 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 PREGLED ZAKONA IZ PODRUČJA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREĐENJA Na temelju članka 30. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« br. 30/94 i 72/94), članka 16. stavka 2., Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (»Narodne novine« br. 48/99 i 15/00), ministar Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, donosi PRAVILNIK O UNUTARNJEM REDU U PARKU PRIRODE »MEDVEDNICA« (NN 3/02) I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Pravilnikom uređuju se pitanja zaštite, unapređenja i korištenja Parka prirode »Medvednica« (u daljnjem tekstu: Park prirode), te propisuju prekršaji i određuju upravne mjere za nepoštivanje odredaba ovoga Pravilnika. Članak 2. U ovom Pravilniku u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem: – »zaposlenik« je osoba u radnom odnosu koja obavlja određene poslove u Javnoj ustanovi »Park prirode Medvednica«, – »vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama« su fizičke i pravne osobe koje imaju pravo vlasništva ili ostvaruju neko drugo stvarno pravo na nekretninama unutar granica Parka prirode, – »pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštene djelatnosti« su trgovačka društva, trgovci pojedinci, obrtnici, zadruge, zaklade i dr., te fizičke osobe koje na području Parka prirode obavljaju registriranu djelatnost, bez obzira gdje imaju registrirano sjedište, a imaju dopuštenje za obavljanje te djelatnosti u Parku prirode, – »stanovnici« su osobe koje na području Parka prirode imaju svoje prebivalište, trajno ili privremeno boravište, – »posjetitelji« su planinari, rekreativci, sportaši, organizirane grupe i dr. koji na području Parka prirode obavljaju neku od dopuštenih aktivnosti. – »organizirane grupe« su znanstveno-istraživačke grupe, ili grupe od najmanje 10 (deset) ili više osoba koje na području Parka prirode borave organizirano u cilju razgledavanja pojedinih prirodnih lokaliteta, ili obavljanja neke od dopuštenih aktivnosti na području Parka prirode. (škole, ekskurzije, domaći i strani turisti, i sl.), – »rekreativne aktivnosti« su planinarenje, šetnja, jogging, rekreacijsko skijanje i skijaško trčanje, i dr., koje se provode isključivo radi održavanja kondicije i zdravlja, provođenja aktivnog odmora u prirodi, a ne radi postizanja sportskih ciljeva i rezultata, koje ne narušavaju prirodni sklad i mir na području Parka prirode, te ne dovode u opasnost život i zdravlje onih koji ih provode, ili drugih posjetitelja Parka prirode. – »sportske aktivnosti« su streljaštvo, streličarstvo, let zmajevima, paragliding, slobodno penjanje, natjecateljsko skijanje i skijaško trčanje, automobilizam, brdski biciklizam, motocros, sve vrste ekstremnih sportova i dr. sportovi na otvorenom, koji narušavaju prirodni sklad i mir na području Parka prirode ili dovode do opasnosti za život i zdravlje onih koji ih provode, ili drugih posjetitelja Parka prirode, – »livadne površine namijenjene javnom korištenju« su livade namijenjene javnom korištenju koje određuje Ustanova programom zaštite, očuvanja i promicanja Parka prirode. Članak 3. Zaposlenici Javne ustanove »Park prirode Medvednica« (u daljnjem tekstu: Ustanova), stanovnici Parka prirode, vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama, pravne i fizičke osobe koje na području Parka prirode obavljaju dopuštenu djelatnost, te posjetitelji Parka prirode, dužni su se pridržavati odredaba ovoga Pravilnika. Nadležna tijela i javne službe, te njihove ovlaštene službene osobe, dužni su odgovarajuće primjenjivati odredbe ovog Pravilnika u ostvarivanju javnih ovlasti sukladno posebnim propisima. Članak 4. Ustanova je dužna skrbiti o zaštiti, održavanju i promicanju Parka prirode. Ustanova upravlja područjem Parka prirode na temelju programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Parka prirode (u daljnjem tekstu: program zaštite i očuvanja Parka prirode) sukladno zakonu i ovom Pravilniku. II. UNUTARNJI RED U PARKU PRIRODE 1. Zaštita žive i nežive prirode Članak 5. Radi očuvanja prostranog prirodnog i dijelom kultiviranog područja Parka prirode, koji ima ekološke, rekreacijsko-turističke, odgojno-obrazovne, kulturno-povijesne i estetske vrijednosti, na čitavom njegovom području nije dopušteno: – gospodarska uporaba prirodnih dobara koja ugrožava njegove bitne značajke i ulogu, – radnje i djelatnosti kojim se umanjuje vrijednost prirodnih dobara, osobito tla, šume, vode i drugih prirodnih vrijednosti, – svaki zahvat koji ima štetan učinak na geomorfološku raznolikost, kao preduvjeta razvoja i očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, očuvanja prirodnog genetskog sklada i sklada prirodnih zajednica, te sklada žive i nežive prirode. 1.1. Zaštita nežive prirode Članak 6. Radi zaštite geoloških, hidrogeoloških, geomorfoloških, krajobraznih i drugih vrijednosti nežive prirode u Parku prirode nije dopušteno: – zadiranje u tlo kojim se ugrožavaju, oštećuju i uništavaju izvorne vrijednosti geološke podloge, odnosno prirodnih izdanaka stijena i geoloških struktura, te krških pojava i oblika, – uništavanje i sakupljanje fosila i fosilnih ostataka, te ukrasa u špiljama i drugim speleološkim objektima, – uništavanje, iznošenje i otuđivanje antropoloških nalaza i materijalnih ostataka različitih kultura nađenih u spiljama i drugim speleološkim objektima, – mijenjanje, oštećivanje i umanjenje izvornih i estetskih vrijednosti prirodnog krajobraza i kulturno-povijesnih građevina. Iznimno, radnje iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka, dozvoljene su u svrhu znanstveno-istraživačkog rada uz dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Zaštita i očuvanje geoloških, hidrogeoloških, geomorfoloških i drugih krajobraznih vrijednosti provodi se temeljem programa (posebnih projekata, studije i dr.) koje donosi Ustanova uz suglasnost Ministarstva. Članak 7. Na području Parka prirode zabranjene su radnje koje mogu prouzročiti promjene ili oštećenja, odnosno kojima se ugrožavaju njegove bitne značajke i vrijednosti, a posebno prirodni izgled i krajobrazne vrijednosti. Izgradnja novih objekata, putova, dalekovoda i sl. može se izvoditi u skladu sa zakonom, prostornim planom posebnih obilježja Parka prirode »Medvednica« (u daljnjem tekstu: Prostorni plan Parka prirode), i uz ishođenje uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo. Odredbe stavka 2. ovog članka primjenjuju se i na gradnju i postavljanje privremenih objekata. Izgradnja, obnova kuća i drugih objekata, na području Parka prirode dopuštena je u skladu sa zakonom, Prostornim planom Parka prirode, i uz ishođenje uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo. Unošenje i skladištenje građevnog materijala u Parku prirode dozvoljeno je samo za objekte čija je izgradnja, odnosno obnova dopuštena, te za pravne osobe koje obavljaju registriranu djelatnost prodaje građevnog materijala. Članak 8. Zabranjeno