 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 STATUT GRADA ROVINJA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Grad Rovinj je jedinica lokalne samouprave u sastavu Istarske županije i Republike Hrvatske u kojoj građani, neposredno ili preko izabranih tijela, na osnovi Ustava Republike Hrvatske, Zakona i ovoga Statuta, odlučuju o svojim potrebama i interesima od gradskoga značaja. Članak 2. Naziv grada je: GRAD ROVINJ - CITTA’ DI ROVIGNO. Grad Rovinj ima sjedište u zgradi vijećnice - municipija, smještenoj na Matteottijevom trgu 2. Grad Rovinj ima svojstvo pravne osobe. Članak 3. Područje grada Rovinja utvrđeno je zakonom. Područje grada Rovinja graniči s općinama Bale, Kanfanar, Sv.Lovreč i Vrsar. Granice grada mogu se mijenjati na način i po postupku koji su propisani zakonom. Članak 4. Grad Rovinj ima svoj grb, zastavu i pečat. Opis uporaba grba, zastave i pečata utvrđuju se posebnom odlukom. Članak 5. U znak poštivanja vjekovne tradicije obilježava se 16. rujna, dan zaštitnice grada Sv.Eufemije, kao Dan Grada. Članak 6. Svi građani grada uživaju ista prava. Autohtone etničke i kulturne osobitosti talijanske nacionalne zajednice posebno se zaštićuju ovim Statutom i drugim aktima. Članak 7. U gradu Rovinju jamči se ravnopravnost hrvatskog i talijanskog jezika. Način ostvarivanja načela dvojezičnosti uređuje se ovim Statutom i drugim aktima. Članak 8. Pojedine osobe zaslužne za grad mogu se proglasiti počasnim građaninom. Uvjeti i način proglašenja počasnoga građanina utvrdit će se posebnom odlukom. Proglašenje počasnim građaninom znak je počasti i ne daje nikakva posebna prava, a može se opozvati ako se počastvovani pokaže nedostojnim takve počasti. Članak 9. Radi unapređenja gospodarskoga, socijalnoga i kulturnoga razvitka grad Rovinj ostvaruje suradnju s općinama i gradovima s područja Istarske županije i s područja drugih županija Republike Hrvatske, te lokalnim jedinicama u inozemstvu sukladno zakonu. Odluku o uspostavljanju međusobne suradnje, te sadržaj i oblicima te suradnje, odnosno sklapanje sporazuma o suradnji, donosi Gradsko vijeće. Članak 10. Grad Rovinj potiče ostvarivanje uvjeta za slobodan povratak i za stjecanje punopravnoga statusa građana svim iseljenicima i optantima s područja grada Rovinja, te promiče njihove veze s rodnim zavičajem. II. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG GRADA Članak 11. U cilju razvijanja i jačanja svoje lokalne, upravne, političke i financijske samostalnosti, na načelima i u granicama državnog ustrojstva i poštivajući kulturno-povijesno nasljeđe i tradiciju, Grad potiče građanski, društveni i gospodarski razvoj i napredak lokalne zajednice. U svom samoupravnom djelokrugu u gradu obavljaju se poslovi lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na: - uređenje naselja i stanovanje, - prostorno i urbanističko planiranje, - komunalne djelatnosti, - brigu o djeci, - socijalnu skrb, - primarnu zdravstvenu zaštitu, - odgoj i osnovno obrazovanje, - kulturu, tjelesnu kulturu i sport, - zaštitu potrošača, - zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, - protupožarnu i civilnu zaštitu. Poslove iz stavka 2. ovog članka grad će obavljati sukladno posebnim zakonima koji će odrediti koje poslove je grad dužan organizirati, a koje će obavljati ako je osigurao uvjete za njihovo obavljanje. Obavljanje pojedinih poslova iz stavka 2. ovog članka može biti povjereno mjesnoj samoupravi.” Članak 12. Grad promiče društveno-gospodarski napredak koji će omogućiti vrednovanje lokalnih posebnosti i poštivanje prirodnih i prostornih resursa, te poboljšava uvjete života i privređivanja, potiče profesionalno izdizanje pojedinca i modernizaciju proizvodnog sustava i usluga. GOSPODARSKI RAZVOJ Članak 13. U okviru svoga djelokruga grad odlučuje o razvitku i osigurava uvjete za razvitak gospodarskih djelatnosti, te u tu svrhu može osnivati trgovačka društva i ustanove u svom vlasništvu sukladno zakonu. Trgovačka društva i ustanove iz stavka 1. ovog članka djelatnosti iz svoje nadležnosti obavljaju kao javnu službu. Grad nazire rad i vodi brigu o racionalnom i zakonitom radu trgovačkih društava i ustanova u svom vlasništvu. Trgovačka društva i ustanove iz stavka 1. ovog članka obavezni su Gradsko vijeće redovito izvješćivati o svom radu, odnosno poslovanju u rokovima kako odluči Gradsko vijeće. DRUŠTVENI RAZVOJ Članak 14. Grad potiče sudjelovanje građana u radu svojih ustanova i posebno vrednuje slobodne i dobrovoljne forme udruživanja i participacije u strukturi i radu gradskih ureda i službi. U okviru propisanih uvjeta grad financijski i na drugi dozvoljeni način sudjeluje u aktivnostima udruženja građana. O načinu suradnje iz stavka 2. ovoga članka i o oblicima svoga sudjelovanja u toj suradnji, odlučuje Gradsko vijeće svojom posebnom odlukom, u skladu s programom rada udruženja građana. Članak 15. Od posebnog društvenog interesa su rad i aktivnosti ustanova koje obavljaju djelatnosti brige o djeci, odgoja i obrazovanja, znanosti i kulture, športa, tjelesne i tehničke kulture, zdravstva i zdravstvene zaštite, socijalne skrbi i skrbi o invalidima, te rad i aktivnosti drugih djelatnosti, koje se ne obavljaju radi stjecanja dobiti nego radi zadovoljavanja općih potreba stanovništva grada. RAZVOJ KULTURNOG IDENTITETA GRADA Članak 16. U okviru svoga djelokruga, grad promiče i osigurava razvoj suvremenih oblika permanentnog obrazovanja i odgoja, pravo na obrazovanje, suvremenu politiku školstva i profesionalne orijentacije, te podržava i promovira didaktičke inovacije u nastavnim i izvanastavnim aktivnostima, pedagoški primjerenih djeci i mladima. Članak 17. Korisnicima pojedinih lokalnih autohtonih govora - dijalekata, jamči se pravo na inicijativu i kulturnu aktivnost, te pravo na tisak, poštivanje toponima, narodnih običaja i tradicije. Članak 18. Grad potiče i financijski potpomaže, prema svojim mogućnostima, aktivnosti kulturnih društava i društava fizičke kulture. Članak 19. Talijanskoj nacionalnoj zajednici i njezinim pripadnicima grad osigurava kulturnu autonomiju i u tom pravcu stvara uvjete za osnivanje i rad specifičnih društava koji su odraz nastojanja da ta