 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|  |
 POMORSKI ZAKONIK Dio drugi MORSKI I PODMORSKI PROSTORI REPUBLIKE HRVATSKE Glava I. OPĆA ODREDBA Članak 6. (1) Suverenitet Republike Hrvatske na moru prostire se na unutarnje morske vode i teritorijalno more Republike Hrvatske, na zračni prostor iznad njih te na dno i podzemlje tih morskih prostora. (2) U svome gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju radi istraživanja, iskorištavanja, zaštite, očuvanja i unaprjeđivanja prirodnih morskih bogatstava, uključujući bogatstva na morskome dnu i u morskom podzemlju te radi obavljanja drugih gospodarskih djelatnosti. (3) Republika Hrvatska štiti, čuva i unapređuje morski okoliš. (4) Republika Hrvatska surađuje s državama u regiji i sudjeluje u radu regionalnih i svjetskih međunarodnih organizacija radi utvrđivanja općih i regionalnih pravila, mjera, preporučene prakse i postupaka sa svrhom suzbijanja, smanjivanja i nadziranja onečišćenja mora i morskog okoliša onečišćivačima iz izvora na kopnu, s brodova, potapanjem, iz zraka ili zrakom i onečišćenja uzrokovanih djelatnostima na morskome dnu i u morskom podzemlju. (5) Republika Hrvatska potiče regionalnu suradnju, posebice sa državama u susjedstvu, radi donošenja zajedničkih planova hitnog djelovanja u slučajevima nezgoda koje uzrokuju onečišćenje morskog okoliša. (6) Republika Hrvatska posebnim mjerama štiti osjetljive ekosustave, postojbine vrsta i drugih oblika života u moru koji su rijetki, ugroženi ili kojima prijeti opasnost istrebljenja. Glava II. UNUTARNJE MORSKE VODE Članak 7. (1) Unutarnje morske vode Republike Hrvatske obuhvaćaju: 1) luke i zaljeve na obali kopna i otoka, 2) dijelove mora između crte niske vode na obali kopna i ravne polazne crte za mjerenje širine teritorijalnog mora iz članka 18. stavka 2. točke 2) i 3) ovoga Zakonika. (2) Zaljevom iz stavka 1. točke 1) ovoga članka smatra se jasno istaknuta uvala uvučena u kopno, čija je morska površina jednaka površini ili je veća od površine polukruga kojemu je duljina promjera jednaka duljini prave crte koja zatvara ulaz u zaljev. (3) Morska površina zaljeva mjeri se od crte niske vode uzduž obale zaljeva i prave crte koja zatvara ulaz u zaljev. (4) Luke otvorene za međunarodni promet u Republici Hrvatskoj određuje Vlada Republike Hrvatske posebnim propisom. Članak 8. (1) Strani trgovački brod smije prolaziti unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske radi uplovljavanja u luku otvorenu za međunarodni promet ili u luku u kojoj je brodogradilište u kojemu će biti popravljen, radi isplovljenja iz takve luke, te radi plovidbe između luka otvorenih za međunarodni promet, najkraćim uobičajenim putem. (2) Ministar može odrediti drugi način plovidbe stranih trgovačkih brodova unutarnjim morskim vodama ako to zahtijevaju interesi obrane zemlje ili sigurnost plovidbe. Članak 9. (1) Kabotažu, tj. prijevoz stvari i putnika između hrvatskih luka mogu obavljati samo brodovi, jahte ili brodice hrvatske državne pripadnosti. (2) Kabotažom se smatra i prijevoz osoba stranom jahtom ili brodicom unutar unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora uz naplatu. (3) Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, Ministarstvo može odobriti: 1) stranom brodu prijevoz praznih kontejnera u njihovoj eksploataciji između hrvatskih luka, 2) stranom brodu, jahti ili brodici prijevoz osoba i stvari između hrvatskih luka ako to zahtijeva gospodarski interes Republike Hrvatske, a uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske gospodarske komore. (4) Prijevoz osoba jahtom ili brodicom uz naknadu u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske može se obavljati samo brodicom ili jahtom hrvatske državne pripadnosti, koja je u vlasništvu domaće fizičke ili pravne osobe i koja ispunjava uvjete utvrđene posebnim propisom koji donosi ministar. (5) Visinu naknade za