je vađenje mineralnih sirovina (kamena i dr.), eksploatacija prirodnih izvora ili mijenjanje krajobraza, ako se time ugrožavaju bitne značajke i uloga Parka prirode. Nije dopušteno istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina (kamena, šljunka i dr.), podizanje rudarskih objekata i postrojenja, te mijenjanje i umanjivanje kakvoće krajobraza. Iznimno, dozvoljena je eksploatacija mineralnih sirovina u skladu s posebnim propisima, u svrhu rekultivacije postojećih napuštenih nekultiviranih kopova, opasnih za ljude i životinje, te obnovu kulturno-povijesnih spomenika, uz ishođenje uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo. Članak 9. Zabranjeno je onečišćenje zraka, tla i vode, te izvornih vrijednosti krša, a osobito: – odlaganje svih vrsta otpada (komunalnog, građevinskog, tehnološkog, opasnog), – sve vrste emisija tvari i energije (zračenje, toplina), te mikrobiološko onečišćenje, – ispuštanje tekućina i uporaba kemijskih sredstava kojima se može ugroziti izvornost biljnog i životinjskog svijeta. Posjetitelji Parka prirode dužni su sve otpatke odložiti na za to predviđena i označena mjesta. Ustanova je dužna osigurati i označiti mjesta za odlaganje otpada sukladno ovom Pravilniku. Pravne i fizičke osobe koje u Parku prirode obavljaju dopuštenu djelatnost dužne su otpad koji nastane u obavljanju njihove djelatnosti iznijeti iz Parka prirode i odložiti na predviđena odlagališta, ukoliko ga nije moguće zbrinuti u Parku prirode na ekološki prihvatljiv način (kompostiranje i sl.), ili u sklopu redovitog odvoza smeća koje obavljaju nadležne komunalne službe ili druge ovlaštene pravne osobe (koncesionari). Pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost na području Parka prirode dužne su s pravnim osobama iz stavka 4. ovoga članka sklopiti ugovor o redovitom odvoženju otpada. 2.2. Zaštita žive prirode 1.2.1. Zaštita biljnog svijeta Članak 10. Zabranjeno je branje, uklanjanje sa staništa i oštećivanje zaštićenih biljnih i gljivljih vrsta, i njihovih dijelova. Iznimno, branje biljnih i gljivljih vrsta te njihovih dijelova, iz stavka 1. ovoga članka, dopušteno je za znanstveno-istraživačke svrhe, uz dopuštenje Ministarstva i prethodno pribavljenu suglasnost vlasnika ili ovlaštenika prava na zemljištu. Sakupljanje biljnih i gljivljih vrsta, te njihovih dijelova, u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, koje nisu posebno zaštićene, dozvoljeno je uz dopuštenje Ministarstva i prethodno pribavljenu suglasnost vlasnika ili ovlaštenika prava na zemljištu. Članak 11. Zabranjeno je unošenje i sadnja stranih (alohtonih), hibridnih i kloniranih biljnih vrsta u strukturu prirodnih šumskih zajednica na području Parka prirode. Iznimno, radnje iz stavka 1. ovoga članka dopuštene su uz suglasnost Ministarstva, kada se provode u svrhu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. Članak 12. Na području Parka prirode obavljanje tradicionalne poljoprivrede je dopušteno. Obvezna je redovita košnja trave i održavanje livadnih površina koje su namijenjene javnom korištenju, te onih koje imaju prirodne i krajobrazne vrijednosti, u skladu s programom zaštite i očuvanja Parka prirode kojeg donosi Ustanova. Radnje iz stavka 2. ovoga članka dužne su, na temelju programa zaštite i očuvanja Parka prirode, obavljati pravne osobe nadležne za održavanje javnih površina u Parku prirode, odnosno Ustanova. Članak 13. Na livadnim površinama namijenjenim javnom korištenju i onima koje imaju prirodne i krajobrazne vrijednosti nije dopušteno paljenje trave i korova. Livadne površine iz stavka 2. ovoga članka određuje Ustanova programom zaštite i očuvanja Parka prirode. Članak 14. Na području Parka prirode sječa šuma i pošumljavanje dozvoljeno je na temelju šumskogospodarske osnove i uz uvjete zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo. Na području Parka prirode, osim na posebno zaštićenim područjima (šumski rezervati i dr.), provodi se obnova šuma u skladu sa posebnim propisima te uvjetima zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo. Uvjeti zaštite prirode sastavni su dio šumskogospodarskih osnova. Na pitanja gospodarenja šumama u Parku prirode koja nisu uređena ovim Pravilnikom, primjenjuju se propisi koji uređuju način upravljanja i gospodarenja šumama, ako Zakonom o zaštiti prirode i ovim Pravilnikom nije drugačije propisano. 1.2.2. Zaštita životinjskog svijeta Članak 15. Na području Parka prirode nije dopušteno rastjerivanje, hvatanje, držanje, ubijanje i prepariranje zaštićenih životinja i njihovih razvojnih oblika, te uklanjanje njihovih staništa. Iznimno, radnje iz stavka 1. ovoga članka dopuštene su u znanstveno-istraživačke svrhe, uz dopuštenje Ministarstva. Zaštita i očuvanje posebno zaštićenih životinjskih i autohtonih vrsta na području Parka prirode, provodi se na temelju stručne studije i uspostavljenog stalnog praćenja (monitoring), sukladno mjerama zaštite koje propisuje ministar nadležan za poslove zaštite prirode. Članak 16. Na području Parka prirode dopuštena je ispaša i kretanje stoke. Ispaša i kretanje stoke dopuštena je samo uz nadzor. Nije dopuštena ispaša stoke u posebno zaštićenim dijelovima prirode unutar Parka prirode, kao i na područjima gdje to ne dozvoljavaju šumskogospodarske osnove ili program zaštite i očuvanja Parka prirode. Nije dopušteno bez nadzora kretanje domaćih životinja koje mogu nanijeti štetu ili ozljede posjetiteljima Parka prirode. Štetu koju nanesu domaće životinje u Parku prirode dužan je otkloniti ili nadoknaditi vlasnik tih životinja. Članak 17. U Parku prirode, u pravilu, nije dopušteno tretiranje kemijskim sredstvima ili na drugi način masovno uništavanje štetočina bilja. Uz dopuštenje Ustanove, na temelju posebnih uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo, mogu se obavljati mjere zaštite od štetočina na način prihvatljiv za prirodu. Uvjetima zaštite prirode iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se rokovi koji osiguravaju primjereno provođenje propisanih mjera zaštite. Članak 18. Na području Parka prirode nije dopušteno sakupljanje puževa, pijavica, rakova i dr. u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa bez dopuštenja Ministarstva, te prethodno pribavljene suglasnosti vlasnika ili ovlaštenika prava na zemljištu ili na drugim površinama na kojima se sakupljanje obavlja. 