 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|  |
 POMORSKI ZAKONIK Dio deveti OVRHA I OSIGURANJE NA BRODU I TERETU Glava I. ZAJEDNIČKE ODREDBE Članak 841. (1) Odredbama ovoga dijela Zakonika uređuje se ovrha i osiguranje na brodu i teretu na brodu, koji se nalazi u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske. (2) Odredbe ovoga dijela Zakonika o određivanju ovrhe i osiguranja primjenjuju se i na brod koji se ne nalazi na unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, a upisan je u hrvatski upisnik brodova. U slučajevima predviđenim ovim Zakonikom odredbe ovoga dijela Zakonika primjenjuju se i na brod koji se ne nalazi na unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske i koji nije upisan u hrvatski upisnik brodova. (3) Ovrha i osiguranje na plovnom objektu koji se u smislu odredaba članka 5. ovoga Zakonika ne smatra brodom provodi se prema Ovršnom zakonu. (4) Ako odredbama ovoga Zakonika o osiguranju nije drugačije određeno, na to će se osiguranje na odgovarajući način primjenjivati odredbe ovoga Zakonika o ovrsi. (5) Ako odredbama ovoga Zakonika o ovrsi i osiguranju na brodu i teretu nije drugačije određeno, na tu će se ovrhu i osiguranje na odgovarajući način primjenjivati odredbe Ovršnog zakona i opća prava osiguranja, izuzev odredaba koje se odnose na osiguranje prijenosom vlasništva ili drugog prava. Na ovrhu na brodu radi naplate novčane tražbine na odgovarajući će se način osobito primjenjivati odredbe Ovršnog zakona o ovrsi na nekretnini radi naplate novčanih tražbina, a na ovrhu radi predaje broda – odredbe Ovršnog zakona o ovrsi radi predaje određene pokretnine. (6) Ovrhu i osiguranje na brodu i teretu na brodu određuju i provode trgovački sudovi nadležni za pomorske sporove. Članak 842. Odredbe ovoga dijela Zakonika primjenjuju se i na ovrhu i osiguranje na udjelima na brodu te na ovrhu i osiguranje na brodu u gradnji. Članak 843. (1) Ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja: 1) ratni i s njima izjednačeni brodovi, javni brodovi, 2) strani brodovi u neškodljivom prolasku teritorijalnim morem Republike Hrvatske, 3) strani brodovi koji se zadržavaju na unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske zbog više sile ili zbog nevolje na moru, dok viša sila ili nevolja na moru traju. (2) Brodovi iz stavka 1. točke 2) i 3) ovoga članka mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja ako se postupak provodi radi ovrhe ili osiguranja tražbina koje su nastale za prolaska i zadržavanja broda na području Republike Hrvatske. Članak 844. (1) Za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na brodu upisanom u upisnik brodova, odnosno brodu u gradnji upisanom u upisnik brodova u gradnji mjesno je nadležan sud na čijem se području vodi upisnik brodova, odnosno upisnik brodova u gradnji u koji je brod, odnosno brod u gradnji upisan. (2) Ako se u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ovrha treba provesti odgovarajućim upisom u upisnik brodova ili brodova u gradnji, ovrhu će provesti tijelo koje vodi upisnik brodova ili brodova u gradnji. (3) Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ovrhu ne treba provesti odgovarajućim upisom u upisnik brodova, ovrhovoditelj može radi provedbe ovrhe rješenje o ovrsi podnijeti svakom stvarno nadležnom sudu na području kojega se u vrijeme kad ovrhu treba provesti nađe brod, s prijedlogom da taj sud provede ovrhu. Članak 845. (1) Za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu i za provedbu ovrhe na stranom brodu i na domaćem brodu, odnosno brodu u gradnji koji nije upisan u upisnik brodova, odnosno u upisnik brodova u gradnji mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi brod, odnosno brod u gradnji u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu. (2) Ako se u vrijeme provedbe ovrhe brod iz stavka 1. ovoga članka ne nađe na području suda koji je ovrhu odredio, ovrhovoditelj može radi provedbe ovrhe podnijeti rješenje o ovrsi svakom stvarno nadležnom sudu na području kojega se brod nađe s prijedlogom da taj sud provede ovrhu. Članak 846. Ako se u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu koja se ne provodi upisom u upisnik brodova ne zna da li se brod nalazi na teritorijalnom moru ili unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, ovrhovoditelj može predložiti da sud na čijem se području vodi upisnik u koji je brod upisan, ili, ako brod nije upisan u hrvatski upisnik brodova, bilo koji stvarno nadležni sud u Republici Hrvatskoj, donese rješenje o ovrsi. Ovrhovoditelj može u tom slučaju podnijeti rješenje o ovrsi svakom stvarno nadležnom sudu na području kojega se nađe brod radi provedbe ovrhe. Članak 847. (1) Za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje osnivanjem ili predbilježbom sudske hipoteke na brodu, odnosno brodu u gradnji upisanom u upisnik brodova, odnosno u upisnik brodova u gradnji mjesno je nadležan sud na čijem se području vodi upisnik brodova, odnosno zapisnik brodova u gradnji u koji je brod, odnosno brod u gradnji upisan. (2) Za provedbu osiguranja osnivanjem ili predbilježbom sudske hipoteke na brodu iz stavka 1. ovoga članka nadležno je tijelo koje vodi upisnik brodova u koji je brod, odnosno brod u gradnji upisan. Članak 848. (1) Za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje novčane tražbine zasnivanjem sudske hipoteke na brodu ili brodu u gradnji na temelju sporazuma stranaka mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi upisnik broda u koji je brod upisan, odnosno upisnik broda u gradnji u koji je brod u gradnji upisan. (2) Određeno osiguranje provest će tijelo koje vodi upisnik brodova, odnosno brodova u gradnji. (3) Ako brod ili brod u gradnji nije upisan u upisnik brodova ili brodova u gradnji, za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje novčane tražbine zasnivanjem sudske hipoteke na brodu ili brodu u gradnji na temelju sporazuma stranaka i za provedbu osiguranja nadležan je sud na čijem se području u vrijeme podnošenja prijedloga za osiguranje brod, odnosno brod u gradnji nalazi. Članak 849. (1) Ako se privremena mjera treba provesti upisom u upisnik brodova ili brodova u gradnji, prije pokretanja parničnog ili drugoga sudskog postupka za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom mjesno je nadležan sud na čijem se području vodi upisnik brodova u koji je brod, odnosno brod u gradnji upisan. Određenu privremenu mjeru provest će tijelo koje vodi upisnik brodova, odnosno upisnik brodova u gradnji. (2) Ako je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka parnični ili drugi sudski postupak pokrenut, za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom nadležan je sud pred kojim je postupak pokrenut. Određenu privremenu mjeru provest će tijelo koje vodi upisnik brodova, odnosno brodova u gradnji. (3) Ako se privremena mjera ne treba provesti upisom u upisnik brodova, prije pokretanja parničnog ili drugoga sudskog postupka za odlučivanje o prijedlogu za određivanje privremene mjere na brodu mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi brod u vrijeme podnošenja prijedloga za određivanje privremene mjere. Ako se brod, koji je upisan u hrvatski upisnik brodova, ne nalazi u teritorijalnom moru ili unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, mjesno je nadležan za određivanje privremene mjere sud na području kojega se vodi upisnik brodova u koji je brod upisan. (4) Ako se privremena mjera ne treba provesti upisom u upisnik brodova, nakon pokretanja parničnog ili drugoga sudskog postupka privremenu mjeru može odrediti i sud pred kojim se postupak vodi. (5) U slučajevima iz stavka 3. i 4. ovoga članka za provedbu određene privremene mjere mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi brod u vrijeme provedbe te mjere. (6) Ako se u vrijeme podnošenja prijedloga za određivanje privremene mjere, koju ne treba provesti u upisnik brodova, ne zna da li se brod nalazi na teritorijalnom moru ili unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, ovrhovoditelj može predložiti da sud na čijem se području vodi upisnik u koji je brod upisan, ili, ako brod nije upisan u hrvatski upisnik brodova, bilo koji stvarno nadležni sud u Republici Hrvatskoj, donese rješenje o određivanju privremene mjere. Ovrhovoditelj može u tom slučaju podnijeti rješenje o određivanju privremene mjere svakom stvarno nadležnom sudu na čijem se području nađe brod, s prijedlogom da je taj sud provede. Članak 850. Za ovrhu odnosno za osiguranje na teretu koji se nalazi na brodu na kojemu se provodi ovrha ili osiguranje mjesno je nadležan sud koji je predviđen kao sud provedbe ovrhe, odnosno osiguranja na brodu koji nije upisan u upisnik brodova. Članak 851. (1) Za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju stranih sudskih odluka i za provedbu te ovrhe mjesna nadležnost suda određuje se primjenom pravila o mjesnoj nadležnosti suda za ovrhu na temelju odluka hrvatskih sudova. (2) Odredbe članka 847. ovoga Zakonika primjenjuju se i u slučaju kad se osiguranje zasnivanjem sudske hipoteke na brodu traži na temelju strane sudske odluke. Glava II. OVRHA RADI NAMIRENJA NOVČANE TRAŽBINE NA BRODU 1. Ograničenje ovrhe Članak 852. (1) Odredbe Ovršnog zakona o ograničenju ovrhe ne primjenjuju se ako se ovrha provodi radi ostvarenja tražbine osigurane založnim ili sličnim pravom na brodu ili brodu u gradnji. (2) Odredbe Ovršnog zakona o ograničenju ovrhe ne primjenjuje se na ovrhu prodajom broda ni ako se ovrha traži radi namirenja tražbina koje proizlaze iz: 1) štete prouzročene sudarom broda na kojem se provodi ovrha ili štete prouzročene brodom na koji drugi način, 2) smrti ili tjelesne ozljede prouzročene brodom na kojem se provodi ovrha ili koje su nastale zbog iskorištavanja tog broda, 3) spašavanja, 4) ugovora o iskorištavanju broda koji je predmet ovrhe, 5) zajedničke havarije, 6) tegljenja, 7) peljarenja, 8) opskrbe broda koji je predmet ovrhe radi njegova održavanja ili iskorištavanja, 9) gradnje, preinake, popravka, opreme ili dokovanja broda koji je predmet ovrhe, 10) prava posade broda po osnovi rada, 11) izdataka koje učini zapovjednik, krcatelj, naručitelj ili agent za račun broda, odnosno vlasnika broda ili brodara, a u vezi s brodom. 