 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 PREGLED ZAKONA IZ PODRUČJA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE Prostorni plan područja Nacionalnog parka »Brijuni« - Na početak... 5. Mjere zaštite i očuvanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti Članak 69. Određuju se područja prema temeljnim kategorijama zaštite: (1) Područja s najstrožim režimom zaštite prirode Otok Mali Brijun (osim središnjeg dijela), otočići Vrsar (Orzera), Grunj, Gaza i Obljak. (Strogi) rezervat šumske vegetacije (Veliki Brijun - 2 zone jedinstvene šume crnike). Zabranjeni svi zahvati u prirodnim staništima, te uznemirivanje životinja izvan mogućih šetnih staza na Malom Brijunu, dok je na spomenute otočiće i rezervate dozvoljen dolazak samo zbog znanstvenih istraživanja. Ukloniti sve krupne sisavce a strogi rezervat ograditi. (2) Područje šumskog rezervata na Velikom Brijunu (između ornitološkog rezervata i poluotoka Peneda) i na otočićima Galija i Madona. Područje arboretuma (na rtu Vrbanj - za očuvanje istarskog genofonda, šuma crnike). Obilazak dozvoliti samo po postojećim putovima i planiranim šetnim stazama. Održavanje šuma mora biti pod strogom kontrolom botaničara i šumara. Onemogućiti dolazak i boravak jelenske divljači. (3) Područja ornitoloških rezervata (a) Saline, vlažno područje s tri djelomično zamočvarena jezerca i (b) Otočić Sv. Marko i hridi Supin i Supinić. Onemogućiti uznemirivanje ptica u doba gniježđenja, a u Salinama i u doba selidbe i zimovanja. Dozvoljen dolazak samo zbog znanstvenog istraživanja, a kasnije nakon provedenih istraživanja prema naputku ornitologa omogućiti promatranje ptica posjetiocima uz vodstvo ili iz određenih lokacija. (4) Područje morskih rezervata Čitav prostor morskog akvatorija koji pripada Nacionalnom parku ima posebnu zaštitu podmorja. Rezervati u moru (sa strožim uvjetima zaštite) utvrđeni su za akvatorij bivše rezidencijalne zone, za morsku lagunu (bivši ribnjak) i mrjestilište u uvali Javorika. (5) Područja kulturno-povijesnog sadržaja i rekreacije Otočići Sv. Jerolim i Kozada; veći dio Velikog Brijuna; bez dijela ispod Salina, zona posebnih namjena i rezidencijalne zone; središnji dio Malog Brijuna. Zoniranje (privremeno) većeg dijela prostora NP »Brijuni« obavljeno je na temelju sadašnjih znanstvenih spoznaja. Iz zoniranja je izuzeto područje rezidencijalne zone: Vanga (Krasnica), Galija i dio obale Velikog Brijuna od uvale Vranjak do uvale Dobrika, te područje posebne namjene: Grunj i Pusti, te rt Peneda i rt Barban. Šume i šumsko zemljište prostorno je najzastupljenije u promatranom području i kao prirodna vrijednost određuje glavne smjernice prostornog planiranja, koje ih promatra s ciljem zadržavanja šumskih sastojinskih cjelina. Osnovno polazište glede namjene je osigurati potrajnost ekosustava, održavanje općekorisnih funkcija šuma, njihovu biološku raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal te ispunjavanje - sada i u budućnosti - bitnih ekoloških i socijalnih funkcija. Nadalje, treba nastojati na zaštiti divljači i to prvenstveno onih vrsta koje prirodno obitavaju u ekosustavu NP »Brijuni«. Šume i šumsko zemljište kroz umjetno usitnjene prirodne površine (solitere, krajobrazne jedinice, parkove, smanjene površine šumskih sastojina itd.) odražavaju raznolikost oblika korištenja prostora, i osjetljivi su prostor za unošenje drugih objekata. Za uspostavu konkretnih mjera korištenja tipskih šumskih cjelina, potrebno je šume i šumsko zemljište prostorno urediti kroz njihovu namjenu utemeljenu na stanju šuma (površina, sastojine, zdravstveno stanje, utjecaji) i dosadašnjem uređivanju. Članak 70. Mjere za uravnoteženje prirodnog sustava Na Velikom Brijunu smanjiti broj unesene biljojedne divljači na broj koji neće bitno utjecati na prirodni sastav i razvoj šumske i travnjačke vegetacije, a da biljojedi pri tome ostanu vidljivi posjetiocima. Po potrebi vršiti prihranjivanje, a uz redovnu kontrolu brojnosti, održavati brojnost i strukturu sanitarnim odstrjelom. U prvoj fazi provedbe ove mjere koja će biti izvršena u roku od dvije godine, mora se smanjiti broj ovih životinja na maksimalno 350 primjeraka, a Ministarstvo će za to razdoblje privremeno dozvoliti Javnom poduzeću NP »Brijuni« prodaju i(li) poklanjanje živih životinja i mesa od sanitarnog odstrjela. Određuju se sljedeće mjere: – Potpuno eliminirati biljojednu visoku divljač s Malog Brijuna i otočića Brijunskog otočja i onemogućiti njen prelaz na Mali Brijun. – Postojeće pašnjake prema uputama botaničara postupno preobraziti u livade košanice svojstvene južnoj Istri. – Šumskim sastojinama, prema uputama botaničara i šumara, prema potrebi postupno sadnjom vratiti vrste koje su bile eliminirane utjecajem divljači. Zadržati postojeći režim zaštite od požara. – Područje Salina postupno vratiti u što prirodniji izgled, bez drveća i grmlja koje ne pripada flori Brijuna, spriječiti širenje kupine, a obalama jezera dati što prirodniji izgled s karakterističnim obalnim tršćakom. Organizirati izlov unesenih zelenih žaba iz Bele Crkve kod Apatina, te nakon toga po naputku zoologa izvršiti unašanje vodozemaca svojstvenih južnoj Istri. – Na malim otočićima i većem dijelu Malog Brijuna zadržati prirodni sastav i izgled vegetacije. – Zadržati u postojećem režimu održavanja sve umjetne vodene površine. – Zadržati postojeći režim zaštite morske flore i faune, pri čemu posebno paziti da ne dolazi do ilegalnog vađenja prstaca i periski. – Osigurati da se u vrijeme gniježđenja ne uznemiruju morske ptice na Sv. Marku, Supinu i Supiniću (spriječiti pristajanje i prilaz čamaca 300 m od obala). – Osigurati da se u vrijeme gniježđenja, jesenje i proljetne seobe, te zimovanja ne uznemiravaju ptice močvarice na Salinama. – Egzotične životinje zadržati samo u sklopu sadašnjeg otvorenog Zoološkog vrta. Povećati brojno stanje autohtone pasmine magaraca i istarskog goveda (istarski podolac, boškarin), te održavati stabilna krda uz naputke i suradnju sa stručnjacima. Travu trsovez presaditi na Veliki Brijun i tu je kao i biljku osljebad održavati kao ukrasne vrste. – Za sprječavanje povećanja broja štakora koristiti metode koje neće naškoditi ostalim životinjama, a kod sprječavanja širenja šumskih štetnika upotrebljavati biološke metode uz naputke šumara entomologa. 