2. Lov i uzgoj divljači Članak 19. Na području Parka prirode lov i uzgoj divljači dopušten je u skladu s ovim Pravilnikom i uvjetima zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo. Dijelovi Parka prirode koji se nalaze u granicama Grada Zagreba i Zagrebačke županije nelovna su područja. Dijelovi Parka prirode koji se nalaze u granicama Krapinsko-Zagorske županije lovno su područje sa sljedećim lovištima: lovište br. 27. - Oroslavlje, lovište br. 28. - Donja Stubica i lovište br. 29. - Gornja Stubica. Granice lovišta iz stavka 2. ovoga članka određene su Odlukom o izmjenama Odluke o ustanovljenju zajedničkih otvorenih lovišta (»Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije« br. 2/01), i ne mogu se mijenjati bez suglasnosti Ustanove. Lov u granicama lovišta iz stavka 3. ovog članka dopušten je u skladu s lovnogospodarskim osnovama i uz ishođenje uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo. Uvjeti zaštite prirode sastavni su dio lovnogospodarskih osnova. Radi praćenja stanja divljači provoditelji lovnogospodarskih osnova dužni su Ustanovi jedanput godišnje dostavljati podatke o broju i vrsti odstrijeljene divljači. Na nelovnim područjima u Parku prirode provodi se Program zaštite divljači koji se donosi na temelju posebnih propisa, i uz ishođenje uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo. Program zaštite divljači iz stavka 8. ovoga članka mora biti usuglašen i s programom zaštite i očuvanja Parka prirode kojeg donosi Ustanova. Članak 20. Vatreno oružje u Parku prirode mogu nositi i koristiti u skladu sa zakonom i ovim Pravilnikom glavni nadzornik i nadzornici, te druge ovlaštene službene osobe za vrijeme obavljanja službe. Pored osoba iz stavka 1. ovog članka propisano lovačko oružje mogu nositi lovoovlaštenik i lovci ovlašteni po lovoovlašteniku na području Parka prirode na kojem je dopušten lov, osim subotom, nedjeljom, državnim praznikom i blagdanom. 3. Istraživanje Članak 21. Park prirode, kao područje višestrukih prirodnih i znanstvenih vrijednosti, namijenjen je među ostalim i znanstvenom istraživanju. Za istraživanje iz stavka 1. ovoga članka potrebno je ishoditi dopuštenje Ministarstva. Dopuštenje iz stavka 2. ovog članka sadrži i uvjete zaštite prirode. Znanstvena istraživanja na području Parka prirode izvode se uz prethodnu obavijest Ustanovi, te se stoga prijavljuju Ustanovi najkasnije osam dana prije namjeravanog početka terenskog istraživanja. O dopuštenju za znanstveno istraživanje Ministarstvo izvješćuje Ministarstvo znanosti i tehnologije. Pravne i fizičke osobe koje su obavile istraživanje dužne su u roku od šezdeset dana, od dana završetka istraživanja, dostaviti izvješće o istraživanju i rezultatima istraživanja Ministarstvu i Ustanovi. Članak 22. Ustanova će prekinuti istraživačke radnje u slučaju da se istraživači ne pridržavaju uvjeta utvrđenih u dopuštenju, ili posebno dogovorenih s Ustanovom o načinu i vremenu istraživanja, te ako istraživači svojom djelatnošću i radnjama nanose nedopuštenu štetu Parku prirode. Istraživači su dužni prekinuti istraživanja ako to zatraži Ustanova zbog razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka. Po žalbi istraživača o prekidu istraživanja odlučuje Ministarstvo. 4. Mjere zaštite posebno zaštićenih dijelova prirode na području Parka prirode Članak 23. Na području posebnih rezervata šumske vegetacije nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva zbog kojih su proglašeni posebnim rezervatima. U posebnim rezervatima iz stavka 1. ovoga članka nije dopušteno: – branje i uništavanje biljaka, – gospodarsko korištenje prirodnih dobara, – melioracioni zahvati, – unošenje i sadnja stranih (alohtonih), hibridnih i kloniranih biljnih vrsta, – sječa stabala, osim sječe uzrokovane oštećenjima uslijed elementarnih nepogoda, napada biljnih bolesti i štetnika, sušenja i propadanja šume koja bi u slučaju neizvršenja sječe uzrokovala trajno narušavanje svojstava zbog kojih je taj dio prirode proglašen rezervatom, a za koju je potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva koje sadrži uvjete zaštite prirode, – gradnja stalnih ili postavljanje privremenih objekata, – gradnja i postavljanje bilo kakvih vrsta reklamnih i drugih oznaka, osim uobičajenih planinarskih markacija i šumarskih oznaka odjela i odsjeka, te oznaka koje postavlja Ustanova, – svi oblici rekreativnih i sportskih aktivnosti. Za obilazak posebnih rezervata šumske vegetacije, uz stručnu pratnju djelatnika Ustanove, plaća se naknada koju utvrđuje Ustanova. Članak 24. Na području geomorfološkog spomenika prirode špilje Veternica, i u njegovoj neposrednoj blizini, nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti, a osobito: – uništavanje i oštećivanje stijena i špiljskog nakita, faunističkog, fosilnog, arheološkog i drugog materijala, te uzimanje i iznošenje njihovih uzoraka, – ometanje špiljske faune, u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju, – paljenje vatre s otvorenim plamenom u špilji, i njezinom bližem okruženju, – odbacivanje i odlaganje svih vrsta otpada u špilji i pred njezinim ulazom, – postavljanje reklamnih i drugih oznaka u špilji, te njezinom bližem okruženju, osim onih koje postavlja Ustanova u edukativne i informativne svrhe, te uobičajenih planinarskih markacija i šumarskih oznaka odjela i odsjeka, – održavanje manifestacija bilo kakve vrste u špilji i u njenoj neposrednoj blizini, – korištenje špilje kao skladišta, ili u vojne svrhe. Obilazak špilje u turističke svrhe organizira Ustanova uz stručno vodstvo zaposlenika Ustanove ili po njoj drugoj ovlaštenoj stručnoj osobi. Za turistički obilazak špilje, plaća se naknada čiji iznos utvrđuje Ustanova, uz suglasnost Upravnog vijeća. Registrirane speleološke udruge imaju slobodan pristup u špilju radi istraživanja i obuke novih članova, uz obvezu poštivanja uvjeta zaštite prirode i prethodnu najavu Ustanovi. Stalan slobodan ulaz u špilju dozvoljen je ovlaštenim službenim osobama za vrijeme obavljanja službe i gorskoj službi spašavanja. Članak 25. Na području spomenika parkovne arhitekture i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopušteni zahvati kojima bi se promijenile ili narušile njegove neizmijenjene vrijednosti, a osobito: – bilo kakvo oštećivanje stabala, grmlja i livadnih površina, – sječa stabala, osim sanitarne uz prethodno ishođenje uvjeta zaštite prirode, – ispaša stoke, – svi građevinski zahvati koji narušavaju estetske, stilske i kulturno-povijesne vrijednosti spomenika u Parku prirode, – postavljanje reklamnih ili drugih panoa, osim onih koji daju informacije o spomeniku parkovne arhitekture i o Parku prirode, a za čije postavljanje suglasnost daje Ustanova. Vlasnici i ovlaštenici prava na područjima iz stavka 1. ovoga članka, dužni su se pridržavati mjera zaštite propisanih ovim Pravilnikom i zakonom. Članak 26. Na pitanja mjera zaštite posebno zaštićenih dijelova prirode utvrđenih člankom 23., 24. i 25., koje nisu utvrđene tim člancima, primjenjuju se druge odredbe ovoga Pravilnika, ako nisu u suprotnosti s propisanim mjerama zaštite utvrđenim citiranim člancima i Zakonom o zaštiti prirode. 