2. Ovršne radnje Članak 853. Ovrha na brodu upisanom u upisnik brodova i na brodu u gradnji upisanom u upisnik brodova u gradnji provodi se zabilježbom ovrhe u upisniku, utvrđivanjem vrijednosti broda odnosno broda u gradnji, prodajom broda, odnosno broda u gradnji i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom. 3. Prijedlog za ovrhu Članak 854. Prijedlog za ovrhu na brodu radi naplate novčane tražbine mora posebno sadržavati: 1) ime, zanimanje, prebivalište ili, podredno, boravište i državljanstvo, odnosno naziv, sjedište i državnu pripadnost ovrhovoditelja, 2) ime, zanimanje, prebivalište ili, podredno, boravište i državljanstvo, odnosno naziv, sjedište i državnu pripadnost ovršenika, 3) ime i oznaku broda, vrstu broda, luku upisa i državnu pripadnost broda, 4) upisnik brodova u koji je hrvatski brod upisan, 5) mjesto gdje se brod nalazi, odnosno naznaku da to mjesto nije poznato, 6) valutu i visinu tražbine za koju se traži prodaja, 7) naznaku isprava na temelju kojih se traži ovrha, 8) popis poznatih založnih ovrhovoditelja odnosno nositelja drugih prava koja prodajom prestaju, 9) izjavu je li u odnosu prema brodu na kojemu se traži ovrha određeno kakvo sredstvo osiguranja, 10) po mogućnosti količinu i vrstu tereta na brodu i broj članova posade. Članak 855. (1) Uz prijedlog iz članka 854. ovoga Zakonika ovrhovoditelj treba priložiti: 1) ispravu na temelju koje se traži ovrha (ovršna ili vjerodostojna isprava), u izvorniku ili u ovjerovljenom prijepisu, 2) ispravu kojom se dokazuje postojanje hipoteke na brodu i tereta te prava prvokupa koji su upisani u upisnik brodova, 3) podatke o poznatim privilegijima. (2) Ako se ovrha provodi na hrvatskom brodu, uz prijedlog treba priložiti izvadak iz upisnika brodova kojim se dokazuje vlasništvo ovršenika na brodu, ili, ako brod nije upisan u upisnik brodova – isprava kojom se dokazuje da se brod koji je predmet ovrhe nalazi u posjedu jednog ili više ovršenika. Ako je brod upisan na drugu osobu, a ne na ovršenika, prijedlogu se može udovoljiti samo ako ovrhovoditelj podnese ispravu koja je podobna za upis ovršenikova prava. (3) Ako je strani brod na kojemu se traži ovrha u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu već zaustavljen, uz prijedlog za ovrhu treba priložiti i ovjeren prijepis i prijevod isprave na hrvatskom jeziku, u skladu s propisima Republike Hrvatske, kojom se po pravu zemlje državne pripadnosti broda dokazuje vlasništvo i državna pripadnost broda. (4) Ako strani brod na kojemu se traži ovrha u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu još nije zaustavljen, ovrhovoditelj mora učiniti vjerojatnim da je brod vlasništvo ovršenika. (5) Kad strani brod na kojem se provodi ovrha prodajom bude zaustavljen, sud će pozvati ovrhovoditelja da u roku od tri dana podnese isprave navedene u stavku 3. ovoga članka. (6) Ako ovrhovoditelj ne postupi prema odredbi stavka 5. ovoga članka, sud će rješenjem obustaviti ovrhu. 4. Rješenje o ovrsi Članak 856. (1) Rješenje o ovrsi prodajom broda sud dostavlja prema odredbama Ovršnog zakona o osobnoj dostavi strankama i svim osobama u čiju korist, prema podacima iz spisa, postoji kakvo založno pravo, pravo na namirenje, pravo osobne služnosti ili pravo prvokupa u pogledu broda koji je predmet ovrhe. (2) Pored dostave rješenja iz stavka 1. ovoga članka sud posebno obavještava osobe u čiju je korist upisano pravo prvokupa da se u postupku prodaje neće moći pozivati na svoje pravo prvokupa. (3) Ako je boravište ovršenika nepoznato ili ako se ovršenik nalazi u inozemstvu, sud će ovršeniku po službenoj dužnosti postaviti za privremenog zastupnika zapovjednika broda, kojem će dostaviti rješenje o ovrsi broda. Ako je zapovjednik napustio brod, sud će za privremenog zastupnika ovršenika postaviti drugu odgovarajuću osobu za obavljanje te dužnosti. Članak 857. (1) Kad donese rješenje o prodaji broda koji je upisan u upisnik brodova, sud će po službenoj dužnosti odrediti da se to rješenje zabilježi u upisnik brodova. (2) Kad donese rješenje o prodaji broda koji nije upisan u upisnik brodova, sud će po službenoj dužnosti odrediti da se obavi pljenidbeni popis broda. (3) Učinak zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka, odnosno popisa iz stavka 2. ovoga članka sastoji se u tome da se prodaja radi namirenja tražbine ovrhovoditelja može provesti protiv svake osobe koja kasnije stekne pravo vlasništva nad brodom koji je predmet prodaje (pravo na namirenje) i da ovrhovoditelj u čiju je korist ta zabilježba, odnosno popis učinjen ima prvenstvo u pogledu namirenja svoje ovršne tražbine i sporednih tražbina prema svakoj drugoj osobi koja kasnije stekne kakvu hipoteku na brodu ili slično pravo na brodu ili koja ostvari pravo na namirenje. (4) Nakon zabilježbe ovrhe nije dopušten upis promjene prava vlasništva utemeljen na raspoložbi ovršenika, bez obzira kad je ta raspoložba poduzeta. (5) Promjena vlasnika broda nakon zabilježbe ovrhe ne sprječava da se taj postupak nastavi protiv novoga vlasnika kao ovršenika. Sve radnje poduzete prije toga ostaju na snazi i novi vlasnik ne može u postupku poduzimati one radnje koje ne bi mogao poduzeti prijašnji vlasnik da do promjene vlasništva nije došlo. (6) Za prvenstveni red prava na namirenje koje pripada ovrhovoditelju odlučujući je trenutak kad je tijelu koje vodi upisnik brodova podnesen zaključak suda kojime se nalaže zabilježba rješenja o ovrsi u smislu stavka 1. odnosno kada je obavljen popis broda u smislu stavka 2. ovoga članka. (7) Ako predmet ovrhe nije upisan u upisnik brodova, red prvenstva određuje se prema trenutku kad zamolnica za provođenje popisa stigne sudu nadležnom za provođenje ovrhe, odnosno ako je taj sud nadležan za donošenje rješenja o ovrsi – prema trenutku kad tom sudu stigne prijedlog za prodaju broda. Članak 858. Ako je u kakvu prijašnjem postupku obavljen popis broda koji je predmet prodaje, a taj brod nije upisan u upisnik brodova, u zapisnik o prijašnjem popisu zabilježit će se određena ovrha. Članak 859. (1) Nakon zabilježbe rješenja o ovrsi, odnosno sastavljanja pljenidbenog popisa, pa dok se postupak prodaje ne obustavi, ne može se provesti poseban postupak prodaje u korist drugih ovršnih tražbina u pogledu istog broda. (2) Ovrhovoditelji, u čiju korist, u tijeku postupka prodaje iz stavka 1. ovoga članka do pravomoćnosti rješenja o dosudi broda, bude doneseno rješenje o ovrsi na istom brodu, pristupaju pokrenutom postupku i dužni su ga preuzeti u stanju u kojem se nalazio u trenutku njihova pristupanja. (3) O pristupanju novih ovrhovoditelja sud će obavijestiti sve osobe iz članka 856. ovoga Zakonika. 5. Provedba ovrhe Članak 860. Kad donese, odnosno kad primi rješenje o ovrsi, ovršni sud će bez odgode: 1) odrediti zaustavljanje broda (članak 951.) i u tu svrhu pozvati teritorijalno nadležnu lučku kapetaniju da brodu oduzme upisni list, odnosno brodsku svjedodžbu, popis posade i isprave o sposobnosti broda za plovidbu, a stranom brodu – isprave koje odgovaraju tim hrvatskim ispravama, 2) prema potrebi odrediti čuvanje broda, 3) obaviti popis broda i njegovih pripadaka čija se vrijednost posebno utvrđuje prema odredbi članka 867. st. 3. ovoga Zakonika, 4) sastaviti popis posade i putnika koji ostaju na brodu i popisati vrstu i količinu tereta koji se nalaze na brodu. Članak 861. (1) Sud može čuvanje broda povjeriti zapovjedniku broda, kome će u tu svrhu odobriti da zadrži potreban broj članova posade, a može narediti da se posada broda zajedno sa zapovjednikom iskrca te da se postave drugi čuvari. (2) Pri odlučivanju hoće li brod povjeriti na čuvanje zapovjedniku broda ili drugoj osobi sud će, vodeći računa o prijedlozima ovrhovoditelja, uzeti u obzir sigurnost broda, troškove čuvanja te druge važne okolnosti. Članak 862. (1) Sud može, na prijedlog stranaka, zapovjednika broda ili čuvara broda narediti da se brod premjesti u drugo mjesto ako nađe da bi to bilo potrebno radi sigurnosti broda ili da bi bilo korisno iz drugih važnih razloga, osobito radi smanjenja troškova čuvanja i održavanja broda. (2) Mjesto u koje se brod premjesti, u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka, ne mora se nalaziti na području suda koji provodi ovrhu. Članak 863. (1) Ako se osoba ovlaštena da raspolaže teretom koji se nalazi na brodu na kojem se provodi ovrha ne prijavi sudu u roku od tri dana od zaustavljanja broda, sud će po službenoj dužnosti toj osobi postaviti privremenog zastupnika. (2) Dok se teret nalazi na brodu, brigu o čuvanju tereta vodi zapovjednik broda, odnosno osoba koju sud postavi za čuvara broda. (3) Na prijedlog osobe ovlaštene da raspolaže teretom ili njezina privremenog zastupnika, ovršenika ili zapovjednika broda, a ako postoje opravdani razlozi, i na prijedlog čuvara broda, sud će dopustiti da se teret iskrca i da se smjesti na čuvanje u javno skladište ili na drugo prikladno mjesto. (4) Sud će osobi ovlaštenoj da raspolaže teretom, odnosno njezinu privremenom zastupniku dopustiti slobodno raspolaganje teretom ako se tome ne protivi brodar, zapovjednik broda ili drugi zastupnik brodara. (5) Ako se zapovjednik broda po nalogu suda ili dobrovoljno iskrca, to ne utječe na njegova ovlaštenja da zastupa brodara, odnosno poduzetnika prema teretu koji se na brodu nalazio u trenutku zaustavljanja. (6) Odredbama stavka 1. – 5. ovoga članka ne dira se u prava i dužnosti stranaka koje proizlaze iz ugovora o prijevozu stvari. Članak 864. (1) Putnici i njihova prtljaga moraju se iskrcati s broda na kojem se provodi ovrha. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka sud će, na prijedlog ovršenika, dopustiti putnicima da s prtljagom ostanu na brodu ako se tome ne protivi ovrhovoditelj ili čuvar broda i ako ovršenik predujmi troškove uzdržavanja putnika. (3) Odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka ne dira se u prava i dužnosti stranaka koji proizlaze iz ugovora o prijevozu. Članak 865. (1) Troškove provedbe ovrhe, čuvanja i održavanja broda prethodno snosi ovrhovoditelj. (2) Sud može odrediti da ovrhovoditelj predujmi potrebnu svotu za namirenje troškova provedbe ovrhe. (3) Ako ovrhovoditelj u roku koji mu odredi sud ne položi predujam, sud će rješenjem obustaviti ovršni postupak. Članak 866. (1) Ako za to postoje posebno opravdani razlozi, sud može na prijedlog zainteresirane osobe nakon što sasluša stranke i poznate vjerovnike koji na brodu imaju kakav stvarnopravni teret, dopustiti da brod u tijeku ovrhe poduzme jedno ili više putovanja. (2) Sud neće dopustiti putovanje iz stavka 1. ovoga članka ako nije sklopljen ugovor o osiguranju broda, uz uvjete koje sud smatra prikladnim, i ako predlagatelj putovanja ne dade odgovarajuće osiguranje raspoloživo i prenosivo u korist vjerovnika za štetu koja bi za njih iz toga mogla proisteći. (3) Radi saslušanja stranaka i ostalih vjerovnika, prema odredbi stavka 1. ovoga članka, sud će zakazati ročište ili će ovlaštenim osobama pisano priopćiti prijedlog i uvjete uz koje se traži dozvola za poduzimanje putovanja, uz poziv da se o prijedlogu izjasne u roku od tri dana od dana dostave poziva. (4) Ako koja od pozvanih osoba ne dođe na ročište, odnosno ako se u roku iz stavka 3. ovoga članka ne izjasni o prijedlogu, smatrat će se da pristaje na to da se predloženo putovanje poduzme. (5) Osoba na čiji je prijedlog putovanje dopušteno dužna je, na zahtjev suda, predujmiti troškove putovanja. Ako to ne učini u roku koji sud odredi, putovanje se neće poduzeti. 