izdavanje odobrenja iz stavka 3. ovog članka propisuje ministar. Članak 10. (1) Strani ratni brod, strani javni brod, strani ribarski brod, te strani znanstvenoistraživački brod smije uploviti u unutarnje morske vode Republike Hrvatske radi ulaska u luku otvorenu za međunarodni promet ili u luku u kojoj je brodogradilište u kojemu će taj brod biti popravljen, ako za to prethodno dobije odobrenje: 1) za strani ratni brod – ministarstva nadležnog za poslove obrane, 2) za strani javni brod i znanstvenoistraživački brod – Ministarstva uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, 3) za strani ribarski brod – Ministarstva. (2) Uplovljavanje u unutarnje morske vode Republike Hrvatske i boravak u hrvatskoj luci ili luci u kojoj je brodogradilište u kojem će taj brod biti popravljen može se odobriti stranom ratnom nuklearnom brodu i stranom ratnom brodu koji ima nuklearno naoružanje. (3) Brod iz stavka 2. ovoga članka dužan je prethodno dostaviti ovjereni prijepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog postrojenja ministarstvu nadležnom za poslove obrane. (4) Odobrenje za uplovljavanje broda iz stavka 2. ovoga članka daje Vlada Republike Hrvatske uz prethodno mišljenje tijela državne uprave nadležnog za nuklearnu sigurnost, ministarstva nadležnog za poslove obrane i Ministarstva. (5) Uplovljavanje u unutarnje morske vode Republike Hrvatske i boravak u hrvatskoj luci ne može se odobriti stranom ratnom brodu koji svojim boravkom ugrožava sigurnost Republike Hrvatske. Članak 11. (1) U hrvatskim lukama mogu istodobno boraviti najviše tri strana ratna broda iste državne pripadnosti. (2) Boravak stranoga ratnog broda u hrvatskoj luci ne može trajati duže od 10 dana. (3) Iznimno, ministarstvo nadležno za poslove obrane može, ako to zahtijevaju posebno opravdani interesi, odobriti posjet stranih ratnih brodova neovisno o uvjetima propisanim odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka. (4) Ministar nadležan za poslove obrane je obvezan o odobrenju iz stavka 3. ovoga članka izvijestiti Vladu Republike Hrvatske u roku 8 dana. (5) Za posjeta u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, na stranom ratnom brodu smije biti ukrcana samo posada ratnog broda. Članak 12. (1) Strane jahte i strane brodice namijenjene razonodi, športu ili rekreaciji, mogu ploviti i boraviti u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, osim u zabranjenim zonama iz članka 16. i članka 29. ovoga Zakonika, pod uvjetom da odmah nakon uplovljavanja u unutarnje morske vode Republike Hrvatske, uplove najkraćim putem u najbližu luku otvorenu za međunarodni promet i obave graničnu kontrolu, te potrebne poslove sukladno propisu iz stavka 2. ovoga članka. (2) Potanje propise o plovidbi i boravku stranih jahti i stranih brodica namijenjenih razonodi i športu u unutarnjim morskim vodama i o njihovu boravku u teritorijalnom moru Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske. (3) Visinu naknade za sigurnost plovidbe koju plaćaju strane jahte i brodice iz stavka 1. ovoga članka propisat će ministar. Članak 13. (1) Domaće i strane pravne i fizičke osobe, te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za znanost. (2) Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati arheološko istraživanje, fotografiranje i/ili druge oblike dokumentiranja kulturnog dobra na moru, morskom dnu i podzemlju unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove kulture. (3) Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja u zaštićenim dijelovima prirode unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. (4) Odobrenja iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka navedena ministarstva izdaju uz prethodnu suglasnost Ministarstva glede sigurnosti plovidbe i Ministarstva nadležnog za poslove obrane glede interesa obrane. (5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka hrvatski ratni brod