5. Posjećivanje, razgledavanje, rekreacija i sport 5.1. Posjetitelji Članak 27. Park prirode kao područje s naglašenim prirodnim, znanstvenim, kulturnim, odgojno-obrazovnim i rekreacijsko-turističkim vrijednostima, namijenjen je, među ostalim, posjećivanju i razgledavanju. Ustanova donosi program (model) posjećivanja i razgledavanja, kojim se pobliže uređuju dopušten način i mjesta posjećivanja i razgledavanja, istovremeni broj posjetitelja na pojedinim lokalitetima, te organiziranje prezentacijskog centra Ustanove. Članak 28. Organizirane grupe posjetitelja Parka prirode mogu u njega ući samo na mjestima koja su određena kao ulazi u Park prirode. Plaćanje naknade u Parku prirode može se propisati samo za organizirano posjećivanje: – pojedinih lokaliteta (prirodnih vrijednosti), npr. špilja Veternica, rudnici Zrinski, Carionovi rudnici i dr., – sportsko-rekreativnih aktivnosti (trening, natjecanja i dr.), – i kada to odredi Ustanova sukladno ovom Pravilniku. Visinu naknade za organizirano posjećivanje Parka prirode iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje Ustanova uz suglasnost Ministarstva. Posjećivanjem i razgledavanjem nije dopušteno ometati obavljanje gospodarske ili druge dopuštene djelatnosti u Parku prirode, te nanositi štete prirodnim, kulturno-povijesnim i drugim vrijednostima Parka prirode. Članak 29. Na području Parka prirode nije dopušteno slobodno kretanje pasa. Psi se moraju držati vezani ili u ograđenom prostoru, te voditi na uzici. Lovački psi smiju se kretati na području Parka prirode gdje je lov dopušten, suglasno propisu koji uređuje pitanja lovnog reda lovoovlaštenika. Iznimno, dopušteno je slobodno kretanje pasa na lokalitetima Brestovac i Adolfovac, kada je to potrebno radi školovanja (dresure) službenih pasa ili školovanja (dresure) pasa vodiča invalidnih osoba. Organizatori aktivnosti iz stavka 4. ovog članka dužni su za njihovo obavljanje ishoditi suglasnost Ustanove. 5.2. Prijevoz putnika, promet i parkiranje Članak 30. Prijevoz posjetitelja radi organiziranog razgledavanja ili obavljanja rekreacijskih i sportskih aktivnosti organizira Ustanova, ili druga ovlaštena pravna ili fizička osoba. Ustanova može organiziranje prijevoza posjetitelja i razgledavanje Parka prirode, koje sama obavlja, povjeriti drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi na temelju provedenog natječaja. Individualni posjet Parku prirode radi razgledavanja ili obavljanja rekreativnih aktivnosti u skladu s ovim Pravilnikom dopušten je uz uvjete propisane ovim Pravilnikom. Članak 31. Brzina kretanja vozila na motorni pogon na putovima u Parku prirode, ograničena je: – za osobna vozila, do 30 km/h. – traktore, radne strojeve i kultivatore, do 20 km/h; Ograničenja iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na javne prometnice i prometovanje vozila Ministarstva, jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave, te pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova iz njihovog djelokruga, kada je to nužno u obavljanju njihove djelatnosti. Na dva glavna cestovna ulaza u Park prirode (Bliznec, Pila) Ustanova je dužna istaknuti prometni red. Članak 32. U Parku prirode, osim na javnim prometnicama i javnim parkiralištima, istovremeno može biti onoliko vozila koliko ima uređenih i organiziranih parkirnih mjesta. Članak 33. Parkiranje vozila na području Parka prirode, dopušteno je samo na predviđenim i označenim mjestima. Mjesta za parkiranje koja nisu obuhvaćena režimom javnih prometnica i javnih parkirališta određuje Ustanova. Za parkiranje na mjestima iz stavka 2. ovoga članka plaća se jednokratna novčana naknada čiju visinu određuje Ustanova uz suglasnost Ministarstva. Ustanova je dužna osigurati da sva mjesta za parkiranje koja ona organizira budu odgovarajuće označena. Nije dopušteno parkiranje i zaustavljanje vozila unutar Parka prirode na mjestima koja nisu za tu svrhu posebno određena i obilježena. Članak 34. Na prometnicama u parku prirode, osim javnim prometnicama, gdje nije moguće zbog širine prometnice mimoilaženje vozila, moraju se uspostaviti ugibališta u najdužim razmacima od 300 metara, te odgovarajuće sigurnosne ograde na mjestima gdje se prometnica znatno uzdiže iznad donje razine usjeka ili se nalazi na uzvišenju. Radnje iz stavka 1. ovoga članka dužne su izvršiti pravne osobe koje koriste te prometnice za obavljanje dopuštenih djelatnosti, odnosno pravne osobe koje su na to obvezane prema posebnim propisima. 5.3. Boravak i noćenje posjetitelja Članak 35. Boravak i noćenje posjetitelja izvan naselja i namjenskih objekata na području Parka prirode dozvoljen je samo na za to predviđenim i označenim mjestima. Mjesta za boravak i noćenje posjetitelja izvan naselja i objekata iz stavka 1. ovoga članka, određuje Ustanova. Članak 36. Na području Parka prirode nije dopušteno kampiranje, odnosno logorovanje, osim na mjestima koja su uređena za tu namjenu. Uz dopuštenje Ustanove može se u određenim slučajevima odobriti kampiranje odnosno logorovanje mimo uvjeta utvrđenih stavkom 1. ovoga članka. Članak 37. Nije dopušteno loženje vatre, kao i uporaba uređaja i naprava s plamenom na otvorenom prostoru u Parku prirode, osim na mjestima koja su posebno uređena i označena za tu namjenu. 5.4. Rekreacija i sport Članak 38. Park prirode kao područje s naglašenim rekreacijsko-sportskim vrijednostima, namijenjen je među ostalim i rekreacijsko- -sportskim aktivnostima. Rekreativne aktivnosti u smislu stavka 1. ovoga Pravilnika dopuštene su na području Parka prirode, uz ograničenja propisana ovim Pravilnikom i drugim propisom. Sportske aktivnosti dopuštene su u skladu s ovim Pravilnikom i posebnim propisima, uz ishođenje uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo. Sportske aktivnosti dopuštene su samo na za to unaprijed predviđenim mjestima. Mjesta za provođenje sportskih aktivnosti iz stavka 4. ovoga članka, utvrđuje Ustanova u skladu s Prostornim planom Parka prirode. Organizirane sportske aktivnosti provodi Ustanova, ili druga ovlaštena pravna ili fizička osoba. Organiziranje sportskih aktivnosti koje se još ne provode na području Parka prirode, Ustanova može povjeriti drugim pravnim i fizičkim osobama uz uvjete utvrđene ovim Pravilnikom. Članak 39. Organizatori sportskih aktivnosti na području Parka prirode dužni su osigurati prisustvo redarske i službe spašavanja za vrijeme održavanja odnosno obavljanja aktivnosti, kad ih na to obvezuje ovaj Pravilnik ili poseban propis. Određene zaštitne radnje iz stavka 1. ovoga članka organizatori mogu povjeriti Ustanovi uz plaćanje naknade koja se utvrđuje ugovorom. Članak 40. Pravne ili fizičke osobe koje organiziraju sportske ili neke druge aktivnosti na otvorenim prostorima Parka prirode dužne su Ustanovi prijaviti mjesto i vrijeme namjeravane aktivnosti, očekivani broj sudionika i posjetitelja, te planirane mjere za održavanje reda i sigurnosti (spašavanja). Ustanova će izdati dopuštenje za obavljanje aktivnosti iz stavka 1. ovog članka ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Pravilnikom. Za izdavanje dopuštenja iz stavka 2. ovoga članka plaća se naknada čiji iznos utvrđuje Ustanova. Sredstva ostvarena naknadom koriste se za zaštitu, očuvanje i promicanje Parka prirode. Članak 41. Ustanova može, ako za to postoje opravdani razlozi, posebno u svezi sigurnosti posjetitelja i zaštite prirodnih