 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 STATUT GRADA DUBROVNIKA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim statutom, u skladu sa zakonom, utvrđuju se: obilježja, javna priznanja, samoupravni djelokrug Grada Dubrovnika (u daljnjem tekstu: Grad) kao jedinice lokalne samouprave, oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju, ustrojstvo, ovlaštenja i način rada njegovih tijela, organizacija i rad javnih služba, mjesna samouprava, imovina i financiranje Grada, oblici suradnje i povezivanje Grada s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u zemlji i inozemstvu te druga pitanja važna za utvrđivanje prava, obveza i odgovornosti Grada. Članak 2. Naziv Grada je: Grad Dubrovnik. Sjedište Grada je u Dubrovniku, Pred Dvorom 1. Grad Dubrovnik je pravna osoba. Članak 3. Grad Dubrovnik je dio Dubrovačko-neretvanske županije (u daljnjem tekstu: županija). Grad obuhvaća područje naselja: Bosanka, Brsečine, Čajkovica, Čajkovići, Donje Obuljeno, Dubravica, Dubrovnik, Gornje Obuljeno, Gromača, Kliševo, Knežica, Koločep, Komolac, Lopud, Ljubač, Mokošica, Mravinjac, Mrčevo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Pobrežje, Prijevor, Rožat, Suđurađ, Sustjepan, Luka Żipanska, Żumet, Trsteno, Zaton, s pripadajućim morem. Članak 4. Granica Grada ide vanjskim kopnenim granicama sljedećih rubnih katastarskih općina: Dubravica, Mravinjac, Mrčevo, Kliševo, Gromača, Osojnik, Petrovo Selo, Mokošica, Obuljeno, Prijevor, Rožat, Komolac, Čajkovica, Knežica, Żumet, Dubrovnik i granicom na moru. Granice Grada mogu se mijenjati na način i po postupku koji su propisani zakonom. Članak 5. Grad ima grb, zastavu i himnu. Grb Grada je njegov povijesni grb u baroknom obliku - na štitu oblika izokrenute kruške u srebrnom (bijelom) polju četiri su poprečne crvene grede. Na desnoj strani štita je žezlo i na lijevoj mač (gledano heraldički), koji se međusobno ukrižuju. Povrh štita nalazi se u crvenom kraljevska zlatna kruna. Zastava Grada bijele je boje s likom sv. Vlaha u sredini, u crvenom biskupskom ornatu zapadnog tipa, s misnicom i sa žutim ukrasom. Uzdignutom desnicom on blagoslivlja, a u lijevoj ruci drži grad Dubrovnik i biskupski štap. S desne strane lika sv. Vlaha stoji inicijal S (Sanctus), a s lijeve inicijal B (Blasius), oba žute boje. Omjer širine i dužine zastave je 2:3. Gradsko vijeće Grada Dubrovnika (u daljnjem tekstu: Gradsko vijeće) posebnom odlukom pobliže uređuje opis grba i zastave i tekst himne, njihovu uporabu i način njihove zaštite. Članak 6. Grad ima pečat. Pečat je okruglog oblika i prema posebnim propisima sadrži kružno ispisani tekst i grb Republike Hrvatske. Članak 7. Blagdan sv. Vlaha - zaštitnika Dubrovnika, 3. veljače, jest Dan Grada Dubrovnika u skladu s višestoljetnom tradicijom. Način proslave Feste sv. Vlaha, Dana Grada Dubrovnika, utvrdit će posebnom odlukom Gradsko vijeće. Prigodom Dana Grada Dubrovnika dodjeljuju se javna priznanja Grada. Članak 8. Blagdan sv. Nikole, 6. prosinca, Dan je dubrovačkih branitelja. Tog dana na prigodan način, spominjući se najvećeg razaranja Dubrovnika u srpsko-crnogorskoj agresiji tijekom Domovinskog rata, 6. prosinca 1991., ali i uspješne obrane položaja na Srđu i Sustjepanu, što je dovelo do preokreta u tijeku rata na dubrovačkom području, Grad odaje počast i prisjeća se svih poginulih, ranjenih i njihovih obitelji, a posebno svojih branitelja Dubrovčana, koji su uz pomoć najboljih hrvatskih sinova branili i oslobađali domovinu tijekom Domovinskog rata 1991.-1996. Članak 9. Gradsko vijeće može proglasiti počasnim građaninom Grada osobe koje su se istaknule osobitim zaslugama za Grad. Počasnom građaninu dodjeljuje se posebna Povelja Grada. Proglašenje počasnim građaninom znak je počasti i ne daje nikakva posebna prava. Članak 10. Gradsko vijeće može dodjeljivati javna priznanja građanima i pravnim osobama za posebne uspjehe na svim područjima gospodarstvenog i društvenog života od značenja za Grad. Javna priznanja dodjeljuju se pod uvjetima i na način propisan posebnom odlukom. Članak 11. Grad surađuje sa svojim građanima koji žive u inozemstvu, i s njihovim organizacijama i udrugama. Gradsko vijeće i druga tijela Grada, u okviru svog djelokruga, održavaju kulturne i druge veze s iseljenicima i njihovim udrugama, potiču njegovanje hrvatske kulture, jezika i običaja, te upoznavanje s dostignućima u gospodarskoj obnovi i izgradnji. Gradsko poglavarstvo Grada Dubrovnika (u daljnjem tekstu: Gradsko poglavarstvo) potiče i usklađuje rad organizacija i udruga koje se bave pitanjima iseljenika i rade na stvaranju uvjeta za njihov povratak u domovinu. Članak 12. Radi ostvarenja zajedničkih interesa Grad uspostavlja i održava suradnju s gradovima, općinama i županijama u zemlji. Ciljevi, uvjeti i druga pitanja suradnje utvrđuju se sporazumom o suradnji i međusobnim odnosima. O sporazumu se izvješćuje za to ovlašteno ministarstvo. Pod uvjetom i na način utvrđen zakonom Grad može uspostaviti i ostvariti suradnju s odgovarajućim gradovima, općinama i pokrajinama u drugim državama. Članak 13. Grad može odlukom Gradskog vijeća proglasiti prijateljskim pojedini grad zbog njegova doprinosa u uspostavi i razvoju međusobnih odnosa kojima se ostvaruje prijateljstvo i potiče se razvoj Grada i Republike Hrvatske. Članak 14. Grad u postupku priprave i donošenja odluka i drugih akata na razini Dubrovačko-neretvanske županije, te zakona i drugih propisa na razini Republike Hrvatske, a koji ga se neposredno tiču, daje inicijative, mišljenja i prijedloge ovlaštenom tijelu. Inicijative, mišljenja i prijedloge iz prethodnog stavka u ime Grada mogu podnositi Gradsko vijeće, Gradsko poglavarstvo i gradonačelnik neposredno ovlaštenom tijelu i posredno preko članova Gradskog vijeća i zastupnika. II. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG Članak 15. Grad samostalno odlučuje u poslovima iz svoga samoupravnog djelokruga i podliježe samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. Članak 16. Grad obavlja poslove kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, i to osobito poslove koji se odnose na: - uređenje naselja i stanovanje, - prostorno i urbanističko planiranje, - komunalne djelatnosti, - skrb o djeci, - skrb o umirovljenicima i osobama starije životne dobi, - socijalnu skrb, - primarnu zdravstvenu zaštitu, - odgoj i osnovno obrazovanje, - kulturu, tjelesnu kulturu i šport, - zaštitu potrošača, - zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, - protupožarnu i civilnu zaštitu. Članak 17. Odlukom Gradskog vijeća mogu se, sukladno zakonu, pojedini poslovi iz članka 16. prenijeti na županiju, ili na mjesnu samoupravu. Odluku o načinu, uvjetima, kriterijima, visini sredstava, nadzoru i kontroli izvršenja povjerenih poslova, donosi Gradsko vijeće u skladu s ovlastima određenima zakonom ili njegovim općim aktima. Članak 18. Grad može obavljanje pojedinih poslova iz članka 16. ovog statuta organizirati zajedno s drugim općinama i gradovima. Odluku o načinu, uvjetima, kriterijima, visini sredstava, nadzoru i kontroli izvršenja poslova, donosi Gradsko vijeće. Članak 19. Grad može zatražiti od županije da Gradu, uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave ovlaštenoga za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje određenih poslova koji se odnose na: - školstvo, - zdravstvo, - prostorno i urbanističko planiranje, - gospodarski razvoj, - promet i prometnu infrastrukturu, - planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova, ako osigura dostatne prihode za njihovo obavljanje. Grad može zatražiti od županije i Republike Hrvatske prijenos osnivačkih i vlasničkih prava društava i ustanova od interesa za Grad. Postupke iz stavka 1. i 2. ovog članka Grad može pokrenuti i zajedno s drugim općinama i gradovima. Članak 20. Grad u okviru poslova, prava i obveza koje ostvaruje i osigurava u svome samoupravnom djelokrugu, također obavlja i osigurava i one od područnog (regionalnog) značenja za područje Grada: - poduzima aktivnosti usmjerene na jačanje i poticanje gospodarskog razvoja i poduzetničkih aktivnosti, - promiče društveni i gospodarski napredak radi vrjednovanja lokalnih posebnosti i poštovanja prirodnih i prostornih mogućnosti te poboljšava uvjete života i privređivanja, - osigurava uvjete za odvijanje urbanog prometa i razvoj prometne infrastrukture, - raspolaže, upravlja i koristi se imovinom u vlasništvu Grada, - osigurava sredstva za zadovoljavanje javnih potreba stanovnika i skrbi se o potrebama i interesima stanovnika u oblasti predškolske dobi, školstva, zdravstva, kulture, tjelesne kulture i športa, - skrbi se o potrebama i interesima umirovljenika i osoba starije životne dobi, - potiče primjenu djelotvornih mjera radi zaštite životnog standarda i zbrinjavanja socijalno ugroženih osoba te obavlja poslove socijalne skrbi, - osigurava uvjete za utvrđivanje politike gospodarenja prostorom (zemljište), - osigurava uvjete za unapređenje i zaštitu prirodnog okoliša, - osigurava uvjete za zaštitu potrošača, - osigurava uvjete za protupožarnu i civilnu zaštitu, - osigurava uvjete za održivi razvoj komunalnih djelatnosti, - osigurava uvjete za uređenje prostora i urbanističko planiranje, - njeguje tradicionalne posebnosti, razvija ih i unapređuje, a među njima posebice one vezane uz pomorsku orijentaciju, - skrbi se o uređenju naselja, kvaliteti stanovanja, kvaliteti komunalnih objekata, obavljanju komunalnih i drugih uslužnih djelatnosti te ispravnosti gradske infrastrukture, - promiče očuvanje prirodne baštine, te povijesnoga, kulturnoga i graditeljskog naslijeđa, - podržava i razvija Grad u skladu s njegovom sveučilišnom orijentacijom, - osniva pravne osobe radi ostvarivanja gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih interesa i potreba stanovništva, - u okviru propisanih uvjeta sudjeluje u aktivnostima udruga građana, - obavlja razrez i naplatu prihoda koji pripadaju Gradu, izrađuje i izvršava proračuna Grada, - obavlja redarstvene poslove koji su mu zakonom određeni, - obavlja sve druge poslove koji su u neposrednoj svezi s interesima gradske zajednice za njezin gospodarski, društveni, kulturni i socijalni napredak. Poslovi iz stavka 1. ovog članka potanje se utvrđuju u okviru djelokruga tijela Grada odlukama Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva. III. NEPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU Članak 21. Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima lokalnim referendumom, mjesnim zborom građana i davanjem prijedloga, u skladu sa zakonom i ovim statutom. Članak 22. Jedanput godišnje organizira se sastanak građana s Gradskim poglavarstvom preko jedinica mjesne samouprave. Sastanak saziva gradonačelnik. Članak 23. Lokalni referendum može se raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni statuta, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja od lokalnog značaja iz djelokruga Gradskog vijeća, ali i o drugim pitanjima određenim zakonom. Lokalni referendum temeljem odredaba zakona i ovog statuta raspisuje Gradsko vijeće. Prijedlog za raspisivanje referenduma može dati trećina članova Gradskog vijeća, Gradsko poglavarstvo, polovica jedinica mjesne samouprave na području Grada ili 20% birača upisanih u birački popis Grada. O prijedlogu za raspisivanje referenduma odlučuje Gradsko vijeće većinom glasova svih svojih članova. Članak 24. Odluka o raspisivanju referenduma sadrži: - područje za koje se raspisuje referendum, - naziv akta o kojem se odlučuje na referendumu ili naznaku pitanja o kojem ili o kojima će birači odlučivati na referendumu, - obrazloženje akta ili pitanja o kojem ili o kojima se raspisuje referendum, - referendumsko pitanje ili pitanja, tj. jedan ili više prijedloga o kojim će birači odlučivati, - dan održavanja referenduma. Od dana objave odluke o raspisivanju referenduma do dana njegova održavanja ne smije proći manje od 20 niti više od 40 dana. Članak 25. Odluka donesena na referendumu obvezatna je za Gradsko vijeće. Tijela Grada ne mogu donijeti pravni akt ili odluku koja je sadržajno suprotna odluci iz stavka 1. ovoga članka, prije isteka roka od godine dana od dana održavanja referenduma. Članak 26. Gradsko vijeće može zatražiti mišljenje od mjesnih zborova građana o prijedlogu općeg akta ili drugih pitanja iz djelokruga Grada, ali i o drugim pitanjima određenima Zakonom. Mjesni zbor građana može se sazvati i za dio područja jedinice mjesne samouprave koji čini