zajednica očuva nacionalni i kulturni identitet. ZAŠTITA OKOLIŠA POVIJESNOG I GRADITELJSKOG NASLJEĐA Članak 20. Očuvanje prirodne baštine, te povijesnog, kulturnog i graditeljskog nasljeđa od posebnog je i dugoročnog značenja, pa se podržavaju i unapređuju razni planovi i programi iz područja odgoja i obrazovanja koji su na crti pedagoškog mota “razmišljaj globalno - djeluj lokalno”. U svrhu iz stavka 1. ovoga članka mogu se osnivati posebni savjeti i odbori građana. Članak 21. Grad, pored globalne zaštite okoliša, vodi i posebnu brigu o svrhovitom iskorištavanju i zaštiti kulturnoga nasljeđa i prirode okoliša, i u tom smislu utvrđuje i provodi politiku uređenja prostora i prostornoga planiranja primjereno objektima koje treba očuvati i sanirati, te tako osigurava harmoničan društveni i privredni razvoj, zdrav život, te rad i razvoj sadašnjih i budućih naraštaja. Članak 22. U smislu ostvarivanja politike iz članka 23. ovoga Statuta, grad osigurava djelotvorniju zaštitu posebno vrijednih i zaštićenih objekata prirode, koji su proglašeni specijalnim rezervatima, značajnim pejsažnim krajolicima i zaštićenim objektima, kao što su otoci i priobalno područje, more i podmorje Limskoga kanala i dio Limske drage, park šuma “Punta Corrente”, močvara Palud, Romualdova pećina i kamenolom “Cave di Monfiorenzo”, te drugih evidentiranih spomenika prirode, hortikulturnih spomenika i spomen-područja, koji su evidentirani Zakonom o zaštiti prirode, Prostornim i Urbanističkim planom Grada, te posebnim odlukama Gradskog vijeća. Članak 23. U okviru svoga djelokruga, grad posebno čuva i održava zaštićenu graditeljsku urbanu i ruralnu strukturu i arhitekturu unutar prostora definiranog granicama zaštite u skladu s posebnim odlukama, te ističe izuzetnost tipa grada s bogatom povijesnom tradicijom i ulogom važnoga centra društvenih, privrednih i kulturnih zbivanja, što je i odredilo njegovu specifičnu vrijednost. Članak 24. Građanima grada Rovinja jamči se pravo na pristup infomacijama o stanju okoliša i prirodnih resursa, pravo da budu konzultirani i da sudjeluju u odlučivanju o aktivnostima koje će imati značajan utjecaj na okoliš. OSTVARIVANJE LOKALNIH POTREBA GRAĐANA Članak 25. Grad u okviru svoga djelokruga vodi brigu o potrebama i interesima građana iz oblasti javnoga zdravlja (ambulante, domovi zdravlja i dr.), te iz oblasti socijalne skrbi, kvalitete stanovanja, zapošljavanja i o drugim potrebama. U okviru svojih nadležnosti i djelokruga, grad osigurava zadovoljavanje lokalnih potreba građana iz oblasti komunalnih djelatnosti, i u tu svrhu: - može osnivati javna trgovačka društva i ustanove, - donosi osnove plana grada iz ove oblasti, - određuje način pribavljanja sredstava potrebnih za obavljanje komunalnih usluga, - odlučuje o izgradnji komunalnih objekata i uređaja potrebnih za obavljanje komunalnih djelatnosti, - obavlja nadzor nad radom komunalnih organizacija, - obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom. Članak 26. Poslovi iz odredaba članaka glave druge ovoga Statuta, podrobnije se uređuju, u okviru djelokruga gradskih tijela, u skladu s zakonom i ovim Statutom, te odlukama Gradskog vijeća i Poglavarstva grada. U obavljanju poslova iz svoga samoupravnoga djelokruga, Grad može odlučivati o svemu što nije zakonom zabranjeno. Članak 27. Odlukom Gradskog vijeća mogu se pojedini poslovi iz samoupravnog djelokruga prenijeti na Istarsku županiju, odnosno mjesnu samoupravu. Gradsko vijeće može tražiti od županijske skupštine da joj, uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje određenih poslova iz samoupravnog djelokruga Istarske županije, ukoliko grad može osigurati dovoljno prihoda za njihovo obavljanje. III. ZAŠTITA AUTOHTONE ETNIČKE I KULTURNE OSOBITOSTI TALIJANSKE NACIONALNE ZAJEDNICE I NJEZINIH PRIPADNIKA Članak 28. Na području grada Rovinja hrvatski i talijanski jezik su ravnopravni. U svrhu iz stavka 1. ovoga članka stvaraju se potrebni uvjeti koji jamče da će se cjelokupni javni i službeni život Grada odvijati uz ravnopravnost obaju jezika i pisama. Članak 29. U gradskom naselju grada Rovinja ravnopravna službena uporaba jezika i pisma talijanske nacionalne manjine, ostvaruje se: 1) u radu predstavničkih i izvršnih tijela grada, 2) u postupku pred upravnim tijelima grada. Tijela iz stavka 1. ovog članka omogućiti će korištenje i priznati valjanost privatnih pravnih isprava sastavljenih na području Republike Hrvatske i kad su sastavljena na talijanskom jeziku i pismu. Članak 30. U gradskom naselju grada Rovinja rad Gradskog vijeća grada Rovinja i Poglavarstva odvija se na hrvatskom i talijanskom jeziku i pismu. Vijećniku, članu Poglavarstva ili građaninu, osigurati će se na hrvatskom i talijanskom jeziku: 1. dostava materijala za sjednicu Gradskog vijeća i Poglavarstva, 2. izrada zapisnika i objava zaključaka, 3. objavljivanje službenih obavijesti i poziva predstavnicima izvršnog i upravnih tijela grada, kao i materijala za sjednicu predstavničkog i izvršnog tijela. U gradskom naselju grada Rovinja osigurava se dvojezično, istom veličinom slova: 1. ispisivanje teksta pečata i žigova, 2. ispisivanje natpisnih ploča predstavničkog, izvršnog i upravnih tijela grada, kao i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, 3. ispisivanje zaglavlje akta, 4. ispisivanje naziva pravnih i fizičkih osoba koja obavljaju javnu djelatnost. Članak 31. U gradskom naselju grada Rovinja osigurati će se pravo građanima da im se dvojezično: 1. izdaju javne isprave, 2. tiskaju obrasci koji se koriste u službene svrhe. Članak 32. U gradskom naselju grada Rovinja na hrvatskom i talijanskom jeziku, istom veličinom slova, ispisuju se: 1. pisani prometni znakovi i druge pisane oznake u prometu, 2. nazivi ulica i trgova, 3. nazivi mjesta i geografskih lokaliteta. Članak 33. Pripadnici Talijanske nacionalne zajednice imaju u postupku prvog i drugog stupnja pred upravnim tijelima grada ista prava, kao i u postupku pred tijelima državne uprave prvog stupnja. Članak 34. Radi ostvarivanja ravnopravosti hrvatskog i talijanskog jezika, u tijelima gradske uprave grada Rovinja, ustanovama i trgovačkim društvima, čiji je osnivač grad, a koje u