vrijednosti, zabraniti privremeno ili trajno, na određenom dijelu ili na čitavom području Parka prirode obavljanje pojedinih rekreativnih, sportskih ili drugih aktivnosti. Članak 42. Ustanova može organizirati škole za rekreativne i sportske aktivnosti, ili to povjeriti drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi. 5.5. Skijanje Članak 43. Skijanje kao oblik rekreativne aktivnosti od posebnog je značaja za promicanje i turističko-ugostiteljsku ponudu Parka prirode. Nije dopušteno skijanje izvan postojećih uređenih i označenih staza (Bijeli, Crveni, Plavi i Zeleni spust, Činovnička livada). Zabrana iz stavka 2. ovoga članka, ne odnosi se na pripadnike gorske službe spašavanja kada provode redovite vježbe ili akcije spašavanja, druge ovlaštene službene osobe za vrijeme obavljanja službe, te osobe zadužene za uređenje i održavanje staza. Izgradnja novih i proširenje postojećih skijaških staza, i staza za skijaško trčanje, moguća je samo u skladu s Prostornim planom Parka prirode, i uz ishođenje uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo. Odredbe stavka 4. ovoga članka odnose se i na izgradnju novih, i postavljanje privremenih objekata koji služe održavanju skijaških staza, ili obavljanju turističko-ugostiteljskih i drugih djelatnosti. Pravna osoba ovlaštena za orgaaniziranje i provođenje skijaških aktivnosti na području Parka prirode dužna je za vrijeme trajanja skijaške sezone osigurati stalno dežurstvo gorske službe spašavanja na skijalištima. 5.6. Speleologija Članak 44. Spuštanje u jame i druge speleološke objekte provodi se pod nadzorom i uz dopuštenje Ustanove, u skladu s uvjetima zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo. Način obavljanja aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka pobliže se uređuje odlukom Upravnog vijeća Ustanove. Radnje iz stavka 1. ovoga članka dopuštene su u svrhu znanstvenog istraživanja, vježbe i školovanja članova speleoloških udruga i pripadnika gorske službe spašavanja. Za radnje iz stavka 1. ovoga članka, kada se provode u cilju spašavanja unesrećenih, gorska služba spašavanja ne treba tražiti dopuštenje Ustanove, ali je o izvedenim radnjama dužna u primjerenom roku izvijestiti Ustanovu. Osobe koje provode radnje iz stavka 1. ovoga članka dužne su za vrijeme obavljanja radnji osigurati prisustvo službe za spašavanje. Službu za spašavanje može organizirati Ustanova ili to povjeriti drugoj pravnoj osobi. 6. Ratarstvo i stočarstvo Članak 45. Na području Parka prirode dopuštena je tradicionalna poljoprivreda na postojećim poljoprivrednim površinama, kao i uzgoj domaćih baštinjenih životinja. Dopušteno je obnavljanje poljoprivrednih površina, kao i uspostava farmi za uzgoj domaćih i divljih životinja, kao i ostalih stočarskih djelatnosti u skladu sa zakonom i uz ishođenje uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo. 7. Obavljanje djelatnosti Članak 46. U Parku prirode dopuštene su djelatnosti koje ne ugrožavaju izvornost prirode, odnosno njene bitne značajke i ulogu, uz ishođenje uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštene djelatnosti na području Parka prirode dužne su postupati u skladu sa zakonom, provedbenim propisima donesenim na temelju zakona i ovim Pravilnikom. Za obavljanje gospodarskih djelatnosti na području Parka prirode potrebno je dopuštenje Ustanove, ako zakonom ili ovim Pravilnikom nije drugačije određeno. Za izdavanje dopuštenja, odnosno za obavljanje gospodarske i druge djelatnosti iz stavka 3. ovoga članka, plaća se naknada čiji iznos utvrđuje Ustanova uz suglasnost Ministarstva. Sredstva ostvarena od naknade za obavljanje gospodarske djelatnosti iz stavka 3. ovoga članka, isključivo se koriste za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti Parka prirode. Ako Ustanova ustupa obavljanje određene svoje djelatnosti drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi provodi se natječajni postupak na način propisan Statutom Ustanove. Članak 47. Na području Parka prirode nije dopušteno snimanje ili fotografiranje u komercijalne svrhe bez dopuštenja Ustanove. Za izdavanje dopuštenja plaća se naknada čiji iznos utvrđuje ravnatelj Ustanove uz suglasnost Upravnog vijeća. O aktivnostima iz stavka 1. ovoga članka osobe koje ih provode dužne su unaprijed obavijestiti Ustanovu. Članak 48. S pravnim osobama koje obavljaju gospodarsku djelatnost na području Parka prirode Ustanova sklapa ugovor kojim se uređuju međusobni odnosi, sukladno uvjetima zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo i ovom Pravilniku. III. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA Članak 49. Mjere zaštite od požara u Parku prirode organiziraju i provode pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, te vlasnici, odnosno korisnici građevina, građevinskih dijelova i prostora na području Parka prirode, u suradnji s Ustanovom. Mjere zaštite od požara na području Parka prirode osobe iz stavka 1. ovog članka organiziraju i provode u suradnji s javnim vatrogasnim postrojbama, dobrovoljnim vatrogasnim društvima i vatrogasnim zajednicama s područja Parka prirode, te predstavničkim tijelima Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Radi preventivne zaštite od požara Ustanova u suradnji s JP »Hrvatske šume« i drugim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju dopuštenu djelatnost u Parku prirode organizira i osigurava: – stalnu motrilačko-dojavnu službu, – stalnu prohodnost putova i staza kroz šume i šumsko zemljište, – ispravnost uređaja za gašenje požara i njihovo stalno tehničko osuvremenjivanje, – zabranu loženja vatre izvan naselja i mjesta koja su posebno označena i određena za tu namjenu. Članak 50. U cilju ostvarivanja mjera zaštita od požara na području Parka prirode pravne i fizičke osobe dužne su primjenjivati i provoditi posebnim propisima utvrđene mjere zaštite od požara. Ustanova mjere zaštite od požara provodi u skladu sa zakonom, Pravilnikom o zaštiti od požara, Procjenom ugroženosti od požara i Planom zaštite od požara, koje donosi nadležno tijelo Ustanove. Članak 51. U cilju osiguranja mjera zaštite od požara Ustanova, JP »Hrvatske šume« i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost na području Parka prirode uspostavljaju sustav preventivne zaštite od požara, grade i održavaju protupožarne putove i prosjeke, te osiguravaju odgovarajuću opremu za gašenje požara. Ustanova, JP »Hrvatske šume« i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost na području Parka prirode, svatko na svom području kojim gospodari ili obavlja djelatnost, neposredno nadziru primjenu propisa u svezi sa zaštitom od požara, te osiguravaju provođenje potrebnih mjera zaštite. U cilju kvalitetnog provođenja zaštite od požara Ustanova vodi evidenciju odgovornih pravnih i fizičkih osoba za pojedina područja djelatnosti, kao i za pojedina područja Parka prirode, nadzire i koordinira njihov rad u cilju ostvarivanja mjera zaštite od požara, prati ostvarivanje