zasebnu cjelinu odvojenu od drugih dijelova naselja (dio naselja, stambeni blok ili slično). Odlukom iz stavka 1. ovoga članka određuje se pitanje o kojem će se tražiti mišljenje i područje od kojeg se traži mišljenje. Članak 27. Građani imaju pravo Gradskom vijeću predlagati donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća. Gradsko vijeće mora raspravljati o prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka ako prijedlog potpisom podrži najmanje 10% birača upisanih u popis birača Grada. Svaka lista s potpisima birača mora sadržavati potpuni tekst građanske inicijative. Potpisi birača kojima se ne može bez dvojbe, prema imenu, adresi i JMBG, ustanoviti njihov identitet, jesu nevažeći. Gradsko vijeće dužno je dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od tri mjeseca od prijema prijedloga. Članak 28. Građanin i pravna osoba ima pravo, na način određen zakonom, podnositi predstavke i pritužbe na rad tijela Grada, te na nepravilan odnos zaposlenih u tijelima Grada kad im se obraća radi ostvarivanja svoga prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti. Podnositelj predstavke ili pritužbe ima pravo na odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja u skladu sa zakonom. Grad je dužan u službenim prostorijama na vidnome mjestu osigurati potrebna tehnička i druga sredstva za podnošenje predstavka i pritužbi (knjiga za pritužbe i sl.), i omogućiti usmeno izjavljivanje predstavka i pritužbi. IV. TIJELA GRADA Članak 29. Tijela Grada su: 1. Gradsko vijeće, 2. gradonačelnik, 3. Gradsko poglavarstvo. 1. Gradsko vijeće Članak 30. Gradsko vijeće predstavničko je tijelo građana Grada i tijelo je lokalne samouprave koje u okviru svojih prava i dužnosti donosi akte te obavlja poslove u skladu s Ustavom, zakonom i ovim statutom. Gradsko vijeće ima dvadeset pet (25) članova (u daljnjem tekstu: vijećnici). Vijećnici se biraju na način i po postupku koji su utvrđeni zakonom. Članak 31. Gradsko vijeće: 1. donosi Statut Grada, njegove izmjene i dopune, 2. donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz djelokruga Grada, 3. donosi proračun, odluku o izvršenju proračuna i godišnji obračun proračuna, 4. donosi odluke o stjecanju, otuđivanju i opterećivanju gradske imovine, 5. donosi poslovnik, 6. bira i razrješuje gradonačelnika i njegove zamjenike te članove Gradskog poglavarstva Grada, 7. osniva i bira članove radnih tijela Gradskog vijeća, 8. imenuje i razrješuje osobe određene zakonom, propisima i ovim statutom, 9. uređuje ustrojstvo i djelokrug gradskih upravnih tijela, 10. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih i drugih djelatnosti od interesa za Grad, 11. odlučuje o povjerenju gradonačelniku i članovima Gradskog poglavarstva, 12. odlučuje o nepovjerenju gradonačelniku, pojedinim članovima Gradskog poglavarstva ili Gradskom poglavarstvu u cjelini, 13. obavlja i druge poslove koji su mu zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug. Članak 32. Gradsko vijeće može odlučivati kad je na sjednici nazočna većina vijećnika, a odlučuje većinom glasova nazočnih vijećnika ako zakonom, ovim statutom ili Poslovnikom nije drukčije određeno. Članak 33. Poslovnikom Gradskog vijeća potanje se uređuje način konstituiranja, sazivanje, rad i tijek sjednice, glasovanje i vođenje zapisnika, te održavanje reda na sjednici Gradskog vijeća. Članak 34. Gradsko vijeće ima predsjednika i do dva potpredsjednika koji se biraju većinom glasova svih vijećnika. Prijedlog za izbor predsjednika i potpredsjednika može dati Odbor za izbor i imenovanja ili najmanje devet (9) vijećnika. Predsjednik i potpredsjednik Gradskog vijeća biraju se i opozivaju na način i po postupku utvrđenima poslovnikom o radu Gradskog vijeća. Predsjednik Gradskog vijeća predstavlja Gradsko vijeće i rukovodi njegovim radom. Članak 35. Potpredsjednik Gradskog vijeća zamjenjuje predsjednika Gradskog vijeća pri njegovoj spriječenosti ili odsutnosti. Potpredsjednik Gradskog vijeća obavlja poslove iz djelokruga predsjednika kad mu ih predsjednik povjeri. Članak 36. Gradsko vijeće osniva odbore i druga stalna ili povremena radna tijela za proučavanje i razmatranje pojedinih pitanja, pripravu i podnošenje odgovarajućih prijedloga iz djelokruga Gradskog vijeća, za praćenje izvršavanja odluka i općih akata Gradskog vijeća, za koordinaciju u rješavanju pojedinih pitanja i za izvršavanje zadataka i poslova za Gradsko vijeće. Sastav, broj članova, djelokrug i način rada tijela iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se poslovnikom Gradskog vijeća, ili posebnom odlukom o osnutku radnog tijela. Članove radnih tijela bira Gradsko vijeće iz redova vijećnika, na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili najmanje devet (9) vijećnika. U pojedina radna tijela mogu se imenovati stručne osobe koje nisu vijećnici, ali imaju samo savjetodavnu ulogu bez prava odlučivanja. 2. Gradonačelnik Članak 37. Gradonačelnik zastupa Grad i nositelj je izvršne vlasti Grada. Članak 38. Gradonačelnik: - predsjednik je Gradskog poglavarstva Grada, - neposredno rukovodi radom upravnih tijela Grada, - provodi odluke Gradskog vijeća i odgovoran je Gradskom vijeću za njihovo provođenje, - daje punomoći za zastupanje Grada u pojedinim stvarima, - ima pravo predlagati Gradskom vijeću donošenje općih i drugih akata, - obavlja nadzor nad zakonitošću rada upravnih tijela Grada i daje im upute za rad, - nalogodavatelj je izvršenja proračuna, - obavlja druge poslove za koje je ovlašten zakonom, drugim propisom, ovim statutom ili drugim općim aktom. Članak 39. Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada ima pravo obustaviti primjenu općega akta Gradskog vijeća ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, i zatražiti od Gradskog vijeća da u roku od petnaest (15) dana otkloni uočene nedostatke. Ako Gradsko vijeće to ne učini, gradonačelnik je dužan u roku od osam (8) dana o tome izvijestiti čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenoga za nadzor nad zakonitošću rada tijela Grada. Članak 40. Gradonačelnika bira Gradsko vijeće većinom glasova svih vijećnika na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili najmanje devet (9) vijećnika, na način i po postupku utvrđenima poslovnikom Gradskog vijeća. Članak 41. Pitanje povjerenja gradonačelniku, njegovim zamjenicima, pojedinom članu Gradskog poglavarstva ili Poglavarstvu u cjelini, može pokrenuti u pismenom obliku najmanje devet (9) vijećnika. Pitanje povjerenja iz stavka 1. ovog članka može pokrenuti i sam gradonačelnik. O povjerenju se ne može raspravljati i glasovati prije nego protekne sedam (7) dana od dana dostave prijedloga predsjedniku Gradskog vijeća. Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od trideset (30) dana od dana dostave prijedloga predsjedniku Gradskog vijeća. Članak 42. Odluka o nepovjerenju je prihvaćena ako je za nju glasovala većina svih članova Gradskog vijeća. Kada Gradsko vijeće izglasa nepovjerenje gradonačelniku ili Gradskom poglavarstvu u cjelini, ono mora izabrati novog gradonačelnika u roku od trideset (30) dana od dana izglasavanja povjerenja. Ako u odluci o iskazivanju nepovjerenja gradonačelniku i Gradskom poglavarstvu u cjelini nije određen dan razrješenja i prestanka dužnosti, gradonačelnik i Gradsko poglavarstvo kojima je iskazano nepovjerenje smatraju se razriješenima i prestaje im dužnost izborom novog gradonačelnika. Odlukom o iskazivanju nepovjerenja gradonačelniku i članu Gradskog poglavarstva ne prestaje njihova dužnost članova predstavničkog tijela. Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom članu Gradskog poglavarstva, Gradsko vijeće donosi odluku o danu kad se on razrješuje dužnosti. Ako Gradsko vijeće ne izglasa nepovjerenje, članovi Gradskog vijeća koji su podnijeli prijedlog ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od šest (6) mjeseci od njegova odbijanja. Članak 43. Gradonačelnik ima do dva zamjenika. Gradonačelnik, između svojih zamjenika, određuje zamjenika koji ga zamjenjuje pri dužoj odsutnosti ili drugim razlozima spriječenosti u obavljanju njegove dužnosti. Gradonačelnikovi zamjenici na temelju gradonačelnikova pisanog ovlaštenja obavljaju poslove iz njegova djelokruga. Gradonačelniku ne prestaje odgovornost za obavljanje poslova iz njegova djelokruga time što ih je povjerio zamjeniku. Na području Grada mora u svako doba biti gradonačelnik ili jedan od njegovih zamjenika. Članak 44. Gradonačelnikovi zamjenici biraju se na jednak način i po istom postupku kao gradonačelnik. Članak 45. Gradonačelnik, njegovi zamjenici i članovi Gradskog poglavarstva svoju dužnost mogu obavljati profesionalno. Odluku o tome koje će osobe iz stavka 1. ovog članka svoju dužnost obavljati profesionalno, donosi Gradsko vijeće na gradonačelnikov prijedlog. Plaće osoba iz stavka 1. ovog članka koje će svoju dužnost obavljati profesionalno, utvrđuju se posebnom odlukom Gradskog vijeća ako to nije određeno drugim propisom. Članovi Gradskog poglavarstva koji dužnost ne obavljaju profesionalno, imaju pravo na naknadu troškova, tj. na izgubljenu zaradu u skladu s odlukom Gradskog vijeća. 3. Gradsko poglavarstvo Članak 46. Gradsko poglavarstvo izvršno je tijelo Grada. Gradsko poglavarstvo odgovorno je Gradskom vijeću za svoj rad i za odluke koje donosi. Gradsko poglavarstvo ima devet (9) članova. Gradonačelnik je po svom položaju član i predsjednik Gradskog poglavarstva. Gradonačelnikovi su zamjenici po svom položaju članovi Gradskog poglavarstva i zamjenici su predsjednika Gradskog poglavarstva. Članove Gradskog poglavarstva na gradonačelnikov prijedlog bira Gradsko vijeće većinom glasova svih vijećnika najkasnije petnaest (15) dana od dana izbora gradonačelnika, u prvom redu iz reda vijećnika Gradskog vijeća. Iz reda osoba koje nisu vijećnici mogu se izabrati najviše tri (3) člana. Ako se na gradonačelnikov prijedlog ne izaberu članovi Gradskog poglavarstva, gradonačelnik je dužan u roku od daljnjih petnaest (15) dana podnijeti novi prijedlog. Ako ni tada ne budu izabrani članovi Gradskog poglavarstva, glasuje se o povjerenju gradonačelniku. Članovi Gradskog poglavarstva imaju pravo na posebne naknade u skladu s odlukom koju donosi Gradsko vijeće. Članak 47. Gradsko poglavarstvo može odlučivati kad je na sjednici nazočna većina njegovih članova, a odlučuje većinom glasova nazočnih članova. Odluke kojima raspolaže nekretninama i pokretninama u vlasništvu Grada, njegovim prihodima i rashodima, Gradsko poglavarstvo donosi većinom glasova svih članova. Ustrojstvo i način rada i odlučivanja Gradskog poglavarstva potanje se uređuje njegovim poslovnikom u skladu sa zakonom i ovim statutom. Članak 48. Gradsko poglavarstvo: - priprema prijedloge općih akata koje donosi Gradsko vijeće, - predlaže Gradskom vijeću donošenje općih i drugih akata, - izvršava ili osigurava izvršavanje općih i drugih akata Gradskog vijeća, - podnosi izvješće Gradskom vijeću o svom radu i stanju na području Grada, - usmjerava djelovanje upravnih tijela Grada u obavljanju poslova iz njihova samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad, - upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Grada, - donosi odluke o stjecanju, otuđivanju i opterećivanju gradske imovine do pojedinačne vrijednosti 1% Proračuna Grada Dubrovnika, - upravlja i raspolaže prihodima i rashodima Grada do 1% Proračuna Grada Dubrovnika, - daje mišljenje o prijedlozima općih akata koje podnose drugi ovlašteni predlagači, - utvrđuje prijedlog proračuna i godišnjeg obračuna proračuna, - obavlja izbor i imenovanja, opoziv i razrješenja službenika i namještenika upravnih tijela i drugih osoba kad je to određeno zakonom, općim aktima Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva, - obavlja druge poslove utvrđene zakonom, ovim statutom i drugim propisima. Članak 49. Odnos Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva utvrđuje se poslovnikom o radu Gradskog vijeća. Gradsko poglavarstvo donosi poslovnik kojim uređuje ustroj Gradskog poglavarstva, način njegova rada i odlučivanja. Članak 50. Ako zakonom ili drugim propisom nije jasno određeno koje je tijelo ovlašteno da obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga Grada, za poslove što se odnose na uređivanje legislativnih odnosa ovlašteno je Gradsko vijeće, a izvršni poslovi su u ovlasti Gradskog poglavarstva. Ako se za neke poslove ne može utvrditi ovlaštenost prema stavku ovoga članka, za to se zadužuje Gradsko vijeće. Članak 51. Ovlaštenja tijela za obavljanje poslova, utvrđena zakonom ili drugim propisom ne mogu se prenositi na drugo tijelo ili drugu fizičku ili pravnu osobu. V. UPRAVNA TIJELA I JAVNE SLUŽBE Upravna tijela Članak 52. Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga i poslova državne uprave prenijetih na Grad ustrojavaju se upravna tijela. Gradsko vijeće odlukom osniva i ukida upravna tijela i uređuje njihovo ustrojstvo, djelokrug i druga pitanja važna za njihov rad. Članak 53. Upravna tijela ustrojavaju se kao upravni odjeli i službe. Članak 54. Upravna tijela, u okviru prava i dužnosti Grada izvršavaju zakone i druge propise, odluke i druge opće akte Gradskog vijeća, gradonačelnika i Gradskog poglavarstva, prate stanje u upravnim područjima za koja su osnovana, rješavaju u upravnim stvarima, provode nadzor, poduzimaju mjere za koje su zakonom ili drugim propisom ovlaštena, pripremaju odluke i druge opće akte, te obavljaju i druge poslove. Članak 55. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici, koje na temelju javnog natječaja imenuje Gradsko poglavarstvo. Članak 56. Upravna tijela samostalna su u okviru svoga djelokruga i u svom radu odgovorna su Gradskom poglavarstvu i gradonačelniku za zakonito i pravodobno obavljanje poslova. Javne službe Članak 57. U okviru samoupravnog djelokruga Grad osigurava obavljanje javnih služba koje zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana u okviru komunalnih, gospodarskih i društvenih djelatnosti u skladu sa zakonom. Članak 58. Komunalne djelatnosti obavljaju se kao javna služba. Grad i pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezne su osigurati trajnu i kvalitetnu provedbu tih djelatnosti i održavanje komunalnih objekata i uređaja. Članak 59. Komunalne djelatnosti su: opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćivanje otpadnih voda, odvoz smeća i čišćenje javnih površina, gospodarenje otpadom, uređivanje prostora, javnih prometnih i zelenih površina, uređivanje i održavanje gradskih groblja, obavljanje pogrebnih poslova, uređivanje i rad gradskih tržnica, javni gradski promet, javna rasvjeta i obavljanje dimnjačarskih poslova, kafilerija i druge djelatnosti u skladu sa zakonom. Posebnom odlukom mogu se odrediti i druge djelatnosti koje se pod uvjetima određenim zakonom drže komunalnim djelatnostima. Članak 60. Grad kao poduzetnik može osnivati trgovačka društva za obavljanje gospodarskih djelatnosti radi ostvarivanja dobiti. Članak 61. Društvene djelatnosti su: odgoj i obrazovanje, znanost, kultura, informiranje, šport, tjelesna kultura, tehnička kultura, skrb o djeci i zaštita djece i mladeži, skrb o umirovljenicima i osobama starije životne dobi, zdravstvo, socijalna skrb, skrb o invalidima i druge djelatnosti u skladu sa zakonom. Članak 62. Grad osigurava obavljanje komunalnih, gospodarskih i društvenih djelatnosti osnivanjem trgovačkih društava, javnih ustanova i vlastitih pogona. Određene javne djelatnosti Grad može na temelju ugovora o koncesiji povjeriti i drugim pravnim i fizičkim osobama. Članak 63. Trgovačka društva kojih je osnivač Grad ili u kojima Grad ima udjela ili dionica samostalna su u obavljanju svoje djelatnosti i u poslovanju sukladno zakonu, na zakonu temeljenom propisu, ugovoru ili statutu društva. Skupštine trgovačkih društava i predstavnici Grada u skupštinama trgovačkih društava dužni su pribaviti prethodnu suglasnost Gradskog vijeća prije odlučivanja o statusnim promjenama trgovačkih društava (priključenje, pripajanje, spajanje, preoblikovanje i prestanak). Članak 64. Za društvene djelatnosti za koje je zakonom određeno da se obavljaju kao javne službe, Grad osniva javne ustanove, a za druge društvene djelatnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti, Grad osniva ustanove (dalje u tekstu: ustanove). Članak 65. Ustanove kojih je osnivač Grad samostalne su u obavljanju svojih djelatnosti i u poslovanju sukladno zakonu, na zakonu utemeljenom propisu, aktu o osnivanju i statutu ustanove. Aktom o osnivanju ili statutom može se ograničiti stjecanje, opterećivanje i otuđivanje nekretnina i druge imovine te način raspolaganja dobiti. Članak 66. Gradsko poglavarstvo prati rad, daje preporuke i poduzima mjere prema trgovačkim društvima i ustanovama kojima je Grad osnivač ili vlasnik. Skupštine trgovačkih društava i predstavnici Grada u skupštinama trgovačkih društava te upravna vijeća i ravnatelji ustanove, dužni su najmanje jednom godišnje podnijeti izvješće Gradskom poglavarstvu, koje ih razmatra i upućuje Gradskom vijeću. Članak 67. Radi obavljanja komunalnih djelatnosti Grad može osnivati vlastite pogone, koji nemaju svojstvo pravne osobe. Vlastite pogone osniva Gradsko vijeće posebnom odlukom na način i u postupku propisanom zakonom i na zakonu utemeljenim propisima. VI. MJESNA SAMOUPRAVA Članak 68. Statutom Grada Dubrovnika osnivaju se mjesni odbori i gradski kotarevi (u daljnjem tekstu: jedinice mjesne samouprave) kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima što neposredno i svakodnevno utječu na njihov život i rad. Mjesni odbori i gradski kotarevi pravne su osobe. Uvjete za obavljanje općih i drugih poslova jedinica mjesne samouprave utvrđuje i osigurava Gradsko poglavarstvo. Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja ili grada koji u odnosu prema ostalim dijelovima čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja). Gradski kotar osniva se na području koje čini gradsku gospodarsku i društvenu cjelinu a povezano je zajedničkim interesima građana. U ostvarivanju prava iz stavka 1. ovoga članka jedinice mjesne samouprave dužne su poštovati interes Grada u cjelini. Članak 69. Na području Grada osnovani su: -gradski kotarevi: Ploče-Iza Grada, Grad, Pile-Kono, Lapad, Montovjerna, Gruž, Komolac, Mokošica - mjesni odbori: Osojnik, Ljubač, Gromača, Kliševo, Mrčevo, Riđica, Mravinjac, Dubravica, Brsečine, Trsteno, Orašac, Zaton, Koločep, Lopud, Suđurađ i Luka Żipanska. Članak 70. Inicijativu i prijedlog za osnivanje jedinice mjesne samouprave može dati 20% birača upisanih u biračkom popisu na području za koje se predlaže osnivanje jedinice mjesne samouprave, njihove organizacije i udruženja, Gradsko vijeće i Gradsko poglavarstvo. Osim podataka