|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|  |
 PREGLED POREZNIH PROPISA 
MINISTARSTVO FINANCIJA Na temelju članka 64. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 177/04) i članka 96. stavka 2. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (»Narodne novine«, broj 147/02, 175/03 i 177/04) donosim PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK - (NN 95/05) I. TEMELJNE ODREDBE 1. Opća odredba Članak 1. Ovim se Pravilnikom podrobnije razrađuje provedba Zakona o porezu na dohodak (dalje u tekstu: Zakon) i način izvješćivanja o doprinosima za obvezna osiguranja prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja. 2. Porezni obveznik 2.1. Pojam poreznog obveznika Članak 2. (1) Porezni obveznik jest fizička osoba iz članka 2. Zakona koja ostvaruje dohodak. (2) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, pa ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka. (3) Kod dohotka iz kojeg se predujam poreza plaća po odbitku, obvezu obračuna, obustave i uplate predujma poreza, obračuna i uplate kamata zbog nepravodobne uplate poreza, sastavljanja i dostavljanja propisanih izvješća i evidencija imaju isplatitelji primitaka (pravne i fizičke osobe) i stjecatelji oporezivog primitka izravno iz inozemstva, od organizacija iz članka 45. stavak 7. Zakona te izravno od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona. (4) Obveznik poreza na dohodak može istodobno biti i obveznik poreza na dobit ako obavlja djelatnost koja podliježe oporezivanju prema Zakonu o porezu na dobit. U tom slučaju obveze plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit postoje neovisno jedna o drugoj. 2.2. Rezident i nerezident Članak 3. (1) Porezni obveznik jest rezident prema članku 3. Zakona. (2) Porezni obveznik jest nerezident prema članku 4. Zakona. (3) Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja promijeni status rezidenta u nerezidenta i obratno, nastaju dva odvojena razdoblja utvrđivanja poreza na dohodak. Za oba razdoblja podnosi se jedna godišnja porezna prijava na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom. 3. Oporezivi dohodak Članak 4. (1) U skladu s člankom 5. stavkom 1. Zakona, dohotkom koji se oporezuje prema izvoru smatra se: 1. dohodak od nesamostalnog rada, 2. dohodak od samostalne djelatnosti, 3. dohodak od imovine i imovinskih prava, 4. dohodak od kapitala, 5. dohodak od osiguranja, 6. drugi dohodak. (2) Rezidentima se oporezuje ukupni dohodak koji ostvare u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), a nerezidentima dohodak ostvaren u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka). (3) Pri utvrđivanju oporezivih dohodaka, odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i višestranih međudržavnih ugovora ili sporazuma imaju prednost pred odredbama tuzemnoga Zakona. II. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE Članak 5. (1) Osnovica poreza na dohodak jest ukupni iznos dohotka prema svim izvorima dohotka iz članka 5. Zakona i to: 1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona, 2. dohodak od samostalne djelatnosti iz članaka 17. do 24. Zakona umanjen za: 2.1. iznos plaća novozaposlenih osoba i nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz članka 56. stavka 1. Zakona, 2.2. iznos izdataka za školovanje i stručno usavršavanje iz članka 56. stavka 6. Zakona, 2.3. iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 57. stavka 1. Zakona, 2.4. preneseni gubitak iz članka 35. Zakona, nakon umanjenja iz točaka 2.1., 2.2. i 2.3. ovoga stavka, koji je ostvaren po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, 3. dohodak od imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona, 4. dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona, 5. dohodak od osiguranja iz članka 31. Zakona, 6. drugi dohodak iz članka 32. Zakona, umanjen za osobni odbitak iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. (2) Osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za rezidenta prema načelu svjetskog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu, a umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. Djelatnost koja u inozemstvu podliježe porezu na dohodak, a u tuzemstvu bi se oporezivala porezom na dobit, ne podliježe u tuzemstvu porezu na dohodak. Za inozemni dohodak ne može se zahtijevati oporezivanje prema Zakonu o porezu na dobit. (3) Pri utvrđivanju osnovice poreza na dohodak rezidenta, načelo svjetskog dohotka primjenjuje se i na gubitak nastao obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24. Zakona, što znači da se inozemni gubitak po osnovi samostalne djelatnosti može odbiti od tuzemnog dohotka od samostalne djelatnosti. Odbijanje nije moguće za gubitak iz inozemstva, koji bi se, da je ostvaren u tuzemstvu, utvrđivao po propisima o oporezivanju dobiti. (4) Osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se za nerezidenta prema načelu tuzemnog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji nerezident ostvari u tuzemstvu, a umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. stavak 1., 11. i 27. Zakona odnosno umanjen za osnovni osobni odbitak, dio osobnog odbitka za plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa i dio osobnog odbitka za darovanja dana u tuzemstvu na način i pod uvjetima propisanima Zakonom. (5) Pri utvrđivanju osnovice poreza na dohodak nerezidenta načelo tuzemnog dohotka vrijedi i za gubitak, što znači da se od tuzemnog dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona ili djelatnosti koja se oporezuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema članku 19. do 24. Zakona može odbiti samo tuzemni gubitak od samostalne djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga. (6) U osnovicu poreza na dohodak, prema stavku 1. ovoga članka, ne uključuje se drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa u skladu s člankom 33. Zakona i dohodak koji se paušalno oporezuje u skladu s člankom 44. Zakona. III. OPĆA NAČELA UTVRĐIVANJA DOHOTKA 1. Primici koji se ne smatraju dohotkom Članak 6. (1) Dohotkom se ne smatraju primici iz članka 9. Zakona. (2) Prema članku 9. stavku 1. točki 8. Zakona, nagrade koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smatraju se dohotkom ako su propisane statutom tih jedinica odnosno općim aktima tih jedinica donesenima na temelju odredbi statuta kojim se te nagrade mogu ustanoviti i isplatiti i ako su sredstva za te namjene planirana u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. (3) Iznimno od članka 9. stavka 1. točke 2. Zakona, primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji su ostvareni u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. po rasporedu ostvarene dobiti za 2001., 2002., 2003. i 2004. godinu, smatraju se, u skladu s člankom 68. stavkom 2. Zakona, primicima od kojih se utvrđuje i oporezuje dohodak od kapitala, ako se isplaćuju od 1. siječnja 2005. godine. (4) Primici iz članka 9. stavka 2. i 3. Zakona koji su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom. Primici iz članka 9. stavka 2. točka 2.1. Zakona smatraju se dohotkom, ako su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona i ako se ne isplaćuju po posebnim propisima. Primici iz članka 9. stavka 2. točke 2.1.5. Zakona koje poslodavac i isplatitelj primitaka od nesamostalnog rada isplaćuje radniku i osobi koja kod njega ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku 13. Zakona. (5) Darovi iz članka 9. stavka 2. točke 2.3. Zakona ne smatraju se primicima od kojih se utvrđuje dohodak ako su darovatelj i daroprimatelj fizičke osobe koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona i ako se darovi daju iz primitaka od kojih je plaćen porez na dohodak ili iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom. (6) U skladu s člankom 9. stavkom 2. točkom 2.7. Zakona, dohodak se ne utvrđuje po osnovi primitaka koje fizičke osobe ostvaruju darovanjima u novcu i dobrima dobivenima od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe, pod propisanim uvjetima i do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu te pod uvjetom da nisu u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona. Od tih primitaka ne utvrđuje se dohodak pod uvjetima: da zdravstvene potrebe koje se financiraju danim darovanjima nisu plaćene iz osnovnog, dopunskog ili privatnoga zdravstvenog osiguranja, da su novčana sredstva (darovanja) isplaćena na žiroračun fizičke osobe primatelja darovanja ili zdravstvene ustanove u tuzemstvu ili u inozemstvu za te svrhe, te da davatelj i primatelj darovanja o navedenim darovanjima i njihovu korištenju posjeduju vjerodostojne isprave (potvrde o primitku dobara, isprave o izvršenoj doznaci na žiroračun primatelja, račune za izvršene zdravstvene usluge i drugo). Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utrošena za zdravstvene potrebe primatelja, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja smatraju se oporezivim primitkom. Darovanja za zdravstvene potrebe koje isplaćuje ili daje poslodavac odnosno isplatitelj primitka iz članka 14. Zakona svojem radniku odnosno osobi koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona, smatraju se primitkom u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona, pa se po toj osnovi utvrđuje i oporezuje dohodak od nesamostalnog rada. (7) Porez na dohodak ne plaća se po osnovi skrivenih isplata dobiti iz članka 7. stavka 5. točke 5. Zakona o porezu na dobit odnosno na manjkove na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore ili Hrvatske obrtničke komore, u smislu poreza na dodanu vrijednost, ako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva. 2. Primici na koje se ne plaća porez na dohodak Članak 7. (1) Primici na koje se ne plaća porez na dohodak jesu primici iz članka 10. Zakona. (2) U skladu s člankom 10. točkom 3. Zakona, porez na dohodak ne plaća se na novčanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na naknadu plaće zbog privremene spriječenosti za rad isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Državnog proračuna i centara za socijalnu skrb i na jednokratni dodatak zbog poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza koji isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje prema posebnom propisu. (3) Prema članku 10. točki 6. Zakona, porez na dohodak ne plaća se na primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga isplaćene po posebnim propisima do propisanog iznosa. Ako ukupni primici za rad učenika ili studenta na redovnom školovanju preko učeničkih i studentskih udruga umanjeni za naknadu za posredovanje u korist posrednika, ne prelaze propisani iznos iz članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika, navedeni primici ne podliježu obvezi utvrđivanja dohotka i obračunu i uplati predujma poreza na dohodak. (4) Porez na dohodak ne plaća se, u skladu s člankom 10. točkom 7. Zakona, na naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu. Naknada koja je određena u jednokratnom iznosu i isplaćuje se u obrocima, zbog nemogućnosti jednokratne isplate, a najviše do dvanaest (12) obroka u poreznom razdoblju u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka ili u idućem poreznom razdoblju nakon što je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka, ne smatra se primitkom na koji se plaća porez na dohodak. Ako je naknada štete određena u jednokratnom iznosu, a isplaćuje se u više od dvanaest (12) obroka, razlika naknade štete iznad dvanaest (12) obroka smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje oporezivi dohodak ovisno o izvoru dohotka. Navedeno se odnosi i ako se naknada štete određena u jednokratnom iznosu isplaćuje u najviše do dvanaest (12) obroka u poreznim razdobljima nakon poreznog razdoblja i idućega poreznog razdoblja u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka. Ako je naknada štete određena u iznosu koji će se isplaćivati u točno utvrđenim obrocima za ograničeno ili neograničeno razdoblje (primjerice mjesečno), smatra se oporezivim primitkom od kojeg se plaća porez na dohodak u skladu sa Zakonom, a ovisno o izvoru dohotka. Ako se naknada štete u točno utvrđenim obrocima isplaćuje na temelju prijašnjeg radnog odnosa, smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona. (5) U skladu s člankom 10. točkom 11. Zakona, oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka 13. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 13. i 14. ovoga Pravilnika isplaćene po osnovi službenih putovanja fizičkim osobama koje u neprofitnim organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona odnosno primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona. Primici po osnovi naknada za službena putovanja odnose se na službena putovanja za potrebe tih organizacija. (6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, oporezivim primicima ne smatraju se naknade za službena putovanja po osnovi prijevoza i noćenja iz članka 13. stavka 2. točke 1. i 2. ovoga Pravilnika koje isplatitelji – neprofitne organizacije isplaćuju fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihovog djelokruga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na isplatitelja – neprofitnu organizaciju. (7) Porez na dohodak ne plaća se na stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, ukupno do propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 3. ovoga Pravilnika. Ako stipendiju učeniku ili studentu u poreznom razdoblju isplaćuju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos stipendije utvrđuje se od ukupnog iznosa stipendije svih isplatitelja. U tom slučaju učenik ili student čiji ukupan iznos isplaćenih stipendija prelazi propisani neoporezivi iznos, obvezan je isplatitelju prije isplate stipendije dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) ili pisanu izjavu o isplaćenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja. Ako učenik ili student ostvaruje stipendiju samo od jednog isplatitelja, obvezan je tom isplatitelju dati pisanu izjavu da ne prima stipendije i od drugih isplatitelja. (8) Stipendije studenata za redovno školovanje na višim i visokim školama i fakultetima za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske smatraju se primitkom na koji se ne plaća porez na dohodak, a prema članku 10. točki 13. Zakona. Isplata stipendije po toj osnovi ne isključuje pravo na neoporezivi iznos stipendije iz članka 10. točke 12. Zakona i stavka 7. ovog članka, a uz propisane uvjete. (9) Športske stipendije koje se, prema posebnim propisima, isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje smatraju se, prema članku 10. točki 14. Zakona, primitkom na koji se ne plaća porez na dohodak do propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 4. ovoga Pravilnika. Športske stipendije i stipendije iz članka 10. točaka 12. i 13. Zakona i stavaka 7. i 8. ovoga članka međusobno se ne isključuju u svrhu priznavanja neoporezivog iznosa. Ako športske stipendije športašu u poreznom razdoblju isplaćuju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos športske stipendije utvrđuje se od ukupnog iznosa športskih stipendija svih isplatitelja. U tom slučaju porezni obveznik – športaš obvezan je postupiti na način iz stavka 7. ovoga članka. (10) Porez na dohodak ne plaća se na sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine članovima sindikata, prema članku 10. točki 15. Zakona. U smislu članka 10. točke 15. Zakona i ovoga Pravilnika, socijalnim pomoćima smatraju se osobito: pomoći za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba, svladavanje i ublažavanje teškoća u svezi s bolešću ili smrću člana obitelji te druge pomoći za socijalne namjene. (11) Porez na dohodak ne plaća se na nagrade za športska ostvarenja športaša i naknade športašima amaterima prema posebnim propisima, u skladu s člankom 10. točkom 16. Zakona, a do propisanih iznosa iz članka 45. stavka 1. točaka 5. i 6. ovoga Pravilnika. Ako nagrade za športska ostvarenja športaša i naknade športašima amaterima isplaćuju u poreznom razdoblju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos nagrada odnosno naknada utvrđuje se od ukupnog iznosa nagrada odnosno naknada svih isplatitelja. U tom slučaju porezni obveznik – športaš obvezan je postupiti na način iz stavka 7. ovoga članka. 3. Primici i izdaci, načelo blagajne Članak 8. (1) Primicima se smatraju sva dobra (novac, stvari, usluge i prava) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik ostvari od rada, obavljanja djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i od drugih primitaka propisanih Zakonom. Smatra se da su dobra, a time i primici naplaćeni kad porezni obveznik njima može raspolagati. (2) U izdatke spadaju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga članka. Smatra se da je došlo do odljeva dobara, a time i do nastanka izdataka kad porezni obveznik njima više ne može raspolagati. (3) Primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (načelo blagajne). Ako priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu već u drugim dobrima, treba ih utvrđivati na način propisan za primitke i izdatke u novcu. (4) Oporezivi primici od kojih je porezni obveznik dužan platiti porez u tuzemstvu, a ostvareni su u inozemstvu (izravno ili neizravno) u stranoj valuti, preračunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji tečaj Hrvatske narodne banke obavlja se s 31. 12. godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim završava to kraće porezno razdoblje. (5) Nenovčani primici utvrđuju se prema tržišnoj vrijednosti. Tržišna se vrijednost određuje prema cijeni koja bi se ostvarila pri prodaji u uobičajenom poslovnom prometu, ovisno o svojstvu gospodarstvenog dobra. Pri tome moraju biti uvažene sve okolnosti koje utječu na cijenu. (6) Nenovčani izdaci utvrđuju se prema cijenama nabave ili cijenama koštanja. (7) Nastanak ili dospijeće potraživanja od prodane robe ili obavljenih usluga ne smatra se još primitkom. Potraživanja postaju primitkom u trenutku naplate. (8) Ako se porezni obveznik iz osobnih razloga odrekne potraživanja po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao potraživanja ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos potraživanja utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od potraživanja. Po osnovi potraživanja koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenoga sudskog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje se primitak. Ako se porezni obveznik odrekne potraživanja za naknadu iz koje se predujam poreza plaća po odbitku (naknade po osnovi rada, djelatnosti, usluga i drugog), u korist neke druge osobe (fizičke ili pravne), smatra se da je primitak ostvaren u trenutku kada je donio odluku o odricanju, pa isplatitelji primitka imaju obvezu, ovisno o izvorima toga primitka, obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom. (9) Prodana roba ili usluga smatra se naplaćenom i kada je za naplatu primljen ček. Ako se plaća mjenicom, primitak nastaje naplatom ili prijenosom mjenice. Ako se plaća kreditnom karticom, primitak nastaje naplatom na žiroračun. Ako se naplata obavlja prijebojem, asignacijom ili cesijom, trenutkom naplate smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgovarajući ugovori ili druge isprave). (10) Primicima se smatraju i primljeni predujmovi za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog razdoblja (kalendarske godine) nije obavio. (11) Nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge nisu izdaci. Izdaci nastaju u trenutku plaćanja tih obveza. (12) Ako porezni obveznik doznačuje sredstva sa svoga bankovnog računa, tada izdatak nastaje u trenutku kada organizacija ovlaštena za platni promet izvrši primljeni nalog za plaćanje. Pri plaćanju čekom izdatak nastaje u trenutku predaje čeka. Pri plaćanju mjenicom izdatak nastaje prijenosom ili naplatom mjenice. Pri plaćanju kreditnom karticom izdatak nastaje plaćanjem sa žiroračuna. (13) Izdacima se smatraju i predujmovi dani za neisporučenu robu i neobavljene usluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine. (14) Rezident može koristiti izdatke po osnovi uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona pod uvjetom da je u polici osiguranja naveden kao osiguranik, a u pravilu istodobno i kao ugovaratelj osiguranja. Ako su u polici osiguranja kao osiguranici navedene samo druge fizičke osobe (članovi obitelji poreznog obveznika i/ili druge fizičke osobe), poreznom obvezniku kao ugovaratelju osiguranja ne mogu se priznati izdaci po osnovi uplaćenih premija osiguranja. Iznimka su police uzajamnog životnog osiguranja, u kojima su kao osiguranici navedeni i porezni obveznik i članovi njegove uže obitelji (samo bračni drugovi i djeca), kod kojih se izdaci za uplaćene premije osiguranja mogu priznati svim osiguranicima navedenim u polici osiguranja, ali na način da se svakom priznaje jednaki dio od iznosa uplaćene premije osiguranja. 4. Pripisivanje primitaka i izdataka Članak 9. (1) Primici se pripisuju onome tko ih stekne. Primitke stječe onaj tko ih ostvari na osnovi svoga rada i/ili uložene imovine i/ili kapitala i/ili uplaćenih premija životnog osiguranja s obilježjem štednje, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i/ili drugih primitaka propisanih Zakonom. (2) Izdaci se pripisuju onome tko ih je imao, a kome se pripisuju i primici prema stavku 1. ovoga članka. (3) Na pripisivanje dohotka koji ostvaruje nasljednik primjenjuju se odredbe članka 2. stavka 2. ovoga Pravilnika. (4) Za priznavanje ugovora između članova obitelji i drugih s poreznim obveznikom osobno povezanih osoba potrebno je sljedeće: 1. valjani pravni posao, 2. stvarna provedba pravnog posla obavljanjem činidbe i protučinidbe i 3. mogućnost uspoređivanja ugovora i poslovnih odnosa prema sadržaju i provedbi s onim što je uobičajeno između osobno nepovezanih stranaka. IV. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA 1. Dohodak od nesamostalnog rada Članak 10. Dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se kao razlika između primitaka od nesamostalnog rada i izdataka za zakonom propisane obvezne doprinose iz primitka odnosno iz plaće te izdataka za uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskoga i privatnoga zdravstvenoga i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona. Ostvarenim primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se svi priljevi prema člancima 11. do 15. ovoga Pravilnika, a nastalim izdacima svi odljevi prema članku 18. ovoga Pravilnika. 2. Primici po osnovi nesamostalnog rada 2.1. Plaća Članak 11. (1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se: 1. svi priljevi koji radniku u novcu ili u naravi pritječu na temelju rada po osnovi radnog odnosa, a prema članku 14. stavku 1. točki 1. i članku 14. stavku 3. Zakona. Plaćom se smatraju i svi priljevi u novcu ili naravi koji fizičkoj osobi pritječu po osnovi prijašnjeg radnog odnosa, bez obzira na sadašnji status te osobe (umirovljenik ili neki drugi status) i to ako se radi o plaći za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i možebitne druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa (božićnica, nagrada i to za godinu, sukladno članku 13. ovoga Pravilnika, neovisno kada je u toj godini prestao radni odnos odnosno raskinut ugovor o radu). Plaćom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa smatraju se i povoljnije kamate pri odobravanju kredita iz članka 14. stavka 3. Zakona, ako je kredit uz povoljnije kamate ugovoren i iskorišten za vrijeme radnog odnosa. Odredbe ove točke na odgovarajući se način primjenjuju i na isplate primitaka po osnovi nesamostalnog rada (plaće) iz točaka 2. do 5. ovoga stavka, 2. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit iz članka 14. stavka 1. točke 2. Zakona, 3. primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za potrebe obavljanja djelatnosti tuzemnog poslodavca (članak 14. stavak 1. točka 3. Zakona). Izaslanim radnicima na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva smatraju se fizičke osobe koje su zaposlene u radnom odnosu kod inozemnog poslodavca, 4. primici (plaća) članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji im se isplaćuju na temelju posebnih propisa kojima se uređuju prava na plaću i po toj osnovi su osigurani (članak 14. stavak 1. točka 4. Zakona), 5. naknada plaće koju prema posebnom propisu isplaćuje nadležno ministarstvo osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine (članak 14. stavak 1. točka 5. Zakona). (2) Primicima od nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se i isplate naknada radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona po osnovi: 1. godišnjeg i tjednog odmora, 2. dopusta, 3. državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom, 4. slobodnih dana, 5. ostalih slobodnih dana utvrđenih posebnim ugovorom ili odlukom poslodavca ili isplatitelja primitka od nesamostalnog rada (plaće), 6. posebnih primitaka za rad ili usluge obavljene izvan redovnog radnog vremena, kao što su primici za prekovremeni rad, za noćni rad, za rad nedjeljom, za dežurstvo, za pripravnost i slično, 7. primitaka koje poslodavac i isplatitelj primitka od nesamostalnog rada (plaće) isplaćuje radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona iz svojih sredstava i na svoj teret kao naknadu u slučaju spriječenosti za rad zbog bolesti i povreda, 8. svih drugih primitaka prema člancima 13. i 15. ovoga Pravilnika. (3) Primici od nesamostalnog rada (plaća) jesu svi primici koje poslodavac odnosno isplatitelj primitka od nesamostalnog rada (plaće) u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona po osnovi obavljenog rada prema stavcima 1. i 2. ovoga članka, neovisno o tome pod kojim su nazivom ili drugim ugovornim odnosom ugovoreni i isplaćeni. (4) Iznimno od stavaka 1. do 3. ovoga članka, primicima od nesamostalnog rada (plaćom) ne smatraju se primici po osnovi autorskih naknada koje poslodavci i isplatitelji tih primitaka isplaćuju svojim radnicima i osobama koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona, pod uvjetom da se autorske naknade isplaćuju na temelju ugovora o autorskim pravima i srodnim pravima sklopljenih između poslodavca/isplatitelja primitaka od nesamostalnog rada (plaće) i tih osoba za autorsko djelo i drugim uvjetima u skladu s propisima koji uređuju autorska i srodna prava. (5) Autorske naknade isplaćene prema stavku 4. ovoga članka smatraju se drugim dohotkom prema članku 32. stavku 1. Zakona. (6) Ako poslodavci/ isplatitelji primitka (plaće) isplaćuju autorske naknade svojim radnicima i osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada prema članku 14. stavku 1. Zakona i stavcima 1. do 3. ovoga članka, za autorska djela utvrđena ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje rad i radni odnos, proizlaze iz ugovorenog opisa rada radnika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. stavka 1. Zakona kod poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) odnosno autorsko djelo radnik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. stavka 1. Zakona stvara radom u radnom odnosu izvršavajući svoje obveze ili po uputama svoga poslodavca, isplaćene autorske naknade smatraju se primitkom od nesamostalnog rada (plaćom) prema članku 14. Zakona. (7) Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku 14. stavku 1. i članku 14. stavku 3. Zakona i prema stavcima 1. do 4. i 6. ovoga članka, koji se isplaćuju nasljednicima po osnovi rada njihovih ostavitelja. (8) Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku 14. stavku 1. i članku 14. stavku 3. Zakona i prema stavku 1. do 4. i 6. ovoga članka koji se za rad po osnovi radnog odnosa isplaćuju fizičkim osobama zaposlenim u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji, predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet. (9) Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku 14. stavku 1. i članku 14. stavku 3. Zakona te prema stavcima 1. do 4. i 6. ovoga članka, poreznih obveznika rezidenata koji te primitke po osnovi radnog odnosa ostvare izravno iz inozemstva. 2.2. Mirovina Članak 12. (1) Primicima od nesamostalnog rada smatraju se: 1. mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje koje isplaćuju zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja i mirovinska osiguravajuća društva na temelju prijašnjih uplata obveznog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, 2. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji (mirovinska osiguravajuća društva i drugi isplatitelji osiguranih svota) na temelju prijašnjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja, 3. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost, poduzetnicima fizičkim osobama koji su plaćali porez na dobit i drugim fizičkim osobama na temelju prijašnjih uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak ili rashod, 4. obiteljske mirovine, osim obiteljskih mirovina iz članka 9. stavka 1. točke 7. Zakona i članka 53. stavka 2. Zakona. (2) Umirovljenicima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatraju se fizičke osobe koje ostvaruju primitke iz stavka 1. ovoga članka. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, umirovljenikom se ne smatra fizička osoba kojoj je isplata mirovine od zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja prestala zbog ponovnog zaposlenja ili početka obavljanja registrirane samostalne djelatnosti, iako ostvaruje mirovinu od mirovinskoga osiguravajućeg društva na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i/ili isplate od mirovinskoga osiguravajućeg društva i drugih isplatitelja na temelju prijašnjih premija osiguranja za dokup mirovine. 3. Neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici Članak 13. (1) U skladu s odredbama članka 14. stavka 1. točke 1. podtočke 1.2. Zakona primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina smatraju se primicima od nesamostalnog rada ako prelaze iznose iz stavka 2. ovoga članka. Svi drugi primici koji nisu navedeni u stavcima 2. i 3. ovoga članka smatraju se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada u ukupno isplaćenom iznosu. (2) U skladu s odredbama članka 10. točke 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima, i to: 1. naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka, 2. naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka, 3. naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako na određenom području odnosno udaljenosti nema organiziranog prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz, 4. naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza, 5. naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru, 6. potpore zbog invalidnosti radnika do 2.500,00 kuna godišnje, 7. potpore za slučaj smrti radnika do 7.500,00 kuna, 8. potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, usvojene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu) do 3.000,00 kuna, 9. potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana do 2.500,00 kuna godišnje. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu, 10. dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina starosti) do 400,00 kuna godišnje, 11. prigodne nagrade do 2.000,00 kuna godišnje (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.), 12. nagrade radnicima za navršenih: 12.1. – 10 godina radnog staža do 1.500,00 kuna 12.2. – 15 godina radnog staža do 2.000,00 kuna 12.3. – 20 godina radnog staža do 2.500,00 kuna 12.4. – 25 godina radnog staža do 3.000,00 kuna 12.5. – 30 godina radnog staža do 3.500,00 kuna 12.6. – 35 godina radnog staža do 4.000,00 kuna 12.7. – 40 godina radnog staža do 5.000,00 kuna, 13. dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za službeno putovanje koje traje više od 12 sati dnevno. Za službena putovanja u zemlji koja traju više od 8, a manje od 12 sati, neoporezivi dio dnevnica iznosi do 85 kuna, 14. dnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna, 15. terenski dodatak u zemlji do 170,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika, 16. terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u inozemstvu, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika, 17. pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno, 18. pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kuna dnevno, 19. naknade za odvojeni život od obitelji do 1.600,00 kuna mjesečno, 20. otpremnine prilikom odlaska u mirovinu do 8.000,00 kuna, 21. otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema Zakonu o radu, do visine 6.400,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca i otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti do visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Radom kod istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod prethodnog poslodavca, ako se, prema odredbama Zakona o radu, na novog poslodavca prenose ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koje se statusnom promjenom ili pravnim poslom prenosi na novog poslodavca. Navedena odredba se na odgovarajući način primjenjuje i na ustanove i druge pravne osobe. (3) Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca. Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje. (4) Terenski dodatak u tuzemstvu i inozemstvu isplaćuje se kada radnik boravi izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara). Terenski dodatak može se pod ovim uvjetima isplatiti i u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu. (5) Terenski dodatak u inozemstvu iz stavka 2. točke 16. ovoga članka odnosi se na radnike upućene odnosno raspoređene na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog s poslodavcem u Republici Hrvatskoj. Pravo na terenski dodatak u inozemstvu radnik ima pod uvjetima propisanim u stavku 4. ovoga članka. (6) Pomorski dodatak iz stavka 2. točke 17. ovoga članka primjenjuje se za pomorce na brodovima pod hrvatskom zastavom (duga plovidba, velika obalna plovidba – Mediteran i mala obalna plovidba – Jadran). (7) Pomorski dodatak iz stavka 2. točke 18. ovoga članka primjenjuje se i za pomorce na brodovima pod stranom zastavom na temelju potvrde stranog isplatitelja o isplaćenim primanjima koju porezni obveznici prilažu uz svoju godišnju poreznu prijavu. (8) Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta tog radnika. Obitelji se smatra bračni drug, djeca, posvojenik, pastorak i štićenik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i porezni obveznik. (9) U skladu s člankom 10. točkom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 13. i 14. ovoga članka koje tuzemni isplatitelj isplaćuje fizičkim osobama iz članka 14. stavka 1. točke 3. Zakona izaslanima na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca i to u svezi s obavljanjem djelatnosti tuzemnog poslodavca. (10) U skladu s člankom 10. točkom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. ovoga članka koje se isplaćuju članovima predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 14. stavka 1. točke 4. Zakona. (11) U skladu s člankom 10. točkom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. ovoga članka koje se isplaćuju prema članku 14. stavku 1. točki 5. Zakona osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine. Članak 14. (1) Isplate iz članka 13. ovoga Pravilnika priznaju se na temelju vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i drugog). (2) Izdaci za službena putovanja iz članka 13. ovoga Pravilnika (dnevnice, naknade prijevoznih troškova, naknade korištenja privatnog automobila u službene svrhe, troškovi noćenja i drugo) obračunavaju se na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdaci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu. Neovisno u kojem obliku se izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava sadrži osobito slijedeće podatke: nadnevak izdavanja, ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje, mjesto u koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja putovanja, vrijeme kretanja na put, podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje automobilom potrebno je navesti marku i registarsku oznaku automobila, početno i završno stanje brojila – kilometar/sat), vrijeme povratka s puta, potpis ovlaštene osobe, pečat, obračun troškova, likvidaciju obračuna te izvješće s puta. Uz putni nalog obvezno se prilažu isprave kojima se dokazuju nastali izdaci i to osobito: računi za utrošeno gorivo ako se putuje osobnim automobilom, računi za cestarine, preslike ili potvrde putnih karata, računi za smještaj i drugo. (3) Naknade iz članka 13. stavka 2. točaka 13., 14., 15., 16., 17., 18. i 19. ovoga Pravilnika međusobno se isključuju. Isključuje se pravo na neoporezivi iznos dnevne naknade za odvojeni život, ako su za te dane tijekom mjeseca isplaćene dnevnice, terenski ili pomorski dodaci. Iznos dnevne naknade za odvojeni život jest neoporezivi mjesečni iznos naknade za odvojeni život podijeljen s brojem ukupnih dana u mjesecu u kojem se naknada isplaćuje. 4. Primici po osnovi nesamostalnog rada u naravi 4.1. Opće odredbe Članak 15. (1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada u skladu s člankom 14. stavkom 3. Zakona smatraju se i primici radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona u stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost (dobra, usluge, prava i ostala primanja u naravi), u koje posebice ulaze: 1. korištenje poslovnih zgrada i njihovih dijelova, garaža, odmarališta i kuća za odmor, stambenih zgrada i stanova, prijevoznih sredstava koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće omogućuje radniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona, 2. korištenje kredita uz kamate ispod stope od 4% godišnje, 3. primici ostvareni u dobrima i uslugama bez naknade ili uz djelomičnu naknadu, te raznim darovima i ugošćenjima. Ugošćenjima se smatraju primici koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće omogućuje radniku i drugim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona u vidu konzumacije jela, pića, smještaja, rekreacije i slično. Ugošćenjima u smislu ovoga Pravilnika ne smatraju se ugošćenja predstavnika poslovnih partnera ako se na dokumentaciji o tim izdacima navede naziv poduzetnika čiji su predstavnici ugošćeni, 4. primici po osnovi naknada i nagrada za rad u dionicama, ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona, 5. svi drugi primici u svezi i po osnovi nesamostalnog rada koji se daju u naravi, osim izravnih ili neizravnih novčanih isplata i doznaka. (2) Povoljnijim kreditima iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ne smatraju se krediti koji se radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona, osim radnicima u upravi, daju ili subvencioniraju iz proračuna, bez obzira pod kojim uvjetima su odobreni. (3) Zaposlenima u upravi u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se službenici i namještenici u tijelima državne uprave, u tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim tijelima kojima se sredstva za rad u pretežitom dijelu osiguravaju u proračunima. (4) Primicima po osnovi nesamostalnog rada, u skladu s člankom 14. stavkom 3. Zakona, smatraju se i primici po osnovi manjkova na imovini iz članka 7. stavka 5. točke 5. Zakona o porezu na dobit, ako se za iznos tih manjkova ne tereti odgovorna osoba i ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala iz članka 30. stavka 2. Zakona. Utvrđeni manjak uvećan za obračunani porez na dodanu vrijednost smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) i pripisuje se radniku koji je ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe, a to nije učinio. 4.2. Utvrđivanje vrijednosti primitaka u naravi Članak 16. (1) Vrijednost primitaka iz članka 15. ovoga Pravilnika utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost). (2) Ako su primici u naravi odobreni radniku uz plaćanje naknade koja je niža od tržišne, poslodavac i isplatitelj primitka mora utvrditi razliku između tržišne cijene i naknade koju je radnik platio. Tako utvrđena razlika smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada. (3) Vrijednost primitaka iz članka 15. ovoga Pravilnika utvrđuje se na sljedeći način: 1. pri korištenju poslovnih zgrada i njihovih dijelova – primitak čini iznos zakupnine ili najamnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se poslovne zgrade ili dijelovi poslovnih zgrada nalaze, 2. pri korištenju stambenih zgrada i stanova – primitak je iznos stanarine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se stambene zgrade ili dijelovi stambenih zgrada nalaze, 3. pri korištenju odmarališta i kuća za odmor – primitak je tržišna vrijednost smještaja, prehrane i drugih usluga, 4. pri korištenju garaža – primitak je iznos zakupnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se garaža nalazi, 5. pri korištenju prijevoznih sredstava – primitak je iznos u visini od l% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno (uvećano za porez na dodanu vrijednost) odnosno u visini 20 % od mjesečne rate za operativni leasing (uvećano za porez na dodanu vrijednost), bez obzira na opseg korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe. Primitak se može utvrđivati i prema opsegu stvarnog korištenja: 5.1. ako se prijevozna sredstva daju na korištenje u privatne svrhe, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće obvezan je donijeti odluku o načinu i uvjetima tog korištenja, kao i načinu utvrđivanja plaće radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona po toj osnovi, 5.2. ako se plaća po osnovi korištenja prijevoznog sredstva u privatne svrhe utvrđuje prema opsegu stvarnog korištenja, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće obvezan je voditi evidenciju o prijeđenoj kilometraži i vremenu korištenja u privatne svrhe, a način vođenja te evidencije utvrđuje odlukom iz točke 5.1. ovoga stavka, 5.3. ako se ne vodi evidencija iz točke 5.2. ovoga stavka, primitak u naravi od korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20 % iznosa mjesečne rate za operativni leasing, 5.4. ako više radnika ili osoba koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona tijekom mjeseca koristi isto prijevozno sredstvo, a poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće osnovicu utvrđuje u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20 % iznosa mjesečne rate za operativni leasing, odgovarajući iznos primitka po toj osnovi pribraja svakom radniku i osobi, 5.5. primitak po osnovi korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se prema stvarnom opsegu korištenja na slijedeći način: 5.5.1. za cestovna motorna vozila – na iznos koji se dobije tako da se ukupno prijeđena kilometraža u privatne svrhe pomnoži s 2,00 kune po prijeđenom kilometru, 5.5.2. za plovila – na iznos dobiven umnoškom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja plovila u mjestu u kojem je plovilo registrirano, 5.5.3. za sredstva zračnog prometa – na iznos koji se dobije umnoškom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja u mjestu registracije. 6. pri korištenju kredita uz kamate ispod stope 4% godišnje – na razliku između kamata obračunanih primjenom stope kamate od 4% godišnje (uključujući i porez na dodanu vrijednost) i ugovorenih nižih kamata, 7. pri davanju darova, usluga bez naknade i slično čija je pojedinačna vrijednost preko 400,00 kuna po pojedinom radniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona godišnje – na vrijednost iste ili slične vrste stvari odnosno usluge prema tržnim cijenama u mjestu davanja dara ili usluge. Pod darovima se u smislu ovoga Pravilnika, smatraju samo davanja u naravi, 8. pri ugošćenjima – na vrijednost ugošćenja prema tržišnim cijenama u mjestu ugošćenja, 9. pri davanju dionica – na nominalnu vrijednost dionica ili na tržišnu vrijednost dionica ako je veća od nominalne. Razlika u cijeni između prodajne odnosno nominalne i tržišne cijene dionica koje poslodavac/isplatitelj plaće prodaje svojim radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona jest primitak u naravi po osnovi nesamostalnog rada. (4) Radi obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak sukladno Zakonu, pri obračunavanju i plaćanju predujma poreza na dohodak tržišna vrijednost odnosno vrijednost primitaka u naravi uvećava se za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. (5) Podaci o primicima u naravi unose se u Obrazac IP iz članka 65. ovoga Pravilnika i druge propisane evidencije. 5. Primici koji se ne smatraju primicima po osnovi nesamostalnog rada Članak 17. (1) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici iz članka 15. Zakona. (2) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici radnika za školovanje i stručno usavršavanje iz članka 15. stavka 1. točke 5. Zakona, a u skladu s člankom 25. stavkom 1. točke 2.1., 2.2. i 2.3. ovoga Pravilnika. (3) Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi zatezne kamate isplaćene po osnovi plaće ili mirovine koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće i mirovine iz članka 14. Zakona isplaćuje radniku i fizičkim osobama te umirovljenicima po sudskoj presudi. Kamate koje se isplaćuju po osnovi plaće ili mirovine isplaćene sa zakašnjenjem, bez sudske presude ili na temelju izvansudske nagodbe smatraju se primitkom od nesamostalnog rada prema članku 14. Zakona i članku 11. ovoga Pravilnika u ukupnom iznosu. 6. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada Članak 18. (1) Izdaci po osnovi nesamostalnog rada jesu izdaci iz članka 16. Zakona. (2) U skladu s člankom 16. stavkom 2. Zakona, uplaćene premije osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona, koje radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona uplaćuje na svoj teret, poslodavac odnosno isplatitelj primitka (plaće) i mirovine može: 1. uz suglasnost radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona, uzimati u obzir prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada i predujma poreza na dohodak tijekom poreznog razdoblja (mjesečno), a na temelju vjerodostojnih isprava o uplati premija osiguranja i ugovora odnosno polica osiguranja koje mu dostavi radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona. U tom slučaju poslodavac odnosno isplatitelj primitka (plaće) i mirovine pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada primitke od nesamostalnog rada umanjuje za iznos izdatka za uplaćene premije osiguranja najviše do visine propisane člankom 12. stavkom 9. Zakona, 2. uz suglasnost i ugovor odnosno policu osiguranja koje mu dostavi radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona, uzimati u obzir prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada i predujma poreza na dohodak tijekom poreznog razdoblja (mjesečno), na način da obustavlja i uplaćuje osiguravatelju iznos porezno priznate premije osiguranja u ime i za račun radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona. U tom slučaju poslodavac odnosno isplatitelj primitaka (plaće) i mirovine, pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada, primitke od nesamostalnog rada umanjuje za iznos izdatka za uplaćene premije osiguranja najviše do visine propisane člankom 12. stavkom 9. Zakona, ali istodobno pri isplati plaće radniku odnosno osobi koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona ili mirovine umirovljeniku njegov primitak (primitak nakon umanjenja primitka od nesamostalnog rada za izdatke po osnovi možebitnih uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak) umanjuje za iznos uplaćene premije osiguranja. (3) Ugovaratelj dopunskog i privatnoga zdravstvenog osiguranja može biti i poslodavac odnosno isplatitelj primitka iz članka 14. Zakona za svoje radnike i fizičke osobe koje ostvaruju primitak od nesamostalnog rada, kao osiguranike. Premije osiguranja koje uplaćuje tijekom poreznog razdoblja može kao izdatke odbiti pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak na način iz stavka 2. točka 2. ovoga članka. (4) Izdacima iz članka 16. Zakona koji, pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada, umanjuju primitak od nesamostalnog rada (plaću) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva, prema članku 14. stavku 1. točki 3. Zakona, smatraju se i doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka (plaće) plaćeni u državama iz kojih su te fizičke osobe izaslane na rad u Republiku Hrvatsku i s kojim državama Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju. V. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI 1. Dohodak od samostalne djelatnosti Članak 19. (1) Dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se od obavljanja sljedećih djelatnosti: 1. obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti – obrtničke djelatnosti (članak 18. stavak 1. Zakona), 2. slobodnih zanimanja (članak 18. stavak 2. Zakona), 3. poljoprivrede i šumarstva (članak 18. stavak 3. Zakona). (2) Dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se i od djelatnosti od kojih se, obvezno ili na vlastiti zahtjev poreznog obveznika prema članku 29. stavcima 1. i 2. i članku 32. stavku 6. Zakona, dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona. 2. Samostalne djelatnosti 2.1. Obrtničke djelatnosti Članak 20. (1) Obrtničkim djelatnostima iz članka 18. stavka 1. točke 1. Zakona smatraju se djelatnosti u smislu članka 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti. (2) Posebno nenavedenim gospodarstvenim djelatnostima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se djelatnosti koje se obavljaju samostalno u svrhu stjecanja dohotka, neovisno je li nadležno tijelo odobrilo djelatnost ili nije i osnovna su djelatnost poreznog obveznika. (3) Obrtničkom djelatnosti iz članka 18. stavka 1. točke 3. Zakona smatra se otuđenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju temeljem posebnog zakona. Ako je na otuđenje nekretnina iz članka 18. stavka 1. točke 3. Zakona plaćen porez na dohodak od imovine i imovinskih prava, a naknadno se ispune uvjeti za oporezivanje tog dohotka kao dohotka od samostalne djelatnosti, ranije plaćeni porez na dohodak od imovine uzet će se u obzir pri utvrđivanju poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. Dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se za sve otuđene nekretnine odnosno za otuđena imovinska prava iste vrste na način iz članaka od 19. do 24. Zakona. Obrtničkom djelatnosti ne smatra se otuđenje nekretnina i imovinskih prava stečenih u svezi s nasljeđivanjem. (4) Nekretnine (zemljišta i građevine) iz stavka 3. ovoga članka smatraju se istovrsnima ovisno o njihovim obilježjima i namjenama i to: 1. zemljišta – poljoprivredna, građevinska i druga zemljišta, 2. građevine – stambene, poslovne i sve druge zgrade, te njihovi dijelovi. (5) Imovinska prava iz stavka 3. ovoga članka smatraju se istovrsnima ovisno o njihovima obilježjima i namjenama i to autorska prava prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, prava industrijskog vlasništva kojima se smatraju pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovni adresari i drugo. 2.2. Djelatnosti slobodnih zanimanja Članak 21. Djelatnostima slobodnih zanimanja iz članka 18. stavka 2. Zakona smatraju se profesionalne djelatnosti fizičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja odnosno djelatnosti fizičkih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. 2.3. Djelatnost poljoprivrede i šumarstva Članak 22. (1) Prema članku 18. stavku 3. Zakona, djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. (2) Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu te ako ostvaruju poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima. (3) Uvjeti iz stavka 2. ovoga članka ne moraju biti kumulativno ispunjeni odnosno fizička osoba je obveznik poreza na dohodak od djelatnosti poljoprivrede i šumarstva ako je ispunjen jedan uvjet ili oba uvjeta. 3. Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti 3.1. Temelji utvrđivanja Članak 23. U skladu s člankom 19. stavkom 1. Zakona, dohodak od samostalnih djelatnosti iz članka 18. Zakona i članka 19. ovoga Pravilnika jest razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju. 3.2. Primici po osnovi samostalne djelatnosti Članak 24. (1) Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti, u smislu članka 23. stavka 1. ovoga Pravilnika smatraju se: 1. sva dobra (novac, stvari, prava, usluge i drugo) što ih porezni obveznik primi obavljanjem samostalne djelatnosti i djelatnosti koja se oporezuje kao samostalna djelatnost, 2. iznosi državnih pomoći, poticaja i potpora za samostalnu djelatnost, odnosno djelatnost koja se oporezuje kao samostalna djelatnost, 3. izuzimanja, osim izuzimanja u novcu, 4. primici od otuđenja ili likvidacije djelatnosti (radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti), 5. iznos otpisanog duga, ako vjerovnik (kreditor) poreznom obvezniku otpiše dugove po osnovi kredita za nabavu stvari i prava koja se unose u popis dugotrajne imovine, 6. primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine, 7. naplaćene zatezne kamate na potraživanja iz poslovnih odnosa, 8. svi drugi primici po osnovi i u svezi obavljanja samostalne djelatnosti. (2) Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti umjetnika iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona, koji dohodak od te djelatnosti utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona, ne smatraju se, sukladno članku 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, iznosi primljeni od pravnih i fizičkih osoba do 20.000,00 kuna godišnje za obavljanje te djelatnosti, pod uvjetom da o primljenim iznosima posjeduju vjerodostojne isprave (nalog za prijenos, potvrdu o primitku stvari, prava i usluga i drugo). (3) Poslovnim primitkom osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost umjetnika iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona, ne smatra se iznos u visini 25% ostvarenoga umjetničkoga autorskog honorara, a prema članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju umjetničkog i kulturnog stvaralaštva. 3.3. Izdaci po osnovi samostalne djelatnosti Članak 25. (1) Poslovnim izdacima po osnovi samostalne djelatnosti, u smislu članka 23. stavka 1. ovoga Pravilnika, smatraju se: 1. sva dobra koja porezni obveznik izda u svrhu stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, 2. izdaci za školovanje i stručno usavršavanje poduzetnika i njegovih radnika. Ti izdaci dodatno umanjuju dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, a prema članku 56. stavku 6. Zakona, a time i poreznu osnovicu u godišnjem obračunu po podnesenoj poreznoj prijavi. Izdacima za školovanje i stručno usavršavanje iz članka 15. stavka 5. Zakona smatraju se iznosi naknada za: 2.1. školovanje na osnovnim, srednjim, višim, visokim školama, fakultetima, poslijediplomskom studiju te u postupku za stjecanje doktorata i to plaćeni obrazovnim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, zatim naknade za tečajeve, seminare, specijalizacije, konferencije, kongrese i to u tuzemstvu i inozemstvu plaćene pravnim i fizičkim osobama ovlaštenim odnosno registriranim za obavljanje tih djelatnosti, 2.2. izdaci za nabavu knjiga, udžbenika, priručnika, skripata i druge literature u papirnatom ili elektroničkom obliku, 2.3. ako se školovanje i stručno usavršavanje obavlja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, izdacima za školovanje i stručno usavršavanje smatraju se i troškovi prijevoza prigodom upućivanja na i povratka sa školovanja i stručnog usavršavanja i to do visine cijene karata sredstvima javnog prijevoza i troškovi smještaja do visine stvarnih izdataka, a u slučajevima seminara i savjetovanja dnevnice do visine i pod uvjetima propisanim člankom 13. stavkom 2. točkama 13. i 14. ovoga Pravilnika. 3. otpis dugotrajne imovine. Iznimno od članka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika, izdaci za dugotrajnu imovinu ne utvrđuju se primjenom načela blagajne, već se ti izdaci raspoređuju kroz vijek trajanja potrošive odnosno istrošive dugotrajne imovine kao otpis (amortizacija) u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemljišta) izdaci za nabavu mogu se odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja. Kod dugotrajne imovine smatra se da je došlo do izdatka u trenutku kad je njezina vrijednost smanjena zbog izvanrednih događaja ako o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. proglašena prirodna nepogoda, odnosno prirodna nepogoda od koje je štetu utvrdilo mjerodavno tijelo, šteta od ratnih događanja utvrđena od strane mjerodavnih tijela, krađa prema zapisniku policije i drugo). Izdaci za popravak oštećenja odbijaju se u trenutku plaćanja, 4. sva ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu, 5. izdaci istraživanja i razvoja iz članka 57. stavka 4. Zakona, koji se mogu pripisati konkretnom projektu istraživanja i razvoja, pod uvjetom da porezni obveznik ima svu potrebnu dokumentaciju za određeni istraživačko-razvojni projekt kao što su godišnji operativni planovi razvoja projekta, projektna dokumentacija, analize i istraživanja te uredna dokumentacija o svim izdacima projekta (ugovori, računi i ostala obračunska-dokumentacija i dokazi o plaćanju). Izdaci istraživanja i razvoja dodatno umanjuju dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, a time i poreznu osnovicu u godišnjem obračunu po podnesenoj poreznoj prijavi. Izdacima za istraživanje i razvoj koji dodatno umanjuju dohodak od samostalne djelatnosti ne smatraju se izdaci po osnovama iz članka 57. stavka 3. Zakona, a pod uvjetima iz propisa o porezu na dobit, 6. izdaci u svezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti, 7. u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine, u poslovne primitke prema članku 20. stavku 3. Zakona ulaze primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja, a u poslovne izdatke prema članku 21. stavku 2. Zakona ulazi preostala knjigovodstvena vrijednost tih stvari ili prava utvrđena na kraju mjeseca otuđenja. Za stvari ili prava koja nisu unesena u Popis dugotrajne imovine knjigovodstvena vrijednost se izračunava na temelju isprava o nabavi, a ako nema isprava o nabavi onda procjenom, 8. iznosi naknada, potpora i nagrada poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona za njih osobno, u visini i na način propisan člankom 13. ovoga Pravilnika, a prema članku 10. točki 10. Zakona, 9. isplate nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, isplate učenicima i studentima na ime stipendije za vrijeme redovnog školovanja na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima, u visini i na način propisan člankom 45. ovoga Pravilnika, 10. plaćene zatezne kamate na obveze iz poslovnih odnosa. Izdacima se smatraju, osim plaćenih kamata po zajmovima i kreditima za obavljanje djelatnosti i jednokratne naknade te drugi izdaci u svezi s odobravanjem kredita, 11. izdacima se ne smatraju plaćene zatezne kamate zbog nepravodobno uplaćenih javnih davanja (poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost, doprinosa za obvezna osiguranja i drugo). (2) Kao poslovni izdaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se priznati samo oni izdaci o kojima postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanje primitaka. Između izdataka i primitaka mora postojati međuzavisnost, što znači da se učinjeni izdatak treba odraziti na ostvarivanje (povećanje) tekućih ili budućih primitaka. Pri utvrđivanju povezanosti primitaka s izdacima polazi se od normativa (utroška materijala i energije i sl.) vodeći pri tome računa o načinu rada i posebnosti djelatnosti. (3) Za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdacima porezni obveznici (proizvodne i uslužne djelatnosti koje nabavljaju reprodukcijski i potrošni materijal za obavljanje djelatnosti te ugostitelji koji prodaju hranu, alkoholna i bezalkoholna pića i količine pića i napitaka koje su sami proizveli ili potrošili) u posebnim evidencijama moraju osigurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (naziv dobavljača, broj i datum fakture) i podatke o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (broj internog dokumenta – specifikacije, radnog naloga i sl.) za knjiženje u poslovne izdatke. Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka moraju sadržavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal. (4) Promjene u evidenciji nabave i upotrebe reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka knjiže se najkasnije u roku od mjesec dana od dana nastanka promjene. Porezni obveznik koji svakodnevno upotrebljava reprodukcijski i potrošni materijal, pića i napitke može obavljati knjiženje i na temelju specifikacija o mjesečnoj uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te mjesečnoj proizvodnji gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal. (5) Kod samostalnih djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona, koje se, sukladno posebnim propisima, moraju obavljati u poslovnom prostoru i s određenom opremom, izdaci u svezi s korištenjem toga prostora i opreme (tekuće održavanje, izdaci za utrošenu energiju i ostale komunalne usluge) čine poslovne izdatke samo na temelju urednih isprava iz kojih proizlazi da se odnose na korišteni poslovni prostor i opremu. (6) Ako porezni obveznik može samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona obavljati i obavlja ih u stambenom prostoru, u poslovne izdatke može uračunati samo izdatke koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti. (7) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona odnosno dohodak utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24. Zakona, a imali su izdatke s osnova uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona, imaju pravo iskazati u poslovnim knjigama i izdatke po toj osnovi uz uvjet da o tome godišnjoj poreznoj prijavi prilože za dokaz odgovarajuće isprave. 3.4. Izuzimanja i ulaganja 3.4.1. Izuzimanja Članak 26. (1) Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti i smatraju se poslovnim primicima u trenutku kada su izuzeti. (2) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se izuzimanja za privatne potrebe članova trgovačkih društava te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje utvrđuju dobit i plaćaju porez na dobit, jer se ta izuzimanja oporezuju kao dohodak od kapitala prema članku 30. Zakona i nisu porezno priznata pri utvrđivanju dobiti. (3) Izuzimanja mogu biti u obliku financijske imovine (novca i drugo), robe, proizvoda, korištenja drugih dobara i usluga. (4) Izuzimanja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od samostalne djelatnosti. (5) Izuzimanja koja nisu u obliku financijske imovine procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti. (6) Izuzimanjima se smatraju i manjkovi, kalo, rastep, kvar i lom iznad visine utvrđene aktom nadležne komore. 3.4.2. Ulaganja Članak 27. (1) Ulaganjima se smatraju sva osobna dobra koja porezni obveznik unese u djelatnost, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti i smatraju se poslovnim izdacima u trenutku kada se ulaganje izvrši. (2) Ulaganja mogu biti u obliku financijske imovine (novac i drugo), stvari i/ili prava. (3) Ulaganja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od samostalne djelatnosti. (4) Ulaganja obrtne imovine procjenjuju se prema nabavnoj vrijednosti, a ulaganja dugotrajne imovine prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti. 3.4.3. Utvrđivanje vrijednosti izuzimanja i ulaganja Članak 28. (1) Usporedivom tržišnom vrijednosti izuzimanja ili ulaganja smatra se cijena koja bi se u trenutku izuzimanja ili ulaganja mogla postići na tržištu. Za izuzimanja mjerodavna je prije svega prodajna cijena, a za ulaganja cijena nove nabave. Ako se prodajne cijene odnosno cijene nove nabave ne mogu ili se ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti prema stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka. (2) Pri ulaganju predmeta kratkotrajne imovine mjerodavni su troškovi proizvodnje ili cijena nove nabave u trenutku ulaganja. Odlučujuće su cijene onoga tržišta na kojemu bi poduzetnik nabavljao, kada takve predmete ne bi ulagao. Ako se troškovi proizvodnje odnosno cijena nove nabave ne mogu ili se ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu nabavnu vrijednost treba procijeniti. (3) Ako se usporediva tržišna vrijednost treba procijeniti, kao temelj mogu poslužiti ranije procijenjene vrijednosti ili prodajne cijene za izuzeta ili uložena dobra. Ako su cijene istih ili sličnih dobara porasle ili pale, te činjenice treba uzeti u obzir prilikom nove procjene. Ako se korisnost nekog dobra smanji, to treba uzeti u obzir prilikom otpisa. (4) Ako se tržišna cijena dobara koja nisu nova, već rabljena, ne može ili ne može pouzdano utvrditi, a njima se ne trguje ili se trguje rijetko, u procjeni se vrijednosti polazi od tržišne cijene za nova dobra, pri tome se uzima u obzir potrošenost izuzetog ili uloženog dobra. Ako dobro ima ograničeni vijek trajanja, njegova vrijednost može se umanjiti s obzirom na okolnost da mu istječe ili je već istekao vijek trajanja. 3.5. Dugotrajna imovina Članak 29. (1) Stvari i prava koja služe za stjecanje dohotka čija pojedinačna nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje premašuju 2.000,00 kuna te ako im je vijek trajanja duži od godinu dana, prema članku 24. stavku 1. Zakona, u trenutku nabave, unose se u Popis dugotrajne imovine. U nabavnu vrijednost dugotrajne imovine uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane u računu, carina i uvozne pristojbe, nepovratni porezi, izdaci za projektiranje i nadzor, izdaci pripreme prostora za građenje, izdaci instaliranja opreme, prijevoza i drugi izdaci nastali u postupku dovođenja sredstva u radno stanje. (2) Dugotrajna imovina može biti potrošiva (strojevi, zgrade, oprema i drugo), nepotrošiva (zemljište) i istrošiva (kupljeni patenti, plaćena vrijednost poduzeća – goodwill i drugo). U popis dugotrajne imovine unose se i stvari iz vlastite proizvodnje poreznog obveznika ako služe za obavljanje djelatnosti (npr. u slučaju vlastite izgradnje skladišta ili instaliranja stroja). (3) Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka poslovanja po osnovi otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. (4) Poreznom obvezniku koji obavlja samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona u poslovne se izdatke ne priznaje otpis (amortizacija) dugotrajne imovine koja služi za obavljanje djelatnosti, a nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine. Izdatak otpisa ne priznaje se ni na dodatna ulaganja u dugotrajnu imovinu koja nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine. 3.6. Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka ili prestanka poslovanja i prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka 3.6.1. Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka poslovanja Članak 30. (1) Za porezno razdoblje iza kojeg slijedi nastavak poslovanja dohodak se utvrđuje prema člancima od 19. do 24. Zakona i člancima 23., 24. i 25. ovoga Pravilnika. (2) O nastavku poslovanja samostalne djelatnosti (radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugo) radi se i u slučaju prodaje ili predaje (otuđenja) cijele gospodarstvene djelatnosti, pod uvjetom da sljednik preuzme u svoje poslovne knjige stvari i prava prema popisu dugotrajne imovine po vrstama, količinama i vrijednostima, te zalihe, tražbine i obveze koje se odnose na preuzetu kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu. Predaja cijele gospodarstvene cjeline obvezuje sljednika da nekretnine prema popisu dugotrajne imovine upiše u zemljišne knjige, a motorna vozila prenese u vlasništvo. (3) Samo otuđenje djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka, ne utječe na oporezivanje dohotka kod otuđitelja ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva kod stjecatelja. (4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka otuđitelj i stjecatelj utvrđuju svaki svoj dohodak za odgovarajuće razdoblje kraće od poreznog razdoblja (otuđitelj do kraja mjeseca u kojemu je otuđenje izvršeno, a stjecatelj od početka idućeg mjeseca nakon mjeseca u kojemu je otuđenje izvršeno). 3.6.2. Utvrđivanje dohotka u slučaju prestanka poslovanja Članak 31. (1) Djelatnost se ne nastavlja (prestaje) ako se ne postupi prema članku 30. stavku 2. ovoga Pravilnika. U tom je slučaju otuđitelj u poreznom razdoblju u kojemu je djelatnost otuđena obvezan iskazati u poslovnim knjigama kao: 1. poslovne primitke: 1.1. cijenu koju je platio stjecatelj, 1.2. kredite (obveze) koje preuzme stjecatelj, osim kredita (obveza) prema dobavljačima za preuzetu robu i usluge, 1.3. tržišnu vrijednost predmeta dugotrajne imovine, poluproizvoda, proizvoda i robe koje stjecatelj nije preuzeo, odnosno izuzimanja otuđitelja prilikom otuđenja; 2. poslovne izdatke: 2.1. stanje gotovine (blagajne) koju preuzme stjecatelj, 2.2. tražbine koje je preuzeo stjecatelj, osim potraživanja za dugotrajnu imovinu, robu i usluge, 2.3. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku njezina stavljanja stjecatelju na raspolaganje i 2.4. druge izdatke u svezi s otuđenjem. (2) Na način iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se dohodak i od otuđenja ili prijenosa i dijelova djelatnosti za koje se poslovanje ne nastavlja. Za dijelove djelatnosti koja nastavlja poslovanje, dohodak se utvrđuje prema članku 30. ovoga Pravilnika. (3) U slučaju likvidacije obrta, slobodnog zanimanja i druge samostalne djelatnosti ili djelatnosti koja se oporezuje kao obrtnička, porezni obveznik obvezan je u poreznom razdoblju u kojem je izvršena likvidacija u knjizi primitaka i izdataka iskazati kao primitke i izdatke sljedeće: 1. poslovne primitke: 1.1. usporedivu tržišnu vrijednost dugotrajne imovine, 1.2. usporedivu tržišnu vrijednost zaliha robe, proizvoda, reprodukcijskog materijala i drugog, 1.3. nenaplaćene tražbine od kupaca; 2. poslovne izdatke: 2.1. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku likvidacije, 2.2. neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u svezi s djelatnošću, 2.3. druge izdatke u svezi s likvidacijom. (4) Poduzetnik je obvezan utvrditi primitke i izdatke na način iz stavka 3. ovoga članka i za porezno razdoblje iza kojega je prešao na utvrđivanje paušalnog poreza u skladu s člankom 44. Zakona. (5) Poduzetnik-stjecatelj u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka u godini stjecanja u poslovnim knjigama iskazuje kao: 1. poslovne primitke – obveze preuzete od prodavatelja za robu i usluge, 2. poslovne izdatke: 2.1. vrijednost preuzetih zaliha, 2.2. tražbine preuzete od prodavatelja, za robu, usluge i dugotrajnu imovinu, 2.3. druge izdatke u svezi sa stjecanjem. (6) Primici i izdaci iz stavka 5. ovoga članka iskazuju se prema vrijednostima utvrđenima prilikom prodaje ili prijenosa. (7) Vrijednost dugotrajne imovine koju stjecatelj iz stavka 5. ovoga članka unosi u Popis dugotrajne imovine utvrđuje se kako slijedi: cijena stjecanja + preuzeti dugovi svih vrsta – preuzeto stanje gotovine u blagajni – vrijednost preuzetih zaliha obrtnih sredstava – preuzete tražbine svih vrsta. (8) Ukupnu vrijednost dugotrajne imovine utvrđenu na način iz stavka 7. ovoga članka treba rasporediti na pojedinačne stvari i prava prema popisu prodavatelja prilikom prodaje (opisno i vrijednosno) te na ostatak koji se iskazuje kao vrijednost poduzeća (goodwill) i posebno otpisuje. (9) Odredbe ovoga članka i članka 30. ovoga Pravilnika primjenjuju se i pri oporezivanju dohotka od prijenosa, prodaje ili likvidacije imovine, od koje se, na zahtjev poreznog obveznika, umjesto dohotka od imovine utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti. 3.6.3. Utvrđivanje dohotka u slučaju prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka Članak 32. (1) Pri prijelazu s utvrđivanja dobiti na dohodak, u prvoj godini utvrđivanja dohotka, u Knjizi primitaka i izdataka iskazuju se određene pozicije iz bilance dobiti, kao: 1. poslovni primici: 1.1. obveze po osnovi nabave dobara i usluga, 1.2. obveze za primljene predujmove za dobra i usluge, 1.3. obveze za obračunane, a neisplaćene plaće, 1.4. pasivna vremenska razgraničenja, 1.5. dugoročna rezerviranja, 1.6. obveze po osnovi poreza, osim poreza na dodanu vrijednost; 2. poslovni izdaci: 2.1. zalihe, 2.2. dani predujmovi za obrtna sredstva i usluge, 2.3. tražbine po osnovi prodane robe, dugotrajne imovine i usluga, 2.4. aktivna vremenska razgraničenja, 2.5. potraživanja za više plaćeni porez na promet. (2) Ispravci iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na dugotrajnu imovinu koja se preuzima u cijelosti prema knjigovodstvenim vrijednostima. 3.7. Poslovne knjige 3.7.1. Temeljne knjige Članak 33. (1) Prema odredbama članka 23. stavka 1. Zakona porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona dužni su upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i športaša iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona, koji su po osnovi tih djelatnosti odabrali oporezivanje u skladu s člancima 32. i 48. Zakona, ne utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga. (3) Poslovne knjige iz stavka 1. ovoga članka jesu Knjiga primitaka i izdataka, Popis dugotrajne imovine, Knjiga prometa i Evidencija o tražbinama i obvezama. 3.7.2. Knjiga primitaka i izdataka Članak 34. (1) Knjiga primitaka i izdataka jest evidencija o dnevnim i ukupnim poslovnim primicima i izdacima u poreznom razdoblju. (2) U Knjigu primitaka i izdataka unose se opći podaci o poreznom obvezniku, i to: naziv/ime i prezime, matični broj građana odnosno matični broj građana nositelja zajedničke djelatnosti, adresa. (3) U Knjigu primitaka i izdataka unose se podaci o poslovnim primicima i izdacima, kako slijedi: 1. redni broj (stupac 1), 2. nadnevak primitaka i/ili izdataka. Nadnevak se upisuje za dane u kojima je ostvaren primitak i/ili izdatak. Ako za neki od stupaca nema podataka, upisuje se crtica (stupac 2), 3. broj temeljnice ili brojevi temeljnica na osnovi kojih su izvršena knjiženja (stupac 3), 4. opis isprava (računi od – do, izvaci žiroračuna, preslike potvrdnica iz naplatnih uređaja, popisi čekova, zapisnici o izuzimanjima i ulaganjima, obračuni i drugo) na temelju kojih su sastavljene temeljnice (stupac 4), 5. iznos primitaka u gotovini i čekovima. Ako se naknadno utvrdi da primljeni ček nije naplativ, obavlja se ispravak (storno) iskazanih primitaka (stupac 5), 6. iznos primitaka preko žiroračuna (stupac 6), 7. iznos primitaka u naravi, uslugama, izuzimanjima i drugih primitaka utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 7), 8. porez na dodanu vrijednost sadržan u primicima – naplaćenim naknadama te primljenim dobrima i uslugama (stupac 8), 9. ukupni primici – zbroj iznosa iz stupaca 5, 6 i 7 umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost iz stupca 8 (stupac 9), 10. iznos izdataka u gotovu novcu (stupac 10), 11. iznos izdataka izvršenih putem žiroračuna (stupac 11), 12. iznos ostalih izdataka u naravi, uslugama, ulaganjima i drugih izdataka utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 12), 13. porez na dodanu vrijednost sadržan u izdacima – plaćenim naknadama i danim dobrima i uslugama (stupac 13), 14. izdaci iz članka 22. stavka 1. točaka 1. i 5. Zakona na koje se plaća porez na dodanu vrijednost (stupac 14), 15. ukupni porezno dopustivi izdaci – zbroj iznosa iz stupaca 10, 11 i 12 umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost sadržan u izdacima iz stupca 13 i umanjen za izdatke iz članka 22. stavka 1. točaka 1. i 5. Zakona iz stupca 14 (stupac 15). (4) Porezni obveznik dužan je u Knjizi primitaka i izdataka ili drugim evidencijama osigurati podatke o dnevnom gotovinskom prometu. (5) Iznimno od stavaka 1. i 3. točaka 2. i 5. i stavka 4. ovoga članka, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost i vode evidencije o dnevnom gotovinskom prometu prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, mogu u stupac 5 Knjige primitaka i izdataka gotovinski promet upisivati u jednom iznosu za cijelo obračunsko razdoblje, u rokovima propisanima za utvrđivanje obveze poreza na dodanu vrijednost. Ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, gotovinski promet mogu upisivati u jednom iznosu za prethodni mjesec. (6) U stupce 5, 6 i 7 Knjige primitaka i izdataka unose se podaci o ukupnim primicima s naplaćenim porezom na dodanu vrijednost, dok se u stupce 10, 11 i 12 unose podaci o ukupnim izdacima, uključujući i izdatke iz članka 22. stavka 1. točaka 1. i 5. Zakona, s plaćenim porezom na dodanu vrijednost. Izdaci iz članka 22. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. Zakona ne mogu se iskazivati u Knjizi primitaka i izdataka. (7) Unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka mora se obaviti najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Obveznici poreza na dodanu vrijednost obvezni su unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka obaviti u roku propisanom za uplatu poreza na dodanu vrijednost. (8) Porezni obveznik za svoje poslovanje vodi jednu Knjigu primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i broj registriranih samostalnih djelatnosti. (9) Za zajedničku djelatnost (supoduzetništvo) vodi se jedna Knjiga primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i supoduzetnika. (10) Na kraju poreznog razdoblja (godine) primici i izdaci se zbrajaju. Utvrđenim iznosima ukupnih primitaka i porezno dopustivih izdataka, u slučaju otuđenja ili likvidacije, odnosno prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka, dodaju se primici i/ili izdaci prema člancima 31. i 32. ovoga Pravilnika. Radi utvrđivanja ukupnih godišnjih poslovnih izdataka, ovako utvrđenom iznosu izdataka dodaju se izdaci otpisa dugotrajne imovine prema Zakonu o porezu na dobit i članku 25. stavku 1. točki 3. ovoga Pravilnika. 3.7.3. Popis dugotrajne imovine Članak 35. (1) Popis dugotrajne imovine ustrojava se prilikom stjecanja radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugog ili na početku obavljanja samostalne djelatnosti, a vodi se neprekidno tijekom obavljanja djelatnosti do otuđenja ili likvidacije djelatnosti. (2) U Popis dugotrajne imovine unose se opći podaci o poreznom obvezniku iz članka 34. stavak 2. ovoga Pravilnika te podaci o dugotrajnoj imovini kako slijedi: 1. redni broj svake pojedinačno nabavljene ili uložene stvari ili prava. Za stvari ili prava koje se prenose iz prošlogodišnjeg popisa redni se brojevi unose prema novome upisu (stupac 1), 2. naziv stvari ili prava (stupac 2), 3. dan, mjesec i godina nabave ili ulaganja stvari i/ili prava i broj isprave (stupac 3), 4. nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje stvari ili prava. Iznimno, u slučaju ulaganja za koja nema vjerodostojne isprave o nabavi unosi se procijenjena (tržišna) vrijednost. U tom slučaju potrebno je sastaviti zapisnik te navesti elemente na temelju kojih je izvršena procjena (stupac 4), 5. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava koja se prenosi iz stupca 9 Popisa dugotrajne imovine za prethodnu godinu. Za stvari ili prava koja se nabavljaju tijekom godine u ovaj se stupac unosi nabavna vrijednost iz stupca 4 (stupac 5), 6. vijek trajanja dugotrajne imovine prema skupini u koju je imovina razvrstana sukladno Zakonu o porezu na dobit (stupac 6), 7. stopa amortizacije stvari ili prava do najviše propisane Zakonom o porezu na dobit (stupac 7), 8. svota otpisa (amortizacije) stvari ili prava koja se izračunava tako da se nabavna vrijednost iz stupca 4 pomnoži sa stopom amortizacije iz stupca 7 i podijeli sa 100 (stupac 8), 8.1. za stvari ili prava koja su nabavljena odnosno prodana (otuđena) tijekom godine, a otpis se obavlja primjenom stopa propisanih Zakonom o porezu na dobit, iznos otpisa priznaje se razmjerno broju mjeseci korištenja tih stvari ili prava, a izračunava se na ovaj način: (iznos iz stupca 4 x stopa iz stupca 7 x broj mjeseci korištenja)_______________________________________________ 12 8.2. mjeseci korištenja iskazuju se kao cijeli brojevi. Kao prvi mjesec korištenja uzima se mjesec koji slijedi iza mjeseca u kojem je stavljeno u upotrebu. Kao zadnji mjesec korištenja uzima se mjesec u kojem je došlo do otuđenja ili uništenja, 9. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava na kraju kalendarske godine ili mjeseca u slučaju otuđenja i uništenja, koja se izračunava tako da se od knjigovodstvene vrijednosti iz stupca 5 oduzme iznos otpisa iz stupca 8 (stupac 9). (3) Popis dugotrajne imovine sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i zaključuje se sa stanjem na dan 31. prosinca. Zaključna stanja iz stupaca 4 i 9 prepisuju se po pojedinim stvarima ili pravima kao početna stanja u stupce 4 i 5 Popisa dugotrajne imovine za iduću godinu. 3.7.4. Knjiga prometa Članak 36. (1) Knjiga prometa je evidencija u koju se na kraju radnog dana, a najkasnije prije početka idućega radnog dana, upisuju primici naplaćeni u gotovu novcu i čekovima. (2) Porezni obveznici nisu obvezni voditi Knjigu prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u Knjizi primitaka i izdataka ili u evidencijama propisanima drugim zakonima te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se gotovinski primici ostvaruju. (3) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost prodaje na malo ili pružaju usluge građanima u više prodajnih mjesta, obvezni su Knjigu prometa voditi za svako prodajno mjesto, radnju ili drugo. (4) U Knjigu prometa unose se opći podaci o poreznom obvezniku iz članka 34. stavka 2. ovoga Pravilnika, podaci o poslovnoj jedinici te sljedeći podaci: 1. redni broj (stupac 1), 2. nadnevak ostvarivanja gotovinskog primitka (stupac 2), 3. broj temeljnice (stupac 3), 4. opis isprava o primicima u gotovini u skladu s odredbama članka 34. stavka 3. točke 4. ovoga Pravilnika (stupac 4), 5. iznos naplaćen u gotovini (stupac 5), 6. iznos naplaćen u čekovima (stupac 6) i 7. ukupno – zbroj iznosa iz stupaca 5 i 6 (stupac 7). (5) Iznos iz stupca 7 Knjige prometa unosi se u stupac 5 Knjige primitaka i izdataka. (6) Knjigu prometa nisu obvezni voditi porezni obveznici poreza na dohodak koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, uz uvjet da djelatnost ne obavljaju u više poslovnih jedinica, a podatke u Knjigu primitaka i izdataka unose u rokovima propisanima u stavku 1. ovoga članka. (7) Knjigu prometa nisu obvezni voditi obveznici poreza na dohodak koji vode evidencije o dnevnom prometu po posebnim zakonima, uz uvjet da podatke o dnevnom gotovinskom prometu iskazuju u tim evidencijama u propisanim rokovima. 3.7.5. Evidencija o tražbinama i obvezama Članak 37. (1) Porezni obveznici obvezni su voditi Evidenciju o tražbinama i obvezama, odnosno o svim ispostavljenim i primljenim računima, osim onih naplaćenih ili plaćenih na način koji ima obilježja gotovinskog plaćanja. (2) Evidencija o tražbinama i obvezama sadržava najmanje podatke o rednom broju, nazivu kupca odnosno dobavljača, broju i nadnevku izlaznog odnosno ulaznog računa i zaračunatom iznosu, nadnevku plaćanja/naplate te plaćenom odnosno naplaćenom iznosu. (3) Porezni obveznici koji vode knjige ulaznih i izlaznih računa prema propisima o porezu na dodanu vrijednost i to na način da upisuju podatke o primljenim i izdanim računima, nisu obvezni osiguravati podatke o tražbinama i obvezama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Porezni obveznici koji knjige ulaznih i izlaznih računa prema propisima o porezu na dodanu vrijednost vode prema plaćenim odnosno naplaćenim računima, obvezni su voditi i Evidenciju o tražbinama i obvezama. 3.7.6. Vođenje knjiga i knjigovodstvene isprave Članak 38. (1) Poslovne knjige vode se posebno za svaku kalendarsku godinu (porezno razdoblje). (2) Porezni obveznici koji djelatnost obavljaju na područjima posebne državne skrbi, u Gradu Vukovaru i brdsko-planinskim područjima, a i izvan tih područja, a koriste olakšice iz članka 55. Zakona, obvezni su, radi pravilnog utvrđivanja dohotka, u poslovnim knjigama i evidencijama na odgovarajući način osigurati podatke o ostvarivanju dohotka na tim područjima. (3) Obrasci »Knjiga primitaka i izdataka« (Obrazac KPI), »Popis dugotrajne imovine« (Obrazac DI), »Knjiga prometa« (Obrazac KP) i »Evidencija o tražbinama i obvezama« (Obrazac TO), sastavni su dio ovoga Pravilnika. (4) Prema članku 23. stavku 4. Zakona, za svaku prodaju odnosno obavljenu uslugu mora se izdati račun. (5) Računom iz stavka 4. ovoga članka smatraju se i potvrdnice iz naplatnih uređaja te svaka isprava koja sadrži podatke iz stavka 7. ovoga članka. (6) Obveznici poreza na dodanu vrijednost izdaju račune na obrascima čiji su oblik i sadržaj uređeni propisima o porezu na dodanu vrijednost. (7) Računi iz stavaka 4. i 5. ovoga članka koje izdaju obveznici poreza na dohodak, a koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, obvezno sadrže najmanje podatke o izdavatelju (naziv radnje, podatke o vlasniku odnosno nositelju zajedničke djelatnosti), o poslovnoj jedinici ako je promet obavljen preko poslovne jedinice, zatim nadnevak izdavanja računa, broj računa, naziv robe ili usluge, jediničnu cijenu i ukupni iznos računa, a ispostavljaju se najmanje u dva primjerka – jedan se uručuje kupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama. (8) Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti, za koje nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, a pretežni dio poslovnih primitaka ostvaruju prodajom dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, lutrije, športske prognoze, lota, velda, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica te prodajom na tržnicama i otvorenim prostorima, nisu obvezni ispostavljati račune iz stavka 4. ovoga članka. (9) Tržnicama i otvorenim prostorima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se mjesta koja mjerodavna tijela odrede kao tržnice ili mjesta na kojima se može prigodno trgovati ili obavljati usluge. Prodajom na otvorenim prostorima, u smislu ovoga Pravilnika, smatra se i prodaja karata u sredstvima javnog prijevoza i prodaja preko automata. 3.8. Promjena načina oporezivanja Članak 39. (1) Porezni obveznik iz članka 18. ovoga Zakona može na vlastiti zahtjev plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ili je obvezan plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ako ispunjava uvjete za prelazak na utvrđivanje dobiti propisane Zakonom o porezu na dobit. (2) Prema članku 19. stavku 4. Zakona, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i športaša iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona, mogu utvrđivati dohodak i plaćati predujam poreza na dohodak po osnovi te djelatnosti u skladu s člancima 32. i 48. Zakona odnosno mogu promijeniti način utvrđivanja dohotka i plaćanja predujma poreza na dohodak. VI. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA Članak 40. (1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se dohodak koji porezni obveznik ostvari od davanja u zakup ili najam nekretnina i pokretnina u svojem vlasništvu i/ili suvlasništvu, bez obzira na njihovu veličinu, količinu i/ili broj, od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijskog vlasništva, drugih imovinskih prava te od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Dohotkom od imovine smatra se i davanje u podzakup ili podnajam nekretnina i pokretnina. (2) Prema članku 27. stavku 3. Zakona, poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i dohodak ne utvrđuje prema člancima 19. do 24. Zakona odnosno na temelju poslovnih knjiga, porez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, utvrđuje se u paušalnom iznosu prema članku 44. Zakona i Pravilniku o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza. (3) Porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od imovine davanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu, može na vlastiti zahtjev utvrđivati dohodak u skladu s odredbama članaka 19. do 24. Zakona, i to za ukupnu imovinu koju je dao u zakup ili najam. U tom je slučaju obvezan, prije početka godine u kojoj prelazi na utvrđivanje dohotka od imovine na način propisan za samostalne djelatnosti nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti pisanu izjavu (zahtjev) za upis u registar obveznika poreza na dohodak odnosno Obrazac RPO iz članka 91. ovoga Pravilnika. (4) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam odnosno zakup nekretnina i pokretnina i obveznik je poreza na dodanu vrijednost, dohodak obvezno utvrđuje u skladu s odredbama članaka 19. do 24. Zakona i to za ukupnu imovinu koju je dao u zakup ili najam. Ako porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost po osnovi koje je u sustavu poreza na dodanu vrijednost i dohodak od te djelatnosti utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost na temelju poslovnih knjiga prema člancima 19. do 24. Zakona, obvezan je i dohodak od imovine koju daje u najam ili zakup utvrđivati na temelju poslovnih knjiga odnosno na način propisan za samostalnu djelatnost. (5) Imovinskim pravima smatraju se autorska prava, prava industrijskog vlasništva i druga imovinska prava, prema posebnim propisima i ovom Pravilniku. (6) Autorskim pravima prema stavku 5. ovoga članka smatraju se prava prema propisima kojima se uređuju autorska i srodna prava. (7) Pravima industrijskog vlasništva smatraju se među ostalim: pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovni adresari i drugo. Ako se ova prava kao i prava iz stavka 6. ovoga članka ustupaju drugima unutar samostalne djelatnosti, dohodak ostvaren po toj osnovi smatra dohotkom od samostalnih djelatnosti prema članku 18. Zakona, a ne dohotkom od imovinskih prava. (8) Dohodak od imovinskih prava ostvaruju autorovi sljednici (nasljednici ili stjecatelji) ako stečena imovinska prava iz stavka 5. ovoga članka ustupaju uz naknadu na određeni rok. Ograničeno vrijeme ustupanja prava postoji i onda ako ugovorom rok prestanka korištenja prava nije utvrđen. Ne radi se o dohotku od imovinskih prava u slučaju ako autori ustupaju pravo na vlastita autorska djela, već se po toj osnovi utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. stavka 2. Zakona odnosno drugi dohodak prema članku 32. Zakona. (9) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se i dohodak od otuđenja nekretnina prema članku 27. stavcima 5. do 9. Zakona. Pri utvrđivanju dohotka danom nabave nekretnine smatra se nadnevak kupoprodajnog ugovora, odnosno u slučaju izgradnje u vlastitoj režiji dan kada je izgrađena nekretnina osposobljena za upotrebu. (10) Ako je nekretnina stečena darovanjem i otuđena u roku tri godine od dana njezine nabave od strane darovatelja, otuđitelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka 9. ovoga članka. U slučaju stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave od strane pravnog prednika (darovatelja), a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku nabave. (11) Dohodak od imovinskih prava utvrđuje se kao razlika između ostvarenih primitaka i stvarno nastalih izdataka, ali se izdaci, prema članku 27. stavku 4. Zakona tijekom poreznog razdoblja ne mogu odbijati, već se uzimaju u obzir tek pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak od imovinskih prava, ako po toj osnovi porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu. (12) Izdacima koji se porezno priznaju pri utvrđivanju dohotka od imovine i imovinskih prava iz stavaka 3., 4. i 11. ovoga članka, smatraju se i uplaćene premije osiguranja u skladu s člankom 12. stavkom 9. Zakona, koje se priznaju u godišnjem obračunu poreza na dohodak. VII. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA Članak 41. (1) Dohodak od kapitala utvrđuje se kao primitak po osnovi kamata, udjela u dobiti članova uprave i radnika trgovačkih društava ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, izuzimanja imovine i korištenja usluga od strane članova trgovačkih društava za privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) na teret dobiti tekućeg razdoblja. Dohotkom od kapitala smatraju se i izuzimanja članova trgovačkih društava po osnovi manjkova na imovini iz članka 7. stavka 5. točke 5. Zakona o porezu na dobit za koje se ne tereti odgovorna osoba, ako su ovlašteni donijeti takvu odluku. (2) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i sve vrijednosti koje fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost prema članku 18. Zakona, po kojoj osnovi utvrđuje dobit i plaća porez na dobit, izuzme iz djelatnosti za svoje osobne potrebe. (3) Primici po osnovi izuzimanja iz stavaka 1. i 3. ovoga članka utvrđuju se u skladu s člankom 26. stavkom 5. ovoga Pravilnika, pri čemu se izuzimanjima smatraju i izuzimanja u novcu. (4) Dohotkom od kapitala prema odredbama članka 68. stavka 2. Zakona smatraju se i dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji su ostvareni u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. godine, a isplaćuju se od 1. siječnja 2005. godine. (5) Primitak od kapitala može se umanjiti za uplaćene premije osiguranja u skladu s člankom 12. stavkom 9. Zakona, u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave. VIII. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA Članak 42. (1) Primicima po osnovi osiguranja smatraju se iznosi isplaćeni od osiguravatelja, a do visine premija životnog osiguranja s obilježjem štednje uplaćenih tijekom razdoblja osiguranja, koje su bile porezno priznati izdatak. Primicima po osnovi osiguranja smatraju se i iznosi isplaćeni od mirovinskoga osiguravajućeg društva, a do visine uplaćene premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, koja je u razdoblju osiguranja bila porezno priznati izdatak. Pripisana dobit odnosno prinos i poticajna sredstva po posebnim propisima ne smatraju se primitkom. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka pri otkupu polica životnog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, odnosno prestanku osiguranja, primicima od premija osiguranja smatra se iznos isplaćene svote, ako je manji od uplaćenih premija osiguranja. (3) Uplaćene premije osiguranja po kojima se utvrđuje primitak odnosno dohodak iskazuju se s valutnom klauzulom. (4) Dohodak od osiguranja utvrđuje se u visini ostvarenih primitaka prema stavku 1. ovoga članka, bez mogućnosti umanjenja porezne osnovice tijekom poreznog razdoblja za izdatke i za osobni odbitak poreznog obveznika prema članku 36. odnosno članku 54. Zakona. Dohodak od osiguranja može se umanjiti za u poreznom razdoblju uplaćene premije osiguranja u skladu s člankom 12. stavkom 9. Zakona, a i za osobni odbitak u skladu s člankom 36. odnosno 54. Zakona, u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi, ako premije osiguranja i/ili osobni odbitak nije umanjio dohodak ostvaren po drugim osnovama u tom razdoblju. (5) Dohodak od osiguranja utvrđuje se u trenutku isplate i istodobno s isplatom osigurane svote (jednokratno ili u duljem razdoblju isplate). Pri tome se uplaćene premije osiguranja od kojih se utvrđuje primitak preračunavaju u kunsku vrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate toga dohotka. (6) Dohodak od osiguranja utvrđuje osiguravatelj koji je isplatitelj osigurane svote, na način propisan odredbama stavaka 1. do 5. ovoga članka. (7) Osiguravatelji odnosno društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima obvezni su tijekom razdoblja osiguranja voditi evidenciju o uplaćenim premijama osiguranja u kunama i deviznoj protuvrijednosti na dan uplate, i to po svakom osiguraniku, posebno po vrstama osiguranja (životno osiguranje sa obilježjem štednje i dobrovoljno mirovinsko osiguranje), a po kojima su osiguranici koristili poreznu olakšicu i iznosu tih olakšica. (8) Za potrebe vođenja evidencije iz stavka 7. ovoga članka podatke o poreznim obveznicima koji su u pojedinom poreznom razdoblju iskoristili izdatke po osnovi uplaćenih premija osiguranja, podatke o visini tih izdataka po pojedinim vrstama osiguranja i svakom osiguravatelju, dostavlja tim osiguravateljima odnosno društvima pisanim ili elektroničkim putem Porezna uprava, a na temelju zaprimljenih godišnjih poreznih prijava i podataka dobivenih od poslodavaca prema stavku 9. ovoga članka. (9) Poslodavci i isplatitelji primitka (plaće) i mirovine koji su pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada dohodak umanjivali za uplaćene premije životnog osiguranja sa obilježjem štednje, dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja prema članku 16. stavku 2. Zakona, obvezni su nakon proteka poreznog razdoblja, a najkasnije do kraja mjeseca veljače iduće godine, dostaviti podatke o iskorištenim olakšicama po toj osnovi na propisanom obrascu. (10) Obrazac iz stavka 9. ovoga članka sadrži podatke o podnositelju izvješća, podatke o imenu i prezimenu, adresi i matičnom broju građana poreznog obveznika (ugovaratelja osiguranja/ osiguranika), nazivu, adresi i matičnom broju osiguravatelja, broju i nadnevku police osiguranja, vrsti osiguranja, početku i ugovorenom razdoblju osiguranja, iznosu ugovorene premije osiguranja, iznosu u poreznom razdoblju uplaćene premije osiguranja i iznosu uplaćene premije osiguranja koja je u tom poreznom razdoblju priznata kao izdatak. (11) Porezni obveznici koji izdatke po osnovama iz članka 12. stavka 9. Zakona žele iskoristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave, obvezni su uz prijavu priložiti potvrde osiguravatelja, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom o visini uplaćenih premija osiguranja s podacima iz stavka 10. ovoga članka. (12) Obrazac iz stavka 9. ovoga članka sastavlja se po svakom osiguravatelju odnosno mirovinskom društvu za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom i svakom osiguraniku posebno i sastavni je dio ovoga Pravilnika. IX. UTVRĐIVANJE DRUGOG DOHOTKA 1. Temelji utvrđivanja Članak 43. Prema članku 32. stavku 1. Zakona drugi dohodak utvrđuje se kao razlika između svakog pojedinačnog primitka prema članku 32. stavku 2. odnosno 3. Zakona i člancima 44. i 45. ovoga Pravilnika, umanjenog za propisane izdatke iz članka 32. stavaka 4. i 5. Zakona i članka 46. ovoga Pravilnika. 2. Primici po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak Članak 44. (1) Primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak osobito se smatraju primici iz članka 32. stavka 3. Zakona. (2) Primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak smatraju se primici članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako se radi o primicima koji se za rad u tim tijelima i jedinicama ne isplaćuju na temelju posebnih propisa kojima se uređuju prava na plaću i po osnovi kojih su ti članovi osigurani. (3) Od primitaka po osnovi rada članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu, utvrđuje se drugi dohodak prema članku 32. stavku 3. točki 1. Zakona. (4) Primici po osnovi djelatnosti novinara, umjetnika i športaša smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak pod uvjetima: 1. da se ne radi o primicima od kojih se, prema izboru poreznog obveznika – novinara, umjetnika, športaša, utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona sukladno članku 19. stavku 4. Zakona, 2. da porezni obveznik primitke po osnovi tih djelatnosti ne ostvaruje po osnovi rada u radnom odnosu u kojem slučaju se ti primici smatraju primicima od nesamostalnog rada (plaćom) od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku 13. Zakona. (5) Športašem u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatra se fizička osoba koja se priprema i sudjeluje u športskim natjecanjima, a može biti športaš amater ili športaš profesionalac sukladno posebnom propisu. Drugim osobama u športu, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se fizičke osobe koje sudjeluju u sustavu natjecanja i športskim priredbama i to: športski treneri, športski suci, športski delegati, športski povjerenici te druge stručne osobe i službene osobe prema posebnim propisima. (6) Primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, športskih sudaca i delegata i drugih osoba u športu prema stavku 5. ovoga članka, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te drugih sličnih djelatnosti, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak pod uvjetima da porezni obveznici primitke od tih djelatnosti ne ostvaruju u radnom odnosu s poslodavcem odnosno isplatiteljem primitaka (plaće) iz članka 14. Zakona, u kojem slučaju se smatraju primicima od nesamostalnog rada od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku 13. Zakona ili da se ne radi o primicima po osnovi tih djelatnosti od kojih se utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona. (7) Primici u naravi iz članka 32. stavka 3. točke 5. Zakona odnosno primici iz članka 15. ovoga Pravilnika koje davatelji daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici u radnom odnosu odnosno osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Vrijednost primitaka u naravi utvrđuje se prema članku 16. ovoga Pravilnika. (8) Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima iz članka 10. točke 6. Zakona, iznad propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. Ako učenik ili student na redovnom školovanju u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) po osnovi ukupnih isplata za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima, ostvari pojedinačni ili ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje, veći od propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika, na razliku primitka iznad propisanog iznosa utvrđuje se drugi dohodak. (9) Isplatitelj primitka za rad učenika ili studenta na redovnom školovanju prema posebnim propisima iz stavka 8. ovoga članka, obvezan je u svojim evidencijama osigurati podatke o primicima koje isplaćuje učenicima i studentima te pratiti iznos primitka kojeg je učenik ili student ostvario prije sljedeće isplate, a u svrhu utvrđivanja iznosa primitka većeg od propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika, na koji se, prema odredbama Zakona, plaća predujam poreza na dohodak. Ako je porezni obveznik (učenik ili student na redovnom školovanju) ostvario primitke po osnovi rada preko dvije ili više učeničkih i studentskih udruga, obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) o ostvarenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja odnosno pisanu izjavu o ostvarenim primicima u poreznom razdoblju po toj osnovi. (10) Športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje iz članka 10. točke 14. Zakona, iznad propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 4. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. (11) Športskim stipendijama iz stavka 10. ovoga članka smatraju se: a) olimpijske stipendije koje primaju športaši koji su ispunili odgovarajuću normu za nastup na Olimpijskim igrama, a koju propisuje pripadajuća međunarodna športska asocijacija određenog športa za određenu disciplinu koja je uvrštena u program Olimpijskih igara, b) stipendije kategoriziranih športaša prema Pravilniku o kategorizaciji športaša kojeg u skladu s odredbama Zakona o športu donosi Hrvatski olimpijski odbor, a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, županijske i gradske športske zajednice te športski klubovi. (12) Nagrade za športska ostvarenja prema posebnim propisima iz članka 10. točke 16. Zakona, iznad propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 5. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. (13) Nagradama za športska ostvarenja iz stavka 12. ovoga članka smatraju se nagrade određene prema Pravilniku o kategorizaciji športaša i Pravilniku o mjerilima za dodjelu nagrada koji donosi nadležno ministarstvo na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora, a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, športski savezi na razini gradova i županija odnosno nacionalni športski savezi te športske zajednice u gradovima i županijama i športski klubovi. (14) Naknade iz članka 10. točke 16. Zakona, koje se isplaćuju športašima amaterima prema posebnim propisima, iznad propisanog iznosa iz članka 45. stavka 1. točke 6. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. (15) Primici nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. (16) Primici po osnovi službenih putovanja iz članka 13. stavka 2. točkama 1., 2., 5., 13., i 14. ovoga Pravilnika, ako se ne isplaćuju prema članku 10. točki 11. Zakona i članku 7. stavcima 5. i 6. ovoga Pravilnika ili nisu primici od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada u skladu s člankom 13. Zakona ili dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 19. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. (17) Primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak smatraju se i primici od djelatnosti koje porezni obveznik ostvari od fizičke osobe koja ne obavlja samostalnu djelatnost prema članku 18. Zakona odnosno djelatnost od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24. Zakona. (18) Primici koje ostvaruju radnici tuzemnog društva realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim društvom u tuzemstvu ili u inozemstvu, smatraju se primitkom po osnovi kojega se utvrđuje drugi dohodak. (19) Ostali posebno nenavedeni primici koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji, a nisu primici koji se ne smatraju dohotkom iz članka 9. Zakona, nisu primici na koje se ne plaća porez na dohodak iz članaka 10. i 11. Zakona i ne smatraju se primicima određenim po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona, kapitala iz članka 30. Zakona i osiguranja iz članka 31. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. 3. Neoporezivi iznosi stipendija, nagrada i naknada Članak 45. (1) Oporezivim primicima fizičkih osoba koje ostvaruju drugi dohodak iz članka 32. Zakona i članka 44. ovoga Pravilnika, ne smatraju se iznosi što ih isplaćuju isplatitelji i to: 1. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz članka 10. točke 4. Zakona, do visine 1.600,00 kuna mjesečno, 2. primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga iz članka 10. točke 6. Zakona, do visine 50.000,00 kuna godišnje, 3. stipendije iz članka 10. točke 12. Zakona, učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima do visine 1.600,00 kuna mjesečno, 4. športske stipendije prema članku 10. točki 14. Zakona, koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje ukupno do 1.600,00 kuna mjesečno, 5. nagrade za športska ostvarenja iz članka 10. točke 16. Zakona, prema posebnim propisima do 20.000,00 kuna godišnje, 6. naknade iz članka 10. točke 16. Zakona, koje se isplaćuju športašima amaterima prema posebnim propisima, do visine 1.600,00 kuna mjesečno. (2) Ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog razdoblja isplaćuju nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ili stipendije iz stavka 1. točke 3. ovoga članka ili športske stipendije iz stavka 1. točke 4. ovoga članka ili naknade športašima iz stavka 1. točke 6. ovoga članka za više mjeseci istog ili prethodnog poreznog razdoblja, propisani neoporezivi iznosi priznaju se u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje je nagrada, stipendija, športska stipendija ili naknada trebala biti isplaćena. Isplatitelji su obvezni u svojim evidencijama osigurati podatke o isplaćenim primicima i to po osnovi svih navedenih isplata koje obavljaju, a ako se primici isplaćuju kod dva ili više isplatitelja, porezni obveznik obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave o ostvarenim primicima kod drugih isplatitelja. (3) Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka 13. stavka 2. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 13., 14., 15., 16., 17., 18. i 19. ovoga Pravilnika što ih isplatitelji isplaćuju osobama koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom praktičnom radu ili na dobrovoljnoj praksi. 4. Izdaci pri utvrđivanju drugog dohotka Članak 46. (1) Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka iz članka 32. stavka 1. Zakona smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim propisima. Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka smatraju se i izdaci za uplaćene premije osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona, na temelju podnesene godišnje porezne prijave i to nakon izdataka za uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka. (2) Pri utvrđivanju drugog dohotka iz članka 32. stavka 1. Zakona izdaci se, prije izdataka iz stavka 1. ovoga članka, priznaju u visini 30 % ostvarenih primitaka fizičkim osobama (u izdatke u visini 30 % uključeni su i doprinosi za obvezna osiguranja koji se plaćaju prema rješenju Porezne uprave) po osnovi: 1. autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost, 2. profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju, 3. primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama. (3) Izdaci iz stavka 2. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka međusobno se isključuju. Izdaci iz stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga članka priznaju se po osnovi primitka ostvarenih od obavljanja djelatnosti športaša, umjetnika i novinara odnosno primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijom i televizijom te zabavnim priredbama. (4) Za priznavanje izdataka iz stavka 2. točke 1. ovoga članka, isplatitelji primitaka obvezni su posjedovati vjerodostojne isprave (ugovore o autorskom djelu i drugo) na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonom. (5) U skladu s člankom 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, fizičkim osobama koje ostvaruju autorske naknade za umjetničko djelo, priznaje se 25 % neoporezivog dijela od ostvarene naknade za umjetničko djelo. Neoporezivi dio autorske naknade za umjetničko djelo priznaje se u visini 25 % i osobama koje obavljaju umjetničku djelatnost prema stavku 2. točki 2. ovoga članka i prema članku 18. stavku 2. točki 4. Zakona. Umjetničko djelo određuje se potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije da se radi o umjetničkom djelu. Podatke o strukovnim umjetničkim udrugama i ovlaštenim agencijama daje Ministarstvo kulture. (6) Ako športsku stipendiju i nagradu za športska ostvarenja iz članka 44. stavka 10., 11. i 12. ovoga Pravilnika ostvaruje porezni obveznik – športaš koji je po osnovi profesionalne djelatnosti športaša osiguran i doprinose za obvezna osiguranja plaća prema rješenju, te po osnovi ostvarenih primitaka od te djelatnosti utvrđuje drugi dohodak i predujam poreza na dohodak plaća po odbitku, prema članku 32. stavku 5. točki 2. Zakona, ima pravo na 30% porezno priznatog izdatka odnosno iznos isplaćene športske stipendije i/ili nagrade za športsko ostvarenje, iznad propisanog iznosa, umanjuje se za 30% izdataka. 5. Promjena načina utvrđivanja drugog dohotka Članak 47. (1) Porezni obveznik koji obavljanjem djelatnosti ostvaruje primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak, može na vlastiti zahtjev, prema članku 32. stavku 6. Zakona, po osnovi tih primitaka utvrđivati dohodak na način propisan člancima 19. do 24. Zakona, pod uvjetom da podnese prijavu u registar poreznih obveznika iz članka 91. ovoga Pravilnika. (2) Pisani zahtjev za promjenom načina utvrđivanja dohotka odnosno prijavu u registar poreznih obveznika iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik obvezan je podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu u roku od osam (8) dana od dana početka ostvarivanja primitaka odnosno početka obavljanja djelatnosti ili do kraja tekuće godine za iduću godinu. X. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI 1. Temelji utvrđivanja Članak 48. (1) Dohodak od samostalne djelatnosti ili dohodak od imovine i imovinskih prava može zajedno ostvarivati i više osoba (supoduzetnici, vlasnici udjela, suvlasnici, u nastavku teksta: supoduzetnici). (2) Dohodak od samostalne djelatnosti i dohodak od imovine i imovinskih prava koji zajednički ostvaruje više osoba oporezuje se prema odredbama članka 34. Zakona. (3) Ako više osoba zajedno ostvaruju dohodak, svakoj se oporezuje onaj dio dohotka koji joj pripada od zajedničke djelatnosti. (4) Supoduzetnici moraju imenovati nositelja zajedničke djelatnosti, a nositelj zajedničke djelatnosti obvezan je o tome izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema njegovu prebivalištu ili uobičajenom boravištu pri početku obavljanja zajedničke djelatnosti. (5) Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti, odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se kao jedinstveni dohodak i raspoređuje na supoduzetnike. Svaki supoduzetnik obvezno u svoju poreznu prijavu mora unijeti utvrđeni udio u dohotku od zajedničke djelatnosti. (6) Zajednički dohodak iz stavka 5. ovoga članka i njegova raspodjela na pojedine supoduzetnike utvrđuje se rješenjem. (7) Rješenje o utvrđenom zajedničkom dohotku koje se donosi na temelju podnesene prijave dohotka od zajedničke djelatnosti dostavlja se nositelju zajedničke djelatnosti. O utvrđenom zajedničkom dohotku i njegovoj raspodjeli nositelj zajedničke djelatnosti obavještava ostale supoduzetnike. 2. Zajednički dohodak Članak 49. (1) Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona utvrđuje se u skladu s člancima 19. do 24. Zakona. (2) Dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se u skladu s člankom 27. stavcima 1. do 5. Zakona odnosno u slučaju iz članka 40. stavak 5. ovoga Pravilnika u skladu s člancima 19. do 24. Zakona. (3) Ako iznajmljivanje i davanje u zakup zajedničke nekretnine odnosno imovine podliježe porezu na dodanu vrijednost, zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava utvrđuje se u skladu s člancima 19. do 24. Zakona. (4) U skladu s odredbama članka 29. stavak 3. Zakona, porezni obveznici koji iznajmljuju ili daju u zakup nekretnine i pokretnine i dohodak od imovine utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24. Zakona, mogu se opredijeliti i za plaćanje poreza na dobit umjesto poreza na dohodak odnosno obvezni su plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak pod uvjetima propisanim Zakonom o porezu na dobit. U slučaju suvlasništva zahtjev za plaćanje poreza na dobit moraju podnijeti svi suvlasnici zajednički. (5) Pri utvrđivanju dohotka od zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava, odnosi između supoduzetnika i zajedničke djelatnosti uređuju se prema odredbama stavaka 6., 7., 8. i 9. ovoga članka. (6) Ako supoduzetnik dobije naknadu za svoj rad u zajedničkoj djelatnosti, ta se naknada ne oporezuje prema odredbama propisanima za dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, već primljena naknada povećava njegov udio u dohotku od zajedničke djelatnosti. Naknade supoduzetnika za ostale djelatnosti u zajedničkoj djelatnosti povećavaju njegov dohodak od samostalne djelatnosti ako su tijekom godine iskazane kao poslovni izdaci zajedničke djelatnosti. (7) Ako supoduzetnik daje uz naknadu (zakupninu, najamninu i slično) na raspolaganje gospodarsko dobro za obavljanje zajedničke djelatnosti, a naknada je tijekom godine iskazana kao poslovni izdatak zajedničke djelatnosti, primljena naknada povećava njegov dohodak od samostalne djelatnosti. (8) Gospodarsko dobro iz stavka 7. ovoga članka dio je dugotrajne imovine iz članka 24. Zakona, na koju se primjenjuju odredbe Zakona i ovoga Pravilnika. U popisu dugotrajne imovine treba navesti podatke o suvlasništvu supoduzetnika. XI. POREZNI GUBITAK Članak 50. (1) Porezni gubitak može se utvrditi po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona (članak 35. stavak 1. Zakona). (2) Prema članku 35. stavku 2. Zakona, porezni gubitak može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka po osnovi kojega je i utvrđen odnosno, sukladno stavku 1. ovoga članka, samo od dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema članku 19. do 24. Zakona. (3) Gubitak se može prenijeti i iz poreznog razdoblja tuzemnog poreznog obveznika u porezno razdoblje inozemnog poreznog obveznika i obratno, ako se radi o istom poreznom obvezniku. (4) Gubitak koji se može prenijeti utvrđuje se rješenjem i u sljedeće se porezno razdoblje može prenijeti samo u iznosu utvrđenom u rješenju. Ako gubici nastaju više poreznih razdoblja uzastopno, nadoknađivanje (odbijanje) od dohotka u idućim poreznim razdobljima obavlja se redoslijedom njihovog nastanka. (5) Preneseni gubitak iz proteklih poreznih razdoblja odbija se nakon dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za iznos plaća novozaposlenih osoba i nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz članka 56. stavka 1. Zakona, za iznos izdataka za školovanje i stručno usavršavanje iz članka 56. stavka 6. Zakona i za iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 57. stavka 1. Zakona, a prije osobnog odbitka iz članka 36. i/ili 54. Zakona. (6) Po osnovi dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za iznos plaća novozaposlenih osoba i nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz članka 56. stavka 1. Zakona, za iznos izdataka za školovanje i stručno usavršavanje iz članka 56. stavka 6. Zakona i za iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 57. stavka 1. Zakona, može se utvrditi gubitak odnosno po toj osnovi može se povećati gubitak nastao u tekućem poreznom razdoblju. (7) Prema članku 35. stavku 6. Zakona, porezni gubitak ne može se utvrditi po osnovi izdatka za uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona. XII. OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA 1. Temeljne odredbe Članak 51. (1) Prema članku 36. stavku 1. Zakona, osnovni osobni odbitak za poreznog obveznika iznosi 1.600,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Osobni odbitak za umirovljenika, osobu koja prima invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, za korisnika obiteljske mirovine (osim korisnika obiteljske mirovine iz članka 9. stavka 1. točke 7. i članka 53. stavka 2. Zakona), osobu koja uz mirovinu, na temelju ranije uplaćenih obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, prima i mirovinu na temelju ranije uplaćenih obveznih doprinosa za individualnu kapitaliziranu štednju i/ili mirovinu na temelju prijašnjih uplata poslodavaca za dokup dijela mirovine, priznaje se u visini mirovine, najmanje 1.600,00 kuna, a najviše do 3.000,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja. Umirovljenicima se smatraju fizičke osobe iz članka 12. stavka 2. ovoga Pravilnika. (2) Osobni odbitak rezidenta, uključivo i umirovljenika, iz stavka 1. ovoga članka, po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece i/ili po osnovi invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidnosti uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece izračunava se od osnovice 1.600,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez, primjenom faktora propisanih člankom 36. stavkom 2. Zakona. (3) Dio osobnog odbitka za zdravstvene i stambene potrebe iz članka 36. stavaka 12. do 26. Zakona i za dana darovanja iz članka 36. stavka 27. Zakona, priznaje se u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi, a nakon osobnog odbitka iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona i/ili članka 54. Zakona. (4) U skladu s člankom 12. stavkom 9. i člankom 36. stavkom 26. Zakona, rezidentima se dio osobnog odbitka za zdravstvene i stambene potrebe i izdaci za uplaćene premije osiguranja, priznaju do ukupno 12.000,00 kuna godišnje. 