6. Utvrđivanje vrijednosti broda te popis i procjena pripadaka Članak 867. (1) O načinu utvrđivanja vrijednosti broda sud će odlučiti zaključkom odmah nakon što donese rješenje o ovrsi. Ako je to potrebno, sud će prije donošenja zaključka održati ročište sa strankama. (2) Utvrđivanju vrijednosti broda pristupit će se nakon što rješenje o ovrsi postane pravomoćno, ali i prije toga ako ovrhovoditelj to predloži, predujmi za to potrebna sredstva i izjavi da će snositi troškove utvrđivanja vrijednosti i ako ovrha bude obustavljena. (3) Posebno se popisuju i procjenjuju samo oni pripadci koji se redovito ne nalaze na brodovima sličnoga tipa kojem pripada brod koji je predmet ovrhe, a koji su veće vrijednosti, odnosno dijelovi koji su privremeno odvojeni od broda. (4) Vrijednost broda utvrđuje se u visini njegove tržišne cijene na dan procjene. (5) Pri utvrđivanju vrijednosti broda treba navesti koju vrijednost ima brod koji je predmet ovrhe ako ostanu na snazi stvarnopravni tereti, a koju vrijednost ima bez tih prava i tereta te posebno vrijednost stvarnopravnih tereta. (6) Ako je vrijednost broda koji je predmet ovrhe bila utvrđena u prijašnjem ovršnom ili stečajnom postupku, a od tada nije nastupila važnija promjena, sud može kao vrijednost broda uzeti vrijednost utvrđenu u tom prijašnjem postupku. Prije donošenja te odluke sud će o tome saslušati stranke. (7) Sud će na prijedlog stranke koji mora biti podnesen najkasnije osam dana prije ročišta za prodaju, na ročištu za prodaju zaključkom ponovno utvrditi vrijednost broda ako stranka učini vjerojatnim da se ta vrijednost izmijenila za više od jedne trećine od dana prethodnog utvrđivanja vrijednosti do dana podnošenja prijedloga. (8) Ako su u sudskom ili izvansudskom sporazumu na temelju kojega je stečeno založno pravo na brodu radi osiguranja tražbine čije se namirenje traži stranke utvrdile vrijednost broda, vrijednost broda neće se posebno utvrđivati, već će se kao njegova vrijednost uzeti u sporazumu utvrđena vrijednost. (9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka sud može, na prijedlog ovršenika podnesen u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi, odrediti da se vrijednost broda iznova utvrdi ako ovršenik učini vjerojatnim da je nakon sklapanja sporazuma vrijednost broda porasla za više od jedne trećine. Sredstva za pokriće troškova ponovnoga utvrđivanja vrijednosti broda ovršenik mora predujmiti u roku od osam dana od dana dostave odluke suda kojom se prihvaća njegov prijedlog. Ako ovršenik u tom roku ne postupi u skladu s odlukom suda, smatrat će se da je odustao od prijedloga. (10) Odredba stavka 8. ovoga članka neće se primijeniti ako ima založnih vjerovnika, ovlaštenika prava na namirenje ili osobnih služnosti upisanih u upisnik brodova koje prestaju prodajom broda, koji se u ovrsi na brodu namiruju prije vjerovnika koji je zatražio ovrhu, osim ako se oni tako ne sporazumiju. Članak 868. (1) O ročištu za utvrđivanje vrijednosti broda i popis pripadaka sud obavještava stranke. (2) Ročište iz stavka 1. ovoga članka održava se, u pravilu, na mjestu gdje se brod nalazi. (3) Radi utvrđivanja vrijednosti broda sud će imenovati jednog ili više vještaka. (4) U zaključku o prodaji sud će utvrditi vrijednost broda po slobodnoj ocjeni, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka i ostale podatke iznesene tijekom postupka. (5) Ročište za utvrđivanje vrijednosti broda neće se odrediti u slučaju iz stavka 8. članka 867. ovoga Zakonika. Članak 869. (1) Svaka osoba koja se ima pravo namiriti iz prodajne cijene broda, a koja po redu prvenstva dolazi ispred ovrhovoditelja, može predložiti da se ovrha obustavi ako utvrđena vrijednost broda ne pokriva ni djelomično iznos ovrhovoditeljeve tražbine. (2) Prijedlog za obustavu ovrhe može se podnijeti u roku od osam dana od dana dostave zaključka o prodaji. (3) Sud će, prema okolnostima slučaja, ocijeniti je li prodaja svrhovita s obzirom na vjerojatnu visinu iznosa djelomičnoga namirenja ovrhovoditelja. (4) U slučaju obustave ovrhe iz stavka 1. ovoga članka troškove postupka snosi ovrhovoditelj koji je pokrenuo ovrhu. 7. Način i uvjeti prodaje Članak 870. (1) Brod se u pravilu prodaje usmenom javnom dražbom. (2) Stranke, založni vjerovnici i nositelji osobnih služnosti koje prestaju prodajom broda mogu se sporazumjeti najkasnije do prodaje broda na javnoj dražbi da se prodaja broda obavi u određenom roku neposrednom pogodbom preko osobe ovlaštene za promet brodovima, sudskog ovršitelja, javnog bilježnika ili na drugi način. (3) Ugovor o prodaji neposrednom pogodbom sklapa se u pisanom obliku. Ugovor u ime i za račun ovršenika sklapa osoba kojoj je povjerena prodaja na temelju zaključka kojim je sud ovlašćuje na sklapanje ugovora. Potpisi osoba koje sklapaju ugovor moraju biti javnobilježnički ovjereni. (4) Ugovor iz stavka 3. ovoga članka ima učinak od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi. Članak 871. (1) Nakon provedbe postupka za utvrđivanje vrijednosti broda sud donosi zaključak o prodaji broda kojim se utvrđuje vrijednost broda i određuju način i uvjeti prodaje te vrijeme i mjesto ako se prodaja obavlja dražbom. (2) U zaključku o prodaji posebno će se istaknuti mogućnost da se vrijednost konačno utvrdi na ročištu za prodaju. (3) Od dana objavljivanja zaključka o prodaji na sudskoj oglasnoj ploči do dana prodaje mora proteći najmanje petnaest dana. Članak 872. Uvjeti prodaje moraju sadržavati: 1) podatke o imenu, prebivalištu ili, podredno, boravištu te državljanstvu ovrhovoditelja, odnosno podatke o njegovu nazivu, sjedištu i državnoj pripadnosti, 2) podatke o imenu, prebivalištu ili, podredno, boravištu ovršenika, odnosno o njegovu nazivu, sjedištu i državnoj pripadnosti, 3) podatke o imenu ili oznaci, vrsti, luci upisa i državnoj pripadnosti broda, bruto i neto tonaži broda, odnosno istisnini, nosivosti, granicama plovidbe; zatim podatke važne za utvrđivanje stanja i uporabljivosti broda, kao što su namjena, godina gradnje, materijal od kojega je brod izgrađen, vrstu i snagu pogonskih strojnih uređaja i uređaja za posebnu namjenu, a za brodove u gradnji i podatke o stupnju izgrađenosti te popis i vrijednost neugrađenog materijala koji će biti obuhvaćen prodajom, 4) naznaku stvarnopravnih tereta što ih je kupac dužan preuzeti bez uračunavanja u kupovninu, 5) utvrđenu vrijednost broda, 6) naznaku najniže prihvatljive ponude, 7) odredbe o načinu davanja i o visini osiguranja koje trebaju dati ponuđači, 8) odredbe o roku u kojemu je kupac dužan platiti kupovninu i o načinu njezine isplate, 9) način prodaje, 10) naznaku vremena kad rizici i koristi prelaze na kupca, 11) odredbe o vremenu i uvjetima uz koje će se brod predati kupcu, posebno ako teret do pravomoćnosti rješenja o dosudi ne bude iskrcan s broda, i upisati njegovo pravo vlasništva u upisnik brodova, 12) prema potrebi odredbe o prodaji suvlasničkog dijela broda, 13) posebne uvjete koje kupac mora ispunjavati da bi mogao steći brod. Članak 873. (1) Na usmenoj javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje polože jamčevinu. (2) Ako sud, na prijedlog stranaka, ne odredi drugačije, jamčevina koju ponuditelji moraju položiti čini deseti dio utvrđene vrijednosti broda koji je predmet ovrhe. (3) Jamčevina se polaže u gotovom novcu, vrijednosnim papirima ili drugim imovinskim vrijednostima koji su raspoloživi i slobodno prenosivi. (4) Od polaganja jamčevine oslobođeni su vjerovnik na čiji je prijedlog određena ovrha i založni vjerovnici, ovlaštenici osobnih služnosti koje prestaju prodajom ako njihove tražbine dostižu svotu jamčevine i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost broda, ta svota mogla namiriti iz cijene ostvarene prodajom. (5) Od polaganja jamčevine kao ponuditelji oslobođeni su Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihova tijela. Članak 874. (1) Jamčevina koju je dao ponuditelj čija je ponuda prihvaćena ostaje kod suda dok ponuditelj ne udovolji svim obvezama prema uvjetima prodaje ili dok rješenje suda o uskraćivanju dosude broda ne postane pravomoćno. (2) Ostalim ponuditeljima vratit će se položena jamčevina poslije zaključenja ročišta za prodaju. (3) Jamčevina najboljeg ponuditelja služi kao zalog za sve obveze koje nastanu protiv njega iz postupka prodaje. Članak 875. Ako sud, na prijedlog stranaka i uz pristanak ovlaštenika ne odredi drugačije, kupac preuzima dosuđeni brod slobodan od svih stvarnopravnih tereta. Članak 876. (1) Na prvom ročištu za dražbu brod se ne može prodati ispod jedne polovice utvrđene vrijednosti. (2) Ako se brod ne proda na prvom ročištu, sud će odrediti drugo ročište na kojemu se brod može prodati i ispod polovice utvrđene vrijednosti, ali ne ispod jedne trećine te vrijednosti. (3) Od prvog do drugog ročišta za dražbu mora proteći najmanje petnaest dana. (4) Stranke i osobe koje se namiruju u postupku mogu se sporazumjeti, izjavom danom na zapisnik kod suda pred kojim se postupak vodi ili kod drugoga suda ili pred javnim bilježnikom, da se brod može prodati dražbom i za nižu cijenu od one iz stavka 1. i 2. ovoga članka. (5) Ako su se stranke prije pokretanja ovršnoga postupka u sporazumu sklopljenom pred sudom ili u obliku javnobilježničke isprave suglasile da se brod radi naplate tražbine ovrhovoditelja utvrđene tim sporazumom može prodati i za cijenu nižu od one iz stavka 1. i 2. ovoga članka, brod se već na prvom ročištu za prodaju može prodati po toj cijeni ako u postupku ne sudjeluju druge osobe koje se u njemu namiruju, a svoje su pravo upisali u upisnik brodova prije nego što je u taj upisnik upisano pravo ovrhovoditelja kojim je osigurana naplata njegove tražbine. Najniža cijena po kojoj se brod može prodati u tom slučaju ne može biti ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. (6) Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i u slučaju u kojemu se brod prodaje neposrednom pogodbom. Članak 877. (1) Kupac je dužan položiti u sud ili kod javnoga bilježnika kupovninu u roku određenom u zaključku o prodaji. (2) Od polaganja kupovnine ili njezina dijela u gotovom novcu kupac se oslobađa ako vjerovnici čije su tražbine osigurane zalogom na brodu pristanu da kupac preuzme te dugove. (3) Ako je kupac udovoljio svim obvezama iz uvjeta prodaje, gotovi novac položen sudu ili javnom bilježniku kao jamstvo može se rabiti kao dio kupovnine. Članak 878. (1) Nakon što kupac položi kupovninu te udovolji posebnim uvjetima prodaje broda, ako su bili određeni, i nakon što rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom odrediti da se brod zajedno sa dosuđenim pripadcima preda kupcu, da se u upisniku brodova upiše pravo vlasništva na brodu u korist kupca i da se u upisniku brodova brišu sva druga prava i tereti. (2) Rizik za prodani brod koji je predmet ovrhe na kupca onog dana kada mu brod po pravomoćnosti rješenja o dosudi bude predan. 