svome radu neposredno komuniciraju sa građanima, moraju biti sistematizirana i popunjena radna mjesta za koja je obvezatno aktivno poznavanje hrvatskog i talijanskog jezika. Članak 35. Grad Rovinj priznaje Zajednicu Talijana kao službenog predstavnika svih pripadnika talijanske nacionalne zajednice. Za rad Zajednice Talijana grad Rovinj osigurava potrebna sredstva u svome proračunu. Zajednica Talijana grada Rovinja u cilju ostvarenja individualnih i kolektivnih interesa talijanske nacionalne zajednice ovlaštena je pokretati provođenje odgovarajućih mjera, te nadzirati provođenje tih mjera kod nadležnih organa. Članak 36. Pripadnicima talijanske nacionalne zajednice zajamčuje se pravo na javnu upotrebu njihovog jezika i pisma, pravo očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta, pravo na osnivanje autonomnih kulturnih i drugih društava, pravo na slobodno organiziranje informativne i izdavačke djelatnosti, pravo na odgoj i obrazovanje na vlastitom jeziku i pravo na isticanje nacionalnih obilježja (zastave). Pripadnici talijanske nacionalne zajednice, njihove organizacije i udruženja, u interesu njegovanja svoje nacionalne kulture, jezika i nacionalnih tradicija, mogu slobodno surađivati s institucijama i organizacijama u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. Članak 37. Prilikom državnih blagdana i drugih svečanosti, kao i u svim drugim svečanim prilikama, kad se ističe zastava grada Rovinja, pored zastave Republike Hrvatske, ističe se zastava talijanske nacionalne zajednice istih dimenzija. Članak 38. Na sjednicama Gradskog vijeća, radnih tijela Vijeća, Gradskog poglavarstva, na svečanim proslavama i manifestacijama, na svim sastancima i skupovima građana dolazi do izražaja potpuna jednakost građana i jezika Hrvata i Talijana. Članak 39. U svim školama na području grada Rovinja s hrvatskim nastavnim jezikom, uči se talijanski jezik, a u školama s nastavnim talijanskim jezikom, uči se hrvatski jezik, i to počevši od prvog do završnog razreda osnovne i srednje škole. Hrvatski i talijanski jezik uče se glede nastavnog plana i programa, u istom opsegu, kad se uče kao drugi jezik. Članak 40. U gradskom naselju grada Rovinja osnivaju se predškolske ustanove s programom na talijanskom jeziku, a u ostalim naseljima na području Grada mogu se organizirati posebna odjeljenja na talijanskom jeziku u sastavu predškolske ustanove u kojoj se programi ostvaruju na hrvatskom jeziku. Članak 41. Na području grada Rovinja potiče se učenje talijanskog jezika i u ostalim odgojno-obrazovnim institucijama. IV. USTROJSTVO GRADSKE SAMOUPRAVE A. GRADSKO VIJEĆE I NJEGOVA TIJELA Članak 42. Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje, u okviru svojih prava i dužnosti donosi akte, te obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i ovim Statutom. Gradsko vijeće smatra se konstituiranim izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna večina članova predstavničkog tijela. Članak 43. Način izbora, slučajevi inkompatibilnosti s obavljanjem dužnosti gradskog vijećnika te prestanak mandata, utvrđeni su zakonom. Članovi predstavničkog tijela nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi. Član predstavničkog tijela dužnost obavlja počasno i za to ne prima plaću. Članom predstavničkog tijela koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja se prema odredbama posebnog zakona smatra nespojivom, za vrijeme obnašanja nespojive dužnosti mandat miruje, a za to vrijeme zamjenjuje ga zamjenik u skladu s odredbama posebnog zakona. Nastavljanje obnašanja dužnosti člana predstavničkog tijela na temelju prestanka mirovanja mandata može se tražiti jedanput u tijeku trajanja mandata. Članak 44. Gradsko vijeće ima 19 vijećnika. Vijećnici Gradskog vijeća biraju se na način i po postupku utvrđenim zakonom. Gradsko vijeće može imati i više od 19 vijećnika ako je to potrebno da bi se osigurala odgovarajuća zastupljenost talijanske nacionalne zajednice u Gradskom vijeću u skladu sa zakonom. Funkcija vijećnika je počasna. Mandat vijećnika traje četiri godine. Vijećniku Gradskog vijeća prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran: 1. ako podnese ostavku, danom dostave pismene ostavke shodno pravilima dostavi propisanim zakonom, 2. ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta, odnosno ograničena poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke, 3. ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužen od 6 mjeseci, danom pravomoćnosti sudske odluke, 4. ako se naknadno sazna za razloge zbog kojih nije mogao biti izabran za člana predstavničkog tijela, danom donošenja odluke Ustavnog suda, 5. ako odjavi prebivalište s područja grada Rovinja, danom odjave prebivališta, 6. ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom njegova prestanka i 7. smrću. Vijećnici imaju zamjenike, koji preuzimaju njihovu dužnost u slučaju da se stekne jedan od uvjeta navedenih u stavku 7. ovog članka. Članak 45. U Gradskome vijeću grada Rovinja pripadnicima talijanske nacionalne zajednice zajamčuje se zastupljenost srazmjerna njihovome udjela u ukupnome stanovništvu grada Rovinja, a najmanje četiri članova. Članak 46. Gradsko vijeće radi na sjednicama i donosi odluke većinom glasova, ako je na sjednici nazočna većina od ukupnog broja vijećnika. Statut, proračun, završni račun, Poslovnik Gradskog vijeća, Odluka o izboru predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, predsjednika i zamjenika predsjednika Gradskog poglavarstva i njegovih članova, te odluka o izražavanju nepovjerenja ovim tijelima, odnosno članovima tih tijela, Gradsko vijeće donosi većinom glasova svih vijećnika. Poslovnikom Gradskog vijeća mogu se odrediti i druga pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih vijećnika. Članak 47. O pitanjima iz samoupravnoga djelokruga grada, koja su od interesa za pripadnike talijanske nacionalne zajednice, jamči se pravo veta Komisiji za pitanja i zaštitu prava autohtone talijanske nacionalne zajednice, kao stalnog radnog tijela Gradskog vijeća. Komisija iz stavka 1. ovoga članka ima predsjednika i četiri člana od kojih tri člana predlaže Zajednica Talijana. Pravo veta Komisije