planova zaštite od požara, nadzire stanje propisane opreme, te održavanje protupožarnih prosjeka, puteva i staza. Članak 52. JP »Hrvatske šume« i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost u Parku prirode dužni su održavati prohodnost protupožarnih putova, staza i prosjeka i opreme, te nadzirati njihovo uporabno stanje, svatko na svom području i u svom djelokrugu utvrđenom propisima o protupožarnoj zaštiti. Članak 53. U slučaju požara do dolaska zapovjednika javne vatrogasne postrojbe gašenjem požara rukovodi osoba određena općim aktom kojim se propisuje postupanje u slučaju nastanka požara. Članak 54. Pored zabrane loženja vatre na otvorenim prostorima Parka prirode, osim na za to posebno određenim mjestima, u Parku prirode nije dopušteno skladištenje i manipuliranje zapaljivim i eksplozivnim sredstvima bez dopuštenja Ustanove i poduzimanja preventivnih sigurnosnih mjera zaštite. IV. OZNAKE UNUTAR PARKA PRIRODE Članak 55. Označavanja na području Parka prirode obavljaju se sukladno ovome Pravilniku i elaboratu označavanja kojeg donosi Upravno vijeće Ustanove uz suglasnost Ministarstva. Označavanje na javnim prometnicama obavlja se sukladno propisima o sigurnosti prometa na cestama. Jezično označavanje obvezno je na hrvatskom i engleskom jeziku. Jezično označavanje može biti i na nekom drugom stranom jeziku o čemu odlučuje Upravno vijeće Ustanove. Članak 56. Granice Parka prirode označavaju se informativnim pločama s natpisom: »Park prirode Medvednica«, i to na mjestima gdje prometnice i putovi ulaze u Park prirode. U šumskim i na drugim predjelima granica se označava uobičajenim šumskim oznakama na stablima, na stijenama ili na drugi prikladan način. Članak 57. Putovi i staze označavaju se uobičajenim planinarskim oznakama (markacijama). Na području Parka prirode Ustanova može postavljati putokaze, informativne ploče sa oznakama vrhova, vidikovaca, mjesta, planinarskih i drugih objekata, lovišta, planinarskih staza, speleoloških objekata, botaničkih i drugih zaštićenih objekata prirode, kao i informativne ploče s kartom ili edukativnim tekstom, informativne ploče sa znakovima zabrane ili dopuštenja pojedinih radnji, te prometne oznake. Informativne ploče i oznake, osim standardiziranih oznaka (prometni znakovi), trebaju biti estetski oblikovani i izrađeni od prirodnog materijala (drvo, kamen). Nije dopušteno skidanje ili mijenjanje informativnih ploča i znakova iz stavka 2. ovoga članka bez dopuštenja Ustanove, kao i bilo kakvo njihovo oštećivanje. Članak 58. Na području Parka prirode nije dopušteno postavljanje informativnih ploča s imenima tvrtki, reklamnih i drugih panoa bez dopuštenja Ustanove i ishođenja uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo. Za postavljanje i držanje informativnih ploča i panoa iz stavka 1. ovoga članka plaća se godišnja naknada koju utvrđuje Ustanova. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost u Parku prirode imaju pravo, na svojim objektima postavljati ploče s imenom tvrtke, kao i druge prikladne obavijesne ploče kojima se ne narušavaju ambijentalne vrijednosti, u skladu sa zakonom i ovim Pravilnikom. V. NADZOR I UPRAVNE MJERE Članak 59. Nadzor nad provođenjem ovoga Pravilnika obavlja Ustanova i Ministarstvo, svatko u sklopu svojih nadležnosti. Članak 60. Neposredni nadzor u Parku prirode obavljaju glavni nadzornik i nadzornici (u daljnjem tekstu: nadzornik) U obavljanju radnji iz stavka 1. ovoga članka nadzornik surađuje s pravnim i fizičkim osobama koje u Parku prirode obavljaju dopuštenu djelatnost (JP »Hrvatske šume«, planinari, šumari, lovci i dr.). Način suradnje iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje Upravno vijeće Ustanove. Članak 61. Nadzornik ima službenu iskaznicu. Službenom iskaznicom dokazuje se službeno svojstvo, identitet i ovlasti nadzornika. Službena iskaznica pravokutnog je oblika veličine 85 x 55 mm, presvučena plastičnim materijalom. Prednja strana iskaznice u gornjem desnom dijelu sadrži znak i naziv Ustanove, a ispod naziva velikim slovima piše: »SLUŽBENA ISKAZNICA NADZORNIKA«. U lijevom dijelu prednje strane nalazi se mjesto za fotografiju nadzornika (25 x 32 mm), a ispod teksta »Službena iskaznica nadzornika« označuje se mjesto za potpis nadzornika. Poleđina Službene iskaznice sadrži tekst OVLAST ZA OBAVLJANJE POSLOVA NADZORNIKA PARKA PRIRODE »MEDVEDNICA«, evidencijski broj Službene iskaznice, datum izdavanja, mjesto za pečat i mjesto za potpis ravnatelja Ustanove. Članak 62. O izdanim Službenim iskaznicama Ustanova vodi evidenciju. Evidencija iz stavka 1. ovoga članka vodi se u upisniku Ustanove koji sadrži: ime i prezime nadzornika kojemu je izdana Službena iskaznica, evidencijski broj Službene iskaznice, datum izdavanja Službene iskaznice, te odjeljak za napomenu. Nadzornik koji izgubi Službenu iskaznicu ili na drugi način ostane bez nje, dužan je o tome bez odgađanja izvijestiti glavnog nadzornika i ravnatelja ustanove. Ako glavni nadzornik izgubi Službenu iskaznicu ili na drugi način ostane bez nje, dužan je o tome bez odgađanja izvijestiti ravnatelja Ustanove. Nova Službena iskaznica izdat će se osobama iz stavka 3. i 4. ovog članka, nakon što je gubitak, odnosno nestanak Službene iskaznice prijavljen na način propisan stavkom 3. i 4. ovoga članka. Nadzornik kojemu prestaje radni odnos u Ustanovi, ili koji bude razriješen dužnosti, dužan je nakon prestanka radnog odnosa, odnosno nakon razrješenja Službenu iskaznicu predati ravnatelju Ustanove. Ako glavnom nadzorniku prestaje radni odnos u Ustanovi, ili bude razriješen dužnosti, dužan je nakon prestanka radnog odnosa, odnosno nakon razrješenja Službenu iskaznicu predati ravnatelju Ustanove. Članak 63. Nadzornik ima propisanu odoru na kojoj je znak Parka prirode na jednoj strani, a na drugoj znak Službe nadzora. Izgled i boju znaka Službe nadzora propisuje ravnatelj Ustanove. Izgled, boju i pravila nošenja odore propisuje Upravno vijeće Ustanove. Članak 64. Nadzornik smije za vrijeme obavljanja službe nositi kratko oružje. Vrstu, uvjete i pravila nošenja oružja za vrijeme obavljanja službe određuje ravnatelj Ustanove u skladu sa zakonom. Članak 65. Ako se nadzorniku prilikom provođenja nadzora pruži fizički otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje, nadzornik može zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba nadležne policijske uprave. Članak 66. Nadzornik je u obavljanju nadzora odgovoran glavnom nadzorniku i ravnatelju Ustanove, a glavni nadzornik ravnatelju Ustanove, ako propusti poduzeti, odnosno odrediti mjere ili radnje, koje je po zakonu ili ovom Pravilniku bio dužan poduzeti, odnosno odrediti, ako prekorači svoje zakonom i ovim Pravilnikom utvrđene ovlasti, ako ne podnese prijavu, odnosno ne obavijesti ravnatelja Ustanove, a po potrebi i drugo tijelo, o nedostacima i nepravilnostima koje je utvrdio u provođenju nadzora u Parku prirode. Članak 67. U obavljanju nadzora nadzornik je ovlašten: – zatražiti od posjetitelja osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na temelju koje se može utvrditi identitet posjetitelja, – pregledati prtljagu i prijevozno sredstvo posjetitelja, – pregledati ulov i sredstva za lov radi utvrđivanja da li je lov obavljen u skladu s ovim Pravilnikom, – zatražiti predočenje dopuštenja za obavljanje određene djelatnosti kada je to propisano ovim Pravilnikom, – poduzimati i druge radnje i mjere potrebite za provođenje reda u Parku prirode propisanog ovim Pravilnikom. Članak 68. Nadzornik je ovlašten: – privremeno oduzeti opremu ako je osoba zatečena u obavljanju nedopuštenih aktivnosti u Parku prirode tom opremom, – oduzeti i drugi protupravno prisvojeni dio žive i nežive prirode koji pripadaju Parku prirode, – zabraniti prodaju robe koja se na području Parka prirode prodaje bez dopuštenja Ustanove, – privremeno oduzeti robu koja se na području Parka prirode prodaje suprotno odredbama ovoga Pravilnika, – zabraniti na licu mjesta obavljanje nedopuštene djelatnosti, – zabraniti na licu mjesta obavljanje sportskih aktivnosti koje se organiziraju i provode suprotno odredbama ovoga Pravilnika, – narediti izvršenje obveze, ako u postupku kontrole utvrdi da se one ne obavljaju prema odredbama ovoga Pravilnika, – narediti uspostavu prijašnjeg stanja ako posebnim propisom nije drugačije određeno, – zabraniti obavljanje svih radnji i djelatnosti koje se obavljaju suprotno odredbama ovoga Pravilnika, Nadzornik je ovlašten naplatiti novčanu kaznu sukladno ovom Pravilniku. Članak 69. Protiv fizičke ili pravne osobe koja obavlja radnje protivno odredbama ovoga Pravilnika, nadzornik, pored ovlaštenja iz članka 67. i 68. ovoga Pravilnika, ovlašten je naplatiti novčanu kaznu na licu mjesta i podnijeti prekršajnu ili kaznenu prijavu. Članak 70. Ako fizičke ili pravne osobe ne postupe po nalogu nadzornika donesenom u obavljanju nadzora, nadzornik može, u opravdanim slučajevima i kada je to po prirodi obveze, narediti izvršenje obveze putem trećih osoba i u skladu sa zakonom provesti postupak naplate troškova od osobe koja je bila dužna postupiti po nalogu. Članak 71. Opremu ili alat utvrđen člankom 67. ovoga Pravilnika nadzornik može privremeno oduzeti, do pravomoćnosti presude o izvršenom prekršaju ili kaznenom djelu. O privremenom oduzimanju predmeta nadzornik izdaje potvrdu s točno označenim oduzetim predmetima po vrsti i količini. Ustanova je dužna osigurati uvjete za održavanje i čuvanje privremeno oduzetih predmeta. Nadzornik je dužan voditi upisnik privremeno oduzetih predmeta. U upisnik iz stavka 4. ovoga članka upisuju se podaci o vrsti i količini privremeno oduzetih predmeta, razlog privremenog oduzimanja, datum i vrijeme privremenog oduzimanja, podaci o osobi kojoj su predmeti privremeno oduzeti i ime i prezime nadzornika koji je predmete privremeno oduzeo. Članak 72. Ako nadzornik utvrdi da je povredom propisa učinjen prekršaj ili kazneno djelo, dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku 8 (osam) dana, od dana sastavljanja zapisnika, podnijeti prekršajnu odnosno kaznenu prijavu. Uz zahtjev za pokretanje prekršajnog odnosno kaznenog postupka prilaže se zapisnik o činjenicama utvrđenim prilikom obavljanja nadzora. Članak 73. U postupku provođenja nadzora nadzornik izriče upravnu mjeru sukladno ovlaštenju utvrđenom člankom 68. stavkom 1. ovoga Pravilnika. Nadzornik donosi upravnu mjeru u obliku rješenja. Žalba protiv rješenja o upravnoj mjeri može se izjaviti Ministarstvu. Žalba se izjavljuje putem Ustanove. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja. Članak 74. Nadzornik je dužan rješenje iz članka 73. ovoga Pravilnika donijeti i dostaviti stranci bez odgađanja, a najkasnije u roku 8 (osam) dana, od dana sastavljanja zapisnika. Protiv rješenja nadzornika o određivanju upravne mjere stranka može u roku 8 (osam) dana od dana dostave rješenja izjaviti žalbu Ministarstvu. Ako nadzornik nađe da je podnijeta žalba dopuštena, pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe, a nije novim rješenjem zamijenio rješenje koje se žalbom pobija, dužan je u roku 3 (tri) dana od dana primitka žalbu uputiti na rješavanje Ministarstvu. Ministarstvo je dužno rješenje o žalbi donijeti i dostaviti stranci u roku 30 (trideset) dana, računajući od dana primitka uredno predane žalbe. Članak 75. Zaključak o dozvoli izvršenja rješenja nadzornik je dužan donijeti bez odgađanja, a najkasnije u roku 8 (osam) dana, od dana kad je rješenje postalo izvršno. Troškove izvršenja snosi stranka koja je bila dužna izvršiti upravnu mjeru. Članak 76. Na vođenje postupka u svezi izricanja upravnih mjera propisanih ovim Pravilnikom primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Članak 77. Nadzornik je ovlašten naplatiti novčanu kaznu na licu mjesta za prekršaje propisane člankom 81. i 82. ovoga Pravilnika. O naplaćenoj kazni na mjestu prekršaja izdaje se potvrda. Ako prekršitelj iz bilo kojeg razloga ne plati kaznu na mjestu prekršaja, može to učiniti u roku 8 (osam) dana, od dana kad je učinjen prekršaj. Ako osoba koja je učinila prekršaj odbije platiti kaznu na mjestu prekršaja ili ne plati kaznu u roku od 8 (osam) dana, nadzornik podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom prekršajnom sudu radi utvrđivanja prekršajne odgovornosti sukladno ovom Pravilniku i Zakonu o zaštiti prirode. Uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka prilaže se zapisnik o činjenicama utvrđenim prilikom nadzora i o odbijanju plaćanja kazne na mjestu prekršaja, odnosno u roku utvrđenom stavkom 4. ovoga članka. Ako se strani državljani zateknu u prekršaju, provodi se hitan postupak propisan zakonom. Članak 78. Nadzornik je dužan voditi očevidnik o obavljenim pregledima i poduzetim mjerama. Način vođenja očevidnika propisuje ravnatelj Ustanove. VI. KAZNENE ODREDBE Članak 79. Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna i fizička osoba ako: 1. gradi objekte, putove, dalekovode i sl., bez ishođenja uvjeta zaštite prirode (članak 7.), 2. vadi mineralne sirovine, obavlja eksploataciju prirodnih izvora ili mijenja krajobraz na način da ugrožava značajke Parka prirode (članak 8. stavak 1. i 2.), 3. onečišćava zrak, tlo i vodu, te izvorne vrijednosti krša, te ako u obavljanju dopuštene djelatnosti nastali otpad ne iznese ili ne odloži na predviđena odlagališta (članak 9. stavak 1. i 4.), 4. bere, sakuplja, uklanja sa staništa i oštećuje zaštićene biljne i gljivlje vrste, i njihove dijelove, bez dopuštenja Ministarstva, ili sakuplja biljke i gljivlje vrste, i njihove dijelove u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, bez dopuštenja Ministarstva (članak 10.), 5. unosi i sadi strane (alohtone), hibridne i klonirane biljne vrste u strukturu prirodnih šumskih zajednica, osim kada se ove radnje provode uz dopuštenje Ministarstva, koje se izdaje u svrhu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (članak 11.), 6. pali travu i korov na