8. Ročište za prodaju Članak 879. (1) Ročište za dražbu određuje se oglasom tako da od dana prve objave oglasa do dana ročišta za prodaju protekne najmanje 15, a najviše 30 dana. (2) Ročište za prodaju ne smije se održati prije nego što rješenje o ovrsi postane pravomoćno. Članak 880. Oglas o prodaji sadrži osobito: 1) naznaku broda i pripadaka koji će se izložiti prodaji i vrijednost broda koji je predmet ovrhe, 2) naziv, odnosno ime, sjedište, odnosno boravište, državna pripadnost i državljanstvo stranaka, 3) vrijeme i mjesto održavanja ročišta za prodaju, 4) naznaku najniže prihvatljive ponude i svote jamčevine, 5) priopćenje da se uvjeti prodaje i isprave koje se odnose na brod, koji je predmet ovrhe, mogu razgledati kod ovršnog suda, 6) poziv založnim vjerovnicima čija prava nisu upisana u upisnik brodova da najkasnije na ročištu za prodaju prijave svoje tražbine, s upozorenjem da će se njihova prava u postupku uzeti u obzir samo ako proizlaze iz ovršnih spisa, 7) poziv da svaka osoba koja na brodu, koji je predmet ovrhe, ima kakvo pravo, zbog kojega prodaja ne bi bila dopuštena, prijavi svoje pravo sudu najkasnije na ročištu za prodaju prije početka usmene javne dražbe, s upozorenjem da se to pravo u pogledu broda na kojem se provodi ovrha na štetu savjesnog kupca neće više moći ostvariti, 8) priopćenje da će se osobi koja na brodu koji je predmet ovrhe ima takvo pravo ili teret dostavljati obavijesti o daljnjem tijeku postupka samo ako boravi u Republici Hrvatskoj ili ako u Republici Hrvatskoj ima svog opunomoćenika, odnosno opunomoćenika za primanje pismena. Članak 881. (1) Sud će oglas o prodaji dostaviti strankama i svim osobama koje, prema spisima koji se nalaze kod suda, imaju na brodu kakav stvarnopravni teret ili pravo prvokupa. (2) Sud će ujedno pozvati vjerovnike koji na brodu imaju zalogom osigurane tražbine da se najkasnije pet dana prije ročišta za prodaju izjasne traže li da se njihove tražbine isplate u gotovom novcu ili pristaju da kupac preuzme dug, tako da se od duga oslobodi dotadašnji ovršenik, a ako se u određenom roku ne izjasne, smatra se da traže da im se tražbine isplate u gotovom novcu. (3) Ako je na brodu uknjižena kakva kreditna ili kaucijska hipoteka, vjerovnici će se pozvati da najkasnije prije početka prodaje prijave iznose svojih tražbina iz pravnih odnosa osiguranih tim založnim pravima. (4) Oglas o prodaji dostavlja se prema odredbama o osobnoj dostavi u ovršnom postupku. (5) Osobi kojoj se oglas o prodaji vjerojatno neće moći dostaviti na vrijeme ili je pokušaj dostave ostao bez uspjeha, sud će postaviti privremenog zastupnika kome će dostaviti oglas o prodaji. Članak 882. (1) Sud će oglas o prodaji objaviti u »Narodnim novinama«, na oglasnoj ploči suda i na oglasnoj ploči teritorijalno nadležne lučke kapetanije. (2) Stranke mogu zahtijevati da se oglas o prodaji objavi na njihov trošak na drugi način koji oni predlože. Članak 883. Ako se prodaja provodi na domaćem brodu, sud će odrediti da se ročište za prodaju zabilježi u upisnik brodova u koji je brod upisan. Članak 884. (1) Ovršenik je dužan u vrijeme između objave i održavanja ročišta za prodaju omogućiti osobama koje su zainteresirane da sudjeluju u prodaji da razgledaju brod koji je predmet ovrhe te isprave koje se na njega odnose. (2) Sud će zaključkom odrediti kad se brod može razgledati, uzimajući u obzir potrebe nesmetanog poslovanja broda. Članak 885. (1) Ročište za prodaju jest javno i drži se, u pravilu, u zgradi suda. (2) Sud može odrediti da se ročište za prodaju održi na mjestu gdje se nalazi brod koji je predmet ovrhe. (3) Sud će na ročištu za prodaju staviti sudionicima na uvid uvjete prodaje i ostale isprave koje se odnose na postupak prodaje. (4) Ročište za prodaju održat će se i kad na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj. (5) Ročište za prodaju održava se pred sucem pojedincem i o njemu se vodi zapisnik. Članak 886. (1) Kad utvrdi da nema smetnji za održavanje ročišta za prodaju, sud će iznijeti uvjete prodaje, podatke o tražbinama vjerovnika koji imaju pravo namirenja iz postignute kupovnine, izjave vjerovnika koji imaju na brodu zalogom osiguranu tražbinu o načinu namirenja ili o preuzimanju njihovih tražbina, o tražbinama osiguranim kreditnim ili kaucijskim hipotekama i o drugim okolnostima koje su značajne za provođenje ročišta za prodaju. (2) Zastupnici ponuditelja moraju dokazati svoje ovlaštenje za zastupanje na tom ročištu javnom ispravom ili javno ovjerenom punomoći. Članak 887. (1) Sud može odrediti da se prodaja i plaćanje kupovnine postignute prodajom stranog broda obavlja u stranim sredstvima plaćanja, u skladu s posebnim zakonom. (2) Odredba stavka 1. ovoga članka može se primijeniti i kad se prodaja provodi radi namirenja tražbina stranih vjerovnika na hrvatskom brodu i kad na javnoj dražbi kao ponuditelji sudjeluju strane fizičke ili pravne osobe. (3) Ako je tražbina koja je osigurana hipotekom na brodu upisana u stranim sredstvima plaćanja, sud mora prodajnu cijenu odrediti u tim sredstvima plaćanja. Članak 888. Ponuditelj je vezan za svoju ponudu sve dok se ne stavi veća ponuda (članak 889.). Članak 889. (1) Sud će pozvati prisutne stranke da stavljaju ponude tek nakon što protekne pola sata od vremena koje je određeno za početak ročišta za prodaju. (2) Usmena javna dražba nastavit će se sve dok se stavljaju veće ponude. (3) Ako to traži koji ponuditelj, sud može, radi stavljanja veće ponude, dopustiti kratak rok za razmišljanje. (4) Usmena javna dražba zaključit će se ako ni poslije drugog poziva u roku od pet minuta nije stavljena veća ponuda. Na to će sud osobito upozoriti prisutne. (5) Prije zaključenja prodaje sud će još jednom objaviti posljednju ponudu, a zatim će proglasiti da je prodaja zaključena. Članak 890. (1) Kad sud zaključi prodaju, pozvat će prisutne da odmah na ročištu za prodaju istaknu prigovore protiv dosude. (2) Prigovor protiv dosude najboljem ponuditelju može se temeljiti samo na ovim razlozima: 1) da od dana objave do dana održavanja ročišta za prodaju nije prošlo 15 dana (članak 879.), 2) da oglas o ročištu za prodaju nije bio pravilno sastavljen ili objavljen, 3) da o ročištu za prodaju nisu bile obaviještene sve osobe koje je sud bio dužan obavijestiti, 4) da je postupak prodaje nastavljen, iako je bilo doneseno rješenje o obustavi postupka, 5) da su pri usmenoj javnoj dražbi povrijeđene odredbe ovoga Zakonika o dražbi, 6) da uvjeti uz koje je stavljena najbolja ponuda nisu u skladu s utvrđenim uvjetima prodaje, 7) da najbolji ponuditelj, odnosno njegov zastupnik nisu sposobni za sudjelovanje u prodaji broda, 8) da najviša ponuda nije dovoljna da se njome potpuno namiri zalogom osigurana tražbina sa sporednim tražbinama vjerovnika koji podnosi prigovor, a njegovoj tražbini pripada prvenstvo pred tražbinom vjerovnika koji je predložio ovrhu. Članak 891. (1) O nedostacima navedenim u članku 890. stavku 2. točki 4), 6) i 7) ovoga Zakonika sud vodi računa po službenoj dužnosti. O ostalim nedostacima sud će odlučivati samo ako budu pravovremeno istaknuti u podnesenim prigovorima. (2) Činjenice na kojima se temelje prigovori sud će istražiti i utvrditi po službenoj dužnosti. Članak 892. (1) O podnesenim prigovorima sud će odlučiti, u pravilu, na ročištu za prodaju. (2) Kad u povodu uvažavanja podnesenih prigovora uskrati dosudu, sud će, nakon što sasluša prisutne koje je bio dužan obavijestiti o ročištu za prodaju, odlučiti o tome hoće li prodaju odmah nastaviti ili će odrediti novo ročište za prodaju. (3) Ako odluči da se prodaja odmah nastavi, ponuditelji koji su sudjelovali u prodaji vezani su svojim prijašnjim ponudama ako one zbog većih ponuda nisu izgubile valjanost. (4) Ako se o prigovorima ne odluči na samom ročištu, sud će o njima odlučiti rješenjem o dosudi. Članak 893. (1) Ako prigovori ne budu podneseni i ako se ne ustanovi da ima nedostataka iz članka 890. stavka 2. točke 4), 6) i 7) ovoga Zakonika, sud će već na ročištu za prodaju donijeti rješenje o dosudi broda koji je predmet ovrhe najboljem ponuditelju za čiju ponudu nađe da je prihvatljiva. To će rješenje sud objaviti na ročištu. (2) Rješenje o dosudi objavit će se u roku od osam dana na oglasnoj ploči suda. (3) Smatrat će se da je to rješenje dostavljeno svim osobama kojima se dostavlja zaključak o prodaji te svim sudionicima u dražbi istekom trećeg dana od dana njegova isticanja na oglasnoj ploči. Te osobe imaju pravo da im se u sudskoj pisarnici neposredno preda otpravak rješenja. (4) Rješenje o dosudi iz stavka 3. ovoga članka objavljuje se na sudskoj ploči i dostavlja se svim osobama kojima se dostavlja zaključak o prodaji broda kupcu. Prigovori protiv dosude iz članka 890. ovoga Zakonika mogu se istaknuti u žalbi protiv rješenja o dosudi. (5) Rješenje o dosudi zabilježit će se i u upisniku brodova. (6) Posljedica te zabilježbe jest da kasniji upisi u upisniku brodova stvaraju prava protiv dosadašnjeg vlasnika broda samo ako rješenje o dosudi bude ukinuto. (7) U rješenju o dosudi sud će odrediti da će se brod predati kupcu pošto položi kupovninu i nakon što to rješenje postane pravomoćno. (8) Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom odrediti da se brod preda kupcu i da se u upisniku brodova upiše u njegovu korist pravo vlasništva. Tim zaključkom sud će odrediti i brisanje onih prava za koja je rješenjem o dosudi određeno da će se brisati iz upisnika brodova. Članak 894. (1) Brod koji je predmet ovrhe ne smije se dosuditi ako na ročištu za prodaju nije stavljena ponuda koja dostiže najnižu dopuštenu cijenu (članak 876). (2) Sud će rješenjem uskratiti dosudu ako nađe da su podneseni prigovori opravdani, ako utvrdi da postoji kakav nedostatak na koji pazi po službenoj dužnosti ili ako ustanovi da je prodaja održana prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi i zaključka o prodaji. (3) Rješenje o uskraćivanju dosude zabilježit će se u upisnik brodova. (4) Ako viši sud, rješavajući o žalbi protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka, donese rješenje o dosudi, zabilježba dosude djelovat će otkad je bilo zabilježeno da je dosuda uskraćena (stavak 1. i 2). Članak 895. (1) Rješenje o dosudi može se pobijati žalbom iz razloga navedenih u članku 890. stavku 2. i članku 894. stavku 1. ovoga Zakonika te zbog toga što rješenje o dosudi nije u skladu sa sadržajem sudskih spisa na kojima se temelji. (2) Osoba kojoj je sud dosudio brod koji je predmet ovrhe može pobijati rješenje iz razloga što je sud bio dužan uskratiti dosudu, odnosno donijeti rješenje o dosudi uz druge uvjete, a ne uz one koji su navedeni u rješenju o dosudi. (3) Rješenje kojim se dosuda uskraćuje može se pobijati zato što nije u skladu sa sadržajem sudskih spisa na kojima se temelji, odnosno što nije postojao zakonski razlog za uskraćivanje dosude. (4) Osoba koja je na ročištu za prodaju prigovorila dosudi nema pravo žalbe protiv rješenja o uskraćivanju dosude. 9. Novo ročište za prodaju Članak 896. (1) Ako je dosuda pravomoćno uskraćena zato što nije stavljena najniža prihvatljiva ponuda, sud će odrediti novo ročište za prodaju, ako to predloži ovrhovoditelj koji je predložio ovrhu u roku od osam dana od dana bezuspješno održanog ročišta. (2) Prije nego što odredi novo ročište za prodaju, sud može odrediti novo utvrđivanje vrijednosti broda koji je predmet ovrhe i zakazati ročište radi raspravljanja o izmjeni uvjeta prodaje. (3) Od prvog do drugog ročišta za prodaju mora proći najmanje 30 dana. (4) Ako ovrhovoditelj koji je predložio ovrhu ne predloži novo ročište za prodaju u roku iz stavka 1. ovoga članka sud će rješenjem obustaviti ovršni postupak. Članak 897. (1) Ako sud uskrati dosudu iz drugog razloga, a ne iz razloga navedenog u članku 896. ovoga Zakonika, i ako nema nedostataka koji čine nedopustivim nastavak postupka, sud će po službenoj dužnosti odrediti novo ročište za prodaju. (2) Na novom ročištu za prodaju prodaja će se obavljati na temelju prije utvrđenih uvjeta. 