iz stavka 1. ovog članka ima učinak automatskog skidanja sporne točke s dnevnog reda. Članak 48. Unutarnje ustrojstvo i način rada Gradskog vijeća, utvrđuje se njegovim Poslovnikom, u skladu s ovim Statutom. Članak 49. Gradsko vijeće ima predsjednika i potpredsjednika, od kojih je jedan pripadnih talijanske nacionalne zajednice. Predsjednik Vijeća predstavlja Gradsko vijeće, rukovodi njegovim radom i ima ovlasti i obveze utvrđene Poslovnikom Vijeća. Predsjednik Gradskog vijeća saziva sjednicu predstavničkog tijela po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca. Predsjednik je dužan sazvati sjednicu predstavničkog tijela na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Ukoliko predsjednik predstavničkog tijela ne sazove sjednicu u roku iz stavka 4. ovog članka, sjednicu će sazvati gradonačelnik u daljnjem roku od 15 dana.” Članak 50. Gradsko vijeće osniva stalne ili povremene odbore i druga radna tijela u svrhu pripremanja i predlaganja odluka iz svog djelokruga, odnosno radi obavljanja drugih poslova koji im se povjeravaju. Sastav, djelokrug i način rada radnih tijela iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se Odlukom o njihovom osnivanju i Poslovnikom. Članak 51. Gradsko vijeće: 1. donosi Statut grada i odlučuje o promjeni Statuta, 2. donosi proračun i završni račun grada, 3. donosi odluku o izvršenju proračuna i odluku o privremenom financiranju u slučaju iz stavka 3, članka 95. ovoga Statuta, 4. donosi Poslovnik o svom radu, 5. donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnoga djelokruga grada, 6. razmatra pitanja iz područja samoupravnog djelokruga te utvrđuju pitanja iz samoupravnoga djelokruga grada, 7. osniva trgovačka društva i ustanove radi obavljanja gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za stanovnike grada, 8. odlučuje o načinu raspolaganja gradskom imovinom, te u tu svrhu donosi odluku o stjecanju, otuđivanju i opterećenju gradske imovine, 9. bira i razrješava gradonačelnika i njegovog zamjenika, predsjednika i potpredsjednika Vijeća, članove Poglavarstva, radna tijela Vijeća, te imenuje i razrješavanja druge osobe određene ovim Statutom, 10. iskazuje povjerenje gradonačelniku i članovima Poglavarstva, 11. odlučuje o nepovjerenju gradonačelniku, pojedinom članu Poglavarstva i Poglavarstvu u cjelini, 12. uređuje unutarnje ustrojstvo te nadzire rad Gradskog poglavarstva, 13. uređuje ustrojstvo i djelokrug gradskih urpavnih odjela, 14. raspisuje referendum, 15. donosi odluke o pristupanju međunarodnim udruženjima lokalnih jedinica drugih država, u skladu sa zakonom, 16. odlučuje o drugim pitanjima i obavlja druge poslove koji su mu stavljeni u djelokrug, u skladu sa ovim Statutom. Članak 52. Gradsko vijeće može dodjeljivati nagrade i druga javna priznanja građanima i pravnim osobama za osobite uspjehe na svim područjima gospodarskog i društvenog života od važnosti za grad. Nagrade i druga javna priznanja dodjeljuju se pod uvjetima i na način propisan posebnom odlukom, koje donosi Gradsko vijeće. B. GRADONAČELNIK Članak 53. Gradonačelnik zastupa Grad i nositelj je izvršne vlasti grada. Članak 54. Gradonačelnika bira Gradsko vijeće većinom glasova svih vijećnika na način i po postupku utvrđenim Poslovnikom. Gradonačelnik može obavljati svoju dužnost profesionalno. Gradonačelniku prestaje funkcija kad ga razriješi Gradsko vijeće koje ga je izabralo. Članak 55. U obavljanju poslova iz samoupravnoga djelokruga grada, gradonačelnik: 1. provodi odluke Gradskoga vijeća i odgovoran je Vijeću za njihovo provođenje, 2. ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, te zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od 15 dana otkloni uočene nedostatke. Ako predstavničko tijelo to ne učini, gradonačelnik dužan je u roku od 8 dana o tome obavijestiti čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 3. vodi brigu o upravljanju gradskom imovinom i naredbodavac je za izvršenje gradskoga proračuna, 4. neposredno, ispred Gradskoga poglavarstva usmjerava rad upravnih odjela i potpisuje akte koje oni donose u okviru svoga djelokruga, ako za potpisivanje nisu ovlašteni pročelnici, 5. obavlja druge poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom i odlukama Gradskog vijeća. Članak 56. Gradonačelnik rukovodi radom Gradskog poglavarstva, saziva sjednice Poglavarstva i predsjedava im, te potpisuje akte Poglavarstva. Gradonačelnik je odgovoran za obavljanje poslova državne uprave, koje su u gradski djelokrug prenijela ovlaštena tijela središnje državne uprave. Članak 57. Gradonačelnik ima zamjenika. Jedan od njih je pripadnih talijanske nacionalne zajednice. Zamjenik gradonačelnika bira se na način i po postupku propisanom za izbor gradonačelnika, a svoju dužnost može obavljati profesionalno. Zamjenik gradonačelnika pomaže gradonačelniku u obavljanju njegove dužnosti i zamjenjuje ga u slučaju njegove spriječenosti i odsutnosti. Članak 58. Gradonačelnik može obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga povjeriti zamjeniku gradonačelnika. Pri obavljanju povjerenih poslova zamjenik gradonačelnika dužan je pridržavati se uputa gradonačelnika. Povjeravanjem poslova iz svoga djelokruga, zamjeniku gradonačelnika ne prestaje odgovornost gradonačelnika za njihovo obavljanje. C. GRADSKO POGLAVARSTVO Članak 59. Gradsko poglavarstvo obavlja izvršne poslove lokalne samouprave i poslove državne uprave koji su mu povjereni zakonom. Članak 60. Gradsko poglavarstvo ima 7 članova. Članove Gradskoga poglavarstva bira Gradsko vijeće većinom glasova svih vijećnika na prijedlog predsjednika Poglavarstva, od kojih su najmanje dva pripadnika talijanske nacionalne zajednice. Članak 61. Po svome položaju gradonačelnik je predsjednik Gradskoga poglavarstva. Po svome položaju zamjenik gradonačelnika je zamjenik predsjednika Gradskoga poglavarstva. Poslovnikom o radu Poglavarstva utvrđuje se njegovo unutrašnje ustrojstvo, način rada i odlučivanja. Članak 62. Za obavljanje poslova iz svog djelokruga Gradsko poglavarstvo odgovorno je Gradskome vijeću. Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Poglavarstva zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Poglavarstvo, a osobno svaki za svoje područje rada. Članak 63. O svome radu Gradsko poglavarstvo dužno je izvješćivati Vijeće, bilo podnošenjem izvješća o cjelokupnome radu ili o pojedinim pitanjima iz njegove nadležnosti. Članak 64. Na prijedlog najmanje jedne trećine članova, Gradsko vijeće može pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Gradskog vijeća, potpredsjednika Gradskog vijeća, gradonačelniku, njegovom zamjeniku, pojedinom članu poglavarstva ili Poglavarstva u cjelini. Glasovanje o povjerenju Poglavarstvu može zahtjevati i njegov predsjednik. O povjerenju se ne može raspravljati i glasovati prije nego protekne 7 dana od dana dostave prijedloga predsjedniku Gradskog vijeća. Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga predsjedniku Gradskog vijeća. Odlukom o iskazivanju nepovjerenja osobama iz st. 1. ovog članka, ne prestaje dužnost člana Gradskog vijeća. Ako predstavničko tijelo ne izglasa nepovjerenje, članovi predstavničkog tijela koji su podnijeli prijedlog, ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od 6 mjeseci od njegovog odbijanja. Članak 65. Gradsko poglavarstvo: 1. priprema prijedloge općih akata koje donosi Gradsko vijeće, te daje mišljenje o prijedlozima odluka koje podnose drugi ovlašteni predlagači, 2. izvršava ili osigurava izvršenje općih akata Gradskog vijeća, prostornih i urbanističkih planova, te drugih akata Gradskog vijeća, 3. podnosi izvješće o radu i o stanju na području grada, 4. upravlja nekretninama i pokretninama kao i prihodima i rashodima grada u skladu s odlukom ili drugim općim aktom Gradskog vijeća, 5. utvrđuje prijedlog godišnjega proračuna, završnoga računa Grada, te prijedlog odluke o privremenom financiranju, 6. utvrđuje prijedlog ustrojstva upravnih tijela grada i usmjerava njihovo djelovanje u obavljanju poslova iz samoupravnoga djelokruga, odnosno poslova državne uprave koji se obavljaju u gradu, te nadzire njihov rad, 7. imenuje i razrješava pročelnike upravnih tijela grada na temelju javnih natječaja, 8. predlaže osnivanje mjesnih odbora, 9. vrši nadzor nad zakonitošću rada organa mjesnog odbora, 10. obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, ovim Statutom i drugim propisima. Članak 66. U obavljanju poslova iz svog djelokruga, Gradsko poglavarstvo surađuje s Poglavarstvima drugih jedinica lokalne samouprave i uprave kao i s drugim pravnim osobama i jedinicama mjesne samouprave. Članak 67. Članovi Gradskoga poglavarstva, koji dužnost ne obavljaju profesionalno, imaju pravo na naknadu troškova odnosno pravo na izgubljenu zaradu, u skladu s posebnom odlukom Gradskog vijeća. V. AKTI GRADA A. AKTI GRADSKOG VIJEĆA Članak 68. Vršeći poslove iz svoje nadležnosti, Gradsko vijeće donosi odluke i druge opće akte iz nadležnosti grada, na način i po postupku utvrđenim Poslovnikom, te daje autentična tumačenja svoga Statuta. Kada Gradsko vijeće, u skladu sa zakonom, rješava o pojedinačnim stvarima, donosi zaključke i rješenja. Gradsko vijeće može odlukom, zahvalnicom ili drugim aktom, domaćeg ili stranog državljanina koji je zaslužan za grad, proglasiti počasnim građaninom grada. B. AKTI GRADSKOGA POGLAVARSTVA Članak 69. Gradsko poglavarstvo o poslovima iz svoga djelokruga donosi odluke, kad je to predviđeno posebnim zakonom, naredbe, upute i preporuke, kada odlučuje o općim stvarima, te zaključke i rješenja kada, u skladu sa zakonom, odlučuje o pojedinačnim stvarima. Akte iz stavka 1. ovoga članka Poglavarstvo donosi na način i po postupku utvrđenim Poslovnikom. C. AKTI UPAVNIH TIJELA GRADA Članak 70. Upravna tijela grada u izvršavanju općih akata iz članka 68. stavak 1. ovoga Statuta, donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba. Protiv pojedinačnih akata iz stavka 1. ovoga članka može se, u skladu sa zakonom, izjaviti žalba ili pokrenuti upravni spor. Članak 71. Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata Gradskoga vijeća u njegovom samoupravnom djelokrugu, obavljaju organi središnje državne uprave, svaki u svome djelokrugu, u skladu s Ustavom i zakonom. D. OBJAVA I STUPANJE NA SNAGU Članak 72. Svi opći akti koje donose Gradsko vijeće, Poglavarstvo Grada i njihova tijela moraju biti javno objavljeni na način dostupan građanima, a obavezno se objavljuju na hrvatskom i na talijanskom jeziku u Službenom glasniku grada Rovinja. Članak 73. Opći i pojedinačni akti Gradskoga vijeća, Poglavarstva grada i njihova tijela smatraju se autentičnim na hrvatskom i na talijanskom jeziku. Članak 74. Opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Izimno općim se aktom može iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu danom objave. Opći akt ne može imati povratno djelovanje. VI. GRADSKA UPRAVA Članak 75. Upravne poslove iz samoupravnoga djelokruga grada kao i poslove državne uprave prenijete na grad, obavljaju upravni odjeli grada. Poslovi državne uprave koji se prenose u djelokrug tijela grada, određuju se zakonom. Troškovi obavljanja poslova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podmiruju se iz državnoga proračuna. Ustrojstvo gradske uprave uređuje se posebnom odlukom. Članak 76. Odjeli gradske uprave osnivaju se u skladu s rasporedom i opsegom poslova, po načelu srodnosti i organizacijskog vezivanja međusobno povezanih poslova iz samoupravnog djelokruga grada, te po načelu djelotvornog usmjeravanja i nadziranja njihove djelatnosti. Unutarnje ustrojstvo i način rada odjela gradske uprave uređuje se posebnom pravilnikom što ga, u suglasnosti s Poglavarstvom grada, donose pročelnici odjela. Članak 77. Odjelima gradske uprave upravljaju pročelnici, a Uredom Gradskog vijeća i Poglavarstva predstojnik, koje u skladu sa zakonom imenuje Gradsko poglavarstvo. Pročelnici su za svoj rad odgovorni Gradskom poglavarstvu, resornom članu Poglavarstva i gradonačelniku, dok je predstojnik Ureda odgovoran za svoj rad gradonačelniku, Gradskom poglavarstvu, predsjedniku Gradskog vijeća i Gradskom vijeću.” Članak 78. Upravni odjeli grada, u okviru svog djelokruga i ovlasti: 1. neposredno izvršavaju odluke i druge opće akte Gradskoga vijeća i u tu svrhu, u skladu sa zakonom, donose pojedinačne akte, kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, te