2. Utvrđivanje osobnog odbitka Članak 52. (1) Rezidentu se osobni odbitak odnosno neoporezivi dio dohotka iz članka 36. Zakona na godišnjoj razini utvrđuje kao zbroj: 1. osnovnog osobnog odbitka odnosno osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. Zakona i/ili osnovnog osobnog odbitka iz članka 54. stavka 1. Zakona, po mjesecima korištenja, 2. dijela osobnog odbitka po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidnosti članova njegove uže obitelji i/ili djece iz članka 36. stavka 2. Zakona i/ili članka 54. stavaka 2. i 3. Zakona, 3. dijela osobnog odbitka po osnovi iznosa plaćenih za obvezno zdravstveno osiguranje, ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, a prema članku 36. stavku 10. Zakona, 4. dijela osobnog odbitka po osnovi izdataka za zdravstvene usluge iz članka 36. stavka 12. Zakona, 5. dijela osobnog odbitka po osnovi izdataka za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora iz članka 36. stavka 16. Zakona, 6. dijela osobnog odbitka po osnovi izdataka za održavanje postojećeg stambenog prostora iz članka 36. stavka 21. Zakona, 7. dijela osobnog odbitka po osnovi plaćene slobodno ugovorene najamnine iz članka 36. stavka 23. Zakona, 8. dijela osobnog odbitka za dana darovanja u tuzemstvu iz članka 36. stavka 27. Zakona. (2) Nerezidentu se osobni odbitak iz članka 36. Zakona na godišnjoj razini utvrđuje kao zbroj: 1. osnovnog osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. Zakona, 2. dijela osobnog odbitka za plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu iz članka 36. stavka 11. Zakona, 3. dijela osobnog odbitka za dana darovanja u tuzemstvu iz članka 36. stavka 27. Zakona. (3) Poreznom obvezniku se osobni odbitak iz stavaka 1. i 2. ovoga članka priznaje u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi na temelju priloženih vjerodostojnih isprava i/ili podataka iz porezne kartice – Obrasca PK iz članka 46. Zakona. (4) Rezidentu se u tijeku poreznog razdoblja pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 45. Zakona i članka 61. ovoga Pravilnika, priznaje osobni odbitak iz članka 36. Zakona utvrđen kao zbroj: 1. osnovnog osobnog odbitka odnosno osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. Zakona, 2. dijela osobnog odbitka po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidnosti članova njegove uže obitelji i/ili djece iz članka 36. stavka 2. Zakona. (5) Nerezidentu se u tijeku poreznog razdoblja pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 45. Zakona i članka 61. ovoga Pravilnika, priznaje osnovni osobni odbitak iz članka 36. stavka 1. Zakona. (6) Poreznom obvezniku se osobni odbitak iz stavaka 4. i 5. ovoga članka priznaje u poreznom razdoblju na temelju podataka iz porezne kartice – Obrasca PK iz članka 46. Zakona i članka 67. ovoga Pravilnika. 3. Dio osobnog odbitka za uzdržavanje članova uže obitelji i djece Članak 53. (1) Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici iz članka 5. Zakona, primici na koje se ne plaća porez na dohodak iz članka 10. Zakona i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom (članak 9. Zakona), ne prelaze 9.600,00 kuna na godišnjoj razini. (2) U skladu s člankom 36. stavkom 5. Zakona, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu odnosno pri utvrđivanju iznosa od 9.600,00 kuna godišnje, ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina koje primaju djeca nakon smrti roditelja. (3) Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete za koje porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema članku 36. stavku 2. Zakona, ostvari primitke iz stavka 1. ovoga članka u iznosu većem od 9.600,00 kuna godišnje, porezni obveznik koji je po toj osnovi koristio osobni odbitak, obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu. U tom slučaju, porezni obveznik nema pravo u godišnjoj poreznoj prijavi koristiti osobni odbitak za te uzdržavane članove uže obitelji i djecu, a uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete koji je ostvario oporezive primitke od kojih se prema članku 5. Zakona utvrđuje dohodak, može, u skladu sa člancima 39. i 40. Zakona, podnijeti godišnju poreznu prijavu i koristiti osobni odbitak iz članka 36. Zakona. (4) Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete za koje porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema članku 36. stavku 2. Zakona, ostvari primitke iz stavka 1. ovoga članka, u godišnjem iznosu 9.600,00 kuna ili manjem, godišnju poreznu prijavu za to porezno razdoblje, u skladu s člancima 39. i 40. Zakona, mogu podnijeti: 1. porezni obveznik – uzdržavatelj po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5. Zakona i koristiti osobni odbitak za te uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu, i 2. porezni obveznik – uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5. Zakona i koristiti pravo na osobni odbitak iz članka 36. Zakona. (5) Uzdržavanim članovima uže obitelji i djecom smatraju se fizičke osobe iz članka 36. stavka 7. Zakona. Djetetom iz članka 36. stavka 7. Zakona smatra se dijete koje roditelji, poočimi, pomajke uzdržavaju, kao i usvojeno dijete i dijete povjereno na skrb ako živi zajedno sa skrbnikom. U tom slučaju biološki roditelji ne mogu koristiti taj osobni odbitak. Osobni odbitak za bračne drugove može se koristiti samo u bračnoj zajednici. (6) Djetetom prema članku 36. stavku 7. Zakona smatra se i dijete nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja ako je prijavljeno Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Prvim zapošljavanjem smatra se rad u radnom odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme prema posebnim propisima. Ako radni odnos prestane, pod uvjetima iz članka 36. stavka 4. Zakona dijete se smatra uzdržavanim članom uže obitelji i porezni obveznik za uzdržavanog člana uže obitelji ima pravo na osobni odbitak prema članku 36. stavku 2. točki 1. Zakona. Porezni obveznik može koristiti dio osobnog odbitka za dijete iz članka 36. stavka 2. točke 2. Zakona ako je dijete nakon prestanka radnog odnosa nastavilo redovno školovanje ili ako dijete u tijeku redovnog školovanja u poreznom razdoblju obavlja sezonske poslove, pod uvjetima iz članka 36. stavka 4. Zakona. (7) Rezident može koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu iz članka 36. stavka 7. Zakona koji žive u inozemstvu. U tom slučaju obvezan je dokazati da postoje uvjeti za korištenje tog dijela osobnog odbitka prema članku 36. stavku 4. Zakona, odnosno predočiti o tome isprave koje je izdalo nadležno tijelo u inozemstvu prema članku 89. stavku 2. ovoga Pravilnika. Navedene isprave, koje ne smiju biti starije od šest (6) mjeseci, rezident je obvezan priložiti svojoj godišnjoj poreznoj prijavi odnosno ako godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti, dostaviti na uvid najkasnije do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu koja izdaje poreznu karticu – Obrazac PK, ako za te članove uže obitelji koristi osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada. (8) Rezident iz stavka 7. ovoga članka obvezan je svaku promjenu u svezi sa uzdržavanim članovima uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti koja utječe na visinu osobnog odbitka prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu prema članku 46. stavku 3. Zakona i izmijeniti poreznu karticu – Obrazac PK, a neovisno o odredbama stavka 7. ovoga članka. (9) Nerezidenti ne mogu koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu, bez obzira na to žive li ti članovi uže obitelji u tuzemstvu ili u inozemstvu. 4. Dio osobnog odbitka po osnovi invalidnosti Članak 54. (1) Rezidenti mogu koristiti dio osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. točke 4. Zakona u visini 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za sebe osobno, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100 % i/ili koji zbog invalidnosti ili tjelesnog oštećenja imaju, temeljem posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu. (2) Prema stavku 1. ovoga članka, uvećanje osobnog odbitka priznaje se ukupno u visini 1,0 osnovnoga osobnog odbitka ako je rezidentu, uzdržavanom članu njegove uže obitelji odnosno djetetu rješenjem na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100% i koji zbog invalidnosti ili tjelesnog oštećenja ima odnosno imaju, temeljem posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu. (3) Pravo na uvećanje osobnog odbitka po osnovi invalidnosti ili tjelesnog oštećenja iz članka 36. stavka 2. točaka 3. ili 4. Zakona može se priznati djetetu ili poreznom obvezniku koji uzdržava dijete i na temelju vjerodostojnih isprava nadležnih tijela prema posebnim propisima kojima se utvrđuje potpuna (100%-tna) ili djelomična invalidnost ili tjelesno oštećenje djeteta. 5. Raspodjela osobnog odbitka Članak 55. (1) U skladu s člankom 36. stavkom 6. Zakona, ako oba bračna druga ostvaruju dohodak i uzdržavaju članove uže obitelji, osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji u načelu dijele na jednake dijelove, ali mogu utvrditi i drugačiju raspodjelu. Ovom mogućnošću mogu se koristiti i druge osobe koje nisu bračni drugovi, ako istodobno zajednički uzdržavaju jednog člana ili više članova svoje uže obitelji. (2) Dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu može se preraspodijeliti po godišnjoj poreznoj prijavi. U tom slučaju, osobe koje žele podijeliti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, svojim godišnjim poreznim prijavama obvezno prilažu izjavu o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka, te o imenima i prezimenima i matičnom broju građana osoba za koje su osobni odbitak podijelile i s kojima su osobni odbitak podijelile. (3) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, ako se osobe ne mogu dogovoriti o raspodjeli dijela osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i uzdržavanu djecu, a jedan od uzdržavatelja traži preraspodjelu osobnog odbitka, tada se osobni odbitak dijeli na jednake dijelove odnosno svakom poreznom obvezniku osobni odbitak priznaje se u jednakom dijelu. U tom slučaju raspodjelu osobnog odbitka izvršit će Porezna uprava na način: 1. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka u tijeku poreznog razdoblja – za oba porezna obveznika izvršit će izmjene poreznih kartica – Obrazaca PK, te ih dostaviti poreznim obveznicima odnosno njihovim poslodavcima/isplatiteljima primitaka (plaće) i mirovine, 2. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka po podnesenim godišnjim poreznim prijavama – po podnesenim godišnjim poreznim prijavama za oba porezna obveznika izvršit će raspodjelu osobnog odbitka. 6. Osobni odbitak poreznih obveznika na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima Članak 56. (1) Osobni odbitak rezidenta koji ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi ili brdsko-planinskom području utvrđenim posebnim propisima, kao i dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu koji imaju prebivalište i borave na tim područjima utvrđuje se u skladu s člankom 54. Zakona. Rezident – umirovljenik koji ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi treće skupine ili brdsko-planinskom području može koristiti osobni odbitak do visine mirovine, a najviše do 3.000,00 kuna mjesečno. (2) Osobni odbitak rezidenta po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece i/ili po osnovi invalidnosti za sebe osobno i/ili invalidnosti uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko--planinskim područjima, izračunava se od osnovice iz članka 54. stavka 1. Zakona, za svaki mjesec poreznog razdoblja, primjenom faktora propisanih člankom 36. stavkom 2. Zakona. (3) Uvećani osobni odbitak iz članka 54. Zakona rezident može koristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi, a u tijeku poreznog razdoblja pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada može koristiti osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona. (4) Ako rezident ima više prebivališta na područjima posebne državne skrbi i/ili brdsko-planinskim područjima, mjerodavno je prebivalište obitelji (članak 37. stavci 1. i 2. Općeg poreznog zakona). (5) Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalište (stan) i boravi na području posebne državne skrbi ili brdsko-planinskom području, a porezni obveznik ima prebivalište (stan u vlasništvu ili posjedu) i boravi na području izvan područja posebne državne skrbi i izvan brdsko-planinskog područja, porezni obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak prema članku 54. stavku 2. i/ili članku 54. stavku 3. Zakona samo za uzdržavane članove uže obitelji koji borave i imaju prebivalište na tom području. (6) Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalište (stan) i boravi na područjima izvan područja posebne državne skrbi i izvan brdsko-planinskih područja, a porezni obveznik ima prebivalište (stan) i boravi na području posebne državne skrbi ili brdsko-planinskom području, porezni obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak prema članku 54. stavku 1. i/ili članku 54. stavku 3. Zakona, za vlastito uzdržavanje. U tom slučaju osobni odbitak za uzdržavanje članova uže obitelji koristi od osnovice iz članka 36. stavak 1. Zakona. (7) Porezni obveznik može podatke koji utječu na pravo korištenja osobnog odbitka iz članka 54. Zakona, na temelju vjerodostojnih isprava upisati u poreznu karticu – Obrazac PK ako ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada, neovisno što pravo na uvećani osobni odbitak može koristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi. (8) Ako porezni obveznik iz stavka 7. ovoga članka podnese godišnju poreznu prijavu, a u tijeku poreznog razdoblja nije došlo do promjena koje utječu na visinu osobnog odbitka upisanog u poreznoj kartici – Obrascu PK, porezni obveznik nije obvezan uz godišnju poreznu prijavu priložiti vjerodostojne isprave kojima dokazuje pravo na osobni odbitak. (9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, Porezna uprava može od poreznog obveznika zatražiti isprave kojima se dokazuje pravo na osobni odbitak, neovisno o podacima iskazanim u poreznoj kartici – Obrascu PK. 7. Dio osobnog odbitka za zdravstvene usluge Članak 57. (1) U skladu s člankom 36. stavcima 12. do 15. Zakona, dio osobnog odbitka po osnovi stvarnih izdataka za zdravstvene usluge porezni obveznici rezidenti mogu koristiti pod uvjetima: 1. da su zdravstvene usluge obavljene za vlastite potrebe poreznog obveznika odnosno da su pružene poreznom obvezniku, 2. da su zdravstvene usluge obavljene u zdravstvenoj ustanovi ili od zdravstvenog radnika privatne prakse koji su ovlašteni odnosno registrirani za obavljanje zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj u skladu s posebnim zakonom, 3. da izdaci zdravstvenih usluga poreznog obveznika nisu plaćeni na teret osnovnog, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja, 4. da izdaci za zdravstvene usluge obavljene poreznom obvezniku nisu plaćeni iz darovanja koje je porezni obveznik za te namjene primio od drugih fizičkih i pravnih osoba, 5. da za obavljene zdravstvene usluge porezni obveznik posjeduje i godišnjoj poreznoj prijavi priloži vjerodostojne isprave iz stavaka 8. i 9. ovoga članka. (2) Zdravstvenim uslugama smatraju se usluge iz članka 36. stavka 13. Zakona. (3) Prema članku 36. stavku 12. Zakona, zdravstvenom uslugom za svrhe korištenja dijela osobnog odbitka po toj osnovi, smatra se i nabava lijekova, i to: 1. lijekova koji su registrirani i kupljeni u Republici Hrvatskoj, propisani na recept te se ne mogu kupiti bez recepta, 2. lijekova propisanih na recept i kupljeni u Republici Hrvatskoj, a koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj i ne mogu se kupiti bez recepta. (4) Dio osobnog odbitka za zdravstvene usluge priznaje se za nabavu lijekova propisanih na recept Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koje izdaju liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te iznimno ustanove za hitnu medicinsku pomoć, prema posebnim propisima i nabavu lijekova propisanih na recept zdravstvenih radnika privatne prakse koji su ovlašteni odnosno registrirani za obavljanje zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj u skladu s posebnim zakonom i to u visini stvarno nastalih izdataka i uz propisane uvjete iz stavaka 1. i 3. ovoga članka. (5) U skladu s člankom 36. stavkom 13. Zakona, zdravstvenom uslugom smatra se i kupnja ortopedskih pomagala, očnih i slušnih pomagala, pomagala za omogućavanje glasnog govora i drugih pomagala, uključivo i popravak pomagala, rezervne dijelove i drugo prema Pravilniku o ortopedskim i drugim pomagalima. (6) Poreznom obvezniku rezidentu kao uvećanje osobnog odbitka po osnovi zdravstvenih usluga priznaju se i izdaci medicinske rehabilitacije koja se provodi za svrhe liječenja u zdravstvenoj ustanovi (lječilištu, specijalnoj bolnici i drugo). (7) Poreznom obvezniku rezidentu priznaju se izdaci nastali po osnovi medicinske rehabilitacije iz stavka 6. ovoga članka za liječenja, terapijske postupke i drugo i za izdatke po osnovi smještaja i prehrane u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se ta medicinska rehabilitacija provodi. Ako porezni obveznik plaća izdatke samo po osnovi smještaja i prehrane u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se medicinska rehabilitacija provodi, a ne i izdatke za liječenja po osnovi medicinske rehabilitacije, nastali izdaci ne smatraju se zdravstvenom uslugom u svrhe korištenja dijela osobnog odbitka za tu namjenu. Izdaci po osnovi smještaja i prehrane izvan zdravstvene ustanove u kojoj se medicinska rehabilitacija provodi, ne smatraju se zdravstvenom uslugom za korištenje dijela osobnog odbitka za tu namjenu. (8) Vjerodostojnim ispravama iz stavka 1. točke 6. ovoga članka osobito se smatraju: 1. izvorni računi zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika privatne prakse o obavljenim zdravstvenim uslugama, 2. potvrde o plaćenoj participaciji, 3. pisana izjava poreznog obveznika da izdatke za zdravstvene usluge nije platio sredstvima dobivenih darovanja pravnih i fizičkih osoba. Izjava ne mora biti ovjerena od javnog bilježnika. (9) Vjerodostojne isprave iz stavka 8. ovoga članka obvezno glase na ime i prezime poreznog obveznika rezidenta koji koristi pravo na dio osobnog odbitka po osnovi zdravstvenih usluga. (10) Dio osobnog odbitka po osnovi stvarnih izdataka za zdravstvene usluge poreznom obvezniku rezidentu priznaje se najviše do iznosa propisanog člankom 36. stavkom 26. Zakona. (11) Za svrhe utvrđivanja prava na dio osobnog odbitka po osnovi izdataka za zdravstvene usluge, Porezna uprava po potrebi će pismeno zatražiti tumačenje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. 