istraživanja može obavljati samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za znanost. (6) Tijekom istraživanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora iz stavka 1. i 3. ovoga članka na stranom znanstvenoistraživačkom brodu mora biti nazočna najmanje jedna osoba koja u skladu s posebnim propisima ima status znanstvenika a zaposlena je u domaćoj znanstvenoj organizaciji. (7) Tijekom arheološkog istraživanja iz stavka 2. ovoga članka na stranom znanstvenoistraživačkom brodu mora biti nazočna najmanje jedna stručna osoba koju odredi ministarstvo nadležno za poslove kulture. (8) Tijekom istraživanja u zaštićenim dijelovima prirode iz stavka 3. ovoga članka, na stranom znanstvenoistraživačkom brodu mora biti nazočna jedna stručna osoba koju odredi ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode. (9) Tijekom istraživanja iz stavka 6. i 7. ovoga članka, ako se radi o brodu koji je ujedno i ratni brod, mora biti nazočan najmanje jedan stručni pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva nadležnog za poslove obrane. Članak 14. (1) U brodogradilištima Republike Hrvatske može se obavljati popravak, obnavljanje opreme i strojeva, bojenje, čišćenje i sl. (u daljnjem tekstu: popravak) stranih ratnih brodova nakon pribavljenog odobrenja Ministarstva nadležnog za poslove obrane. (2) Odobrenje za popravak stranoga ratnog broda daje se brodogradilištu za vrijeme prijeko potrebno za popravak, a najduže do 16 mjeseci. Iznimno Vlada Republike Hrvatske može, ako to zahtijevaju interesi Republike Hrvatske odobriti duži popravak. (3) Protiv rješenja Ministarstva nadležnog za poslove obrane kojim se daje ili uskraćuje odobrenje nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Članak 15. (1) Strani ratni brod na popravku može imati samo trećinu posade s osobnim naoružanjem i pripadajućim jednim kompletom streljiva od uobičajenoga mirnodopskog sastava. (2) Strani ratni brod kojemu je odobren popravak dužan je odmah nakon uplovljavanja u hrvatsku luku iskrcati gorivo i mazivo, streljivo i druga ubojita sredstva, osim nuklearnog naoružanja, na mjesto koje odredi vojni zapovjednik nadležan za luku u kojoj se obavlja popravak. (3) Za vrijeme popravka, posada stranoga ratnog broda može boraviti i kretati se u mjestu u kojemu se obavlja popravak broda. (4) Na radnike koji sudjeluju u radovima na popravku stranog ratnog broda i na osobe koje službeno u ime Republike Hrvatske borave na brodu primjenjuju se propisi Republike Hrvatske. (5) Odredbe stavka 1. – 4. ovoga članka primjenjuju se i na strani javni brod na popravku. Članak 16. (1) Ministar nadležan za poslove obrane uz suglasnost ministra, može propisati zabranjene zone u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske. (2) Plovni objekti ne smiju ploviti zabranjenom zonom u unutarnjim morskim vodama, osim u slučaju više sile. (3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo nadležno za poslove obrane može odobriti plovidbu plovnih objekata, bez diskriminacije, zabranjenim zonama u unutarnjim morskim vodama, osim u slučaju više sile. (4) Protiv rješenja Ministarstva nadležnog za poslove obrane kojim se daje ili uskraćuje odobrenje iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (5) Propis o uspostavljanju zabranjene zone u unutarnjim morskim vodama objavljuje se u »Oglasu za pomorce« i na drugi prikladan način. Članak 17. (1) Strani plovni objekt koji je zbog više sile ili nevolje na moru prisiljen skloniti se u unutarnje morske vode Republike Hrvatske dužan je o tome odmah obavijestiti najbližu lučku kapetaniju ili lučku ispostavu, a koja će o dobivenoj obavijesti izvijestiti nadležnu policijsku postaju. (2) Plovni objekt koji je zbog više sile ili nevolje na moru prisiljen skloniti se u zabranjenu zonu iz članka 16. ovoga Zakonika dužan je o tome odmah obavijestiti najbližu lučku kapetaniju ili lučku ispostavu, a koja će