nadziru njihovo provođenje, 2. neposredno izvršavaju poslove državne uprave, kad su ti poslovi prenijeti u djelokrug grada, 3. prate stanje u područjima za koje su osnovani i o tome izvješćuju Gradsko poglavarstvo, 4. pripremaju nacrte odluka i drugih općih akata koje donosi Gradsko vijeće, nacrte akata koje donosi Poglavarstvo, te pripremaju izvješća, analize i druge materijale iz svog djelokruga za potrebe Gradskog vijeća i Poglavarstva, 5. pružaju stručnu i drugu pomoć građanima u okviru prava i ovlasti grada, 6. podnose izvješće Gradskome vijeću i Poglavarstvu o svome radu, 7. obavljaju i druge poslove za koje su ovlašteni. U provođenju nadzora iz točke 1. stavak 1. ovog članka upravni odjeli mogu, u slučaju neprovođenja općeg akta, poduzimati mjere propisane tim aktom. Članak 79. Za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova iz svoje nadležnosti organi gradske uprave odgovorni su Gradskome vijeću i Gradskome poglavarstvu. VII. JAVNOST RADA GRADSKIH TIJELA I ODGOVORNOST Članak 80. Rad Gradskog vijeća, Gradskog poglavarstva i upravnih tijela grada Rovinja je javan, osim u slučajevima predviđenih Poslovnikom, kada je javnost isključena. Javnost rada gradskih tijela iz stavka 1. ovoga članka osigurava se: - javnim održavanjem sjednica, - izvješćivanjem o radu putem javnih medija, - obavljanjem općih akata i drugih dokumenata na način propisan ovim Statutom. Članak 81. Izabrani i imenovani čelnici u gradu obnašaju svoje funkcije na osnovi i u okviru Ustava Republike Hrvatske, zakona, ovoga Statuta, te dobivenih ovlaštenja, i osobno su odgovorni za njeno obnašanje. VII. NEPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU Članak 82. Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnoga zboga građana, u skladu sa zakonom i ovim Statutom. REFERENDUM Članak 83. Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni Statuta grada, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Gradskoga vijeća, te o drugim pitanjima određenih zakonom za cijelo područje grada Rovinja ili za pojedine dijelove grada. Referendum sukladno zakonu i ovom Statutu raspisuje Gradsko vijeće na prijedlog jedne trećine članova Gradskog vijeća ili na prijedlog najmanje 20% građana upisanih u popis birača grada ili dijela grada, ovisno o pitanju o kojem se odlučuje.” Članak 84. Gradsko vijeće dužno je raspraviti o svakom prijedlogu za raspisivanje referendumu. Ukoliko se prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ne prihvatiti, Vijeće je dužno o razlozima odbijanja prijedloga izvijestiti predlagače. Članak 85. Odlukom o raspisivanju referenduma se određuje područje na kojem se provodi referendum, konkretiziraju pitanja o kojima će se odlučivati referendumom, utvrđuje datum glasovanja i imenuju organi za provođenje referenduma. Članak 86. Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području grada i upisani su u popis birača. Članak 87. Odluka donesena na referendumu, obvezatna je za Gradsko vijeće. MJESNI ZBOROVI GRAĐANA Članak 88. Gradsko vijeće može tražiti mišljenje mjesnih zborova građana o prijedlogu općeg akta ili pojedinom pitanju iz djelokruga grada, te o drugim pitanjima određenim zakonom, u skladu s posebnom odlukom. Prijedlog za traženje mišljenja iz stavka 1. ovoga članka može dati 1/3 vijećnika Gradskoga vijeća i Poglavarstvo grada Rovinja. Vijeće je dužno razmotriti prijedlog iz stavka 2. ovoga članka, a ako prijedlog ne prihvati, o razlozima odbijanja prijedloga, dužno je obavijestiti predlagača. Odlukom iz stavka 1. ovoga članka određuju se pitanja o kojima će se tražiti mišljenje mjesnih zborova građana. PRAVO PODNOŠENJA PRIJEDLOGA Članak 89. Građani imaju pravo predlagati Gradskome vijeću donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća. Gradsko vijeće dužno je raspraviti o prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka ako prijedlog potpisom podrži najmanje 10% birača upisanih u popis birača grada. Gradsko vijeće dužno je dati odgovor podnositeljima prijedloga najkasnije u roku od tri mjeseca od prijema prijedloga. PRAVO NA PREDSTAVKE I PRITUŽBE Članak 90. Svaki građanin grada Rovinja ima pravo Gradskome vijeću i tijelima Vijeća slati predstavke i pritužbe i na njih dobiti odgovor. Za razmatranje, ispitivanje osnovanosti i poduzimanje mjera povodom akata iz stavka 1. ovoga članka, Gradsko vijeće osniva posebno stalno radno tijelo. Članak 91. Svaki građanin grada Rovinja i pravne osobe imaju pravo podnositi predstavke i pritužbe na rad upravnih tijela, te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti. Na podnijete predstavke i pritužbe pročelnici upravnih tijela gradske uprave dužni su građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe.” IX. IMOVINA I FINANCIJE GRADA Članak 92. Grad Rovinj ima vlastita dobra i vlastitu imovinu. Imovinu u vlasništvu grada čine sve nepokretne i pokretne stvari grada kao i prava koja mu pripadaju u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i zakonom. Članak 93. Na temelju odluke ili drugog općeg akta Gradskoga vijeća o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja gradskom imovinom, Poglavarstvo grada upravlja imovinom u vlasništvu grada po načelima dobrog gospodarenja. Akte o kupnji, prodaji, davanju na korištenje (sa i bez naknade), zakupu, podzakupu nekretnina i pokretnina donosi Poglavarstvo suglasno s odredbom stavka 1. ovoga članka. Članak 94. U okviru svoga samoupravnoga djelokruga, grad Rovinj slobodno raspolaže svojim prihodima, poštujući utvrđeni pravac državne gospodarske politike. Prihodi grada Rovinja srazmjerni su poslovima koje grad obavlja u skladu sa zakonom i ovim Statutom. Rashodi grada Rovinja srazmjerni su prihodima koje grad ostvaruje sukladno utvrđenim izvorima financiranja. Članak 95. Prihodi grada su osobito: 1. gradski porezi, prirezi, naknade, doprinosi i pristojbe, 2. prihodi od stvari u vlasništvu grada i imovinskih prava, 3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu grada, odnosno u kojima grad ima udio ili dionice, 4. prihodi od naknada za koncesiju koje daje Gradsko vijeće grada Rovinja, 5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist u skladu sa