10. Pravomoćnost rješenja o dosudi Članak 898. Kad rješenje o uskraćivanju dosude postane pravomoćno, sud će najboljem ponuditelju vratiti položenu jamčevinu. Članak 899. (1) Kad rješenje o dosudi broda postane pravomoćno, sud će, na prijedlog kupca ili ovlaštenika tereta ili njegova privremenog zastupnika, odrediti da se iz broda iskrca teret, odnosno na prijedlog kupca – osobe i njihove stvari. (2) Troškove iskrcavanja tereta prema odredbi stavka 1. ovoga članka predujmljuje, na zahtjev suda, osoba koja traži iskrcavanje, ako iz uvjeta prodaje ne proizlazi što drugo. (3) Ako se osoba koja je bila brodar prije nego što je brod prodan ili njegov zastupnik protivi da se teret preda u slobodno raspolaganje njegovu ovlašteniku, sud će odrediti da se teret, na trošak brodara, preda na čuvanje u javno skladište ili na drugo prikladno mjesto. (4) Odredbama stavka 1. – 3 ovoga članka ne dira se u prava i dužnosti stranaka koji proizlazi iz ugovora o prijevozu stvari. (5) Protiv rješenja kojim se određuje iskrcavanje tereta, osoba i njihovih stvari te smještaj tereta u javno skladište ili na drugo prikladno mjesto žalba nije dopuštena. Članak 900. Vlasnici pripadaka broda koji nisu bili obuhvaćeni prodajom ovlašteni su poslije pravomoćnosti rješenja o dosudi broda na svoj trošak i rizik iznijeti te pripatke. Članak 901. Ukidanje ili preinaka rješenja o ovrsi poslije pravomoćnosti rješenja o dosudi broda ne utječe na pravo vlasništva kupca. 11. Ponovna prodaja Članak 902. (1) Ako kupac u određenom roku ne položi kupovninu, sud će rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju. (2) Iz položenog osiguranja namirit će se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj i novoj prodaji. (3) Prijedlog za ponovnu prodaju mogu staviti stranke, vjerovnici čije su tražbine osigurane hipotekom na brodu koji je predmet ovrhe i vjerovnici za čije privilegije na brodu ne postoji ovršna isprava. (4) Predlagatelj je dužan predložiti ponovnu prodaju najkasnije u roku od deset dana od dana proteka roka iz članka 877. stavka 1. ovoga Zakonika. Ako u tom roku nitko ne predloži ponovnu prodaju, sud će rješenjem obustaviti ovrhu i osloboditi brod koji je predmet ovrhe. (5) Ponovna se prodaja obavlja prema odredbama koje važe za prvu prodaju i prema uvjetima prodaje koji su bili utvrđeni. (6) Ponovna prodaja neće se održati ako kupac koji je zakasnio s plaćanjem kupovnine najkasnije petnaest dana prije nego što bude održano novo ročište za prodaju dokaže da je položio zaostalu kupovninu s kamatama i predujam svote potrebne za naknadu do tada nastale štete. (7) Predujam svote iz stavka 6. ovoga članka koji je kupac dužan uplatiti prije ročišta za ponovnu prodaju određuje sud, na prijedlog kupca, zaključkom po slobodnoj ocjeni, a njezin konačni iznos rješenjem na temelju obrazloženih zahtjeva osoba ovlaštenih da traže naknadu pretrpljene štete (članak 903. stavak 3.) i održane rasprave. Te su zahtjeve ovlaštene osobe dužne postaviti u roku od osam dana od dana kojega su primili poziv suda da ih postave. (8) Rješenjem iz stavka 7. ovoga članka sud će naložiti kupcu da u roku od osam dana osobama koje su to zatražile isplati iznos štete koju im je nanio nepravodobnim plaćanjem kupovnine. Protiv konačnog rješenja o naknadi štete dopuštena je žalba. (9) Na temelju nepravomoćnog rješenja iz stavka 7. ovoga članka kupac je dužan u roku od tri dana položiti u sud ili kod javnog bilježnika iznos iz toga rješenja ili samo razliku između toga iznosa i položenog predujma (stavak 7.). (10) Nakon pravomoćnosti rješenja iz stavka 7. ovoga članka sud će zaključkom odrediti da se obave isplate iz položenih iznosa (stavci 7. i 9.). Razliku između položenih iznosa i onih dosuđenih pravomoćnim rješenjem moguće je ostvarivati ovrhom protiv kupca koju će sud koji provodi ovrhu na brodu odrediti na temelju toga rješenja na zahtjev ovlaštenih osoba. Članak 903. (1) Ako se na ponovnoj prodaji postigne cijena koja je niža od cijene postignute na prethodnoj prodaji, kupac koji je zakasnio s plaćanjem kupovnine odgovara jamstvom, položenim dijelom kupovnine i ostalom svojom imovinom za nastalu razliku, troškove ponovne prodaje i za svaku štetu uzrokovanu njegovim zakašnjenjem. (2) Ovršni će sud, po službenoj dužnosti, utvrditi iznos razlike u postignutoj cijeni te visinu troškova iz stavka 1. ovoga članka. (3) Na temelju pravomoćnog rješenja iz stavka 2. ovoga članka sud će provesti ovrhe na položenoj jamčevini, dijelu isplaćene kupovnine, a prema potrebi, i na ostalim sredstvima, odnosno imovini kupca. Ovrha će se provesti na zahtjev jedne od osoba koje su u pogledu namirenja svojih tražbina upućene na kupovninu. (4) Ovrha se provodi u korist diobne mase. Toj masi pripada i razlika između cijene postignute na ponovnoj i prijašnjoj prodaji. (5) Kupac koji je zakasnio s plaćanjem nema pravo na svotu za koju kupovnina postignuta na ponovnoj prodaji prelazi kupovninu postignutu na prijašnjoj prodaji. 12. Obustava postupka Članak 904. (1) Pored razloga za obustavu ovrhe prema Ovršnom zakonu i ostalih razloga predviđenih ovim Zakonikom postupak prodaje obustavit će se i: 1) ako treća osoba najkasnije osam dana prije dana ročišta za prodaju, dajući primjereno osiguranje, izjavi da je voljna preuzeti brod koji je predmet ovrhe za cijenu koja utvrđenu vrijednost broda prelazi najmanje za jednu četvrtinu i ako izjavi da će snositi sve troškove koje bi inače morao snositi ovršenik, 2) ako to zahtijeva založni vjerovnik koji najkasnije do početka dražbe na ročištu za prodaju otkupi tražbine zbog kojih je dopuštena prodaja i nadoknadi troškove koje bi inače morao snositi ovršenik, 3) ako ovrhovoditelj do početka prodaje odustane od postupka za prodaju, u takvu se slučaju ne može zbog iste tražbine predložiti nova ovrha prije proteka roka od šest mjeseci od dana obustave postupka prodaje, 4) ako ovršenik prije početka prodaje preda sudu svote potrebne za potpuno namirenje ovršnih tražbina i dotadašnjih troškova postupka svih vjerovnika koji su predložili ovrhu, 5) ako ni na drugom ročištu za prodaju (članak 916. stavak 1. i članak 917.) ne bude stavljena najniža prihvatljiva ponuda. (2) U slučaju prodaje neposrednom pogodbom sud će obustaviti ovrhu ako se brod nije mogao prodati u roku određenom sporazumom stranaka i osoba koje se namiruju u postupku. Članak 905. (1) Ako sud prihvati prijedlog za obustavu prodaje iz članka 904. stavka 1. točke 1) ovoga Zakonika, sud će odgoditi postupak prodaje. (2) Ako predlagatelj iz članka 904. stavka 1. točke 1) ovoga Zakonika ne predloži odgovarajuće osiguranje u određenom roku, sud će odgođeni postupak nastaviti po službenoj dužnosti. (3) Osiguranje koje je predlagatelj položio pripada, u slučaju nastavljanja postupka iz stavka 2. ovoga članka, diobnoj masi. (4) U pogledu naplate cijene za koju je predlagatelj pristao da preuzme brod koji je predmet ovrhe na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 903. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakonika. (5) Kad predlagatelj isplati svote iz članka 904. stavka 1. točke 1) ovoga Zakonika, sud će obustaviti postupak prodaje. Članak 906. (1) O odgodi i obustavi postupka prodaje sud će obavijestiti sve osobe navedene u članku 881. stavku 1. ovoga Zakonika. (2) Sud će istodobno upozoriti ovrhovoditelja koji je predložio ovrhu na pravo koje mu pripada prema odredbi članka 893. ovoga Zakonika. (3) Kad protekne rok od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja o obustavi postupka, sud će odrediti da se brišu sve zabilježbe u upisniku brodova, odnosno u popisu koje se odnose na postupak prodaje. Članak 907. (1) Ovrhovoditelj u čiju je korist u upisniku brodova zabilježena dozvola prodaje može u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja o obustavi postupka, predložiti ovršnom sudu da se prema prvenstvenom redu navedene zabilježbe u korist njegove ovršne tražbine i sporednih tražbina uknjiži hipoteka na brodu koji je predmet ovrhe. (2) Okolnost što je ovršenik u međuvremenu otuđio ili opteretio brod koji je predmet ovrhe ne smeta takvu knjiženju hipoteke. (3) Prijedlog prema odredbi stavka 1. ovoga članka ne može se uvažiti ako je postupak prodaje bio obustavljen zato što ovrha nije bila uopće dopustiva, što je ovršna isprava pravomoćno ukinuta ili proglašena bez učinka, što je tražbina radi koje se vodi ovrha namirena ili je pravomoćno utvrđeno da tražbina ne pripada ovrhovoditelju. 13. Razdioba kupovnine Članak 908. (1) Kad kupovnina bude isplaćena i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će odrediti ročište za raspravu o razdiobi kupovnine. (2) Na ročište će sud pozvati osobe navedene u članku 881. stavku 1. ovoga Zakonika, a kupca će obavijestiti da na tom ročištu može sudjelovati. (3) U pozivu na ročište iz stavka 1. ovoga članka sud će upozoriti vjerovnika da će se tražbina vjerovnika koji ne dođu na ročište uzeti u obzir prema stanju koje proizlazi iz upisnika brodova i ovršnih spisa i da najkasnije na ročištu za razdiobu kupovnine mogu drugim osobama osporiti postojanje njihovih tražbina, njihovu visinu i red po kojem se te tražbine mogu namiriti. (4) Zaključak o zakazivanju ročišta objavljuje se na oglasnoj ploči suda. Članak 909. (1) Na ročištu će se raspravljati o tražbinama koje bi u razdiobi kupovnine trebalo uvažiti te o redu njihova namirenja. (2) Ovršenik je dužan dati sudu sva objašnjenja potrebna radi utvrđivanja pravilnosti prvenstvenog reda tražbina koje bi trebalo namiriti iz kupovnine. (3) Vjerovnik čije bi tražbine pri razdiobi kupovnine mogle doći na red kad bi osporena tražbina otpala može najkasnije na ročištu za razdiobu kupovnine prigovoriti prijavljenim tražbinama, odnosno tražbinama koje proizlaze iz ovršnih spisa. Prigovor se može odnositi na postojanje tražbina, visinu i prvenstveni red namirenja. (4) Ovršenik ima pravo prigovora samo u vezi s onim tražbinama za koje tvrdi da u pogledu njih nema nikakve osnove za namirenje. (5) Tražbine koje ne bi mogle biti namirene iz kupovnine ni kad bi osporena tražbina s povoljnijim prvenstvenim redom otpala neće se uzeti u raspravljanje. Članak 910. (1) Diobnu masu čine: 1) kupovnina, 2) jamčevina što ju je položio kupac koji je zakasnio s plaćanjem kupovnine, dio kupovnine što ju je položio i druge svote koje je nadoknadio, 3) plodovi i prihodi dobiveni od broda koji je predmet ovrhe koje je kupac dužan vratiti, 4) prihodi od putovanja koje je obavljeno za postupka prodaje, 5) svote iz stavka 2. i 3. ovoga članka. (2) Kupovnina što se odnosi na brod koji je predmet ovrhe, uzgrednosti broda koji je predmet ovrhe, vozarina, odnosno prevoznina čine posebne diobne mase ovisno o tome na koju se od tih vrijednosti odnose privilegiji ili hipoteke ovrhovoditelja koji su predložili ovrhu. (3) Vozarina, prevoznina i svote koje se odnose na uzgrednosti broda koje su plaćene do zaključenja ročišta za raspravu o razdiobi kupovnine podijelit će se rješenjem kojim se razdjeljuje kupovnina postignuta prodajom broda koji je predmet ovrhe. Članak 911. (1) U postupku ovrhe na brodu namiruju se i založni vjerovnici koji nisu predložili ovrhu. (2) Vjerovnici čije su tražbine osigurane hipotekom na brodu namiruju se iz diobne mase i kada nisu prijavili svoje tražbine. (3) Vjerovnici čije su tražbine osigurane pomorskim privilegijem namiruju se iz diobne mase ako su prijavili svoje tražbine. (4) U slučaju osporavanja tražbine iz stavka trećeg ovoga članka, sud će do okončanja parnice, iz diobene mase izdvojiti sredstva dostatna za pokriće osporene tražbine. (5) Ako u parnici privilegirana tražbina ne bude utvrđena, izdvojena sredstva iz stavka 4. ovoga članka, raspodijelit će se na ostale vjerovnike. Članak 912. (1) Iz diobne mase vjerovnici se podmiruju prema ovom redu prvenstva: 1) vjerovnici čije su tražbine osigurane pomorskim privilegijem, 2) vjerovnici prava zadržaja iz članka 438. ovoga Zakonika, 3) vjerovnici čije su tražbine osigurane