po dobivenoj obavijesti izvijestiti nadležno zapovjedništvo Oružanih snaga. (3) Ministar će odrediti mjesta zakloništa, propisati uvjete koje zakloništa moraju ispunjavati, te propisati uvjete i način korištenja mjesta zakloništa. Glava III. TERITORIJALNO MORE Članak 18. (1) Teritorijalno more Republike Hrvatske je morski pojas širok 12 morskih milja, računajući od polazne crte u smjeru gospodarskoga pojasa. (2) Polaznu crtu čine: 1) crte niske vode uzduž obala kopna i otoka, 2) ravne crte koje zatvaraju ulaze u luke ili zaljeve, 3) ravne crte koje spajaju sljedeće točke na obali kopna i na obali otoka: a) rt Zarubača – jugoistočni rt otoka Mrkan – južni rt otoka Sv. Andrija – rt Gruj (otok Mljet), b) rt Korizmeni (otok Mljet) – otok Glavat – rt Struga (otok Lastovo) – rt Veljeg mora (otok Lastovo) – jugozapadni rt otoka Kopište – rt Velo danče (otok Korčula) – rt Proizd – jugozapadni rt otoka Vodnjak – rt Rat (otok Drvenik mali) – hrid Mulo – hrid Blitvenica – otok Purara – otok Balun – otok Mrtovac – otok Garmenjak veli – točka na Dugom otoku s koordinatama 43°53ž12" sjeverne geografske širine i 15°10ž00" istočne geografske dužine, c) rt Veli rat (Dugi otok) – hrid Masarine – rt Margarina (otok Susak) – pličina Albanež – otok Grunj – hrid Sv. Ivan na pučini – pličina Mramori – otok Altiež – rt Kastanjija. (3) Polazne crte su ucrtane u pomorskoj karti »Jadransko more«, koju izdaje Hrvatski hidrografski institut. (4) Pri određivanju ravne polazne crte teritorijalnog mora, dijelom obale smatrat će se i najizbočenije stalne lučke građevine koje su sastavni dijelovi lučkog sustava. Članak 19. Vanjska granica teritorijalnoga mora jest crta kojoj je svaka točka udaljena 12 morskih milja od najbliže točke polazne crte. Članak 20. Svi strani plovni objekti imaju pravo neškodljivog prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske. Članak 21. (1) Pod neškodljivim prolaskom plovnog objekta razumijeva se plovidba teritorijalnim morem Republike Hrvatske bez uplovljavanja u neku njenu luku otvorenu za međunarodni promet, ili plovidba radi uplovljavanja u takvu luku, ili u luku u kojoj je brodogradilište u kojemu će plovni objekt biti popravljen, odnosno radi isplovljenja iz nje u gospodarski pojas, uz uvjet da se ne narušava mir, red ili sigurnost Republike Hrvatske. (2) Neškodljivi prolazak strani plovni objekt mora obaviti najkraćim uobičajenim putem, bez prekida i odgode. (3) Zaustavljanje i sidrenje stranoga plovnog objekta koji se koristi pravom neškodljivog prolaska dopušteno je samo ako je prouzročeno događajima koje nalaže redovita plovidba, odnosno viša sila ili nevolja na moru, ili radi pružanja pomoći ljudima, plovnim objektima ili zrakoplovima u opasnosti ili u nevolji. Članak 22. O namjeri neškodljivog prolaska stranoga ratnog broda teritorijalnim morem Republike Hrvatske država kojoj taj ratni brod pripada obavijestit će diplomatskim putem ministarstvo nadležno za vanjske poslove Republike Hrvatske najkasnije 24 sata prije uplovljavanja broda u teritorijalno more Republike Hrvatske. Članak 23. Neškodljivim prolaskom ne smatra se prolazak stranoga plovnog objekta teritorijalnim morem Republike Hrvatske ako taj brod obavlja neku od ovih djelatnosti: 1) prijeti silom ili uporabljuje silu protiv suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i Ustavom Republike Hrvatske utvrđenoga pravnog poretka ili se ponaša na način kojim se narušavaju načela međunarodnog prava, 2) vježba ili obavlja obuku s oružjem, 3) prikuplja obavijesti ili podatke koji mogu štetiti obrani ili sigurnosti Republike Hrvatske, 4) vrši propagandnu djelatnost kojom se šteti obrani ili sigurnosti Republike Hrvatske, 5) prihvaća na brod bilo kakav zrakoplov, ili zrakoplov s njega polijeće ili slijeće, 6) upućuje, spušta ili prihvaća na brod bilo kakav vojni uređaj, 7) ukrcava ili iskrcava robu, novac ili ljude suprotno carinskim, poreznim