6. Mjere zaštite i očuvanja graditeljske baštine (kulturno-povijesnih vrijednosti) Članak 71. (1) Lokaliteti od izuzetnog značenja Kastrum, Verige, Središnja zona, Vanga kojima se pridružuju sustav fortifikacija na Penedi, a prvoj se grupi objekata – lokaliteta od izuzetnog značenja (prethistorijsko naselje Gradina, antički kompleks na lokalitetu Verige, bizantski Kastrum, bazilika Sv. Marije i crkva Sv. Petra) također pridružuju: – paleontološki nalazi na rtu Vrbanj (Barban) - po brojnosti utvrđenih nalaza (tridesetak otisaka stopala dinosaurusa) među najznačajnijim je paleontološkim lokalitetima u regiji – lokalitet Gromače - najvažniji lokalitet eneolita i ranobrončanog razdoblja u Istri – tvrđava Tegetthoff i Veliki for na Malom Brijunu - »kuća za čamce« - čamčarnica – vidikovci na Ciprovcu (Javornik) i Salugi – hotel Istra. Potrebno je objektivno vrednovanje i kategorizacija memorijalnih spomenika iz novijega doba, na državnoj razini vezanih uz osobu predsjednika J. B. Tita, pokret Nesvrstanih i Brijunski plenum (Vanga/Krasnica, Bijela vila, vila Brijunka, hotel Istra). Članak 72. (2) Lokaliteti od visokog značenja U uspostavljenoj vrijednosnoj hijerarhiji u tom specifičnom prostoru drugoj grupi objekata od visokog značenja (kompleks srednjovjekovnog kaštela u Luci, vila Brijunka), također se pridružuje nekoliko objekata: – ranobrončani grob na Rankunu – lokalitet Kolci – crkva Sv. Germana – fortifikacijski objekti na Penedi i baterija na Malom Brijunu; – »Kupelwieserov mir« – Hotel Karmen – hotel Neptun - s dobro očuvanom izvornom tlocrtnom i funkcionalnom dispozicijom, a u dobroj mjeri i strukturom, dolično čuva i prenosi memoriju mjesta – zimski bazen – vila Jadranka. Članak 73. (3) Lokaliteti od lokalnog značenja Treću grupu čine preostali evidentirani objekti koji imaju usko lokalno značenje ili isključivo ambijentalne vrijednosti. U toj su grupi, uvjetno, i povijesni a neistraženi objekti. S aspekta kulturno-povijesnih vrijednosti značajan je prostor otoka Mali Brijun, a moguću visoku vrijednost imaju lokaliteti na otocima Gazi i Obljaku. U valorizaciji ostalih otoka zasad su odlučujući čimbenici prirodne vrijednosti, a o kulturno-povijesnom značenju tih prostora odlučit će rezultati istraživanja. Članak 74. Način i uvjeti zaštite Značenjem kulturno-povijesnih vrijednosti ističe se pet otoka: Veliki i Mali Brijun, Vanga (Krasnica) te Gaz i Obljak. Slijedom valorizacije na području arhipelaga uspostavljene su tri zaštitne zone: zona I stupnja zaštite ili potpune zaštite s najstrožim režimom, zona II stupnja cjelovite zaštite, ali s nešto ublaženim režimom i zona III stupnja gdje obvezuje djelomična zaštita. Manji su otoci u pravilu obuhvaćeni jednim stupnjem zaštite. Zbog svojega značenja i namjene potpuno je zaštićen u sklopu zone I stupnja otok Vanga (Krasnica). U tu istu kategoriju svrstan je i otok Gaz zbog pretpostavki o vrijednosti nalaza (bizantska fortifikacija). U zonu II stupnja zaštite svrstani su otoci Mali Brijun, Sv. Jerolim, Obljak i Vrsar (Orzera), a strogi režim upozorava, zbog zaštite vrijednosti ukupnoga prostora, na krajnji oprez u slučaju bilo kakvih intervencija. Zbog prilične devastacije otok Kozada (Kotež) obuhvaćen je zonom III stupnja zaštite što otvara mogućnosti sanacije stanja i odgovarajuće adaptacije za potrebe turističkih programa uz uvjet da se prethodno istraži. Rezultati istraživanja odlučit će o opsegu dopustivih intervencija. Mjere zaštite ostalih otoka spadaju isključivo u nadležnost službe za zaštitu prirode. Članak 75. Otok Veliki Brijun Koncentrirani arheološki nalazi iz prethistorije, antike i ranoga srednjega vijeka koje prostorno zaokružuju dvije arheološke zone, uvjetno nazvane zona Verige (uključuje antički kompleks uz uvalu Verige, lokalitet Gradina – gradinsko naselje s kompleksom ilirskoga i rimskog bunara, lokalitet »Povrtnjak«, neistraženi brežuljak Mrtvi vrh (Moribon) i neki manji lokaliteti, morska zona od Rta Kosirić do Rta Mrtvi vrh) i zona Kastrum (uključuje bizantski Kastrum, ostatke crkve Sv. Marije i benediktinskog samostana, ostatke crkve Sv. Petra, ilirske gradine Petrovac i Antunovac, prethistorijsko naselje Gromače, područje rimskih i mletačkih solana, područje ranosrednjovjekovnih groblja). Na navedene zone povijesno i funkcionalno nadovezuju se područja kulturno-povijesnih vrijednosti iz srednjega vijeka obogaćena istaknutim sadržajima iz novijeg doba. Većina elemenata prostora i struktura od izuzetnog je značenja, a mogu se očekivati i važni novi nalazi pa taj prostor čini zonu I stupnja zaštite gdje obvezuje potpuna zaštita s najstrožim režimom. U zoni I stupnja zaštite ne smiju se unositi nikakve promjene u zatečeno stanje izuzev konzervatorskih i rekonstrukcijskih zahvata u smislu vraćanja u izvorno stanje i radova na održavanju i prezentaciji. Svi se zahvati moraju izvoditi prema konzervatorskim programima i projektima ili na temelju detaljnih konzervatorskih smjernica i uz stalan konzervatorski nadzor. Preostali prostor krajobraznog parka strukturalno i funkcionalno povezan sa zonom I stupnja zaštite i na njemu se nalaze brojni značajni kulturno-povijesni i prirodni elementi, a napose funkcionalno određena mikrocjelina središnje zone što taj čini prostor jedinstvenim. Budući da bi se svaka sljedeća intervencija mogla negativno odraziti na očuvanje vrijednosti ukupnoga prostora, napose na ambijentalne vrijednosti središnje zone, to područje podliježe II stupnju zaštite. Istim je stupnjem zaštite obuhvaćen i najjužniji dio otoka, područje Peneda, osobito vrijedan i ugrožen fortifikacijski sklop u dijelu otoka. Kontaktni prostor između krajobrazno uređenih dijelova otoka i područja pod vojnom treba štititi prvenstveno