hipotekom na brodu, 4) ostali vjerovnici. (2) Troškovi nastali u tijeku postupka prodaje broda namiruju se prije razdiobe kupovnine, pa i prije tražbina osiguranih pomorskim privilegijima. Članak 913. (1) Red prvenstva koji pripada glavnici pripada i kamatama te glavnice koje nisu zaostale za vrijeme dulje od tri godine od dosude te parničnim i ovršnim troškovima koji su nastali radi ostvarenja kojeg od tih zahtjeva. (2) Plaćanja koja se ponavljaju, a nisu zaostala za vrijeme dulje od tri godine prije dosude imaju isti prvenstveni red kao i pravo koje je osnova tim plaćanjima. (3) Ako diobna masa ne dostigne za namirenje vjerovnika, troškovi i sporedne tražbine podmiruju se prije glavnice. Članak 914. Na utvrđivanje međusobnoga prvenstvenog reda u namirenju vjerovnika čije tražbine pripadaju u istu kategoriju u smislu članka 912. stavka 1. točke 1) ili 3) ovoga Zakonika, primjenjuju se odredbe ovoga Zakonika koje se odnose na međusobni redoslijed namirenja pomorskih privilegija, odnosno hipoteka na brodu. Na utvrđivanje međusobnoga prvenstvenog reda u namirenju vjerovnika čije tražbine pripadaju u istu kategoriju u smislu. članka 912. stavka 1. točke 4) ovoga Zakonika primjenjuje se odredba članka 857. stavak 3. ovoga Zakonika. Članak 915. Višak diobne mase koji ostane nakon što se namire sve tražbine navedene u članku 912. ovoga Zakonika sud dodjeljuje ovršeniku. Članak 916. (1) Tražbine koje ovise o raskidnom uvjetu namiruje se isplatom u gotovom novcu samo ako vjerovnik dade osiguranje da će u slučaju nastupanja uvjeta vratiti ono što je primio. (2) Ako vjerovnik ne položi osiguranje u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o namirenju, svota potrebna za namirenje njegove tražbine predat će se banci kao štedni ulog. (3) Kad postane sigurno da uvjet neće nastupiti, vjerovniku će se isplatiti njegova tražbina. (4) Ako raskidni uvjet nastupi, postupit će se sa svotom koju je vjerovnik vratio ili koja je predana banci tako da će se isplatiti onim vjerovnicima čije tražbine nisu potpuno namirene iz svote dobivene prodajom, a ako takvih vjerovnika nema, ta će se svota predati ovršeniku. Članak 917. (1) Ako je isplata tražbina vezana za koji odgodivi uvjet, tražbine će se namiriti tako da će se odgovarajuća svota izdvojiti i predati banci kao štedni ulog koji će se isplatiti vjerovniku kad uvjet nastupi. (2) Ako uvjet ne nastupi, uložene svote isplaćuju se onim vjerovnicima čije tražbine nisu potpuno namirene iz svote dobivene prodajom, a ako takvih vjerovnika nema, ta će se svota predati ovršeniku. Članak 918. (1) Ako je u pogledu stvarnopravnih tereta na brodu koji je predmet ovrhe upisana u upisnik brodova zabilježba spora ili zabilježba da je podnesena tužba radi brisanja tog prava, tražbine, odnosno naknade za to pravo namiruju se na način kao i tražbine koje ovise o raskidnom uvjetu. (2) Kad je u upisniku brodova predbilježen stvarnopravni teret na brodu koji je predmet ovrhe, a korisnik tog prava dokaže da je u tijeku postupak za opravdanje predbilježbe ili da još nije protekao rok za pokretanje tog postupka, tražbina, odnosno naknada za to pravo namiruje se kao i tražbina uz odgodivi uvjet. Članak 919. (1) Tražbine koje su osigurane zajedničkom hipotekom namiruju se iz diobne mase u gotovom novcu. (2) Ako se u postupku prodaje prodaju svi brodovi koji nedjeljivo jamče za tražbine, svaki brod u diobenu masu doprinosi prodajnom cijenom nakon odbitka troškova prodaje, te tražbina osiguranih pomorskim privilegijem. (3) Ako vjerovnik čija je tražbina osigurana zajedničkom hipotekom traži namirenje u drugom razmjeru, vjerovnici čije tražbine po prvenstvenom redu dolaze poslije tražbina tog vjerovnika, a koji zbog toga dobivaju manje nego što bi dobili kad bi se vjerovnik namirio prema stavku 2. ovoga članka, mogu tražiti da im se iz pojedinih diobnih masa isplati svota koja bi, kad bi se razdioba obavljala prema stavku 2. ovoga članka, pripala tražbini osiguranoj zajedničkom hipotekom, ako je to potrebno da se pokrije manjak. (4) Ako se u postupku prodaje ne prodaju svi brodovi koji nedjeljivo jamče, radi utvrđivanja naknade koja pripada vjerovnicima koji dolaze poslije vjerovnika čije su tražbine osigurane zajedničkom hipotekom, uzet će se kao računska podloga, umjesto pojedinih diobnih masa, vrijednost pojedinih brodova opterećenih zajedničkom hipotekom. Zahtjev tih vjerovnika na naknadu uknjižuje se u njihovu korist na neprodanim brodovima, i to s onim prvenstvenim redom koji pripada potpuno ili djelomično namirenoj tražbini vjerovnika koji je bio osiguran zajedničkom hipotekom. Tu zajedničku hipoteku na neprodanim brodovima sud će po službenoj dužnosti brisati. Članak 920. (1) Korisnici služnosti koje kupac ne preuzima namiruju se tako da im se za njihovo pravo daje naknada iz svote dobivene prodajom. (2) Ako se korisnici služnosti ne sporazumiju s vjerovnicima koji po redu namirenja dolaze poslije njih o svoti naknade iz stavka 1. ovoga članka, visinu naknade određuje sud uzimajući osobito u obzir vrijeme za koje bi služnost još mogla trajati, njezinu vrijednost, korist za korisnika služnosti i godine života korisnika. (3) Kupac i korisnici služnosti i vjerovnici koji po redu namirenja dolaze poslije njih mogu se sporazumjeti da kupac preuzme služnost i da se određena svota naknade za preuzimanje služnosti odbije od kupovnine. Članak 921. (1) Tražbina založnog vjerovnika koja nije dospjela do donošenja rješenja o namirenju isplatit će se i prije proteka dospjelosti zajedno sa svotom ugovorenih kamata obračunatih do dana donošenja rješenja o razdiobi kupovnine. (2) Ako za takvu tražbinu nisu određene kamate, odbit će se svota koja odgovara zakonskim kamatama od dana donošenja rješenja o namirenju do dana dospjelosti tražbine. Članak 922. (1) Ako se ne zna tko je sadašnji vjerovnik hipotekarne tražbine koje bi po svojem redu prvenstva bile pokrivene diobnom masom ili mu se ne zna boravište, sud će svotu koja se odnosi na tu tražbinu položiti u banku kao štedni ulog, a u rješenju o razdiobi kupovnine odredit će kome će ta svota pripasti ako je vjerovnik ne podigne. (2) Ako vjerovnik u čiju je korist položena svota iz stavka 1. ovoga članka tu svotu ne podigne u roku od tri godine od dana kada je bila položena u banku, svaki vjerovnik kome bi ta svota ili njezin dio imala pripasti može tražiti da mu se isplati svota koja odgovara njegovoj tražbini. Ako takvih vjerovnika nema, isplatu može tražiti ovršenik. Članak 923. (1) Ako založni vjerovnici koji traže namirenje iz kupovnine ne mogu biti u cijelosti namireni, sud će, na prijedlog nekog od njih ili vjerovnika koji je predložio ovrhu, osobama na čija se dugovanja prostiru pomorski privilegiji ili hipoteka na brodu narediti da dugovane svote, ako je potrebno da se namire predlagatelj i oni koji imaju povoljniji prvenstveni red namirenja, u određenom roku polože u sud. (2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u tijeku ovršnog postupka najkasnije na ročištu za razdiobu kupovnine. (3) Naredbe ovršenikovim dužnicima izdane na temelju stavka 1. ovoga članka uzrokuju da svaka isplata koju bi oni obavili ovršeniku ili trećoj osobi protivno odluci suda prema založnim vjerovnicima nema pravni učinak. (4) Ako u roku koji sud odredi te svote ne budu položene, sud će, na prijedlog vjerovnika na kog se isplata odnosi, postupati prema odredbama o ovrsi na novčanim tražbinama, s tim da će odrediti kojem založnom vjerovniku pripadaju pojedine tražbine i u kojoj svoti. 14. Prodaja udjela broda Članak 924. Ako se ovrha prodajom provodi prodajom udjela broda, odredbe ovoga Zakonika o prodaji primjenjivat će se uz ova odstupanja: 1) zaustavljanje broda može se dopustiti samo ako se ovrha traži na udjelima koji prelaze polovicu ukupne vrijednosti broda na kojem se provodi ovrha, odnosno ako ovrhovoditelj koji je predložio ovrhu učini vjerojatnim da postoji opasnost da bi se bez toga osujetilo ili znatno otežalo naplaćivanje tražbine, 2) ako se ovrha provodi na više od polovice udjela broda koji je predmet ovrhe, ovrhovoditelj može zahtijevati da se proda cijeli brod, s tim što će se njegova tražbina isplatiti samo iz dijela kupovnine koji se odnosi na dio ovršenika, 3) svaki suvlasnik broda koji je predmet ovrhe ovlašten je prije početka ročišta za prodaju namiriti tražbinu ovrhovoditelja zajedno sa sporednim tražbinama i tako stupiti na njegovo mjesto, 4) uz jednake uvjete suvlasnici imaju prednost u dosudi broda koji je predmet ovrhe pred ostalim sudionicima dražbe, 5) ako više suvlasnika nudi iste uvjete kupnje, sud će dio izložen prodaji dodijeliti suvlasnicima u jednakim udjelima. 15. Namirenje vjerovnika Članak 925. (1) O namirenju ovrhovoditelja i drugih osoba koje polažu pravo na namirenje sud odlučuje rješenjem nakon održanog ročišta za razdiobu kupovnine, uzimajući u obzir stanje koje proizlazi iz upisnika brodova, spisa ovršnog postupka i rezultata ročišta za razdiobu kupovnine. (2) U rješenju o namirenju vjerovnika sud će odlučiti o prigovorima koje su pojedini vjerovnici i ostali sudionici istakli u tijeku postupka, ako se prigovor odnosi na kakvo pravno pitanje. (3) Sud će osobu koja je osporila tražbinu uputiti da, u određenom roku, pokrene parnicu ako odluka zavisi od spornih činjenica, osim ako svoje osporavanje ne dokazuje pravomoćnom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima značenje javne isprave. Ako osoba koja osporava tražbinu to osporavanje potkrjepljuje pravomoćnom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima značenje javne isprave, sud će o osporavanju odlučiti u ovršnom postupku. Sud će o osporavanju odlučiti u ovršnom postupku i ako nisu sporne činjenice od kojih zavisi donošenje odluke. (4) Ako prihvati osporavanje, sud će na parnicu uputiti osobu čija je tražbina osporena. (5) Ako osoba koja je osporila tražbinu učini vjerojatnim postojanje razloga za osporavanje, sud će donošenje rješenja o namirenju osobe čija je tražbina osporena odgoditi do završetka parnice. Iznimno, sud može donošenje rješenja o namirenju i namirenje te osobe uvjetovati davanjem jamstva. (6) Iznos koji se odnosi na osporenu tražbinu položit će se u sudski odnosno javnobilježnički polog. (7) Ako osoba koja je upućena na parnicu u roku koji je za to određen ne dokaže da je parnicu pokrenula, smatrat će se da tražbina nije osporena, odnosno da je odustala od zahtjeva da njezina tražbina bude namirena u ovršnom postupku. (8) Odredbom stavka 5. ovoga članka ne dira se u pravo osobe koja je upućena na parnicu da, i poslije završetka ovršnog postupka, pokrene parnicu protiv osobe čije je tražbine osporila, odnosno protiv osobe koja joj je tražbinu osporila. (9) Na prijedlog osobe čija je tražbina osporena sud može odgodu donošenja rješenja o namirenju i namirenje tražbine te osobe uvjetovati davanjem primjerenoga osiguranja za štetu koju bi ta osoba mogla pretrpjeti zbog odgode namirenja. Ako osoba koja je osporila tražbinu ne da primjereno jamstvo u roku koji joj je određen, smatrat će se da tražbina nije osporena. (10) Osoba čija je tražbina bila osporena ima pravo na naknadu štete koju je pretrpjela zbog neutemeljenog osporavanja tražbine, ako je ono bilo učinjeno jedino radi toga da joj se šteti ili da je se smeta u izvršavanju i ostvarenju njezinih prava. (11) Rješenje