livadama namijenjenim javnom korištenju i livadama s velikim prirodnim i krajobraznim vrijednostima (članak 13.), 7. obavlja sječu i pošumljavanje bez ishođenja uvjeta zaštite prirode (članak 14. stavak 1.), 8. ne ugradi uvjete zaštite prirode u šumskogospodarske osnove (članak 14. stavak 2.), 9. rastjeruje, proganja, uznemiruje, hvata, ozljeđuje i ubija zaštićene životinje i njihove razvojne oblike, te uklanja njihova staništa bez dopuštenja Ministarstva (članak 15.), 10. obavlja ispašu stoke na posebno zaštićenim objektima prirode, kao i na područjima gdje to ne dozvoljavaju šumskogospodarske osnove (članak 16. stavak 3.), 11. obavlja mjere zaštite od štetočina bez ishođenja uvjeta zaštite prirode (članak 17. stavak 2.), 12. sakuplja puževe, pijavice, rakove i dr., u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa bez dopuštenja Ministarstva, i bez suglasnosti vlasnika ili ovlaštenika na zemljištu na kojem se sakupljanje i branje obavlja (članak 18.), 13. provodi lovnogospodarske osnove protivno utvrđenim uvjetima zaštite prirode (članak 19.), 14. obavlja terenska istraživanja bez ishođenja dopuštenja Ministarstva (članak 21. stavak 2.), 15. ne postupi po odluci Ustanove o prekidu terenskih istraživanja (članak 22. stavak 1. i 2.), 16. obavlja nedopuštene radnje na području posebnih rezervata šumske vegetacije (članak 23.), 17. obavlja nedopuštene radnje na području spomenika prirode i njegovoj neposrednoj blizini (članak 24.), 18. obavlja nedopuštene radnje na području spomenika parkovne arhitekture i njegovoj neposrednoj blizini (članak 25.), 19. organizira ili obavlja sportske aktivnosti protivno ovom Pravilniku i uvjetima zaštite prirode, ili na nedopuštenim mjestima (članak 38. stavak 3. i 4.), 20. ne osigura prisustvo redarske službe i službe za spašavanje tijekom obavljanja sportskih aktivnosti, kada je na to obvezan posebnim propisom ili ovim Pravilnikom (članak 39.), 21. ne prijavi mjesto i vrijeme namjeravane sportske ili druge aktivnosti, očekivani broj sudionika i posjetitelja, te planirane mjere za održavanje reda i sigurnosti, ili ne ishodi dopuštenje Ustanove (članak 40.), 22. ne postupi sukladno odluci Ustanove o privremenoj ili trajnoj zabrani obavljanja rekreativnih, sportskih ili drugih aktivnosti na određenom području (članak 41.), 23. ne osigura stalno prisustvo službe za spašavanje na skijalištima za vrijeme skijaške sezone (članak 43. stavak 6.), 24. organizira i obavlja spuštanje u jame i druge speleološke objekte bez nadzora i dopuštenja Ustanove, ili suprotno odluci Upravnog vijeća (članak 44. stavak 1. i 2.), 25. ne osigura prisustvo službe za spašavanje za vrijeme spuštanja u jame i druge speleološke objekte (članak 44. stavak 5.), 26. obnavlja poljoprivredne površine, gradi i uspostavlja farme za uzgoj domaćih i divljih životinja bez ishođenja uvjeta zaštite prirode (članak 45. stavak 2.), 27. obavlja djelatnost bez ishođenja uvjeta zaštite prirode (članak 46. stavak 1.), 28. ne ishodi dopuštenje Ustanove za obavljanje gospodarske djelatnosti (članak 46. stavak 3.), 29. snima ili fotografira u komercijalne svrhe bez dopuštenja Ustanove (članak 47.), 30. ne organizira i ne provodi mjere zaštite od požara na način propisan zakonom i ovim Pravilnikom (članak 50., 51., i 52.), 31. skladišti i manipulira zapaljivim eksplozivnim sredstvima bez dopuštenja Ustanove i poduzimanja preventivnih sigurnosnih mjera zaštite (članak 54.), 32. postavlja i drži informativne ploče s imenima tvrtki, re-klamne ili druge panoe bez dopuštenja Ustanove, i bez ishođenja uvjeta zaštite prirode (članak 58. stavak 1.). Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 700,00 do 5.000,00 kn. Članak 80. Novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kn kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako: 1. obavlja ispašu i dopusti kretanje stoke bez nadzora pastira (članak 16. stavak 2.), 2. započne terensko istraživanje bez suglasnosti Ustanove (članak 21. stavak 4.), 3. o dopuštenom znanstvenom istraživanju ne podnese izvješće (članak 21. stavak 5. i 6.), 4. ne plati propisanu naknadu (članak 28. stavak 2.), 5. dopusti slobodno kretanje pasa, ili pse ne drži vezane, u ograđenom prostoru ili ih ne vodi na uzici (članak 29.), 6. prekorači dopuštenu brzinu (članak 31. stavak 1.), 7. parkira i zaustavlja vozila na prometnicama i na mjestima koja nisu za tu svrhu posebno određena i obilježena (članak 33. stavak 4.), 8. boravi i noći izvan predviđenih mjesta (članak 35.), 9. kampira odnosno logoruje na mjestima koja nisu uređena za tu namjenu, bez dopuštenja Ustanove (članak 36.), Članak 81. Novčanom kaznom od 200,00 kn kaznit će se na mjestu izvršenja prekršaja osoba ako: 1. pere osobne automobile ili druga vozila na području Parka prirode na mjestima gdje je to izričito zabranjeno (članak 9. stavak 1.), 2. odlaže otpatke na mjestu na kojem nije predviđeno i označeno za odlaganje (članak 9. stavak 2.), 3. parkira ili zaustavlja vozilo na prometnicama unutar Parka prirode na mjestima koja nisu za tu svrhu posebno određena i obilježena (članak 33.), 4. boravi ili noći izvan predviđenih i označenih mjesta (članak 35. stavak 1. i 2.), 5. skida ili mijenja informativne ploče i znakove bez dopuštenja Ustanove, ili ih bilo kako oštećuje (članak 57. stavak 4.). Članak 82. Novčanom kaznom od 400,00 kn kaznit će se na mjestu izvršenja prekršaja osoba ako: 1. kampira ili logoruje na mjestima koja nisu određena za tu namjenu (članak 36.), 2. loži vatru ili uporabljuje uređaje i naprave s plamenom na otvorenom prostoru (članak 37.), 3. obavlja sportske aktivnosti na mjestima koja za to nisu određena, i na nedopušten način (članak 38. stavak 3. i 4.), 4. obavlja spuštanje u jame i druge speleološke objekte bez nadzora Ustanove (članak 44. stavak 1.), 5. snima ili fotografira u komercijalne svrhe bez dopuštenja Ustanove (članak 47.). Članak 83. Prihodi ostvareni od naplate novčanih kazni na mjestu prekršaja prihodi su Ustanove i koriste se za zaštitu i promicanje Parka prirode. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 84. Ovlaštena tijela Ustanove donijet će akte propisane ovim Pravilnikom, u roku 30 (trideset) dana, od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Ustanova će u roku 60 (šezdeset) dana, od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika, obaviti označavanje na području Parka prirode sukladno ovom Pravilniku. Članak 85. Pravne i fizičke osobe koje na području Parka prirode obavljaju gospodarsku ili drugu dopuštenu djelatnost, te vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama u Parku prirode, dužni su pribaviti dopuštenje za obavljanje djelatnosti te svoju djelatnost i rad uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika u roku od 60 (šezdeset) dana, od dana njegova stupanja na snagu. Članak 86. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 612-07/01-12/0081 Urbroj: 531-01-01-3 Zagreb, 24. prosinca 2001. |
|||||||||||||||