sa stajališta zaštite prirodnih vrijednosti. U toj zoni sve intervencije treba svesti na one koje se odnose na moguće očuvanje postojećega stanja s određenim rekultivacijskim zahvatima. To podrazumijeva da se osnovni zahvati u prostoru i na pojedinim prostornim elementima svode na mjere konzervacije, dekompozicije, integracije i rekonstrukcije (u smislu vraćanja uništenog, poznatog oblika, elementa ili njegova dijela), a građevinske aktivnosti ograničavaju na nužne korekcije zatečenoga stanja u smislu funkcionalnih poboljšanja. U zoni II stupnja zaštite svi se zahvati također moraju temeljiti na detaljnim konzervatorskim smjernicama i izvoditi samo uz konzervatorski nadzor. Članak 76. Otok Mali Brijun Uz navedene tri zaštićene zone, u prostoru NP obvezuju posebne mjere: zaštita krajolika i zaštita ekspozicija prostornih elemenata i struktura. Podrazumijeva se da čitav prostor NP čini integralnu zonu zaštite krajolika no, zbog planiranih intervencija posebno se ističe potreba zaštite slikovite uvale Sv. Mikule na Malom Brijunu. Atraktivnost pojedinih elemenata i struktura u prostoru dodatno se ističe uvođenjem zone zaštite ekspozicije »E«. Ona treba osigurati otvoren vidik s odabranih točaka promatranja na istaknute elemente kulturno-povijesne vrijednosti i ostale slikovite predjele i elemente prostora, a obvezuje u očuvanju usmjerenih arhitektonsko-krajobraznih vizura, kako unutar krajobraznog parka tako i od strane mora, na: mikrocjelinu središnje zone, istaknute objekte u Verigama, Kastrum, Bijelu vilu i dr. Članak 77. Konzervatorske smjernice i uvjeti Uspostavljeni režim zaštite treba nužno poštivati da bi se osigurala integralna zaštita prostora. Navedene zaštitne mjere u međusobnoj su ovisnosti, osobito pri intervencijama na strukturalno i funkcionalno povezanim cjelinama. U opravdanim slučajevima dopuštene su izvjesne modifikacije (samo u zoni II stupnja zaštite), a njihov opseg mora biti utvrđen individualno za svako područje i građevinu i podređen svim izvornim elementima. Članak 78. Uvjeti uređenja prostora Izuzetno zapuštene prostore raščistiti, a programe korištenja osmisliti prema načelima korištenja područja NP. Na dva najveća otoka rekultivirati pojedine nekad slikovite, a danas zapuštene ili neadekvatno održavane prostore. Objekte koji degradiraju prostor ili su u disharmoniji sa zaštićenim vrijednostima, ukloniti ili ublažiti njihovu ekspoziciju (zelenilom ili preoblikovanjem). Stručno obraditi prirodne predjele izvan održavane površine krajobraznog parka (prioritetno na Velikom i Malom Brijunu) te procijeniti opravdanost bilo kakvih zahvata zbog eventualnog uključivanja u turističke trase. Obilježiti sve važne lokalitete, a atraktivne lokalitete primjereno prezentirati i do svih urediti pristupe. Arheološke zone na Velikom Brijunu urediti kao jedinstven arheološki park. Prethodno izraditi konzervatorske projekte prezentacije lokaliteta s trasom obilaska unutar arheološkog parka. Nekada uređene kamenolome kao zanimljive elemente krajobraznog parka rekultivirati, napose one koje se nalaze na frekventnim turističkim trasama (Kochov, Čufarov, Gospin kamenjak, kamenjak ispod Gradine i Straže). Predlaže se da se posebnim elaboratom evidentiraju, obrade i valoriziraju svi kamenolomi na otočju kao neodvojiv dio njegove povijesti i identiteta toga prostora. Nekadašnjim stazama za šetnje potrebno je posvetiti više brige; prema određenom planu očistiti neprohodne i zapuštene te ih urediti i, prema uvjetima, namijeniti pješacima, biciklistima, jahačima. Zbog statusa zaštićenoga prostora nije uputno otvarati nove ceste. Osmisliti rekreacijske površine, uz pažljiv odabir sadržaja. Uz obveznu potrebu čuvanja atraktivnih vizura iz turističkih trasa potrebno je razmotriti otvaranje vizura na ruševine crkve Sv. Marije nekadašnje, glavne dominante zaljeva koji je po njoj dobio i ime. Razmotriti mogućnost otvaranja vizura s vidikovaca radi razgledavanja otoka nakon njihova privođenja funkciji: u tom smislu osloboditi poglede s vidikovca na Salugi prema hotelskom naselju i uvali Verige, a s Javornika otvoriti vidike prema Salinama i Puli. U sklopu programa namjene tvrđave Tegetthoff dogovoriti s vojnim vlastima mogućnost korištenja vidikovca zbog jedinstvenih otvorenih vizura na udaljena područja kopna i mora. Članak 79. Potrebe turističke ponude u sklopu NP treba prvenstveno locirati u sklopu postojećih kapaciteta građevnog fonda. Valja sanirati postojeći građevni fond uz funkcionalno poboljšanje stanja objekata namijenjenih stacionarnom turizmu, osobito hotela. Pritom, u opravdanim su slučajevima na nekim objektima dopuštene određene modifikacije potpuno podređene izvornim vrijednostima (npr. hotel Karmen, kompleks gospodarskog centra), a neke je objekte, radi ranije loše izvedenih intervencija poželjno pažljivo preoblikovati (npr. zgradu bazena). Sve neadekvatno korištene objekte u zoni stacionarnog turizma potrebno je prenamijeniti i staviti u funkciju turističke ponude. Objektima bez namjene odrediti namjenu u dogovoru s konzervatorom. Članak 80. Na objektima koji su prije istraživani i konzervirani potrebno je provesti konzervatorsku reviziju izvršenih radova (Verige, Kastrum, ostaci crkve Sv. Marije, crkva Sv. Antuna). Na prezentiranim arheološkim lokalitetima (carska vila u Verigama, Kastrum) potrebni su hitni zaštitni radovi na održavanju, na lokalitetu Verige potrebno je riješiti drenažu objekata ugroženih morem (hramovi, portik). Konzervatorski su radovi neophodni i na samo dijelom istraženim, fragmentarno otkrivenim, a nezaštićenim lokalitetima (prethistorijske gradine, ostatke vila rustika). To se prioritetno, zbog reaktiviranja golf igrališta, odnosi na najugroženiji lokalitet »Kolci«. Članak 81. Više građevina zbog lošega građevinskog stanja zahtijeva hitne intervencije. To se podjednako odnosi na građevine koje se nalaze u zoni intenzivnog korištenja (npr. crkva Sv. Germana, crkva Sv. Roka, čamčarnica, hotel Neptun, neke vile, kompleks gospodarskog centra i dr.), kao