ili zdravstvenim propisima ili propisima o kretanju i boravku stranaca u Republici Hrvatskoj, 8) hotimično ili znatno onečišćuje morski okoliš, 9) obavlja ribolov ili ulov drugih morskih bića, 10) obavlja istraživanje, ispitivanje ili mjerenje, 11) obavlja djelatnost radi neovlaštenog uključivanja bilo u koji sustav komunikacija ili neki drugi sustav ili uređaje Republike Hrvatske, 12) obavlja drugu djelatnost koja nije u izravnoj svezi s prolaskom. Članak 24. (1) Ministar može u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske odrediti i propisati obvezne plovne putove, sustave odijeljenog prometa, sustave javljanja brodova, te način upravljanja pomorskim prometom radi sigurnosti plovidbe za sve ili za neke vrste plovnih objekata. (2) U svrhu sigurnosti plovidbe, zaštite mora od onečišćenja, sprječavanja ugroženosti biološke i krajobrazne raznolikosti, kao i radi umanjenja opasnosti od većih pomorskih nezgoda, ministar može zabraniti plovidbu pojedinim dijelovima unutarnjih morskih voda ili teritorijalnog mora za određene vrste i veličine brodova, odnosno za brodove koji prevoze određenu vrstu tereta. (3) Plovni putovi i sustavi odijeljenog prometa iz stavka 1. ovoga članka mogu se utvrditi u posebno zaštićenim dijelovima prirode uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. (4) Plovni putovi i sustavi odijeljenog prometa iz stavka 1. ovoga članka ucrtavaju se u pomorsku kartu »Jadransko more« i pravodobno objavljuju u »Oglasu za pomorce«. Članak 25. (1) Stranome ribarskom brodu za vrijeme prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske zabranjen je ribolov ili ulov drugih morskih bića u moru ili na morskome dnu. (2) Strani ribarski brod dužan je ploviti teritorijalnim morem Republike Hrvatske brzinom ne manjom od šest čvorova, bez zaustavljanja ili sidrenja, osim ako je to prijeko potrebno zbog više sile ili nevolje na moru te imati vidljivo istaknute oznake ribarskoga broda. (3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na strani ribarski brod koji ima odobrenje za ribolov u teritorijalnom moru Republike Hrvatske dok se nalazi u području u kojemu je ribolov odobren. Članak 26. (1) Teritorijalnim morem Republike Hrvatske smiju istodobno prolaziti do tri strana ratna broda iste državne pripadnosti. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka teritorijalnim morem Republike Hrvatske uz odobrenje ministra nadležnog za poslove obrane, smiju istodobno prolaziti više od tri strana ratna broda iste državne pripadnosti. Članak 27. Ratni brodovi, tankeri, nuklearni brodovi i drugi brodovi kada prevoze opasne terete ili štetne tvari, prilikom plovidbe unutarnjim morskim vodama i neškodljiva prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske, dužni su ploviti propisanim plovnim putovima za te brodove, poštovati sustave odijeljenoga prometa u područjima gdje su ti putovi ili sustavi odijeljenoga prometa propisani i udovoljavati drugim propisanim uvjetima glede sigurnosti plovidbe i suzbijanja onečišćenja morskog okoliša. Članak 28. Strana podmornica i drugo podvodno prijevozno sredstvo za vrijeme prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske dužno je ploviti morskom površinom i viti zastavu svoje države i zastavu Republike Hrvatske. Članak 29. (1) Ministar može, kao prijeko potrebnu mjeru sigurnosti, a ministar nadležan za poslove obrane radi obavljanja obuke s uporabom oružja, odrediti pojedine zone u teritorijalnome moru Republike Hrvatske u kojima se privremeno obustavlja prolazak plovnih objekata. (2) Naredba o ustanovljenju zone iz stavka 1. ovoga članka s granicama i drugim potrebnim podacima, objavit će se pravodobno i u »Oglasu za pomorce«. Članak 30. Ako se strani ratni brod, ili strani javni brod ne pridržava propisa o neškodljivom prolasku iz članka 21. – 24. i 26. – 29. ovoga Zakonika ili općeprihvaćenih međunarodnih propisa o sprječavanju sudara na moru, i ako se taj brod ne odazove pozivu koji mu je upućen da se tim propisima pokori, hrvatski policijski, ratni ili drugi ovlašteni brod, ili zrakoplov ili ovlašteno tijelo, zahtijevat će da taj brod odmah isplovi iz teritorijalnoga mora Republike Hrvatske. Članak 31. (1) Domaće i strane pravne i fizičke osobe, te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja teritorijalnog mora Republike Hrvatske, samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove znanosti i prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrane glede interesa obrane. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka hrvatski ratni brod istraživanja može obavljati samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za znanost. (3) Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati arheološko istraživanje kulturnog dobra na moru, morskom dnu i/ili podzemlju teritorijalnog mora Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove kulture. (4) Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja u zaštićenim dijelovima prirode teritorijalnog mora Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. (5) Odobrenja iz stavaka 1., 3. i 4. ovoga članka nadležna ministarstva izdaju uz prethodnu suglasnost Ministarstva glede sigurnosti plovidbe. (6) Tijekom istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja iz stavaka 1. i 4. ovoga članka na stranom znanstvenoistraživačkom brodu mora biti nazočna najmanje jedna osoba koja u skladu s posebnim propisima ima status znanstvenika a zaposlena je u domaćoj znanstvenoj organizaciji. Tijekom arheološkog istraživanja iz stavka 3. ovoga članka na stranom znanstvenoistraživačkom brodu mora biti nazočna najmanje jedna stručna osoba koju odredi ministarstvo nadležno za poslove kulture. (7) Tijekom istraživanja u zaštićenim dijelovima prirode iz stavka 4. ovoga članka, na stranom znanstvenoistraživačkom brodu mora biti nazočna jedna stručna osoba koju odredi ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode. (8) Tijekom istraživanja iz stavaka 6. i 7. ovoga članka, ako se radi o brodu koji je ujedno i ratni brod, mora biti nazočan najmanje jedan stručni djelatnik Oružanih snaga Republike Hrvatske, odnosno ministarstva nadležnog za poslove obrane. (9) Uvjete za uplovljavanje, prolazak i boravak stranih, ratnih i znanstvenoistraživačkih brodova u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske kao i uvjete i način obavljanja znanstvenih i drugih istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora, morskog dna ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, epikontinentalnog i gospodarskog pojasa Republike Hrvatske propisat će Vlada. Glava IV. GOSPODARSKI POJAS Članak 32. Gospodarski pojas Republike Hrvatske obuhvaća morske prostore od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom. Članak 33. (1) U svojemu gospodarskom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava radi: a) istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim i neživim prirodnim bogatstvima, b) proizvodnje energije korištenjem mora, morskih struja i vjetrova. (2) Republika Hrvatska surađuje sa susjednim državama radi donošenja i provođenja mjera zaštite i očuvanja živih morskih bogatstava u području gospodarskog pojasa Republike Hrvatske. Članak 34. Ovlaštena tijela Republike Hrvatske imaju pravo i dužnost poduzimati sve potrebne mjere radi ostvarivanja suverenih prava istraživanja, iskorištavanja, zaštite, očuvanja i gospodarenja živim morskim bogatstvima u gospodarskome pojasu Republike Hrvatske, uključujući pregled, inspekciju, uzapćenje stranoga broda i sudske postupke. O uzapćenju ili zadržavanju stranoga broda i o izrečenim kaznama odmah se obavještava, diplomatskim putem država čiju zastavu brod vije. Članak 35. (1) U gospodarskom pojasu Republika Hrvatska ima isključivo pravo graditi, dopuštati i regulirati gradnju, rad i uporabu umjetnih