zakonom, 6. udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom, 7. sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu, 8. drugi prihodi određeni zakonom. Članak 96. Gradsko vijeće na prijedlog Poglavarstva, donosi godišnji proračun grada za iduću računsku godinu, prije isteka tekuće godine. Uz godišnji proračun iz stavka 1. ovoga članka, Gradsko vijeće na prijedlog Poglavarstva donosi odluku o izvršenju proračuna, kojom se utvrđuju uvjeti, način i postupak izvršenja proračuna, te gospodarenja prihodima i rashodima grada. Ukoliko se godišnji proračun ne donese u roku iz stavka 1. ovoga članka, uvodi se privremeno financiranje, i to najduže za razdoblje od tri mjeseca. Odluku o privremenom financiranju donosi Gradsko vijeće. Članak 97. Nadzor nad ukupnim materijalnim i financijskim poslovanjem grada, u skladu sa zakonom, provodi Gradsko vijeće. X. MJESNA SAMOUPRAVA Članak 98. Radi ostvarivanja prava na sudjelovanju u odlučivanju lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana na području grada Rovinja, osnivaju se mjesni odbori. Mjesni odbor osniva se za naselje u sastavu grada i za dio grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu.” Članak 99. Kao jedinica mjesne samouprave, u skladu sa zakonom i ovim Statutom, osniva se mjesni odbor. Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većega naselja odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu i razgraničenu cjelinu (dio naselja). Članak 100. Mjesni odbori na području grada osnivaju se za sljedeća područja grada: 1. Mjesni odbor I, za dio grada Rovinja koji obuhvaća: starogradsku jezgru (sve ulice) Trg Valdibora, Ulicu Garibaldi i Trg m. Tita, 2. Mjesni odbor II, za dio grada koji obuhvaća: Obalu Palih boraca, Vijenac braće Lorenzetto (parni kućni brojevi), Carducci (parni kućni brojevi), Trg na lokvi, Trg Tabacchine, Obala Aldo Negri, Obala Aldo Rismondo, Trg Pignaton, Pietro Ive. 3. Mjesni odbor III za dio grada koji obuhvaća: Obalu Vladimira Nazora, Šetalište Vijeća Europe, Šetalište uvale Lone, Ulicu Luje Adamovića, Ulicu Kresinskih žrtava (parni kućni brojevi), dio Ulice Centener od križanja s Ulicom Kresinskih žrtava (neparni kućni brojevi) do križanja s Ulicom Stjepana Radića, Ulicu Stjepana Radića (parni kućni brojevi) do križanja s Ulicom Stanka Pauletića, Ulicu Stanka Pauletića do križanja s Istarskom ulicom, dio Istarske ulice (neparni kućni brojevi), Ulicu Carducci (neparni kućni brojevi). 4. Mjesni odbor IV za dio grada koji obuhvaća: dio Ulice Stjepana Radića (neparni kućni brojevi) od križanja sa Ulicom Centener do križanja s Alejom 30. svibnja, dio Aleje 30. svibnja od križanja s Ulicom Stjepana Radića prema autokampu Polari do granice GUP-a, granicu GUP-a, Šetalište Cuvi, Šetalište Cissa, Cestu za Škarabu, dio Ulice Luje Adamovića do križanja s produžetkom Ulice Kresinskih žrtava, Ulicu Kresinskih žrtava (neparni brojevi) do križanja s Ulicom Centener, dio Ulice Centener (parni brojevi). 5. Mjesni odbor V za dio grada koji obuhvaća: dio Istarske ulice od križanja s Omladinskom ulicom (neparni brojevi),Trg na križu, Ulicu braće Božić (neparni kućni brojevi), granicu GUP-a do Aleje 30. svibnja, Aleju 30. svibnja (parni kućni brojevi) do križanja s Ulicom Stjepana Radića, dio Ulice Stjepana Radića (parni kućni brojevi) do križanja s Ulicom Stanka Pauletića, Ulicu Stanka Pauletića (parni kućni brojevi) do križanja s Omladinskom ulicom. 6. Mjesni odbor VI za dio grada koji obuhvaća: Ulicu Štanga (parni kućni brojevi), istočnu granicu gospodarstvene zone Gripole-Spine' do Aleje Ruđera Boškovića, Aleju Ruđera Boškovića (neparni kućni brojevi) do Ulice Vijenac braće Lorenzetto, Vijenac braće Lorenzetto (neparni kućni brojevi) do križanja s Istarskom ulicom, Istarsku ulicu (parni kućni brojevi). 7. Mjesni odbor VII za dio grada koji obuhvaća: Aleju Ruđera Boškovića (parni kućni brojevi), prostor oko industrijske zone «Obrada» do križanja s državnom cestom D-303 prema Rovinjskom Selu, državnu cestu D-303 do granice k.o. Rovinjsko Selo, granicu k.o. Rovinjsko Selo do Limskog kanala, granicu k.o. Rovinj uz obalu do granice GUP-a, Šetalište Karla Luegera, Rt Mucia, Ulicu Luigija Montija, Šetalište Josipa Jurja Strossmayera, Ulicu Santorio Santorio, Ulicu Braće Brajković. 8. Mjesni odbor VIII za dio grada koji obuhvaća: Ulicu Braće Božić (parni kućni brojevi) do granice GUP-a, regionalnu cestu do ceste za Madonna di Campo, Cestu za Madonna di Campo, put do granice k.o. Rovinjsko Selo, granicu k.o. Rovinjsko Selo do državne ceste D-303, državnu cestu D-303 do granice GUP-a uključujući industrijsku zonu «Obrada», Aleju Ruđera Boškovića do istočne granice gospodarstvene zone Gripole-Spine', Ulicu Štanga (neparni brojevi) 9. Mjesni odbor IX za dio grada koji obuhaća: granicu GUP-a, regionalnu cestu do Ceste za Madonna di Campo, put do granice k.o. Rovinjsko Selo, granicu k.o. Rovinjsko Selo do granice k.o. Rovinj i k.o. Bale, granicu k.o. Rovinj do obale, obalu do Šetališta Cuvi, granicu GUP-a do Ulice Braće Božić. 10. Mjesni odbor X obuhvaća k.o. Rovinjsko Selo. Iz mjesnog odbora br. 7. i br. 10. izuzima se priobalno područje zaštićenog krajolika Limskog zaljeva do granice Turističko-razvojnog područja Valalta. Iz mjesnog odbora br. 9. izuzima se područje posebnog prirodnog rezervata Palu'. Članak 101. Utvrđuje se da je na području grada Rovinja prijašnjim propisima osnovan Mjesni odbor Rovinjsko Selo koji udovoljava kriterijima iz članka 99 ovoga Statuta, odnosno članka 57. st. 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, te se ovim Statutom potvrđuje njegovo osnivanje i on nastavlja rad sa svojstvom pravne osobe, sukladno Zakonu i ovom Statutu. Članak 102. Prijedlog za osnivanje mjesnog odbora mogu dati građani i njihove organizacije i Poglavarstvo grada. Inicijativa u smislu stavka 1. ovog članka mora se obrazložiti, podnosi se i u pismenom obliku, a upućuje se Gradskom poglavarstvu kada on nije predlagač.” Članak 103. Prijedlog za osnivanje mjesnog odbora mora sadržavati podatke o: - nazivu mjesnog odbora, - području mjesnog odbora, - sjedištu mjesnog odbora, - potrebi osnivanja mjesnog odbora, - rok za izbor organa mjesnog odbora, - podrobnije podatke o zadaci i potrebnim sredstvima mjesnog odbora.” Članak 104. Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik Vijeća mjesnog odbora. Vijeće mjesnog odbora ima 5 članova. Mandat članova vijeća mjesnog odbora traje 4 godine Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila mjesnog odbora, poslovnik o radu, financijski plan i godišnji obračun, te obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i ovim Statutom. Članak 105. Vijeće mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo. Članovi vijeća biraju se neposredno tajnim glasovanjem, a na postupak izbora shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se utvrđuje izbor članova predstavničkih tijela jedinice lokalne samouprave. Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje Gradsko vijeće grada Rovinja svojom odlukom. Članak 106. Vijeće mjesnog odbora iz svoga sastava tajnim glasovanjem bira predsjednika vijeća mjesnog odbora. Predsjednik vijeća mjesnog odbora predstavlja mjesni odbor i za svoj rad odgovara vijeću mjesnog odbora, a za obavljanje poslova koje mu u smislu članka 4. Statuta povjeri Gradsko poglavarstvo, odgovara predsjedniku Poglavarstva. Članak 107. Vijeće mjesnog odbora radi rasprave o potrebama i interesima građana, te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od mjesnog značenja, može sazivati mjesne zborove građana. Mjesni zbor građana saziva i za dio područja mjesnog odbora koji čini određenu cjelinu. Mjesni zbor građana vodi predsjednik vijeća mjesnog odbora ili član vijeća mjesnog odbora kojeg odredi vijeće mjesnog odbora. Članak 108. Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja Gradsko poglavarstvo koje može raspustiti vijeće mjesnog odbora ako ono učestalo krši ovaj Statut, pravila mjesnog odbora ili ne obavlja povjerene mu poslove. Članak 109. Vijeće mjesnog odbora donosi godišnji program rada mjesnog odbora kojeg podnosi na potvrdu zboru građana, Program rada iz stavka 1. ovog članka mora se zasnivati na realnim potrebama i mogućnostima, a donosi se najkasnije do kraja listopada prethodne godine za narednu godinu, uz prethodno mišljenje Gradskog poglavarstva. Članak 110. Program rada mjesnog odbora sadržava popis aktivnosti, te izvore sredstava za njihovu realizaciju. Članak 111. Osnovama pravila mjesnog odbora smatraju se odredbe članaka 102. (98c.) do 110. (98m.) ovog Statuta. Osim osnovna pravila mjesnih odbora u smislu stavka 1. ovog članka kao osnove pravila mjesnih odbora, propisuje se sljedeće: a) izbor predsjednika i članova vijeća mjesnog odbora ograničava se na dva uzastopna mandata, b) predsjednik i članovi vijeća mjesnog odbora navedene dužnosti obavljaju volonterski. Suglasno osnovama pravila, odnosno odredbama stavka 1. i 2. ovog članka, mjesni odbori donose svoja pravila mjesnog odbora. Članak 112. Za djelatnost mjesnog odbora u smislu osiguravanja nužnih sredstava za njihovo poslovanje (minimalne administrativne i slične troškove), te za obavljanje povjerenih im poslova iz samoupravnog djelokruga mjesnim odborima se sredstva osiguravaju u proračunu grada. Za financiranje svojih djelatnosti koje nisu obuhvaćene stavkom 1. ovog članka, mjesni odbori mogu osigurati druga sredstva, i to: a) prihode od imovine i imovinskih prava mjesnih odbora, b) dotacije pravnih subjekata i građana, c) druga sredstva. Članak 113. Gradska uprava grada osigurava odgovarajuće uvjete radi pružanja pomoći mjesnim odborima u obavljanju administrativnih i računovodstvenih i drugih odgovarajućih poslova. XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 114. Do donošenja općih akata kojima se uređuju pitanja iz samoupravnoga djelokruga grada, sukladno posebnim zakonima i ovome Statutu, na području grada Rovinja primjenjivat će se opći akti dosadašnje Općine Rovinj, koji su važili na području dosadašnje Općine Rovinj do 9. travnja 1993.g. u odredbama koje nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Statuta. U slučaju suprotnosti odredbi općih akata iz stavka 1. ovoga članka s odredbama ovoga Statuta, primjenjuju se neposredno odredbe ovoga Statuta. Članak 115. Grad Rovinj preuzet će nekretnine, pokretnine, financijska sredstva, te prava i obveze dosadašnje Općine Rovinj, na temelju sporazuma s novoformiranim Općinama Bale, Kanfanar i Žminj. Članak 116. Prijedlog za promjenu Statuta može podnijeti 1/3 vijećnika Gradskog vijeća ili Poglavarstvo grada. Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka mora biti obrazložen, a podnosi se predsjedniku Vijeća. Članak 117. Gradsko vijeće odlučuje da li će se pristupiti raspravi o predloženoj promjeni Statuta. Ako se ni nakon ponovljene rasprave ne donese odluka o pristupanju raspravi o predloženoj promjeni, isti se prijedlog ne može ponovno staviti na dnevni red Gradskog vijeća prije isteka roka od šest mjeseci od dana zaključivanja rasprave o prijedlogu. Odluka iz stavka 2. ovoga članka Gradsko vijeće donosi većinom glasova svih vijećnika. Članak 118. Izmjene i dopune Statuta grada Rovinja donosi se na način i po postupku predviđenom za njegovo donošenje. U slučaju kad se izmjenama i dopunama Statuta mijenjaju odredbe kojima se propisuju prava talijanske nacionalne zajednice i druge autohtone etničke ili kulturne osobitosti grada Rovinja, izmjene i dopune Statuta donose se dvotrećinskom većinom svih vijećnika Gradskog vijeća grada Rovinja. Članak 119. Ovaj pročišćeni tekst Statuta stupa na snagu i primjenjuje se od dana objave u Službenom glasniku grada Rovinja. Klasa: 011-01/01-01/4 Urbroj: 2171/01-1-02-1 Rovinj, 3. lipnja 2002. Na temelju članka 46. Drugih izmjena i dopuna Statuta grada Rovinja (Službeni glasnik grada Rovinja, br. 3/02), Odbor za Statut, Poslovnik i propise, na sjednici održanoj 3. lipnja 2002.g., utvrdio je pročišćen tekst Statuta grada Rovinja. Pročišćen tekst Statuta grada Rovinja obuhvaća Statut grada Rovinja (Službeni glasnik grada Rovinja, br. 9/95), Prve izmjene i dopune Statuta grada Rovinja (Službeni glasnik grada Rovinja, br. 2/01), Druge izmjene i dopune Statuta grada Rovinja (Službeni glasnik grada Rovinja, br. 3/02), u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.
|
|||||||||||||||