i na one na izoliranim lokacijama (vidikovci, fortifikacije i prateći objekti). Prioritet treba dati radovima na sanaciji dijelova koji ugrožavaju stabilnost objekata, osobito onih u funkciji, te uklanjanju uzroka daljnjoj destrukciji građevinske strukture objekata bez namjene. Prioritetno valja riješiti pitanje napuštenih objekata koji mogu preuzeti neke od dopunskih sadržaja, a potom neekonomično korištenih lokacija, osobito u zoni stacionarnog turizma. Muzejske sadržaje potrebno je riješiti integralno, temeljem i odluka oko nadleštva nad pojedinim zgradama, i planiranim sadržajima u središnjoj zoni. Članak 82. Prostor arheoloških zona i ostalih arheoloških lokaliteta u NP valja sukcesivno istraživati pri čemu prioritet treba dati neistraženim ili nedovoljno istraženim područjima potencijalnih vrijednosti (šire područje Veriga, otoci Mali Brijun, Sv. Jerolim, Vrsar (Orzera), Gaza i Obljak). Također treba podvrgnuti istraživanjima sve djelomično istražene elemente i strukture, posebno one koje bi svojom atraktivnošću mogle pridonijeti kvaliteti turističke ponude na području arheološkoga parka (npr. lokalitet Gradina te antički vodovod i ilirski bunar, lokalitet Petrovac). Dokumentirati nalaze, osobito one već evidentirane, koji imaju znanstvenu vrijednost, a za njih ne postoji elementarna dokumentacija (npr. rimske i mletačke solane). Članak 83. Objekte predviđene za veće građevinske zahvate potrebno je prije poduzimanja bilo kakvih radova (sanacija, prenamjena, preoblikovanje), a pogotovo izrade projekata i programa, dodatno istražiti (arhivski, arhitektonski, po potrebi i arheološki). Naime, rezultati istraživanja tek će odredit opseg dopustivih intervencija. Osobito su važna istraživanja fortifikacijske arhitekture koja treba provesti u sklopu cjelovitoga programa istraživanja vojne arhitekture obrambenog sustava Pule. 7. Mjere sprjeČavanja nepovoljna utjecaja na okoliŠ Članak 84. Mogućnosti korištenja brijunskog prostora određene su njegovim prirodnim i povijesnim potencijalima i njegovim statusom, a u dosadašnjem razvoju nacionalnog parka nisu ni ujednačeno niti primjereno korištene. Stoga bi daljnji razvoj trebalo prvenstveno zasnivati na ravnomjernom aktiviranju svih potencijala nacionalnog parka, odnosno na sljedećim mogućnostima: – očuvanje autohtone prirode i krajolika, – obogaćivanje posjeta i razgledanja nacionalnog parka u smislu ravnomjernijeg prikazivanja otočnih, morskih i podmorskih dijelova, – razvoj specijalizirane ponude edukativnih, istraživačkih, promatračkih i sl. programa, – unapređivanje sadržaja, funkcija i usluga postavljanjem strožih zahtjeva u skladu s visokim vrijednostima okruženja, – razvoj prepoznatljive sportsko-rekreacijske ponude temeljene na brijunskoj tradiciji. Članak 85. Prateći sustavi tj. sustavi povezivanja, opskrbe, održavanja, servisiranja i sl. u velikoj mjeri odražavaju odnos prema okolišu. Taj odnos postaje sve važniji dio ukupnog imagea u suvremenom hotelijerstvu. U prostoru visoke vrijednosti, kakav je brijunski park, neizostavno je potrebno postići prihvatljivu razinu utjecaja pratećih sustava na okoliš. Na tom treba temeljiti koncipiranje sustava, a u daljem tijeku njihove pripreme, izvedbe, korištenja i održavanja osigurati primjerenu provjeru svakog pojedinačnog elementa. Takva provjera podrazumijeva usporednu ocjenu i odabir najpovoljnijeg projektnog rješenja, nadzor nad izvedbom, uspostavu monitoringa, praćenje učinaka u okolišu i mogućnost revidiranja i uvođenja poboljšanja. Za slučaj akcidenta i/ili nepogode treba osigurati pravodobnu i učinkovitu intervenciju. Članak 86. Kod donošenja odluka i odabira projekata o realizaciji planiranih infrastrukturnih mreža i objekata (proširenju mreže ili uvođenju nove infrastrukture), treba provoditi osnovno načelo, da su ti graditeljski zahvati s najmanjim utjecajem na prostor kroz koji prolaze. U pravilu sve infrastrukturne mreže treba voditi u koridoru postojećih cestovnih ili pješačkih prometnica ili po postojećim infrastrukturnim trasama. Na nekim otocima i/ili kod izdvojenih građevina prednost treba dati korištenju lokalnih i obnovljivih prirodnih izvora (kišnica i solarna energija). Kod određivanja opskrbe energijom treba: – odabrati najprikladniji energent ili kombinaciju energenata za svaku skupinu građevina ili pojedinačnu zgradu kako je to predloženo Planom; – uključiti korištenje sunčeve energije gdje je to moguće sukladno stručnim podlogama za pojedine lokalitete; – orijentirati se na racionalna energetska trošila, a u zgradama primijeniti najbolje izolacijske materijale; Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda zahtijevat će novo rješenja temeljem predvidive potrošnje i opterećenja. U posebnoj studiji treba razmotriti mogućnost i opravdanost ponovne uporabe otpadnih voda, eventualne uporabe morske vode za određene namjene te predložiti način pročišćavanja, mjesta i uvjete ispuštanja otpadnih voda u more. U slučaju odvodnje izdvojenih građevina treba ocijeniti/usporediti mogućnost lokalnog zbrinjavanja otpadnih voda u odnosu na povezivanje i prepumpavanje. Opće smjernice u odnosu na interni promet u nacionalnom parku su sljedeće: – prijevoz posjetitelja vozilima s pogonom prihvatljivim za okoliš; – u pojedinačnim obilascima ili u manjim skupinama posjetitelje usmjeriti na šetnju, pješačenje, vožnju biciklom, jahanje, vožnju kočijama, veslanje, jedrenje; – servisni promet cestovnim vozilima svesti na nužnu mjeru, gdje god je to moguće koristiti manja vozila, a prednost dati op-skrbi i servisu s mora (doprema energenata, vode, roba i sl., odvoz otpada, pražnjenje septičkih jama). Opskrbu potrošnim proizvodima treba u najvećoj mogućoj mjeri prilagoditi zahtjevima očuvanja okoliša na otocima. To će iziskivati cjeloviti koncept opskrbe robom široke potrošnje uključujući nadzor nad njegovom provedbom. U tom smislu trebalo bi se, primjerice, orijentirati na nabavu: – proizvoda s povratnom ambalažom, – velikih pakiranja, – ekološki prihvatljivih sredstava za pranje, čišćenje