o namirenju sud će dostaviti svim osobama koje se moraju pozvati na ročište o razdiobi (članak 908. stavak 2.). Članak 926. Presuda donesena u parnici o osporenoj tražbini djeluje protiv ovršenika i svih vjerovnika. Članak 927. (1) Kad rješenje o razdiobi kupovnine postane pravomoćno, sud će predati pojedinim vjerovnicima svote koje im se imaju isplatili u gotovom novcu, ako u pogledu njih ne teče parnica, odnosno upravni postupak ili ako je bez uspjeha protekao rok određen za podnošenje tužbe, odnosno za pokretanje upravnog postupka. (2) U pogledu svota koje se po nalogu suda imaju položiti u banku kao štedni ulog sud će izdati potrebne naredbe, ako o tome osobe kojima su te svote ili njihove kamate namijenjene sporazumno ne odrede drugačije. (3) Ako se rješenje o razdiobi kupovnine ne može provesti zato što je u tijeku kakva parnica ili upravni postupak, svota koja se odnosi na taj dio rješenja o razdiobi položit će se u banku kao štedni ulog do pravomoćnosti odluke o razdiobi. Glava III. OVRHA RADI PREDAJE BRODA Članak 928. (1) U postupku ovrhe radi predaje broda koji je upisan u domaći upisnik brodova na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 857., 863. i 864. ovoga Zakonika. (2) Prijedlog za donošenje rješenja o ovrsi predajom broda mora sadržati podatke iz članka 854. ovoga Zakonika, osim podataka iz točke 6) tog članka. (3) Na ovrhu radi predaje broda na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o ovrsi radi predaje pokretnih stvari, ako u ovom Zakoniku nema posebnih odredaba. Članak 929. (1) Ovrha radi predaje broda koji se nalazi kod ovršenika provodi se tako da službena osoba oduzima brod od ovršenika i predaje ga, uz potvrdu, ovrhovoditelju. (2) Ovrha predajom provodi se prema odredbi stavka 1. ovoga članka i kad se brod nalazi kod treće osobe koja pristaje da brod preda sudskom ovršitelju. (3) Ako treća osoba ne pristaje da brod preda sudskom ovršitelju, ovrhovoditelj može predložiti ovršnom sudu da na nj prenese tražbinu ovršenika prema trećoj osobi na predaju broda. Članak 930. O izvršenoj predaji broda sud će obavijestiti vjerovnike čije su tražbine osigurane hipotekama na brodu te one vjerovnike o kojima postoje podaci u spisima ovršnog postupka. Članak 931. Ako se ovrha predajom broda provodi na brodu strane državne pripadnosti, sud će, umjesto postupanja prema odredbama članka 857. ovoga Zakonika, poduzeti što je potrebno da se strano tijelo koje vodi upisnik u koji je upisan strani brod na kojem se provodi ovrha obavijesti o pokretanju postupka radi predaje broda, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije predviđeno. Glava IV. OSIGURANJE 1. Osiguranje zasnivanjem prisilne sudske hipoteke Članak 932. (1) Na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem prisilne sudske hipoteke na brodu protivnika osiguranja. (2) Na osiguranje iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o osiguranju prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno. Članak 933. (1) Osnivanje prisilne sudske hipoteke iz članka 932. ovoga Zakonika na brodovima upisanim u upisnik brodova obavlja se uknjižbom. (2) Osnivanje prisilne sudske hipoteke iz članka 932. ovoga Zakonika na brodovima koji nisu upisani u upisnik brodova obavlja se pljenidbenim popisom broda. (3) Osnivanje prisilne sudske hipoteke popisom iz stavka 2. ovoga članka upisuje se u privremeni upisni list. Članak 934. (1) U upisniku brodova u koji se upisuje prisilna sudska hipoteka mora se naznačiti ovršivost tražbine u čiju se korist prisilna sudska hipoteka upisuje. (2) Ako je za tražbinu već uknjižena prisilna sudska hipoteka ili je prisilna sudska hipoteka samo predbilježena, sud će odrediti da se ovršivost tražbine zabilježi u upisnik brodova. (3) Za brodove koji nisu upisani u upisnik brodova ovršivost tražbine upisuje se u popis broda. (4) U pogledu učinka obavljene uknjižbe, odnosno zabilježbe ili popisa broda važe odredbe članka 857. stavka 1. ovoga Zakonika. Članak 935. Odredbe članka 857. ovoga Zakonika o podnošenju prijedloga za provođenje postupka prodaje na odgovarajući se način primjenjuju i na postupak osnivanja prisilne sudske hipoteke. Članak 936. Za brodove koji nisu upisani u upisnik brodova sud može narediti da se ovršivost tražbine, pored upisa u popis broda prema odredbi članka 934. stavka 3. ovoga Zakonika, upiše i u privremeni upisni list. Članak 937. (1) Popis broda može se provesti samo ako je brod u posjedu ili suposjedu protivnika osiguranja. (2) Ako to ovršnom sudu nije poznato, niti se podnesenim ispravama učini vjerojatnim, sud će, prije nego što naredi popis, saslušati o tome protivnika osiguranja. Članak 938. (1) O naređenom popisu sud će obavijestiti protivnika osiguranja, uz naznaku mjesta i vremena popisa. (2) Popis broda obavlja se na licu mjesta, tako da se u zapisnik unosi opis predmeta popisa. (3) Ako se pri popisu nađe isprava na kojoj se temelji pravo vlasništva protivnika osiguranja, ili se ono njome dokazuje, sud će na ispravi naznačiti da je popis obavljen. Kad prisilna sudska hipoteka na brodu koji je predmet ovrhe prestane, sud će po prijedlogu zabilježiti na toj ispravi da je prisilna sudska hipoteka prestala. (4) O obavljenom popisu sud će obavijestiti stranke. Članak 939. Dok se ne utvrdi da je provedeni popis broda nepravilan, osiguranje na istom brodu u korist druge tražbine tog ili drugog predlagatelja osiguranja za koje se kasnije traži osnivanje prisilne sudske hipoteke na istom brodu neće se provoditi novim popisom, nego će se to kasnije osiguranje provesti samo zabilježbom u postojećem zapisniku o popisu broda. Članak 940. Žalba protiv rješenja kojim se dopušta osiguranje osnivanjem prisilne sudske hipoteke ne zadržava ovršivost rješenja. 2. Osiguranje prethodnom ovrhom Članak 941. Radi osiguranja nenovčane tražbine koja se ne može osigurati predbilježbom u javnoj knjizi sud može, na temelju domaće presude donesene u parničnom postupku, odrediti prethodnu ovrhu ako ovrhovoditelj učini vjerojatnim opasnost da bi se zbog odgode ovrhe dok presuda ne postane ovršna ovrha onemogućila ili znatno otežala te ako položi jamstvo za štetu koju bi ovršenik mogao pretrpjeti uslijed takve ovrhe. Članak 942. (1) Prije nego što odluči o prijedlogu ovrhovoditelja, sud će održati ročište radi rasprave o prijedlogu i osiguranju. (2) Ako se stranke o tome ne sporazumiju, sud će, ako prihvati prijedlog za ovrhu, po slobodnoj ocjeni odrediti visinu jamstva i rok u kojemu ono treba biti položeno. Dok jamstvo ne bude položeno, ne može se započeti s provedbom ovrhe. (3) Ako jamstvo ne bude položeno u određenom roku, sud će obustaviti ovrhu. (4) Ako to posebne okolnosti slučaja zahtijevaju, sud može odrediti ovrhu i visinu jamstva te započeti s provedbom ovrhe čim jamstvo bude položeno, i prije nego što ovršeniku omogući da se o prijedlogu očituje. (5) Na zahtjev ovršenika koji učini vjerojatnim da bi uslijed ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu sud može odbiti prijedlog za ovrhu ili njegovo odbijanje uvjetovati polaganjem primjerenog jamstva u određenom roku. Ako ovršenik ne položi jamstvo u određenom roku, sud će donijeti rješenje o ovrsi. (6) U povodu prigovora ovršenika kojemu nije omogućeno da se prethodno očituje o ovrhovoditeljevu prijedlogu sud može obustaviti ovrhu ako bi njenom provedbom ovršeniku mogla biti nanesena nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, ili obustavu uvjetovati polaganjem jamstva u određenom roku. Ako ovršenik ne položi jamstvo u roku, smatrat će se da je odustao od svog prigovora. 3. Osiguranje prethodnim mjerama Članak 943. (1) Prethodna mjera određuje se radi osiguranja novčane tražbine na temelju: 1) odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koja nije postala ovršna, 2) nagodbe zaključene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela, 3) domaće javnobilježničke isprave ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela. (2) Sud će na temelju isprava iz stavka 1. ovoga članka odrediti prethodnu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi se bez tog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine. Članak 944. (1) Smatrat će se da opasnost u smislu odredbe članka 943. ovoga Zakonika postoji ako je određivanje prethodne mjere predloženo na temelju: 1) platnog naloga odnosno rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave protiv kojega je pravodobno podnesen prigovor, 2) presude donesene u kaznenom postupku o imovinskopravnom zahtjevu protiv koje je dopušteno ponavljanje kaznenog postupka, 3) odluke koja se mora ovršiti u inozemstvu, 4) presude na temelju priznanja protiv koje je izjavljena žalba, 5) nagodbe iz članka 943. stavka 1. točke 2) ovoga Zakonika koja se pobija na način predviđen zakonom, 6) javnobilježničke isprave iz članka 943. stavka 1. točke 3) ovoga Zakonika koja se pobija na način predviđen zakonom. (2) U slučajevima iz točaka 4. i 5. stavka 1. ovoga članka sud može, na prijedlog protivnika osiguranja, prethodnu mjeru uvjetovati polaganjem osiguranja od strane predlagatelja osiguranja za štetu koju bi protivnik osiguranja mogao pretrpjeti njezinim određivanjem. Članak 945. (1) Osiguranje prethodnom mjerom za nedospjele obroke tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, tražbine po osnovi naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja i tražbine po osnovi naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti određuje se samo za obroke koji će dospjeti u jednoj godini. (2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka pretpostavlja se da opasnost postoji ako se protiv protivnika osiguranja već morala voditi ovrha radi naplate dospjelog obroka ili je takva ovrha predložena. Članak 946. (1) Kao prethodne mjere sud može odrediti: 1) predbilježbu založnog prava na brodu ili brodu u gradnji protivnika osiguranja ili na pravu upisanom na brodu ili brodu u gradnji, 2) pljenidbu broda ili broda u gradnji koji nije upisan u upisnik brodova odnosno brodova u gradnji po pravilima po kojima se provodi ovrha radi naplate novčane tražbine na tim predmetima ovrhe, 3) pljenidba tereta na brodu protivnika osiguranja. (2) Sud može, ako su za to ispunjeni uvjeti predviđeni ovim Zakonikom, uz prethodnu mjeru odrediti i koju privremenu mjeru. (3) Provedbom prethodne mjere predlagatelj osiguranja stječe založno pravo na predmetu osiguranja. Članak 947. (1) Sud će odrediti prodaju zaplijenjenog tereta na brodu koji je podložan brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od znatnog pada cijene toga tereta. (2) Prodaja zaplijenjenog tereta obavit će se po odredbama Ovršnog zakona na pokretninama. (3) Iznos koji se dobije prodajom tereta čuvat će se u sudskom pologu dok se ne obustavi prethodna mjera ili dok predlagatelj osiguranja ne predloži ovrhu, a najduže trideset dana pošto tražbina postane ovršiva. Druge koristi dobivene ostvarenjem tražbine položit će se u sudski polog, ako je to moguće, ili će se na koji drugi način odrediti njihovo čuvanje do obustave prethodne mjere odnosno dok predlagatelj osiguranja ne predloži ovrhu, ali najduže trideset dana pošto tražbina postane ovršiva. Članak 948. (1) U rješenju kojim se određuje prethodna mjera moraju, uz ostalo, biti naznačeni iznos tražbine koja se osigurava, s kamatama i troškovima, mjera osiguranja