o podnositelju inicijative ili predlagaču za osnivanje jedinice mjesne samouprave, prijedlog sadrži podatke o: - nazivu i sjedištu jedinice mjesne samouprave, - području jedinice mjesne samouprave i broju članova vijeća. Uz inicijativu i prijedlog za osnivanje jedinice mjesne samouprave, dostavljaju se Gradskom poglavarstvu, ako ono nije predlagač, i nacrt pravila jedinice mjesne samouprave. O inicijativi i prijedlogu o izdvajanju dijela iz jedinice mjesne samouprave i o spajanju jedinica mjesne samouprave odlučuje se na način i po postupku utvrđenom za osnivanje jedinice mjesne samouprave. Gradsko vijeće utvrđuje, na osnovi mišljenja Odbora za statut i poslovnik, jesu li inicijativa i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora usklađeni s odredbama zakona, Statuta i općih akata Gradskog vijeća. Prije utvrđivanja konačnog prijedloga statutarne odluke o drukčijem teritorijalnom ustroju pojedine jedinice mjesne samouprave, Odbor za statut i poslovnik dužan je zatražiti mišljenje od mjesnog zbora građana dotičnoga područja. Članak 71. Tijela jedinica mjesne samouprave su vijeće jedinica mjesne samouprave i predsjednik vijeća jedinice mjesne samouprave. Vijeće jedinice mjesne samouprave biraju građani s područja jedinice mjesne samouprave koji imaju biračko pravo. Članovi vijeća jedinice mjesne samouprave biraju se neposredno tajnim glasovanjem, a na postupak izbora primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje izbor članova Gradskog vijeća Grada. Vijeće mjesnog odobra ima sedam (7) članova a vijeće gradskog kotara ima jedanaest (11) članova. Mandat članova vijeća jedinice mjesne samouprave traje četiri godine. Izbore za članove vijeća jedinica mjesne samouprave raspisuje Gradsko poglavarstvo posebnim aktom kojim utvrđuje točan datum održavanja izbora. Članak 72. Vijeće jedinice mjesne samouprave: - donosi pravila mjesnog odbora, - donosi poslovnik o radu u skladu s ovim statutom, - donosi program rada i izvješće o radu mjesnog odbora, - donosi financijski plan i godišnji obračun, - bira i opoziva predsjednika, - donosi plan manjih komunalnih akcija i utvrđuje prioritet u njihovoj realizaciji, - saziva mjesne zborove građana, - odlučuje o korištenju sredstvima kojima raspolaže jedinica mjesne samouprave, - predlaže koncept razvoja svoga područja u okviru razvojnog plana Grada, - predlaže rješenja od interesa za svoje područje u postupcima izradbe i donošenja prostornih i drugih planskih dokumenata i njihova ostvarenja, - prati stanje u komunalnoj infrastrukturi na svom području i predlaže program razvoja komunalne infrastrukture, - predlaže i prati mjere i akcije za zaštitu i unapređivanje okoliša te za poboljšavanje životnih uvjeta, - predlaže mjere za učinkovitiji rad komunalnih služba, - predlaže mjere nakon razmatranja stanja sigurnosti i zaštite osoba, imovine i dobara na svom području, - obavlja i druge poslove utvrđene propisima. Manjim komunalnim akcijama razumijevaju se gradnja, uređivanje i održavanje manjih objekata komunalne infrastrukture čime se poboljšava komunalni standard građana na području jedinice mjesne samouprave, a koji nisu obuhvaćeni drugim programom. Članak 73. Vijeće jedinice mjesne samouprave iz svog sastava javnim glasovanjem bira predsjednika vijeća na vrijeme od četiri godine većinom glasova svih članova vijeća, a na prijedlog najmanje jedne trećine (1/3) svojih članova. Vijeće jedinice mjesne samouprave može iskazati nepovjerenje predsjedniku vijeća većinom glasova svih članova vijeća. Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja predsjedniku vijeća jedinice mjesne samouprave može dati najmanje jedna trećina (1/3) članova vijeća. Članak 74. Predsjednik vijeća jedinice mjesne samouprave: - predstavlja jedinicu mjesne samouprave i vijeće jedinice mjesne samouprave, - saziva sjednice vijeća, predlaže dnevni red, predsjeda sjednicama Vijeća i potpisuje akte vijeća, - provodi i osigurava provođenje odluka vijeća i izvješćuje o provođenju odluka vijeća, i za svoj rad odgovara vijeću, - surađuje s tijelima Grada, - informira građane o pitanjima vezanim za jedinicu mjesne samouprave, - obavlja druge poslove koje mu povjeri vijeće. Članak 75. Predsjednik vijeća dužan je sazvati sjednicu vijeća na prijedlog najmanje jedne trećine svojih članova ili na prijedlog Gradskog poglavarstva u roku od osam (8) dana od dana prijema prijedloga. Pri svojoj spriječenosti ili odsutnosti predsjednik vijeća može ovlastiti člana vijeća da vodi sjednicu vijeća. Članak 76. Članovi vijeća jedinice mjesne samouprave imaju pravo i dužnost: - biti na sjednicama vijeća jedinice mjesne samouprave, - predlagati vijeću jedinice mjesne samouprave razmatranje pojedinih pitanja iz njegova djelokruga, - raspravljati i izjašnjavati se o svim pitanjima koja su na dnevnom redu vijeća mjesne samouprave, - obavljati poslove i zadaće koje im u okviru svoga djelokruga povjeri vijeće jedinice mjesne samouprave. Funkcije članova vijeća mjesne samouprave su počasne. Član vijeća jedinice mjesne samouprave ima i druga prava i dužnosti određena pravilima jedinice mjesne samouprave. Članak 77. Vijeće jedinice mjesne samouprave, u skladu s ovim statutom, radi raspravljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od mjesnog značaja, može sazivati mjesne zborove građana. Mjesni zbor građana saziva se za dio područja jedinice mjesne samouprave koji čini određenu cjelinu (dio naselja, stambeni blok i sl.), a što se određuje pravilima jedinice mjesne samouprave. Mjesni zbor građana vodi predsjednik vijeća jedinice mjesne samouprave ili član kojeg odredi vijeće većinom glasova svojih članova. Članak 78. Mjesni zbor građana može sazivati vijeće jedinice mjesne samouprave i Gradsko vijeće. Mjesni zbor građana saziva se isticanjem javnog oglasa na oglasnoj ploči jedinice mjesne samouprave i njegovim objavljivanjem u lokalnom tisku najmanje pet (5) dana prije dana održavanja. Javni oglas mora sadržavati naziv sazivača, vrijeme i mjesto održavanja i prijedlog dnevnog reda. Mjesni zbor građana može se održati i pravovaljano odlučivati ako je uredno sazvan u skladu s odredbama stavka 2. ovog članka. Mjesni zbor građana odluke donosi većinom glasova nazočnih građana. Članak 79. Program