i sl. Članak 87. Plaže i kupališta: U prvom redu treba razlikovati prirodne od uređenih plaža odnosno kupališta. Uređene plaže su iznimka i ograničene. Osim kopnenih sadržaja takve plaže treba opremiti s napravama u moru kako bi se osigurali minimalni sigurnosni uvjeti za pristup i ugodni boravak u moru. Radi efikasne realizacije takvih rješenja potrebno je izvršiti odgovarajuće hidrotehničke studije. Opremanjem tih plaža treba težiti smanjenju masovnog odlaska na druge prirodne plaže, u kojima će se postići viši stupanj zaštite. Članak 88. Lučice i pomorski promet Na Brijunskom otočju nije predviđena gradnja lučica ili marina za povremeni ili stalni vez kao ni prihvat i servisiranje turističkih brodova. Prvenstveno načelo je da priobalje otočja treba čim manje opteretiti plovilima. Naročito ne treba stvoriti uvjete za duže zadržavanje većeg broja plovila na trajnom vezu u tim vodama. U sadašnjoj lučici Velog Brijuna i u unutarnjem dijelu uvale Sv. Mikula trebalo bi urediti prikladne naprave za prihvat malih čamaca i srednjih brodova na vez na ograničeno vrijeme boravka. Kapaciteti lučica Velog i Malog Brijuna treba dimenzionirati na temelju procijenjenih i dopustivih kapaciteta o potencijalnom broju gostiju nautičara koji će se usmjeriti na te dijelove otočja. Jedan manji dio sidrišta treba namijeniti i za trajni vez dok veći dio kapaciteta treba biti namijenjen za prolazne i kratko zadržavajuće nautičare. U sustav posjećivanja uključuje se i nadogradnja luke Fažana do kapaciteta od 150 vezova će omogućiti trajno rješenje za privez i pristajanje prijevozničkih, ribarskih, sportskih i drugih brodova. U predjelu Valbandona predviđena je izgradnja prostrane marine sa svim sadržajima potrebnim za prihvat i servisiranje brodova. Ovakav raspored prihvatnih nautičkih kapaciteta na relaciji otoka i kopnenog dijela omogućit će učinkovitu zaštitu otočnog akvatorija. Članak 89. Sportovi i rekreacija na moru Akvatorij otočja Brijuni treba rezervirati samo za tihe i neagresivne sportove na vodi: plivanje, ronjenje na dah, daskanje, veslanje, jedrenje i slično. Drugi sportovi na vodi (skijanje, leteći zmajevi, hidroskuteri i dr.), koji su vezani za velike brzine onečišćuju more ispušnim plinovima i proizvode veliku buku, nisu dozvoljeni. Naime, osim na površini, buka najviše smeta organizmima pod morem, naročito ribama. Stoga brzi brodovi prilikom uplovljavanja u vode NP Brijuni moraju smanjiti brzinu plovidbe do najviše 5-6 čv. Članak 90. Ronjenje U prvom redu treba ponuditi ronjenje na arheološkom nalazištu u uvali Verige. Dosadašnja arheološka sondiranja u toj uvali su vrlo zanimljiva a da bi postigli što bolju impresiju, na izabranom dijelu uvale u pijesku treba usaditi nekoliko pravih rimskih amfora i jedno rekonstruirano olovno sidro. Drugi vid podvodnog posjećivanja treba organizirati na istaknutim rtovima Rankun i Kavran na Velikom Brijunu, na jugozapadnom rtu otoka Sv. Jerolima te na sjevernom dijelu otočja na pličini koja se prostire jugozapadno od otoka Gaz. Izbor područja, ronilačke pravce i planove ronjenja treba odabrati na temelju detaljnijih izviđanja terena. U neposrednoj blizini otočja Brijuni (približno 1.7 Nm u smjeru 285 i 5-6 Nm u smjeru 266) na morskom dnu nalaze se dvije olupine. Jedna je veliki putnički brod »Barun Gautsch« koji je potonuo 1914. g. na dubinu od oko 55 m i predstavlja vrlo privlačnu lokaciju za iskusne ronioce. Ronilačke ekskurzije treba organizirati pod vodstvom iskusnih ronilaca koji su djelatnici parka ili onih koje park privremeno angažira. Prije ronjenja kroz predavanja trebalo bi učesnike upoznati s temeljnim oceanološkim, ekološkim, arheološkim i drugim relevantnim značajkama akvatorija. Članak 91. U svrhu učinkovite zaštite sveukupnog akvatorija treba prvenstveno izdvojiti zone apsolutne zabrane ribarskih aktivnosti, te odrediti zone u kojima se može dozvoliti sportski ribolov udicom uz učinkovitu kontrolu. Na temelju geomorfoloških i biocenoloških odlika i svjedočenja lokalnih ribara zasebno treba zaštititi uvale Javoriku i Soline, gdje se tijekom jeseni i zime, vjerojatno radi mrijesta skupljaju veće količine riba tzv. plemenitih vrsta. U područja integralne i stroge zaštite predlaže se i priobalni pojas koji se prostire prema jugu od rta Kamik zatim do rtova Peneda i Trstika i produžava se prema sjevero-zapadu obuhvaćajući otoke Vrsar (Orzera), Vanga (Krasnica), Grunj i Galija do rta Vrbanj i time je obuhvaćeno i lagunarno područje zapadno od Velog Brijuna. Posebno treba insistirati na apsolutnoj zabrani lova prstaca ali i svih ostalih morskih organizama. Svrha te zabrane ne odnosi se toliko na zaštitu prstaca kao zasebne vrste već radi zaštite hridinaste obale kao posebnog staništa ribolovnog mora (Zakon o morskom ribarstvu, čl. 47 st. 2; »Narodne novine« 46/96). Strogo treba onemogućiti noćni ribolov ostima uz korištenje brzih čamaca s reflektorom i staklenim dnom. U sklopu nove turističke ponude za goste i posjetitelje NP treba omogućiti sportski ribolov udicom s kopna. U tu svrhu predlažu se sljedeći lokaliteti: sjevero-istočni dio malog Brijuna, u predjelu lansirne rampe za torpeda, zatim uvalu Tunjarica, od rta Kadulje do rta Hlibine a na Velom Brijunu od vanjskih dijelova lukobrana Brijunske luke do rtova Saluge i Barban. Ribolov udicom može se dozvoliti i sa obala otoka Sv. Jerolim i Kozada (Kotež). Članak 92. Obzirom na visoki stupanj razvedenosti obale, na Brijunima nalazimo nekoliko geomorfološki prikladnih uvala za razvoj marikulture. Međutim, marikultura tj. umjetni uzgoj morskih organizama u vodama Nacionalnog parka se zabranjuje jer nije prihvatljiva djelatnost. Uvala Ribnjak je plitko vodeno tijelo lagunarnog tipa površine oko 14 ha, najveće dubine 160 – 180 cm i srednje debljine terigenog mulja 60 i 70 cm. Uvala je od mora odijeljena umjetno postavljenom pomičnom rešetkastom branom, kroz koju se odvijala izmjena vode s vanjskim morem. Mlađi primjerci riba (komarče, lubini, cipli i druga bijela riba) ulaze u taj bazen