|
50
|
100
|
| Sintetički neionski tenzidi |
100
|
500
|
100
|
500
|
more 1, vrijednosti se odnose na obalno more,
more 2, vrijednosti se odnose na more koje je izravno pod utjecajem
onečišćenja s kopna i otoka, i to: na mjestima ispusta otpadnih voda
(približno 100 m od difuzora) i na ušću vodotoka, odnosno kanala (u točki
izmješanosti)
*, vrijednosti pokazatelja za pojedine vrste voda nalaze se u Uredbi o
klasifikaciji voda
#, osim onih koji su već navedeni u Tablici 1.
Članak 6.
Ovlašćuje se Državna uprava za vode da na prijedlog Referentnog laboratorija
koji na temelju znanstvenih spoznaja i objavljenih podataka utvrđuje opasne
tvari i njihove količine (dopuštene koncentracije), Rješenjem dopuni ili
izmjeni tablicu 1. i tablicu 2. iz prethodnog članka ove Uredbe.
Rješenje o izmjenama i dopunama tablice 1. i tablice 2. objavljuje se u
"Narodnim novinama".
Članak 7.
Ova Uredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 310-33/98-01/02
Urbroj: 5030116-98-1
Zagreb, 28. svibnja 1998.
|