otoka, uređaja i naprava na moru, morskom dnu i u morskome podzemlju. (2) Na gradnju, rad i uporabu objekata iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odgovarajući propisi Republike Hrvatske. Članak 36. Pravna ili fizička osoba kojoj je odobrena gradnja umjetnog otoka, uređaja ili naprave iz članka 35. ovoga Zakonika, dužna je: a) najmanje 30 dana prije započinjanja radova, putem lučke kapetanije objaviti podatke o mjestu, načinu gradnje i o dimenzijama, veličini, dubini i izgledu objekta, b) prije početka gradnje, na mjestu gdje počinje gradnju, a potom i na morskom objektu, postaviti stalna sredstva signalizacije, c) najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka gradnji ili uporabe, ukloniti svaki morski objekt koji se više ne uporablja ili je napušten, ne uzrokujući štetu ribolovu, zaštiti i očuvanju morskog okoliša ili drugim legitimnim uporabama mora. Članak 37. (1) Na prijedlog izvođača radova na istraživanju i iskorištavanju bogatstava gospodarskog pojasa Republike Hrvatske ministar može, kad je to potrebno, oko umjetnih otoka, uređaja i naprava iz članka 35. ovoga Zakonika ustanoviti sigurnosne zone široke do 500 metara mjereći od svake točke vanjskog ruba objekta, i u tim zonama zabraniti plovidbu. (2) Uspostavljanje sigurnosne zone, njezina širina i režim plovidbe u njoj objavljuju se pravodobno u »Oglasu za pomorce«. Članak 38. Umjetni otoci, uređaji i naprave i zone sigurnosti uokolo njih ne smiju se postavljati na mjestima gdje mogu ometati uporabu priznatih međunarodnih plovnih putova. Članak 39. Na svim umjetnim otocima, uređajima i napravama na gospodarskome pojasu Republike Hrvatske primjenjuju se carinski i porezni propisi, propisi o zdravstvenom osiguranju, o kretanju i boravku stranaca i kazneni propisi Republike Hrvatske. Članak 40. (1) Domaće i strane fizičke i pravne osobe, te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora u gospodarskom pojasu Republike Hrvatske pod uvjetima propisanim u članku 13. ovoga Zakonika. (2) Strani ratni brod, strani javni brod, strani ribarski brod, te strani znanstvenoistraživački brod mogu obavljati djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka samo uz odobrenje ministarstava iz članka 10. ovoga Zakonika. Članak 41. (1) Prilikom plovidbe gospodarskim pojasom Republike Hrvatske plovni objekti su dužni poštivati općeprihvaćene međunarodne propise i standarde i hrvatske propise o zaštiti od onečišćenja mora i zraka s brodova i onečišćenja prouzročenog potapanjem ili djelatnostima u podmorju. (2) Pravne i fizičke osobe koje sudjeluju u istraživanju ili iskorištavanju prirodnih bogatstava gospodarskog pojasa Republike Hrvatske dužne su poštivati međunarodne i domaće propise, postupke i standarde o zaštiti i očuvanju mora, živih morskih bogatstava i morskog okoliša. (3) Prilikom preleta gospodarskog pojasa Republike Hrvatske zrakoplovi su dužni poštivati općeprihvaćene međunarodne propise i hrvatske propise o zaštiti od onečišćenja mora iz zraka ili zrakom. (4) Potanje propise o zaštiti od onečišćenja morskog okoliša u gospodarskome pojasu donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zaštite okoliša. Glava V. EPIKONTINENTALNI POJAS Članak 42. (1) Epikontinentalni pojas Republike Hrvatske obuhvaća morsko dno i morsko podzemlje izvan vanjske granice teritorijalnoga mora Republike Hrvatske u smjeru pučine do granica epikontinentalnog pojasa sa susjednim državama. (2) Granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i Republike Italije utvrđene su sporazumom između Italije i bivše SFRJ iz 1968. godine. (3) Do postizanja sporazuma o razgraničenju epikontinentalnog pojasa sa Crnom Gorom, odnosno sa Srbijom i Crnom Gorom, Republika Hrvatska će uživati suverena prava u tome pojasu do crte sredine koja se nastavlja na vanjsku granicu teritorijalnog mora u Bokokotorskom zaljevu u smjeru pučine. Članak 43. (1) U