te se u prikladno vrijeme izlovljava. Ovu uvalu (specifična geomorfološka i biocenološka cjelina) treba objektivno vrednovati i poduzeti primjerene tehničke zahvate kako bi ona dobila odgovarajuću namjenu i korištenje. U prvoj alternativi, nakon nužnih hidromeliorativnih zahvata i opremanja, uvala-ribnjak bi se mogla ponovno aktivirati kao posjetiteljska atrakcija za sportski ribolov udicom. Kao druga alternativa u pravcu revalorizacije izvornih biocenoloških odlika tog specifičnog staništa može se planirati definitivna demontaža rešetaka ustave te uvalu prepustiti prirodnom razvitku. Članak 93. Posebna zaštita Prema Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 30/94.) nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje iznimnih prirodnih vrijednosti a obuhvaća više različitih ekosustava. U području koje je proglašeno nacionalnim parkom vlada u svakom njegovom dijelu jednaki zaštitni režim. Unatoč tomu pojedini dijelovi ili lokaliteti mogu uživati i neku drugu zaštitnu kategoriju. Predlaže se određivanje zaštićenih područja koja će biti namijenjena prirodnom razvitku životnih morskih zajednica. Na taj način će se iz štićenog dijela akvatorija oštećena riblja naselja u drugim dijelovima parka povratiti i obnoviti. Sukladno s postojećim posebnim režimom korištenja, dio akvatorija treba predvidjeti za stavljanje pod zaštitu u kategoriji posebnog rezervata u moru (na Velom Brijunu, od rta Kamik, obuhvaćajući rt Penedu i sve otoke idući prema sjeveru do rta Vrbanj). Osim plovidbe i znanstvenih istraživanja druge djelatnosti u tom dijelu brijunskog podmorja ne bi se smjele obavljati. 8. Mjere ureĐenja Šuma i urbanih prostora Članak 94. Postojeće površine šuma ne mogu mijenjati svoju namjenu u odnosu na stanje od dana stupanja na snagu ovog plana i mogu se koristiti u skladu s osnovnim funkcijama nacionalnog parka. Uređivanje šuma u nacionalnom parku vršit će se sukladno s Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu šuma posebne namjene Nacionalnog parka »Brijuni«. Gospodarenje, eksploatacija šuma i ostalih prirodnih izvora na području Nacionalnog parka nije dozvoljena. Sve težnje šumara treba usmjeriti ka podizanju i očuvanju temeljnog šumskog ekosustava hrasta crnike, jer obnova tih šuma predstavlja trajnu mjeru zaštite Nacionalnog parka od šumskih požara (nakon požara obnavlja se iz panja ili žira te brzo sanira narušeni ekosustav). Članak 95. Do maksimuma sačuvati u prirodnom stanju sve prirodne karakteristike područja. Voditi računa o strogom očuvanju postignute harmonije šuma, te vodenih i gospodarskih površina, u odnosu prema izgrađenim graditeljskim sklopovima, ne dozvoljavajući pomicanja u ni jednom pravcu. Članak 96. Šumu zaštititi od bilo kakvih većih intervencija koje bi poremetile njen prirodni razvoj u pravcu ekološki stabilne šume. Zabranjuje se kljaštrenje zelenih grana i sječa podstojne etaže, te sve radnje koje nisu u funkciji zaštite i unapređenja šuma i njihovih osnovnih funkcija. Zabranjuje se izvođenje novih prosjeka, već se postojeće prometnice i staze održavaju kao protupožarne komunikacije i na njima se formiraju punktovi za protupožarne intervencije. U širini protupožarnog pojasa duž prometnica treba favorizirati, bez narušavanja fizionomskog sklopa šume, kulture iz postojne etaže šume, koje teže gore i guše požar. Članak 97. Za razred alepskog bora se provodi sječa uzgoja prorijednom sječom u svim dobnim skupinama, kako bi se naglasila pejzažno oblikovna vrijednost sastojine i sanitarno-higijenski režim. Sječe moraju biti postupne, prebirne, oplodne s orijentacijom na prirodno pošumljivanje. Članak 98. Za uređajni razred česmine je potrebno izdvojiti uzorita i elitna stabla kao izvorište visokovrijednog sjemenskog materijala, koristeći isti za pošumljivanja unutar ove šume, a i na drugim staništima parka. Unutar prirodnog razvoja ove šume treba podržavati razvoj šume iz sjemena, a time kroz vrijeme zamjenjivati šumu panjaču, koja u razvoju ima degradacijsku prepoznatljivost. Unutar prirodnog razvoja šume, provoditi radnje zaštite koje obuhvaćaju: – iznalaženje žarišta bolesti i štetnika – izvođenje patoloških studija sastavljajući karte rasprostranjenosti bolesti i štetnika – likvidiranje žarišta bolesti i štetnika – proučavanje obavljenih mjera na čuvanju i zaštiti – izradu prognoza mogućih bolesti i štetnika od nepogoda. Sprječavanje pojava i razmnožavanja štetnika i bolesti provoditi preventivno, koristeći biološka zaštitna sredstva. Članak 99. Uređajni razred makije, koji je dominantan, prepušta se prirodnom razvoju, pospješujući prerastanje u panjačku šumu i dalje, u srednju šumu. Potrebno je provoditi zaštitne radnje i to: – provođenje higijenskih sanitarnih sječa uz uklanjanje sasušenih i osušenih stabala i grmova; – zaštita šume od požara, redovito održavanje postojećih prometnica i prosjeka. U pojasu prosjeka i širem pojasu prometnica, pospješujući razvoj kultura iz podstojne i zeljaste etaže makijskoga sklopa koje ne prenose i guše požar. S ovakvim radnjama očuvat će se estetski i harmonični kontinuitet makijskog sklopa bez vidnih, u prostoru agresivnih, linija šumskih prosjeka; – zaštita od štetnika i bolesti. Članak 100. Za uređajni razred gariga ne provode se uređajne radnje. Obim zaštite se svodi na zaštitu od požara, te radnje i postupke kao u ostalim razredima. Članak 101. Postojeće poljoprivredne površine ne smiju se povećavati niti pošumljivati, ali se trebaju održavati uzgojem uobičajenih kultura. Članak 102. Ozelenjavanje površina na području nacionalnog parka, uključivo i dijelove parkovnih površina, dozvoljeno je vršiti samo s autohtonim biljnim vrstama. Članak 103. Floru i faunu nacionalnog parka potrebno je detaljno istražiti u cilju utvrđivanja vrsta, dinamike populacije odnosno migracije pojedinih vrsta, a postojeća saznanja o njoj atraktivno prezentirati u sklopu informacijskih punktova u parku. Članak 104. Izgradnja objekata za stanovanje, gospodarskih, servisnih i turističkih objekata dozvoljena je samo unutar