rada jedinice mjesne samouprave sadržava popis aktivnosti i izvore sredstava za njihovo ostvarenje sukladno stvarnim potrebama i mogućnostima Grada i jedinice mjesne samouprave, a donosi se najkasnije do kraja mjeseca listopada tekuće godine za sljedeću godinu. Program rada jedinice mjesne samouprave dostavlja se Gradskom poglavarstvu. Članak 80. U gradskom proračunu osiguravaju se sredstva za rad jedinice mjesne samouprave. Jedinica mjesne samouprave može imati i prihode koje ostvari od imovine i imovinskih prava, pomoći i dotacija pravnih i fizičkih osoba. Članak 81. Stručne i administrativne poslove za rad jedinica mjesne samouprave obavljaju gradska tijela uprave na način uređen gradskom odlukom, kojom će se odrediti i način obavljanja poslova iz članka 72. stavka 1. ovog statuta, pa i izvori sredstava za njihovo financiranje. Članak 82. Vijeće jedinice mjesne samouprave može odlučivati kada je na sjednici nazočna većina njegovih članova a odlučuje većinom glasova svih nazočnih članova. Većinom glasova svih članova vijeće donosi: - program rada jedinice mjesne samouprave, - pravila jedinice mjesne samouprave, - pravilnik o radu, - financijski plan i godišnji obračun. Nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica mjesne samouprave obavlja Gradsko poglavarstvo koje ih može raspustiti ako učestalo krše statut i pravila ili ne izvršavaju povjerene im poslove. Članak 83. Predsjednik vijeća jedinice mjesne samouprave dužan je u roku od osam (8) dana od dana donošenja dostaviti akte vijeća Gradskom poglavarstvu. Gradsko poglavarstvo, ako ocijeni da je akt iz stavka 1. ovoga članka u suprotnosti s ovim statutom i aktima iz prethodnog članka, dužno je u roku od osam (8) dana od dana dostave donijeti odluku o obustavi primjene općeg akta, koja mora biti obrazložena. Odluku iz prethodnog stavka Gradsko poglavarstvo proslijedit će predsjedniku vijeća jedinice mjesne samouprave i zatražiti od vijeća jedinice mjesne samouprave da u roku od petnaest (15) dana otkloni uočene nedostatke. VII. IMOVINA I FINANCIRANJE GRADA Članak 84. Sve pokretne i nepokretne stvari i imovinska prava koja pripadaju Gradu, čine imovinu Grada. Stvarima i imovinskim pravima u vlasništvu Grada raspolaže, upravlja i koristi se u vrijednosti do 1% Proračuna, Gradsko poglavarstvo. Nekretnina u vlasništvu Grada može se otuđiti ili na drugi način njome raspolagati samo na osnovi javnog natječaja i uz naknadu utvrđenu po tržnoj cijeni, ako zakonom nije drukčije određeno. Članak 85. Gradsko poglavarstvo daje suglasnost na raspodjelu dobiti društava i drugih pravnih osoba kojih je vlasnik Grad. Dio dobiti iz prethodnog stavka, a sukladno pojedinačnom aktu Poglavarstva, čini sastavni dio gradskog proračuna. Na temelju gradskog proračuna pokrivaju se gubici u poslovanju u trgovačkim društvima i javnim ustanovama u vlasništvu Grada, sukladno vlasničkom udjelu. Gradsko poglavarstvo donosi pojedinačne akte ako zatreba pokriće gubitaka. Članak 86. Grad ima prihode kojima u okviru svoga samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže. Prihodi Grada moraju biti razmjerni poslovima što ga obavljaju njegova tijela u skladu sa zakonom. Članak 87. Prihodi Grada su: 1. gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, 2. prihodi od stvari i imovinskih prava u vlasništvu Grada, 3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada, ili u kojima Grad ima udio ili dionicu, 4. prihodi od naknada za koncesiju koju je dalo Gradsko vijeće, 5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje Gradsko vijeće samo propiše u skladu sa zakonom, 6. udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom, 7. sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske u državnom proračunu, 8. drugi prihodi određeni zakonom. Članak 88. Gradsko vijeće donosi odluku o gradskim porezima. Članak 89. Gradsko vijeće donosi proračun za sljedeću proračunsku godinu na prijedlog Poglavarstva, prije početka godine za koju se donosi. Gradsko vijeće donosi odluku o izvršenju proračuna na prijedlog Poglavarstva. U proračunu se iskazuju svi prihodi koji pripadaju Gradu i svi rashodi za poslove koje Grad obavlja. Svi prihodi i primici proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu i iskazani po izvorima iz kojih potječu. Prihodi i rashodi proračuna moraju biti uravnoteženi. Članak 90. Grad sastavlja bilancu imovine u kojoj iskazuje vrijednost svoje imovine u skladu s računovodstvenim propisima. Članak 91. Sredstva koja Grad ostvari obavljajući svoje djelatnosti čine prihod Proračuna Grada. Članak 92. Ako se tijekom proračunske godine smanje prihodi i primici ili povećaju izdaci utvrđeni proračunom, proračun se mora uravnotežiti smanjenjem planiranih izdataka ili pronalaskom novih prihoda. Proračun se uravnotežuje izmjenama i dopunama proračuna kao u propisanom postupkom za njegovo donošenje. Članak 93. Ako Gradsko vijeće ne donese proračun prije početka godine za koju se donosi, financiranje se obavlja privremeno, i to najduže za razdoblje od 3 mjeseca. Odluku o privremenom financiranju donosi Gradsko vijeće. Članak 94. Nakon isteka godine za koju je proračun donijet, Gradsko vijeće, na prijedlog Gradskog poglavarstva, donosi godišnji obračun proračuna, najkasnije do 31. ožujka. Članak 95. Grad se može zaduživati ako nema drugih mogućnosti pokrića proračunskog manjka, uz uvjet da otplata i kamate ne ugrožavaju izvršavanje zakonskih obveza Grada u skladu s posebnim zakonom. Grad se može zadužiti kratkoročno unutar proračunske godine i višegodišnje. Grad se može zadužiti radi financiranja redovitih poslova kratkoročno ako se prihod proračuna ne ostvaruje ravnomjerno tijekom godine. Grad se može zadužiti višegodišnje za financiranje kapitalnih izdataka. Članak 96. Grad se može zadužiti kod druge jedinice lokalne samouprave, jedinice područne (regionalne) samouprave, kod državnog proračuna, kod bankarskog i nebankarskog sektora. Grad se može zadužiti i kod inozemne financijske pravne osobe. Članak 97. Grad može davati jamstva korisnicima proračuna i pravnim osobama u vlasništvu Grada, i onim društvima u kojima ima udjel ili dionice, i davati zajmove u skladu s posebnim zakonom i općim aktima Gradskog vijeća. Članak 98. Grad