epikontinentalnom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava radi njegova istraživanja i radi iskorištavanja prirodnih bogatstava toga pojasa. (2) Pod »prirodnim bogatstvima« iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se rudno i drugo neživo bogatstvo morskog dna i njegova podzemlja te morska bića koja su u stadiju u kojemu se love, nepokretna na morskome dnu ili ispod njega, ili se mogu kretati samo u stalnome fizičkom dodiru s morskim dnom ili samo u morskome podzemlju. (3) Strane pravne i fizičke osobe smiju iskorištavati morska bića iz ovoga članka samo u slučajevima utvrđenim međunarodnim ugovorom. Članak 44. (1) Prilikom ostvarivanja prava iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakonika ne smiju se neopravdano sprječavati plovidba, ribarenje, zaštita živih bogatstava mora, ni osnovna oceanografska ili druga znanstvena istraživanja javnog karaktera. (2) Na istraživanja iz stavka 1. ovoga članka u epikontinentalnom pojasu primjenjuju se odredbe članka 40. ovoga Zakonika. Članak 45. (1) Iskorištavanje prirodnih bogatstava epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske te podizanje, puštanje u rad i održavanje potrebnih postrojenja i uređaja za istraživanja i poduzimanje djelatnosti radi iskorištavanja mogu se obavljati uz uvjete predviđene ovim Zakonikom, propisima donesenim na temelju Zakonika i drugim propisima. (2) Na postrojenja i uređaje iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 35. do 39. ovoga Zakonika. (3) Ministarstvo odobrava i nadzire polaganje i održavanje podmorskih kabela i cjevovoda u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske koji prelaze u područje teritorijalnog mora Republike Hrvatske, a za podmorske cjevovode koji se polažu u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske, a ne prelaze u područje teritorijalnog mora Republike Hrvatske daje suglasnost o smjeru polaganja. (4) Protiv rješenja Ministarstva kojim se daje ili uskraćuje odobrenje iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (5) Potonje propise o suzbijanju onečišćenja uzrokovanog djelatnostima na morskom dnu i morskom podzemlju radi istraživanja ili iskorištavanja prirodnih bogatstava epikontinentalnog pojasa, uključujući onečišćenja s umjetnih otoka, sprava, uređaja i cjevovoda položenih na morskom dnu, kao i uvjete na temelju kojih se daje odobrenje iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zaštite okoliša. Glava VI. PRAVO PROGONA Članak 46. (1) Progon stranoga plovnog objekta poduzet će se ako nadležno tijelo osnovano sumnja da je strani plovni objekt ili njegov pripadak povrijedio odredbe ovoga Zakonika, druge propise Republike Hrvatske ili općeprihvaćena pravila međunarodnoga prava. (2) Progon stranoga plovnog objekta može početi samo ako se sumnjivi plovni objekt ili njegov pripadak, nalazi u unutarnjim morskim vodama, u teritorijalnome moru, u gospodarskom pojasu ili nad epikontinentalnim pojasom Republike Hrvatske i ako se ne zaustavi nakon vidljivoga ili zvučnog poziva za zaustavljanje koji mu je upućen s udaljenosti koja omogućuje da poziv vidi ili čuje. (3) Progon stranog plovnog objekta može se nastaviti u otvorenome moru, u gospodarskom pojasu ili u vanjskom pojasu strane države dok se ne prekine ili dok progonjeni brod ne uplovi u teritorijalno more svoje ili neke druge države. (4) Progon mogu obavljati policijski, ratni brodovi ili vojni zrakoplovi ili drugi brodovi, odnosno zrakoplovi za to ovlašteni. U gospodarskome pojasu ili nad epikontinentalnim pojasom progon stranoga plovnog objekta može započeti samo ako su povrijeđeni propisi koji se primjenjuju u tim pojasevima. (5) Ako se plovni objekt iz ovoga članka uzapti, predat će se nadležnom tijelu za provedbu postupka. (6) Odredbe ovoga članka ne odnose se na strane ratne brodove i javne brodove koji uživaju imunitet. POMORSKI ZAKONIK - SADRŽAJ
|
||||||||||||||||