građevinskog područja prema detaljnim smjernicama ovog plana. Članak 105. Izvan građevinskih područja, određenih ovim planom, može se graditi objekte u funkciji nacionalnog parka i infrastrukturne objekte (crpne stanice, transformatorske stanice, rezervoari, vodospreme i sl.), kao i objekte od interesa za obranu te zaštitu od elementarnih nepogoda, koji obzirom na svoju namjenu zahtijevaju izgradnju izvan građevinskog područja. Objektima u funkciji nacionalnog parka smatraju se objekti komunalno - turističke infrastrukture: putovi, staze, mostovi, putokazi, sanitarni čvorovi, kiosci za informacije, te mali uslužni objekti. Članak 106. Pristupi do obale mogu se urediti samo na mjestima koja su ovim planom predviđena za kupanje, odnosno kao pristaništa za čamce i druge slične namjene. Pri uređenju pristupa do obale oblikovanje prilagoditi lokalnim uvjetima. Članak 107. Način izgradnje ili dogradnje privezišta u luci Veliki Brijun, uvali Sv. Mikula na Malom Brijunu, otocima Sv. Jerolim i Kozada trebaju biti definirani glavnim projektom izrađenim na osnovu saznanja o maritimnim uvjetima uže i šire lokacije. Članak 108. Objekti niskogradnje, ukoliko nisu izvedeni kao ozelenjeni pokosi, i to potporni zidovi, obloge cestovnih usjeka i nasipa, ograde na cestama, pristaništa za čamce, kao i ona potrebna za ukrcaj posjetilaca u obilasku parka trebaju biti obložena ili izvedena od kamena. Članak 109. Glavni pješački putovi moraju imati najmanje 2,5 m širine, a uzdužni nagib do 12% u slučaju da se njima kreću vozila za gašenje požara. Sporedni pješački putovi mogu uz uzdužni nagib do 12% imati širinu do 1,5 m. Članak 110. Svi vodovi za elektroopskrbu i TT mrežu moraju se voditi podzemno te, kao i vodovi za vodoopskrbu i odvodnju, trebaju biti u koridorima ili trasama cesta i putova. Članak 111. Na području nacionalnog parka u pravilu se primjenjuje pješački režim korištenja svih putova i cesta, na kojima se pravo prvenstva daje pješaku. Unutrašnji raspored cesta nacionalnog parka mora biti vidljivo istaknut na ulazu u nacionalni park s potrebnim obavijestima i ograničenjima. Kretanje vozila omogućeno je samo za vozila nacionalnog parka, servisna vozila u djelovanju i vozila posebne namjene. 9. Mjere provedbe plana Članak 112. Za zahvate u prostoru unutar građevnih zona koje su određene, ovim planom i odredbama za rekonstrukciju, dogradnju i obnovu postojećih objekata i izgradnju nužno potrebnih novih građevina te uređenje i korištenje pripadajućeg okolnog prostora, obvezna je izrada stručne podloge za građevnu dozvolu. U sklopu stručne podloge potrebno je izraditi idejna rješenja cjelina određenih ovim planom i odredbama. Za središnju zonu na Velikom Brijunu koja se sastoji od šest građevnih područja (parcela za istovrsne graditeljske sklopove) bilo bi optimalno da se stručna podloga izrađuje u jedinstvenom postupku za cijelu zonu, ali se može izraditi i po pojedinim građevnim područjima (parcelama) ukoliko je to nužno (zbog uvjeta koncesije i sl.). Stručne podloge i idejna rješenja moraju biti izrađeni prema posebnim uvjetima i u suradnji s nadležnim institucijama za zaštitu prirode i okoliša odnosno kulturne baštine, te drugim nadležnim institucijama. Stručna podloga sadrži idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje građevine ili sklopa građevina s načinom uređenja i korištenja prostora parcele–posjeda, te prikaz odnosa prema susjednoj građevini i parceli, kao i odnos prema postojećim nasadima i drugim tradicijskim graditeljskim elementima. Stručna podloga mora predočiti analize i dokaze o poštivanju prirodnih, kulturno-povijesnih i etnoloških vrijednosti koje se ne bi smjele narušiti, kao i analizu utjecaja građevina i djelatnosti na okoliš osobito s gledišta opterećenja i mogućih negativnih utjecaja na kvalitetu mora. Za rekonstrukciju i izgradnju infrastrukturnih objekata i javnih površina obvezna je izrada idejnih rješenja u sklopu stručne podloge za izdavanje lokacijskih dozvola. Idejna rješenja mogu se izrađivati za dionice koje predstavljaju zaokruženu cjelinu sustava. Proširenje kapaciteta u sklopu rekonstrukcije i dogradnje građevina uvjetovano je izvedbom infrastrukture određene ovim planom. Pojedinačni objekti ne mogu se priključivati privremeno na postojeću mrežu vodova ako ona ne zadovoljava potrebe i sigurnost funkcioniranja te zaštitu okoliša. Dokaz za to utvrđuje se u stručnim podlogama za uređenja pojedinih cjelina. Stručna podloga mora utvrditi stanje izgrađenosti prostora te uvjete uklapanja postojećih građevina, a mora biti izrađena na ažurnoj geodetsko-katastarskoj podlozi sa snimkom postojećeg stanja građevina, uređenosti prostora, nasada i uređaja uz podatke o posjedu i vlasništvu. Članak 113. Izrada Programa posjećivanja Usluge i način posjećivanja temeljit će se na programu posjećivanja s itinerarima, ponudom, te oblicima prometa. Program će sadržavati elemente za organizaciju posjećivanja na postojećoj osnovi, te plan postupnog proširenja i obogaćivanja ponude vezano za investicijske zahvate. Na temelju programa posjećivanja utvrdit će se funkcije i kapaciteti pojedinih uslužnih mjesta, način prijevoza-kretanja posjetitelja, te ostali elementi uređenja prostora koji ovise o intenzitetu posjećivanja. Osobito treba razraditi sustav prihvatnih točaka ulaza-izlaza posjetitelja diferencirano na eksterni promet i interni promet. Program mora razmotriti i predočiti ekološke i ekonomske parametre investiranja, funkcioniranja i održavanja. Članak 114. U cilju optimalnog upravljanja NP »Brijuni«, u trajno promjenjivim općim uvjetima razvoja Republike Hrvatske, nužno je izraditi novi cjelovit turistički koncept u okvirima Planom postavljenih uvjeta korištenja i zaštite prostora. Radi provedivosti takvog koncepta potrebno je napraviti gospodarsku osnovu njegovog funkcioniranja s elementima interesa sadašnjih i budućih korisnika i novih investitora, uz uvažavanje sadašnjih i budućih vlasničkih režima. Posebno treba utvrditi ulogu zone rezidencijalnog turizma i prostora