i vrijeme za koje se ona određuje. (2) Vrijeme za koje se prethodna mjera određuje može trajati najdulje do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu. (3) Ako vrijeme iz stavka 1. ovoga članka protekne prije nego što isprava na osnovi koje je određena prethodna mjera postane ovršna, sud će, na prijedlog predlagatelja osiguranja podnesen sudu prije isteka vremena za koje je mjera određena, produljiti to vrijeme uz uvjet da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je mjera određena. (4) Rješenje o određivanju prethodne mjere mora biti obrazloženo. Članak 949. (1) Sud će, na prijedlog protivnika osiguranja, obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje: 1) ako protivnik osiguranja položi sudu dužni iznos tražbine koja se osigurava, s kamatama i troškovima, 2) ako protivnik osiguranja učini vjerojatnim da je tražbina u vrijeme donošenja rješenja o određivanju prethodne mjere već bila naplaćena ili dovoljno osigurana, 3) ako je pravomoćno utvrđeno da tražbina nije nastala ili da je prestala, 4) ako odluka na temelju koje je prethodna mjera određena bude ukinuta u povodu pravnog lijeka, odnosno ako sudska nagodba ili javnobilježnička isprava na temelju koje je prethodna mjera određena bude stavljena izvan snage. (2) Sud će obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako u roku od petnaest dana od dana proteka vremena za koje je prethodna mjera određena ne bude udovoljeno uvjetima za ovrhu. (3) U slučajevima iz stavka 1. točaka 2) 3) i 4) te stavka 2. ovoga članka troškove prouzročene određivanjem i provedbom prethodne mjere predlagatelj osiguranja dužan je nadoknaditi protivniku osiguranja. (4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka protivnik osiguranja može protiv predlagatelja osiguranja tražiti naknadu štete u ovršnom postupku najkasnije u roku od trideset dana od okončanja postupka, a nakon toga u parnici. (5) U ovršnom postupku postojanje i visinu štete iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje sud rješenjem, na prijedlog protivnika osiguranja. (6) Žalba protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka zadržava njegovu ovrhu. Članak 950. Ako se pretpostavke za ovrhu radi naplate osigurane tražbine ispune prije proteka vremena za koje je određena prethodna mjera, sud će, na prijedlog protivnika osiguranja, obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako predlagatelj osiguranja ne podnese prijedlog za ovrhu u roku od petnaest dana od nastupanja tih uvjeta. 4. Privremene mjere Članak 951. (1) Prije pokretanja ili tijekom parničnoga, ovršnog ili upravnog postupka sud može, radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja, na prijedlog predlagatelja osiguranja, odrediti svaku mjeru kojom se postiže svrha takova osiguranja, a osobito zabranu otuđenja ili drugog raspolaganja brodom, čuvanje broda i zaustavljanje broda, uz uvjete utvrđene Ovršnim zakonom, ako odredbama ovoga Zakonika nije drugačije predviđeno. (2) Privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja sud može odrediti uz uvjete utvrđene Ovršnim zakonom, ako odredbama ovoga Zakonika nije drugačije predviđeno. Članak 952. Privremena mjera zaustavljanja broda provodi se na temelju zabrane odlaska broda iz luke. Članak 953. (1) Privremeno zaustavljanje broda može se odrediti samo za tražbine koje proizlaze iz: 1) štete prouzročene sudarom broda čije se zaustavljanje traži ili štete prouzročene tim brodom na koji drugi način, 2) smrti ili tjelesne ozljede prouzročene brodom čije se zaustavljanje traži ili koje su nastale u svezi s iskorištavanjem toga broda, 3) spašavanja, 4) ugovora o iskorištavanju broda čije se zaustavljanje traži, 5) zajedničke havarije, 6) tegljenja, 7) peljarenja, 8) opskrbe broda čije se zaustavljanje traži radi njegova održavanja ili iskorištavanja, 9) gradnje, preinake, opravka, opreme ili dokovanja broda čije se zaustavljanje traži, 10) prava posade po osnovi rada, 11) izdataka koje učini zapovjednik, krcatelj, naručitelj ili agent za račun broda, odnosno vlasnika broda ili brodara, a u svezi s brodom, 12) posredničkih provizija ili agencijskih nagrada koje se duguju u svezi s brodom. (2) Pored slučajeva iz stavka 1. ovoga članka, privremeno zaustavljanje broda može se odrediti i radi ostvarenja pomorskog privilegija ili hipoteke na brodu ili hipoteci slična sredstva osiguranja. (3) Odredbe o ograničavanju privremenog zaustavljanja broda samo za tražbine iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na strane brodove samo ako između države čiju zastavu strani brod vije i Republike Hrvatske postoji uzajamnost. Članak 954. (1) Ako se zaustavljanje traži radi ostvarenja neke od tražbina iz članka 953. stavka 1. ovog Zakonika, može biti zaustavljen bilo koji brod koji je u vrijeme podnošenja prijedloga u vlasništvu osobnog dužnika. (2) Pod osobnim dužnikom, u smislu stavka 1. ovoga članka, smatra se osoba koja, prema odredbama mjerodavnog prava, odgovara za tražbinu radi koje se traži zaustavljanje broda, a u vrijeme nastanka tražbine bila je u svojstvu vlasnika, brodara, naručitelja ili zakupnika broda u svezi s kojim je nastala tražbina. (3) Radi ostvarenja pomorskog privilegija ili hipoteke na brodu ili hipoteci sličnih sredstava osiguranja stranog prava, kao i radi ostvarenja zahtjeva koji se tiče vlasništva na brodu, može se zaustaviti samo brod na koji se dotični privilegij, hipoteka, odnosno zahtjev odnosi. (4) Ako se zaustavljanje traži radi ostvarenja pomorskog privilegija ili hipoteke, ili hipoteci sličnog sredstva osiguranja stranog prava i bez obzira je li u vrijeme podnošenja prijedloga brod u vlasništvu osobnog dužnika dotični brod može biti zaustavljen sve dok je opterećen tim pomorskim privilegijem odnosno hipotekom, te hipoteci sličnim sredstvom osiguranja stranog prava. Članak 955. (1) Ako se privremene mjere određuju radi osiguranja novčanih tražbina, sud će osloboditi brod zaustavljanja ili čuvanja ako bude dano jamstvo koje prihvati predlagatelj osiguranja, ili ako predlagatelj osiguranja ne prihvati ponuđeno jamstvo, onda jamstvo koje odredi sud kao dovoljno kvalitetno za pokriće ukupnih tražbina za koja se traži zaustavljanje, uključujući i tražbine po osnovi troškova postupka i kamata. (2) Jamstvo se može ponuditi u obliku gotovinskog pologa, bankovne garancije, jamstva osiguratelja brodarove odgovornosti ili drugog osiguratelja, ili druge imovinske vrijednosti. (3) Ako je riječ o tražbinama za koja protivnik osiguranja može ograničiti svoju odgovornost, visina jamstva iz stavka 1. ovoga članka ne mora biti veća od svote ograničene odgovornosti. (4) Kad jedan od sudova na području Republike Hrvatske na temelju odredbe stavka 1. ovoga članka oslobodi brod od zaustavljanja, nijedan drugi sud na području Republike Hrvatske ne može odrediti zaustavljanje ni tog ni bilo kojega drugog broda za istu tražbinu i za istog predlagatelja osiguranja, uz uvjet da su dana jamstva još raspoloživa ili prenosiva u korist predlagatelja osiguranja. Članak 956. Sud neće odrediti zaustavljanje broda, a već određeno zaustavljanje ukinut će ako protivnik osiguranja dokaže da je u nekoj drugoj državi već dao primjereno jamstvo za istu tražbinu, ili za istog predlagatelja osiguranja, uz uvjet: 1) da jamstvo odgovara uvjetima iz članka 955. stavka 1. ovoga Zakonika, 2) da država na čijem je području jamstvo dano postupa na jednak način prema jamstvima koja su položena na području Republike Hrvatske. Članak 957. Davanje jamstva ne znači priznanje odgovornosti te tražbine za koje je jamstvo dano niti odricanje od mogućnosti ograničenja odgovornosti. Članak 958. (1) U rješenju kojim određuje privremenu mjeru sud će odrediti vrijeme njezina trajanja. (2) Ako se privremena mjera odredi prije pokretanja parničnoga, ovršnog ili upravnog postupka predlagatelj osiguranja je dužan dokazati, u roku od 15 dana, da je pokrenuo parnični, ovršni, odnosno upravni postupak. (3) Ako predlagatelj osiguranja u roku iz stavka 2. ovoga članka ne dokaže da je pokrenuo parnični, ovršni, odnosno upravni postupak, sud će na prijedlog protivnika osiguranja ukinuti privremenu mjeru. (4) Ako vrijeme iz stavka 1. ovoga članka protekne prije nego što bude udovoljeno uvjetima za ovrhu ili osiguranje uknjižbom ili predbilježbom založnog prava, sud će, na prijedlog predlagatelja osiguranja, produljiti vrijeme njezina trajanja, uz uvjet da se nisu izmijenile okolnosti pod kojima je ta mjera određena. (5) Ako vrijeme iz stavka 1. ovoga članka protekne a ne udovolji se uvjetima iz stavka 4. ovoga članka za produljenje određene privremene mjere, sud će, na prijedlog protivnika osiguranja, obustaviti osiguranje i ukinuti izvršene radnje. Članak 959. Osiguranje će se obustaviti i određena privremena mjera ukinuti ako se udovolji kojoj od pretpostavaka iz članka 949. stavka 1. točke 1) – 3) ovoga Zakonika. Članak 960. (1) Troškove održavanja broda i uzdržavanja posade za vrijeme zaustavljanja snosi vlasnik broda ili brodar. (2) Ako sredstva za uzdržavanje posade nisu dovoljna, sud će predlagatelju osiguranja narediti da predujmi potrebnu svotu za uzdržavanje posade. (3) Troškove čuvanja broda predujmljuje predlagatelj osiguranja. (4) Odredbe stavka 1. i 3. ovoga članka ne diraju u obvezu konačnog snošenja tih troškova. Članak 961. Privremenom mjerom zaustavljanja broda ne dira se u prava i dužnosti stranaka koje proizlaze iz ugovora o prijevozu stvari ili putnika. Članak 962. Kad sud odredi privremenu mjeru na brodu, bez odgode će se na odgovarajući način primijeniti odredbe članka 860. ovoga Zakonika prema naravi mjere koju je odredio. Članak 963. (1) Kad sud odredi privremenu mjeru zabrane otuđenja ili raspolaganja brodom, naredit će istovremeno da se ta mjera zabilježi u upisnik brodova u koji je brod upisan. (2) Kad sud pravomoćno ukine privremenu mjeru iz stavka 1. ovoga članka, odnosno kad ona prestane po zakonu, sud će narediti da se obavi brisanje zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka. Članak 964. Kad odredi privremenu mjeru prema brodu pod stranom zastavom, sud će, na prijedlog predlagatelja osiguranja i na njegov trošak, obavijestiti nadležno inozemno tijelo o toj mjeri i njenom ukidanju. Članak 965. (1) Radi osiguranja novčanih tražbina te radi osiguranja nenovčanih tražbina predlagatelja osiguranja protiv osobe koja je ovlaštena da raspolaže teretom koji se nalazi na brodu, sud može dopustiti privremenu mjeru koja se sastoji u tome što će se odrediti iskrcaj tereta s broda i njegovo čuvanje u javnom skladištu ili drugom prikladnom mjestu, ako predlagatelj osiguranja plati brodaru cijelu ugovorenu vozarinu koja mu još nije plaćena i nadoknadi mu sve troškove koje je imao, a koji nisu uključeni u vozarinu. (2) Ako se predaja tereta na temelju odredbe stavka 1. ovoga članka traži u luci u kojoj se teret prema ugovoru o prijevozu nije morao predati, sud će dopustiti privremenu mjeru iz stavka 1. ovoga članka samo uz uvjet da se teret može iskrcati bez opasnosti za sigurnost broda i ostalog tereta, da zbog iskrcaja ne nastane veće zadržavanje u dolasku broda ili poremećaj u redu plovidbe, da se time ne nanosi šteta ostalim osobama koje su ovlaštene da raspolažu teretom te da iskrcaj nije protivan drugim važnim razlozima. POMORSKI ZAKONIK - SADRŽAJ
|
||||||||||||||||