može, odlukom Gradskog vijeća, raspisati javni zajam ili izdati obveznice i druge vrijednosne papire u skladu sa zakonom. Članak 99. Gradsko vijeće nadzire ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada. VIII. AKTI GRADA Članak 100. Gradsko vijeće donosi Statut, Poslovnik o radu, odluke i druge opće akte, gradski proračun, obračun proračuna, deklaracije, rezolucije, preporuke i zaključke te daje vjerodostojna tumačenja općih akata. Gradsko vijeće donosi pojedinačne akte i rješenja kada u skladu sa zakonom rješava o pojedinačnim stvarima. Članak 101. Svi opći akti koje donosi Gradsko vijeće javno se objavljuju u "Službenom glasniku Grada Dubrovnika". Članak 102. Gradsko poglavarstvo u okviru svoje ovlaštenosti donosi pravilnike, poslovnike, preporuke, rješenja, zaključke, upute i naputke. Radna tijela Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva donose zaključke i preporuke. Članak 103. Upravna tijela Grada, kada izvršavaju opće akte Gradskog vijeća donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba. Pojedinačni akt kojim se rješava o obvezi razreza gradskih poreza, doprinosa i naknada što pripadaju Gradu, donosi se po skraćenom upravnom postupku. Na pojedinačne akte primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku i odredbe drugih zakona. Protiv pojedinačnih akata iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba ovlaštenom upravnom tijelu županije. U skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima, protiv konačnog upravnog akta iz stavka 1. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor. Članak 104. Potanje odredbe o aktima Grada i o postupku donošenja i objave akata te vjerodostojnom tumačenju akata, utvrđuju se Poslovnikom o radu Gradskog vijeća. Članak 105. Nadzor nad zakonitošću rada i akata tijela Grada u njihovu samoupravnom djelokrugu i obavljanju poslova iz područnog (regionalnog) značaja za područje Grada, provodi tijelo središnje državne uprave ovlašteno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u skladu sa zakonom. IX. ODNOS GRADA I GRAĐANA Članak 106. Grad će organizirati svoj rad i poslovanje tako da građani i pravne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran način ostvariti svoja Ustavom zajamčena prava i zakonom zaštićene interese te ispunjavati građanske dužnosti. Članak 107. Gradonačelnik može odlučiti da se prijedlozi propisa koji su u pripremi, a za koje je javnost osobito zainteresirana, objave sredstvima javnog priopćavanja, kako bi se omogućilo svima da iznesu svoje primjedbe. Članak 108. Upravno tijelo Grada, određeno gradonačelnikovom odlukom, mora dopustiti građaninu uvid u važeću zbirku zakona i drugih propisa te općih akata Grada. Tjedni i dnevni raspored radnog i uredovnog vremena i druga pitanja u svezi s radnim vremenom u upravnim tijelima, utvrđuje gradonačelnik. Građani i pravne osobe moraju biti na prikladan način javno obaviješteni o radnom vremenu, uredovnim danima i drugim važnim pitanjima važnima za rad upravnih tijela Grada. Članak 109. Na zgradama u kojima su smještena tijela Grada mora biti istaknut njihov naziv. Na prikladnome mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela Grada. Članak 110. Rad Gradskog vijeća, Gradskog poglavarstva i upravnih tijela Grada je javan. Članak 111. Javnost rada Gradskog vijeća, Gradskog poglavarstva i upravnih tijela osigurava se: - javnim održavanjem sjednica, - izvješćivanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja, - objavljivanjem općih akata i drugih dokumenata na način propisan ovim statutom. Iznimno suprotno odredbama u prethodnom stavku, Gradsko vijeće i Gradsko poglavarstvo mogu raspravu i odlučivanje o pojedinim točkama dnevnog reda na svojim sjednicama zatvoriti za javnost. Članak 112. Gradsko vijeće svojom odlukom određuje koji su podatci iz rada i ovlaštenosti Gradskog vijeća, Gradskog poglavarstva i upravnih tijela ne mogu objavljivati, i propisuje kako će se oni čuvati. X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 113. Do donošenja općih akata kojima se uređuju poslovi iz samoupravnog djelokruga Grada i poslovi područnog (regionalnog) značaja koje za svoje područje obavlja Grad, sukladno posebnim zakonima i odredbama ovoga statuta, na području Grada primjenjivat će se važeći opći akti Grada u onim odredbama koje nisu u suprotnosti sa zakonom i ovim statutom. Z moguće suprotnosti odredbama općeg akta iz stavka 1. ovoga članka, primjenjuju se neposredno odredbe u zakonu i ovom statuta. Članak 114. Gradsko vijeće donijet će opće akte kojima se uređuju poslovi iz samoupravnog djelokruga Grada i poslovi područnog (regionalnog) značaja u rokovima koji su propisani posebnim zakonima. Članak 115. Postupak za promjenu Statuta pokreće se posebnim prijedlogom. Promjenu Statuta može predložiti Gradsko poglavarstvo, Odbor za statut i poslovnik, gradonačelnik i najmanje devet (9) vijećnika. Članak 116. Odluku o pokretanju postupka za promjenu Statuta donosi Gradsko vijeće na temelju obrazloženog prijedloga predlagača iz prethodnog članka. Ako Gradsko vijeće odbije prijedlog za promjenu Statuta, taj se prijedlog ne može ponovno staviti na dnevni red Gradskog vijeća prije isteka roka od šest mjeseci od dana njegova odbijanja. Nakon provedene rasprava o predloženoj promjeni, konačni prijedlog promjene Statuta utvrđuje Odbor za statut i poslovnik. Statutarnu odluku o promjeni Statuta donosi Gradsko vijeće većinom glasova svih vijećnika. Članak 117. Danom stupanja na snagu ovog statuta prestaje vrijediti Statut Grada Dubrovnika ("Službeni glasnik županije dubrovačko-neretvanske, Grada Dubrovnika, Općine Konavle, Općine Mljet, Općine Ston", broj 4/94. i "Službeni glasnik Grada Dubrovnika", broj 4/94., 5/98., 8/00. i 7/01.). Članak 118. Ovaj statut stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Grada Dubrovnika". Predsjednik Gradskog vijeća: Nikola Obuljen KLASA: 012-01/01-01/8 URBROJ: 2117/01-09-01-2 Dubrovnik, 30. studenog 2001. Na temelju članka 8. i članka 35. točke 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine", broj 33/01. i 60/01.), Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na 5. sjednici, održanoj 30. studenog 2001., donijelo je Statut grada Dubrovnika.
|
|||||||||||||||