dostupnih javnosti pod posebnim uvjetima, te kapacitete i standarde smještaja i usluga u granicama određenim ovim prostornim planom. Turistički sadržajni koncept koji je u ovom Planu utvrđen u funkciji dnevnih i višednevnih (stacionarnih) posjetitelja NP, prvenstveno je poslužio za prostorno određivanje (dimenzioniranje) građevnih zona i lokacija te za dimenzioniranje svih infrastrukturnih sustava. Zato pojedine sastavnice tog sadržajnog koncepta treba u primjeni ovog prostornog plana tumačiti kao obvezu ili smjernicu. Novi cjelovit turistički koncept, temeljen na budućim stvarnim organizacijsko-poslovnim uvjetima i korisničkim pravima, može ponuditi za pojedine prostorne cjeline ili objekte i drugačije programske sadržaje, ali je nužno da oni moraju biti u potpunom suglasju s ovim Planom utvrđenim konceptom zaštite i korištenja cjelokupnog prostora NP »Brijuni«. Članak 115. Potrebno je izraditi program sanacije građevina i slobodnog prostora. U tu svrhu treba odmah prići izradi dokumentacije i troškovnika s prioritetima za 2001. god. i daljnje etape. Prioritetima su obuhvaćeni: – nužni radovi radi zaustavljanja propadanja kulturnih i prirodnih vrijednosti i sanacija kritičnih mjesta, – izrada projekta načina zbrinjavanja otpada prvenstveno izmještanjem i sanacijom postojećih odlagališta s otoka, – izrada studije i projekta kojim će se odrediti energent i način centralnog grijanja, – priprema dokumentacije za dugoročnije i značajnije zahvate (investicije), Provedba detaljne valorizacije postojećeg građevnog fonda prema sljedećim kategorijama: – fond relativno očuvanih, održavanih ili konzerviranih građevina koje se bez većih intervencija zadržavaju u parku, – zapuštene i/ili nekorištene građevine koje bi trebalo aktivirati sadržajima turističke ponude u funkciji parka, – građevine koje nisu prihvatljive u sadašnjem obliku i/ili funkciji, ali koje zavrjeđuju pokušaj pronalaženja prikladnijeg sadržajnog i oblikovnog rješenja, – neprihvatljive građevine koje treba ukloniti. Izvesti nužne zahvata na funkcionalnim poboljšanjima (prioriteti za poboljšanje ponude u sljedećoj sezoni – organizacijski, tehnički zahvati): – nužni pomaci na unaprjeđenju usluga u postojećim kapacitetima i boljoj organiziranosti, osobito ponude za jednodnevne posjetitelje parka, – poboljšanje održavanja i sanacija kritičnih mjesta infrastrukture, – prioritetne arhitektonsko-građevinske, funkcionalno-tehnološke i interijerske intervencije, – prioriteti sanacije koje treba usmjeriti na otklanjanje najizrazitijih nepovoljnih pojava i oblika ugrožavanja vrijednosti prostora i okoliša, Članak 116. Programi daljnjih istraživanja Za dijelove parka u kojima je omogućen pristup provesti detaljniju analizu, istražne radove i izraditi dokumentaciju zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti. Daljnji pripremni radovi s gledišta zaštite okoliša odnose se na: – izradu znanstveno-stručnog elaborata o prihvatljivom najvećem broju dnevnih posjetitelja (izletnika), s gledišta zaštite i održivosti prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, u cjelokupnom prostoru NP »Brijuni« kao i po pojedinim funkcijskim cjelinama. – izradu stručnog elaborata o vrstama sadržaja i prostornim potrebama koje se nužno mora osigurati u naselju Fažana i okolnom kopnenom prostoru za optimalno funkcioniranje svih sustava NP »Brijuni«. To se prvenstveno odnosi na objekte i sadržaje koji su u funkciji prihvata svih vrsta posjetiteljskih grupa (na kopnu i u moru) i optimalnog rada svih vrsta, – izrada stručno-znanstvenog projekta za arboretum, na rtu Vrbanj, u svrhu zaštite genofonda (osobito istarskog), – znanstvena istraživanja (već započeta - Šumarski institut Jastrebarsko) rasta i razvoja šuma posebne namjene na predjelu brda Javorik (Rankun), pokusna ploha 50 x 50 m. – izradu stručnih elaborata (studija i sl.) o gospodarenju s otpadom, odvodnji, konceptu opskrbe potrošnom robom, o razumnom energetskom konceptu; – izradu plana postupanja u slučaju ekološke nesreće, nepogoda i zaštite od požara; – izradu plana postupnog razvoja posebne ponude nacionalnog parka u funkciji ekološkog osvješćivanja, educiranja i poduke. Članak 117. Program jednogodišnjih istraživanja (neophodnih za donošenje cjelovitog programa zaštite) – Istraživanja bilja (usporedba stanja 1878. i 1908. godine s današnjim stanjem) – Istraživanja leptira (usporedba stanja 1913. godine s današnjim stanjem) – Istraživanja vodozemaca i gmazova (brojnost populacija, stanje i ugroženost) – Istraživanja šišmiša (inventarizacija i lociranje dnevnih skloništa) – Istraživanja ptica (inventarizacija gnjezdarica, valorizacija selica i zimovalica) – Izrada novog programa gospodarenja s divljači – Istraživanja slatkovodne flore i faune (inventarizacija i stanje staništa) – Kontrola stanja flore i faune odabranih podmorskih transekata opažanih 1984. godine – Kartiranje obale i podmorja prema avionskim snimkama. Članak 118. Programi dokumentacije i prezentiranja (preporuka za programe unapređenja rada NP) – Osnivanje biološke stanice (dokumentacija, monitoring, ornitološka postaja, proučavanje jelena i muflona) – GIS NP »Brijuna« uz uspostavljanje kompjutorske baze podataka Publikacija o prirodnim osobitostima NP »Brijuna« – Stalna izložba prirodne osobitosti Brijunskog otočja – Video-kazeta o prirodi NP »Brijuni« – NP »Brijuni« na Internetu – Razglednice s motivima prirodnih osobitosti NP »Brijuni«. Članak 119. Programi koji bi proširili poznavanje prirode i obogatili poučnu i turističku ponudu NP Otoci – Istraživanja entomofaune – Istraživanje kopnenih puževa – Pedološko kartiranje – Program turističkog promatranja ptica – Osnivanje stanice za očuvanje autohtonih istarskih pasmina domaćih životinja – Program upoznavanja mediteranskog bilja (posebno aromatične i ljekovite biljke). Podmorje – Istraživanje flore i faune podmorja – Osnivanje morskog akvarija – Studija mogućnosti razvoja podmorskog turizma – Studija mogućnosti turističkog promatranja dupina. |
|||||||||||||||