8. Dio osobnog odbitka za stambene potrebe 8.1. Dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju stambenog prostora Članak 58. (1) U skladu s člankom 36. stavkom 16. Zakona porezni obveznici rezidenti mogu koristiti dio osobnog odbitka za stambene potrebe, i to za kupnju ili gradnju stambenog prostora (stambene kuće ili stana) za potrebe svojeg trajnog stanovanja, pod uvjetima: 1. da se radi o kupnji ili gradnji prvog stambenog prostora, odnosno da porezni obveznik i njegov bračni drug nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu nekretninu prema članku 36. stavku 17. Zakona, 2. da se stambeni prostor nalazi na području Republike Hrvatske, 3. da za korištenje dijela osobnog odbitka za te namjene porezni obveznik posjeduje i godišnjoj poreznoj prijavi priloži vjerodostojne isprave iz stavka 10. ovoga članka. (2) Ako porezni obveznik rezident gradi stambenu kuću iz stavka 1. ovoga članka s više stanova odnosno stambenih jedinica, dio osobnog odbitka može koristiti samo po osnovi gradnje jednog zasebnog stana odnosno stambene jedinice namijenjene za njegovo trajno stanovanje. (3) Porezni obveznik rezident pravo na dio osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka može koristiti pod uvjetima iz članka 36. stavka 17. Zakona, odnosno za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora. Smatra se da porezni obveznik i njegov bračni drug nemaju u vlasništvu i/ili suvlasništvu stambeni prostor za potrebe stanovanja i u slučaju ako posjeduju poslovni prostor, zemljište i sl. U skladu s člankom 36. stavkom 17. Zakona, trenutkom kupnje smatra se trenutak sklapanja kupoprodajnog ugovora ili predugovora o kupnji, a trenutkom gradnje stambene kuće/stana nadnevak sklopljenog ugovora o gradnji ili početak izvođenja građevinskih radova. (4) Gradnjom stana ili stambene kuće iz stavka 1. ovoga članka smatra se izvođenje pripremnih radova, građevinskih radova te ugradnja i montaža opreme, gotovih građevinskih elemenata i konstrukcija prema Zakonu o gradnji od strane registriranih izvođača radova i usluga. Gradnjom se ne smatra projektiranje stambenog prostora, ishođenje građevinske dozvole i drugih isprava, a ni projektiranje i gradnja pomoćnih građevina (garaža, drvarnica, spremišta, sjenica, bazena i drugog), iako se nalaze na istoj građevinskoj čestici, a niti kupnja gradilišta odnosno građevnog zemljišta. (5) Dio osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka priznaje se na temelju vjerodostojnih isprava: 1. o stvarno nastalim izdacima, ako kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora porezni obveznik financira vlastitim sredstvima, i/ili 2. o iznosu plaćenih kamata po namjenskom stambenom kreditu, ako kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora porezni obveznik financira sredstvima namjenskog stambenog kredita. Plaćena kamata na namjenski stambeni kredit može se priznati kao uvećanje osobnog odbitka nakon što su sredstva kredita u cijelosti namjenski utrošena, osim kredita odobrenih prije 1. siječnja 2005. godine. (6) Ako porezni obveznik rezident kupnju ili gradnju stambenog prostora financira sredstvima po ugovoru o kreditu koji je sklopljen u inozemstvu, nema pravo na dio osobnog odbitka po osnovi plaćenih kamata po tom kreditu. (7) Prema članku 36. stavku 20. Zakona, dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora po osnovi plaćenih kamata namjenskih stambenih kredita sklopljenih prije 1. siječnja 2003. godine, može se priznati poreznim obveznicima pod uvjetom da plaćene kamate u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) iznose 6% i više. Ako je u tijeku poreznog razdoblja plaćena kamata po ugovorima o kreditima sklopljenim prije 1. siječnja 2003. godine u pojedinim mjesecima iznosila manje od 6%, a u pojedinim mjesecima više od 6%, za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi kamata priznaje se prosječna kamatna stopa u tijeku poreznog razdoblja, ako iznosi 6% i više. (8) Prema stavku 4. ovoga članka, dio osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka poreznom obvezniku rezidentu priznaje se najviše do iznosa propisanog člankom 36. stavkom 26. Zakona, i to po osnovi kupnje ili gradnje prvog stambenog prostora vlastitim sredstvima i/ili sredstvima namjenskog stambenog kredita pri čemu se kao dio osobnog odbitka priznaje plaćena kamata po tom kreditu. Ako se kupnja ili gradnja prvog stambenog prostora financira sredstvima namjenskog stambenog kredita, dio osobnog odbitka za tu namjenu priznaje se po osnovi plaćene kamate po tom kreditu, a ne i po osnovi sredstava kredita koji je odobren odnosno sredstva kredita ne mogu se priznati u svrhe korištenja dijela osobnog odbitka. (9) Prema stavcima 2. i 5. ovoga članka, ako se gradi stambena kuća s više od jednog zasebnog stana odnosno stambene jedinice i vjerodostojne isprave za priznavanje dijela osobnog odbitka odnose se na izdatke za gradnju više od jednog stana odnosno ne mogu se odijeliti, stvarno nastali izdaci gradnje uključujući i možebitno plaćene kamate namjenskog stambenog kredita za tu namjenu, dijele se na razmjerni dio zasebnih stambenih jedinica prema veličini stambene površine u četvornim metrima na koje se izdaci odnose odnosno koje se grade ili su izgrađene i priznaju poreznom obvezniku, pod uvjetima propisanim Zakonom, za jedan zasebni stan namijenjen za njegovo stanovanje. (10) Vjerodostojnim ispravama iz stavka 5. ovoga članka osobito se smatraju: 1. za kupnju prvog stambenog prostora: 1.1. preslik predugovora odnosno ugovora o kupnji zaključenog s prodavateljem pravnom ili fizičkom osobom, ovjerenog od javnog bilježnika, 1.2. dokazi o plaćanju – preslici doznaka prodavateljima odnosno pisane potvrde prodavatelja fizičke osobe (građana) o primljenim uplatama, ako se kupnja financira vlastitim sredstvima poreznog obveznika, 1.3. pisana izjava poreznog obveznika da će se u kupljeni stambeni prostor trajno useliti, ako je stambeni prostor u izgradnji odnosno preslik osobne iskaznice u svrhe prebivališta odnosno adrese stanovanja u kupljenom stambenom prostoru za koji se traži priznavanje dijela osobnog odbitka, 1.4. pisana izjava poreznog obveznika i njegova bračnog druga da u trenutku i do trenutka kupnje prvog stambenog prostora, prema članku 36. stavku 17. Zakona, nemaju u vlasništvu i/ili suvlasništvu odnosno nisu imali u vlasništvu i/ili suvlasništvu stambeni prostor u tuzemstvu i u inozemstvu i da se radi o kupnji prvog stambenog prostora, 1.5. preslik ugovora o namjenskom stambenom kreditu, ako se kupnja financira sredstvima tog kredita, 1.6. potvrda kreditora o plaćenim kamatama po namjenskom stambenom kreditu u poreznom razdoblju, ako se kupnja financira sredstvima tog kredita, 2. za gradnju prvog stambenog prostora: 2.1. preslik građevinske dozvole odnosno akta na temelju kojega se može graditi i izjava o vremenu početka gradnje stambenog prostora, 2.2. preslik ugovora zaključenog s registriranim izvođačem radova, osim ako se gradnja financira sredstvima namjenskog stambenog kredita koji je poreznom obvezniku odobren prije 1. siječnja 2003. godine, 2.3. izvorne građevinske situacije (privremene, obračunske odnosno konačne) ili izvorni računi registriranih izvođača radova i usluga te dokazi o izvršenim plaćanjima po građevinskim situacijama odnosno izvornim računima registriranih izvođača radova i usluga, ako se gradnja financira vlastitim sredstvima poreznog obveznika i/ili sredstvima namjenskog stambenog kredita prema stavku 13. ovoga članka. Ako račun ili građevinska situacija glase na ime i prezime više fizičkih osoba, podjela osobnog odbitka između tih poreznih obveznika po jednom računu ili građevinskoj situaciji nije moguća. U tom slučaju dio osobnog odbitka može koristiti samo jedan od poreznih obveznika, 2.4. pisane izjave iz točke 1. podtočaka 1.3. i 1.4. ovoga stavka u smislu gradnje prvog stambenog prostora, 2.5. isprave iz točke 1. podtočaka 1.5. i 1.6. ovoga stavka, ako se gradnja stambenog prostora financira sredstvima namjenskog stambenog kredita. (11) Isprave iz stavka 10. točke 1. podtočke 1.2., 1.5. i 1.6. i točke 2. podtočke 2.2., 2.3. i 2.5. obvezno glase na ime i prezime poreznog obveznika koji koristi dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora. (12) Isprave iz stavka 10. točke 1. podtočaka 1.1. i točke 2. podtočke 2.1. ovoga članka, u svrhe korištenja dijela osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora, mogu glasiti na ime i prezime poreznog obveznika i/ili na ime i prezime njegovog bračnog druga. U tom slučaju, porezni obveznik obvezan je priložiti svojoj godišnjoj poreznoj prijavi izvod iz matice vjenčanih koji ne smije biti stariji od šest (6) mjeseci. (13) Ako porezni obveznik gradnju prvog stambenog prostora financira sredstvima namjenskog stambenog kredita pri čemu se kao dio osobnog odbitka priznaje plaćena kamata po tom kreditu, obvezan je izvornim računima i/ili građevinskim situacijama registriranih izvođača radova i usluga dokazati u cijelosti namjensko iskorištenje sredstava kredita, osim ako se gradnja financira sredstvima namjenskog stambenog kredita koji je poreznom obvezniku odobren prije 1. siječnja 2005. godine. U godini u kojoj na navedeni način dokaže u cijelosti namjenski iskorištena sredstva stambenog kredita, porezni obveznik rezident može koristiti dio osobnog odbitka za tu namjenu. (14) Izvorni računi registriranih izvođača radova i usluga iz stavka 10. točke 2. podtočke 2.3. i stavka 13. ovoga članka, uz podatke propisane poreznim propisima, obvezno trebaju sadržavati i podatke o imenu i prezimenu te prebivalištu odnosno adresi stanovanja poreznog obveznika (kupca ili primatelja/naručitelja usluge), adresu stambenog prostora na kojoj su radovi i/ili usluge gradnje izvršene. 8.2. Dio osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prostora Članak 59. (1) U skladu s člankom 36. stavcima 21. i 22. Zakona, poreznom obvezniku rezidentu priznaje se dio osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prostora na području Republike Hrvatske u njegovom vlasništvu ili vlasništvu njegovog bračnog druga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, a pod uvjetom da u tom stambenom prostoru ima prebivalište i trajno boravi. (2) Dio osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka poreznom obvezniku rezidentu priznaje se najviše do iznosa propisanog člankom 36. stavkom 26. Zakona i to po osnovi održavanja postojećeg stambenog prostora vlastitim sredstvima i/ili sredstvima namjenskog stambenog kredita prema članku 58. stavcima 5., 6., 7. i 8. ovoga Pravilnika. Plaćena kamata namjenskog stambenog kredita može se priznati kao uvećanje osobnog odbitka nakon što su sredstva kredita u cijelosti namjenski utrošena, osim kredita odobrenih prije 1. siječnja 2005. godine. (3) Izdacima za održavanje postojećeg stambenog prostora poreznog obveznika rezidenta u smislu članka 36. stavka 21. Zakona, osobito se smatraju izdaci za: 1. održavanje instalacija za grijanje (peći, bojlera, radijatora i drugo), hlađenje (klima-uređaji i drugo), vodovodnih i električnih instalacija i drugo, 2. održavanje krovišta, podova, fasada, zidova i drugo, pod uvjetom da se ne radi o gradnji prema članku 58. ovoga Pravilnika, 3. održavanje stolarije (prozora, vrata i drugo). (4) Izdaci iz stavka 3. ovoga članka priznaju se poreznom obvezniku rezidentu kao dio osobnog odbitka pod uvjetom da o nastanku tih izdataka posjeduje i svojoj godišnjoj poreznoj prijavi priloži, izvorne račune registriranih izvođača radova izdane za utrošeni materijal i usluge ili samo za usluge. (5) Izdacima za održavanje postojećeg stambenog prostora u smislu stavka 3. ovoga članka ne smatraju se opremanje stambenog prostora, i to osobito: nabava i ugradnja namještaja, kuhinja, televizora, hladnjaka, štednjaka, računala i slično, a niti izdaci za vanjske priključke struje, vode, plina i slično, niti izdaci za održavanje zajedničkih prostorija ili dijelova stambene zgrade. (6) Dio osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prostora iz stavka 1. ovoga članka priznaje se na temelju vjerodostojnih isprava za obavljene radove i usluge registriranih izvođača radova, koje, prema članku 36. stavku 25. Zakona, glase na ime i prezime poreznog obveznika koji koristi dio osobnog odbitka za tu namjenu, ako se održavanje financira vlastitim sredstvima poreznog obveznika. Ako porezni obveznik održavanje postojećeg stambenog prostora financira sredstvima namjenskog stambenog kredita, obvezan je izvornim računima registriranih izvođača radova i usluga koji glase na njegovo ime i prezime dokazati iskorištenje sredstava namjenskog stambenog kredita, osim ako se održavanje financira sredstvima namjenskog stambenog kredita koji je poreznom obvezniku odobren prije 1. siječnja 2005. godine. U godini u kojoj na navedeni način dokaže u cijelosti namjenski iskorištena sredstva stambenog kredita, porezni obveznik rezident može koristiti dio osobnog odbitka za tu namjenu. (7) Dio osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prostora iz stavka 1. ovoga članka, porezni obveznik može koristiti na temelju vjerodostojnih isprava, i to osobito: 1. dokaz o vlasništvu stambenog prostora poreznog obveznika i/ili njegovog bračnog druga, 2. dokaz o prebivalištu u stambenom prostoru za koji porezni obveznik koristi dio osobnog odbitka za održavanje – preslik osobne iskaznice u svrhe prebivališta odnosno adrese stanovanja, 3. pisana izjava poreznog obveznika da trajno boravi u stambenom prostoru za koji zahtijeva dio osobnog odbitka za održavanje, 4. izvorni računi registriranih izvođača o izvedenim radovima odnosno uslugama, sadržaja propisanog poreznim propisima i člankom 58. stavkom 14. ovoga Pravilnika i dokazi o plaćanju, ako su održavanja financirana vlastitim sredstvima poreznog obveznika i/ili sredstvima namjenskog stambenog kredita koji je odobren od 1. siječnja 2005. godine. Ako izvorni račun glasi na ime i prezime više fizičkih osoba, podjela osobnog odbitka između tih poreznih obveznika, po jednom računu nije moguća. U tom slučaju dio osobnog odbitka može koristiti samo jedan od poreznih obveznika. 5. preslik ugovora o namjenskom stambenom kreditu, ako je održavanje financirano sredstvima tog kredita, 6. potvrda kreditora o plaćenim kamatama po namjenskom stambenom kreditu, ako je održavanje financirano sredstvima tog kredita. (8) Isprave iz stavka 7. ovoga članka obvezno glase na ime i prezime poreznog obveznika, osim isprave iz stavka 7. točke 1. ovoga članka koja može glasiti i na ime i prezime bračnog druga poreznog obveznika. Ako je postojeći stambeni prostor u vlasništvu bračnog druga poreznog obveznika, porezni obveznik obvezan je svojoj godišnjoj poreznoj prijavi priložiti izvod iz matice vjenčanih koji ne smije biti stariji od šest (6) mjeseci. 8.3. Dio osobnog odbitka po osnovi plaćene najamnine Članak 60. (1) U skladu s člankom 36. stavkom 23. Zakona, porezni obveznik rezident može koristiti dio osobnog odbitka po osnovi plaćene slobodno ugovorene najamnine za potrebe stanovanja u stambenom prostoru najmodavca, najviše do iznosa propisanog člankom 36. stavkom 26. Zakona. (2) Dio osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka, poreznom obvezniku može se priznati na temelju vjerodostojnih isprava: 1. ugovora odnosno preslika ugovora o najmu, 2. dokaza o plaćenoj najamnini u poreznom razdoblju (preslik naloga o doznaci najamnine, potvrde najmodavca i drugih). (3) Isprave iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, u svrhe korištenja dijela osobnog odbitka po osnovi plaćene slobodno ugovorene najamnine, obvezno glase na ime i prezime poreznog obveznika, a isprava iz stavka 2. točke 1. ovoga članka može glasiti na ime i prezime poreznog obveznika ili njegovog bračnog druga. Ako ta isprava glasi na ime i prezime bračnog druga, uz godišnju poreznu prijavu porezni obveznik obvezno prilaže izvod iz matice vjenčanih ne stariji od šest (6) mjeseci. XIII. PREDUJMOVI POREZA NA DOHODAK 1. Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada 1.1. Utvrđivanje i plaćanje predujma poreza Članak 61. (1) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona i članaka 11., 12. i 15. ovoga Pravilnika umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja prema članku 12. stavku 9. i članku 16. stavku 2. Zakona i članku 18. ovoga Pravilnika te za neoporezivi dio dohotka – osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona. Obračunani predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno sa isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, iz primitka od nesamostalnog rada ostvarenog u naravi iz članka 14. stavka 3. Zakona i članka 15. ovoga Pravilnika, predujam poreza se plaća najkasnije posljednjeg radnog dana u mjesecu u kojemu je primitak ostvaren. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezan je obračunani i obustavljen predujam poreza i prirez iz mirovina uplatiti najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za svaki mjesec. (4) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 15% od mjesečne porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku mjesečne porezne osnovice između dvostrukog i peterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka, po stopi od 35% na razliku mjesečne porezne osnovice između peterostrukog i 14-erostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka i po stopi od 45% na razliku mjesečne porezne osnovice iznad 14-erostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. Zakona. (5) Osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada priznaje se na temelju porezne kartice prema članku 46. stavku 1. Zakona. Osobni odbitak može se tijekom godine pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada koristiti samo kod onog poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine kod kojega se nalazi porezna kartica radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona. Radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona kod drugih poslodavaca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine osobni odbitak istodobno ne smije koristiti, odnosno ti poslodavci/isplatitelji primitka (plaće) i mirovine dužni su obračunati porez ne uzimajući u obzir osobni odbitak. (6) Osobni odbitak utvrđuje se od osnovnog osobnog odbitka u iznosu 1.600,00 kuna mjesečno, primjenom faktora 1,00 za radnika odnosno osobu koja ostvaruje primitke iz članka 14. stavka 1. Zakona, a za uzdržavane članove uže obitelji i djecu radnika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. stavka 1. Zakona primjenom faktora osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. Zakona. (7) Osobni odbitak za umirovljenika, osobu koja prima invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, za korisnika obiteljske mirovine (osim korisnika obiteljske mirovine iz članka 9. stavka 7. i članka 53. stavka 2. Zakona), osobu koja uz mirovinu, na temelju ranije uplaćenih obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, prima i mirovinu na temelju ranije uplaćenih obveznih doprinosa za individualnu kapitaliziranu štednju i/ili mirovinu na temelju prijašnjih uplata poslodavaca za dokup dijela mirovine, priznaje se u visini mirovine, najmanje 1.600,00, a najviše 3.000,00 kuna mjesečno. Osobni odbitak umirovljenika po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti, utvrđuje se od osnovnog osobnog odbitka 1.600,00 kuna mjesečno, primjenom faktora osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. Zakona. (8) Osobni odbitak radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi, u Gradu Vukovaru ili brdsko-planinskim područjima i/ili za uzdržavane članove njihove obitelji i djecu koji na tim područjima imaju prebivalište i borave, pri utvrđivanju i plaćanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada u tijeku poreznog razdoblja prema stavku 1. ovoga članka, priznaje se u visini osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. i 2. Zakona. (9) Predujam poreza obračunava se kumulativno (osim za mirovine koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na način iz članka 45. stavka 3. Zakona), pri svakoj isplati u tijeku jednoga kalendarskog mjeseca primjenom poreznih stopa iz članka 45. stavka 5. Zakona i stavka 4. ovoga članka. (10) Iznimno od članka 45. stavka 2. Zakona i stavka 9. ovoga članka, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi primitka (plaće) iz članka 14. stavka 1. Zakona, ostvarenog u proteklim poreznim razdobljima, a koji se isplaćuje po sudskoj presudi, obračunava se prema propisima koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena, pod uvjetom da utuženi iznos primitka (plaće) sadrži iznos doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. (11) Kod dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz inozemstva, a ne posredno preko tuzemnog poslodavca/isplatitelja primitka (plaće), prema članku 45. stavku 8. Zakona i članku 11. stavku 9. ovoga Pravilnika, porezni obveznici imaju obveze poslodavca/isplatitelja primitka (plaće), glede obračuna i uplate predujma poreza, odnosno obvezni su obračunati predujam poreza prema stavku 4. ovoga članka i uplatiti ga na propisane račune u roku osam (8) dana od dana primitka plaće. Na isti način, prema članku 45. stavku 7. Zakona i članku 11. stavku 8. ovoga Pravilnika, predujam poreza obračunavaju i uplaćuju i porezni obveznici zaposleni u diplomatskim i konzularnim predstavništvima stranih država i međunarodnim organizacijama, predstavništvima ili organizacijama koje na teritoriju Republike Hrvatske imaju diplomatski imunitet. (12) Fizičke osobe iz stavka 14. ovoga članka koje imaju obveze poslodavca odnosno isplatitelja plaće u smislu obračuna i uplate predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza, imaju obvezu podnošenja propisanih izvješća iz članka 63. i članka 65. ovoga Pravilnika. (13) Predujam poreza na dohodak iz naknada, potpora i nagrada koje se isplaćuju iznad iznosa iz članka 13. stavka 2. ovoga Pravilnika obračunava se od primitka kojeg čini razlika između isplaćenog i propisanog neoporezivog iznosa na način propisan člankom 45. Zakona i stavkom 1. i 4. ovoga članka. (14) Predujam poreza na dohodak iz primitka od nesamostalnog rada ostvarenog u naravi iz članaka 15. i 16. ovoga Pravilnika obračunava se od tržišne vrijednosti odnosno vrijednosti tih primitaka s uključenim porezom na dodanu vrijednost uvećanim za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. (15) Predujam poreza na dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada i mirovina koje ostvaruju hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata utvrđuje se na način propisan odredbama članka 45. Zakona i stavka 1. do 4. i stavka 9. ovoga članka. Obračunani predujam poreza poslodavac ili isplatitelj primitka (plaće) i mirovine umanjuje za postotak invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata. 1.2. Obveze poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine 1.2.1. Obveze u svezi s obustavom i uplatom poreza Članak 62. (1) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine odnosno sam porezni obveznik prema članku 11. stavcima 8. i 9. ovoga Pravilnika, obvezan je obračunati, obustaviti i na propisani uplatni račun uplatiti predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada na način iz članka 61. ovoga Pravilnika i stavaka 2. i 3. ovoga članka. (2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se prema općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika. (3) Ako porezni obveznik nema u Republici Hrvatskoj ni prebivalište ni uobičajeno boravište, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se prema sjedištu poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine. 1.2.2. Obveze izvješćivanja 1.2.2.1. Sadržaj, način popunjavanja i rokovi dostavljanja mjesečnog Izvješća o primicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac ID Članak 63. (1) U skladu s člankom 45. stavkom 1. Zakona, poslodavci i isplatitelji plaće i mirovine ili sami porezni obveznici sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju mjesečno izvješće o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada, o dohotku i o obračunanom i uplaćenom predujmu poreza na dohodak prema članku 46. stavku 5. Zakona. (2) Obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja, sukladno odredbi članka 78. stavka 1. točke 2. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, o obračunanim doprinosima za obvezna osiguranja prema člancima 66. i 67. toga Zakona, sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju mjesečno izvješće. (3) Izvješće prema stavku 2. ovoga članka sastavljaju i dostavljaju obveznici iz članka 4. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, i to: 1. iz točaka 2.2., 5.2., 30. i 30.a – poslodavac za radnika u radnom odnosu, općenito, te isplatitelj primitaka (plaće) članu predstavničkog tijela ili izvršnog tijela državne vlasti i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 2. iz točke 3. – poslodavac stalnog sezonskog radnika 3. iz točke 4. – poslodavac koji je primio volontera, 4. iz točaka 12., 13. i 14.4. – osiguranik po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva koji od te djelatnosti plaća porez na dobit i osiguranik po osnovi trgovac pojedinac upisan u registar trgovačkog suda te 5. iz točke 45.2 – isplatitelj naknade osobi koja pruža pomoć i njegu hrvatskom ratnom vojnom invalidu. (4) Izvješće iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podnosi se za svaki izvještajni mjesec, s ukupnim podacima za sve radnike i druge primatelje te ostale osobe koje su ostvarile primitke iz članka 14. Zakona odnosno za sve osobe osigurane po osnovi rada za poslodavca za čije su osiguranje obračunani doprinosi za obvezna osiguranja, ispostavi Porezne uprave prema sjedištu podnositelja (pravne osobe) odnosno prema prebivalištu/uobičajenom boravištu (fizičke osobe i ostali podnositelji izvješća) do 15. dana u mjesecu za protekli mjesec na Obrascu ID – »Izvješće o primicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu _____ godine ____«. (5) Obrazac ID sadržava sljedeće podatke: 1. Pod I. podatke o podnositelju izvješća: 2. pod 1. naziv odnosno ime i prezime, 3. pod 2. adresu: sjedišta pravne osobe (i podnositelja koji nisu pravne niti fizičke osobe) te prebivališta odnosno uobičajenog boravišta fizičke osobe, 4. pod 3. matični broj (podnositelja pravne osobe) ili matični broj građana (podnositelja fizičke osobe) odnosno sistemski broj koji podnositelju izvješća dodjeljuje Porezna uprava kada je riječ o podnositelju koji nema matični broj niti jedinstveni matični broj, 5. pod 4. identifikator obrasca, 6. pod II. podatke o iznosima isplaćenih primitaka iz članka 14. Zakona, izdacima prema članku 16. Zakona te dohotku, iznosu osobnog odbitka, iznosu porezne osnovice te iznosima obračunanog i uplaćenog poreza na dohodak i prireza, i to: 7. pod 1. o iznosu ukupno isplaćenih primitaka, 8. pod 2. o iznosu ukupnih izdataka, a koji se sastoje od: 9. pod 2.1. iznosa uplaćenih doprinosa iz plaće za obvezna osiguranja te: 10. pod 2.1.1. iznosa uplaćenog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, 11. pod 2.1.2. iznosa uplaćenog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, 12. pod 2.1.3. iznosa uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i zapošljavanje u ukupnom iznosu, koji su obračunani iz plaće koja se odnosi na razdoblje do 31. prosinca 2002., 13. pod 2.2. iznosa uplaćenih premija osiguranja koje je poslodavac obustavio od plaće i uplatio u ime i u korist radnika, i to: 14. pod 2.2.1. iznosa premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, 15. pod 2.2.2. iznosa premije dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja, 16. pod 2.2.3. iznosa premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, 17. pod 3. o iznosu dohotka prema članku 13. Zakona, 18. pod 4. o iznosu osobnih odbitaka prema članku 36. stavcima 1. i 2. Zakona, 19. pod 5. o iznosu porezne osnovice prema članku 45. stavku 4. Zakona, 20. pod 6. o iznosu ukupno obračunanog poreza na dohodak i prireza, i to: 21. pod 6.1. o iznosu obračunanog poreza na dohodak, 22. pod 6.2. o iznosu obračunanog prireza porezu na dohodak, 23. pod 7. o iznosu ukupno uplaćenog poreza na dohodak i prireza, 24. pod 8. o broju radnika i ostalih primatelja, odnosno umirovljenika kojima je isplaćena mirovina, 25. pod III. podatke o vrsti doprinosa za obvezna osiguranja i iznosima obračunanih doprinosa: 26. pod 1. za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti: 27. pod 1.1. o iznosu obračunanog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, 28. pod 1.2. o iznosu obračunanog dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem, 29. pod 2. za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje: 30. pod 2.1. o iznosu obračunanog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, 31. pod 2.2. o iznosu obračunanog dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem, 32. pod 3. za zdravstveno osiguranje: 33. pod 3.1. o iznosu obračunanog doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje, 34. pod 3.2. o iznosu obračunanog posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, 35. pod 3.3. o iznosu obračunanog posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, 36. pod 4. za osiguranje u slučaju nezaposlenosti: 37. pod 4.1. o iznosu obračunanog doprinosa za zapošljavanje, 38. pod 4.2. o iznosu obračunanog posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, 39. pod 5. o broju zaposlenih odnosno osiguranih osoba po osnovi rada ili samostalne djelatnosti od koje se plaća porez na dobit, 40. pod IV. podatke o ukupno obračunanom porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak, prema općinama i gradovima u kojima radnici, osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona i umirovljenici imaju prebivalište ili uobičajeno boravište, i to: 41. u stupcu 1 redni broj, 42. u stupcu 2 šifra općine/grada, 43. u stupcu 3. naziv općine/grada, 44. u stupcu 4 o iznosu obračunanog poreza na dohodak u zbirnom iznosu za sve radnike s prebivalištem/uobičajenim boravištem na području pojedinoga grada/općine, 45. u stupcu 5 o iznosu obračunanog prireza porezu na dohodak u zbirnom iznosu za sve radnike s prebivalištem/uobičajenim boravištem na području pojedinoga grada/općine i 46. u stupcu 6 o ukupnom iznosu obračunanog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u zbirnom iznosu za sve radnike s prebivalištem/uobičajenim boravištem na području pojedinoga grada/općine. (6) Za izvještajni mjesec u kojemu nije bilo isplate primitaka iz članka 14. Zakona ne popunjavaju se podaci pod II. (7) Ako se u izvještajnom mjesecu obračunava i isplaćuje plaća koja se odnosi na razdoblje do 31. prosinca 2002. (zaostala plaća), doprinosi se prema toj plaći obračunavaju prema propisima koji su vrijedili na dan 31. prosinca 2002., u skladu s odredbom članka 87. stavka 2. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, a o tome se izvješćuje na sljedeći način: 1. doprinosi koji su uplaćeni najkasnije sa isplatom zaostale plaće iskazuju se kao izdatak u ukupnom iznosu svih doprinosa iz plaće (za mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i za zapošljavanje), na Obrascu ID pod II. 2.1.3., 2. svi doprinosi obračunani iz osnovice i na osnovicu iskazuju se na Obrascu ID pod III., u odgovarajuće retke, ovisno o kojem se doprinosu radi, zajedno s doprinosima obračunanim prema redovitoj plaći dospjeloj za isplatu u izvještajnom mjesecu. (8) Poslodavac koji je prema zaostaloj plaći iz stavka 7. ovoga članka obračunao doprinose prema najnižoj mjesečnoj osnovici i tako obračunane doprinose iskazao na Obrascu ID kao predujam doprinosa za izvještajni mjesec kada su tako obračunani doprinosi dospjeli na naplatu, u izvještajnom mjesecu u kojemu isplaćuje zaostalu plaću i obračunava doprinose prema toj plaći, na Obrascu ID pod III. iskazuje iznose obračunanih doprinosa, u odgovarajuće retke, ovisno o kojem se doprinosu radi, umanjene za iznose istih doprinosa obračunanih prema najnižoj mjesečnoj osnovici i iskazanih kao predujam doprinosa na Obrascu ID za izvještajni mjesec u kojem je predujam doprinosa dospio na naplatu. (9) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, podnositelj izvješća dostavlja više obrazaca ID za isto obračunsko razdoblje, u posebnim slučajevima, pri čemu obrasce označava identifikatorom na Obrascu ID pod I.4., i to: 1. brojkom 1 kada izvješćuje o podacima koji se odnose na primitke odnosno doprinose za: – radnike u radnom odnosu, općenito, – doprinose za produženo mirovinsko osiguranje sezonskog radnika, – doprinose za osiguranje volontera, – primitak po osnovi rada u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu strane države te međunarodnoj organizaciji ili predstavništvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koji uživaju diplomatski imunitet (članak 45. stavak 7. Zakona), – primitak (plaću) izravno iz inozemstva (članak 45. stavak 8. Zakona), 2. brojkom 2 kada izvješćuje o podacima koji se odnose na primitke (plaću) i doprinose članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 3. brojkom 3 kada izvješćuje o podacima koji se odnose na poduzetničku plaću i doprinose prema poduzetničkoj plaći 4. brojkom 4 kada izvješćuje o podacima koji se odnose mirovinu 5. brojkom 5 kada izvješćuje o podacima koji se odnose na naknadu plaće i doprinose za osobe koje pružaju pomoć i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima 6. brojkom 6 kada izvješćuje o podacima koji se odnose na primitke i doprinose za izaslane radnike 7. brojkom 7 kada izvješćuje o podacima koji se odnose na primitke i doprinose za radnika zaposlenog za poslove u kućanstvu poslodavca. (10) Izaslanim radnikom smatra se radnik koji za poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj obavlja posao u drugoj državi i osoba koja radi u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu, u skladu s odredbama Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja te osoba izaslana na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za rad u tim društvima, kada ostvaruje primitke prema članku 14. stavku 1. točka 3. Zakona. (11) Porezni obveznik koji po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti plaća porez na dobit, a osiguran je po istoj osnovi i obveznik je doprinosa za obvezna osiguranja prema članku 4. točkama 12., 13. i 14.4. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, podatke o isplaćenoj poduzetničkoj plaći (osnovici za obračun doprinosa iz članka 14. stavka 1. toga Zakona) i doprinosima prema toj osnovici iskazuje na Obrascu ID i u slučaju kada se poduzetnička plaća ne isplaćuje (osnovici za obračun doprinosa iz članka 14. stavka 2. istoga Zakona). Obrazac ID sastavlja i dostavlja i za mjesec u kojemu nije bilo isplate poduzetničke plaće za prethodni mjesec. U slučaju supoduzetništva, Obrazac ID sastavlja se za svakog poduzetnika posebno. (12) Obrazac ID može se dostaviti ispisan putem računala, uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim Pravilnikom. (13) Obrazac ID potpisuje ovlaštena osoba podnositelja izvješća, koja pečatom i potpisom jamči za istinitost i točnost iskazanih podataka. (14) »Izvješće o primicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu _____ godine ____«– Obrazac ID, sastavni je dio ovoga Pravilnika. 1.2.2.2. Sadržaj, način popunjavanja i vođenja Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada – Obrazac DNR Članak 64. (1) Poslodavci i isplatitelji plaće i mirovine obvezni su voditi Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada za svakog radnika i osobu koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona, za svaku kalendarsku godinu. U Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada unose se sve činjenice bitne za obračun i uplatu poreza na dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada. (2) Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada jest evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o svim isplatama po osnovi nesamostalnog rada i obustavljenim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće, premijama životnog osiguranja koje imaju obilježja štednje, premijama dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, o porezu i prirezu porezu na dohodak, kako slijedi: 1. nadnevak isplate primitaka (stupac 1), 2. iznos primitaka od nesamostalnog rada (stupac 2), 3. iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz plaće radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona (stupac 3), 4. iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje iz plaće radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona (stupac 4), 5. iznos uplaćenih premija životnog osiguranja koje imaju obilježja štednje, dopunskoga i privatnoga zdravstvenog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja (stupac 5), 6. iznos iskorištenog osobnog odbitka (stupac 6), 7. porezna osnovica (stupac 7), 8. iznos obračunanog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (stupac 8), 9. nadnevak uplate doprinosa za obvezna osiguranja, poreza na dohodak i prireza (stupac 9), 10. iznos uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz plaće (stupac 10), 11. iznos uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje iz plaće (stupac 11), 12. iznos uplaćenog poreza na dohodak i prireza (stupac 12), 13. iznos neto isplate (stupac 13). (3) Ako se primici po osnovi nesamostalnog rada isplaćuju višekratno tijekom mjeseca u Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada unosi se svaka isplata, a na kraju mjeseca odnosno najkasnije u roku petnaest (15) dana nakon isteka mjeseca upisani iznosi moraju se zbrojiti radi unosa mjesečnog podatka u Obrazac IP. (4) Na kraju kalendarske godine i/ili u slučaju kada radnik i osoba koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona tijekom godine kod poslodavca i isplatitelja plaće i mirovine trajno prestane ostvarivati primitke po osnovi nesamostalnog rada, poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine je obvezan zaključiti Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada. (5) Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine može Obrazac »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« po obliku i sadržaju prilagoditi svojim potrebama, s tim da je obvezan osigurati podatke propisane stavkom 2. ovoga članka. (6) Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine nije obvezan voditi poseban obrazac Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada kao posebnu analitičku evidenciju ako u svojim knjigovodstvenim evidencijama osigurava sve podatke propisane u stavcima 1. i 2. ovoga članka. (7) »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« s propisanim obveznim podacima – Obrazac DNR, sastavni je dio ovoga Pravilnika. 1.2.2.3. Sadržaj, način popunjavanja i rokovi dostavljanja Izvješća o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu – Obrazac IP Članak 65. (1) Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak jest evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o mjesečnim iznosima isplaćenih primitaka po osnovi nesamostalnog rada, uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje iz plaće prema posebnim propisima te uplaćenog predujma poreza i prireza za svakog radnika i osobu koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona tijekom kalendarske godine. (2) U skladu sa člankom 45. stavkom 1. Zakona, poslodavci i isplatitelji plaće i mirovine ili sami porezni obveznici u slučaju iz članka 45. stavaka 7. i 8. Zakona, popunjavaju Izvješće iz stavka 1. ovoga članka na temelju podataka iz Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada iz članka 64. ovoga Pravilnika ili analitičke evidencije plaća te drugih isprava (isplatnih lista, knjige blagajne, izvatka žiroračuna, naloga za uplatu odnosno isplatu i slično). Podaci se u »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u ____ godini« – Obrazac IP unose najkasnije u roku 15 dana od proteka mjeseca u kojemu su isplaćeni primici po osnovi nesamostalnog rada. (3) Obrazac IP sadrži podatke o: 1. poslodavcu, isplatitelju primitka odnosno plaće i mirovine iz članka 14. Zakona (pod I.), 2. radniku, umirovljeniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona (pod II.), 3. isplaćenim plaćama i mirovinama, uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće, uplaćenom porezu, prirezu i premijama životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja (pod III.) uz posebnu oznaku – identifikator, i to: 3.1. identifikator 1 za poslodavce, isplatitelje plaće i mirovine kojima su radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona dostavili poreznu karticu – Obrazac PK (ili je za umirovljenike podatke iz Obrasca PK dostavila isplatitelju mirovine Porezna uprava) po osnovi kojih ostvaruju pravo na osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema članku 46. stavcima 1. i 2. Zakona, 3.2. identifikator 2 za poslodavce, isplatitelje plaće i mirovine kojima radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona nisu dostavili poreznu karticu – Obrazac PK i pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada ne mogu koristiti osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona, 3.3. identifikator 3 za podatke o isplaćenim plaćama i mirovinama, uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće, uplaćenom porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak za protekla porezna razdoblja prije tekućeg poreznog razdoblja, prema godinama. (4) Pod točkom I. Obrasca IP unose se opći podaci o poslodavcu, isplatitelju plaće i mirovine: naziv/ime i prezime, matični broj odnosno matični broj građana i adresa sjedišta/prebivališta ili uobičajenog boravišta (mjesto, ulica i kućni broj). (5) Pod točkom II. Obrasca IP unose se podaci o radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona: ime i prezime, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave, (6) Pod točkom III. Obrasca IP unose se sljedeći podaci: 1. mjesec u kojemu je isplaćena plaća i mirovina, bez obzira za koje je razdoblje isplaćena, osim u slučaju iz članka 45. stavka 3. točke 2. Zakona i članka 61. stavka 10. ovoga Pravilnika (stupac 1) te mjesečni podaci o: 2. šifra općine/grada prebivališta ili uobičajenog boravišta (stupac 2) 3. iznosu isplaćene plaće i mirovine (stupac 3), 4. uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće (stupac 4), 5. uplaćenim porezno priznatim premijama osiguranja (stupac 5), 6. iznosu dohotka (stupac 6), 7. iznosu ukupnog osobnog odbitka prema članku 36. stavku 1. i/ili 2. Zakona, a najviše do visine dohotka (stupac 7), 8. poreznoj osnovici (stupac 8), 9. iznosu uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (stupac 9), 10. iznosu neto isplate (stupac 10). (7) Ako mjesečni primitak od nesamostalnog rada pojedinog radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona nakon odbitka doprinosa za obvezna osiguranja iz plaće nije dovoljan za pokriće iznosa uplaćenih premija osiguranja i/ili ukupnog odnosno dijela mjesečnog osobnog odbitka, u odgovarajuće stupce 5 i/ili 7 pod točkom III. upisuje se odgovarajući iznos premija osiguranja i/ili osobnog odbitka koji se iz dohotka može pokriti, a u stupac 9 upisuje se oznaka »0,00«. (8) Podaci o plaćama i mirovinama istodobno ostvareni kod drugih poslodavaca i isplatitelja primitaka odnosno plaće i mirovine iz članka 14. Zakona ili kod poslodavaca i isplatitelja primitaka odnosno plaće i mirovine iz članka 14. Zakona kojima radnici, umirovljenici i druge osobe koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada nisu predali Obrazac PK, iskazuju se na Obrascu IP, bez popunjavanja stupca 5 i 7. (9) U Obrazac IP unose se podaci za cijelu godinu ili dio godine u kojem je bilo isplata. Ako dohodak nije redovito mjesečno isplaćivan, u odgovarajuće se retke obrazaca za pojedini mjesec upisuju oznake »0,00«. Unesene podatke u Obrazac IP poslodavac, isplatitelj primitka odnosno plaće i mirovine ovjerava pečatom i potpisom. (10) U Obrazac IP ne unose se podaci o uplaćenim obveznim doprinosima iz plaće prema posebnim propisima, ako u pojedinom mjesecu poreznog razdoblja plaća nije isplaćena. Ti podaci iskazuju se u mjesecu isplate toga primitka. (11) U Obrazac IP iz stavka 2. ovoga članka podaci se unose putem računala, strojno, odnosno ručno tintom ili kemijskom olovkom. Uneseni podaci ne smiju se brisati ni ispravljati; ako se pogriješi, pogrešku treba precrtati vodoravnom crtom, uz pečat i potpis odgovorne osobe. (12) U skladu s člankom 46. stavkom 4. Zakona, Obrasce IP poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine i sam porezni obveznik u slučaju iz članka 45. stavka 7. i 8. Zakona, dostavlja ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome sjedištu odnosno prebivalištu/uobičajenom boravištu, najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu kalendarsku godinu. (13) Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine i sam porezni obveznik u slučaju iz članka 45. stavaka 7. i 8. Zakona, podatke iz Obrasca IP može, u roku iz stavka 12. ovoga članka, dostaviti ispostavi Porezne uprave u obliku ovjerenog ispisa (izlista) ili elektroničkim putem. (14) Ovjereni primjerak prijepisa ili preslike Obrasca IP, poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine je obvezan dati radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, za potrebe sastavljanja godišnje porezne prijave, najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu. (15) »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u ___ godini« – Obrazac IP, sastavni je dio ovoga Pravilnika. 1.3. Porezna kartica – Obrazac PK 1.3.1. Opće odredbe Članak 66. (1) Člankom 46. Zakona propisano je vođenje porezne kartice. Na temelju podataka iz porezne kartice poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine utvrđuje neoporezivi dio dohotka – osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona svakog radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) i mirovinu iz članka 14. Zakona, a i druge podatke potrebne za pravilno utvrđivanje i usmjeravanje obračunanog predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak. (2) Poreznu karticu – Obrazac PK izdaje besplatno nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika i osobe koja ostvaruje plaću iz članka 14. Zakona kad radnik i osoba koja ostvaruje plaću iz članka 14. Zakona prvi put počinje raditi i prati ga trajno u razdoblju dok ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada. Svaku promjenu osobnih podataka i podataka koji utječu na neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak) može upisati samo ispostava Porezne uprave nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona. (3) Radnik i osoba koja ostvaruje plaću i mirovinu iz članka 14. Zakona treba od nadležne ispostave Porezne uprave zatražiti Obrazac PK i predati ga svom poslodavcu ili isplatitelju plaće i mirovine, osim umirovljenika za koje podatke iz Obrasca PK pri umirovljenju poreznog obveznika dostavlja Porezna uprava elektroničkim putem Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Porezna uprava u iznimnim slučajevima, može podatke iz Obrasca PK dostavljati elektroničkim putem i poslodavcima ili isplatiteljima plaće i mirovine s više od 100 radnika, umirovljenika i osoba koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. Zakona. Svaku promjenu koja utječe na neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak) radnik, umirovljenik i osoba koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. Zakona treba prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave i dostaviti joj odgovarajuće isprave u roku trideset (30) dana od dana nastanka promjene. Ako radnik, umirovljenik i osoba koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. Zakona promijeni općinu prebivališta ili uobičajenog boravišta, tu je promjenu dužan prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema novom prebivalištu ili uobičajenom boravištu, a koja će to upisati u Obrazac PK. O promjeni općine prebivališta ili uobičajenog boravišta dužan je izvijestiti i sve poslodavce ili isplatitelje primitka (plaće) i mirovine kod kojih ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada prije isplate prvog sljedećeg primitka, a najkasnije u roku sljedećih trideset (30) dana. (4) Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine treba čuvati Obrazac PK i na temelju podataka iz tog Obrasca obračunavati osobni odbitak svakog radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona te obračunati porez na dohodak uplaćivati prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta koje je upisano u njihovu poreznu karticu. Poslodavac i isplatitelj plaće obvezan je Obrazac PK dati radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona pri raskidu radnog odnosa radi predaje novom poslodavcu i isplatitelju primitka (plaće), a obvezan je radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona dati i privremeno zbog predočenja nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi upisa promjena osobnih podataka i podataka o osobnom odbitku. U slučaju raskida radnog odnosa, odnosno prestanka rada kod tog poslodavca ili isplatitelja plaće, poslodavac i isplatitelj plaće za svoje potrebe, odnosno potrebe poreznog nadzora, zadržava presliku ili ovjereni prijepis Obrasca PK koji je uručio radniku i osobi koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona. (5) U slučaju otuđenja, gubitka, uništenja ili drugog načina nestanka Obrasca PK, nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona izdaje novi s oznakom »DUPLIKAT«. (6) Radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona može imati samo jedan Obrazac PK. (7) »Kartica poreza na dohodak od nesamostalnog rada« – Obrazac PK, sastavni je dio ovoga Pravilnika. 1.3.2. Sadržaj i popunjavanje porezne kartice – Obrasca PK Članak 67. (1) Porezna kartica – Obrazac PK sadrži podatke o izdavatelju kartice, matičnom broju građana ili sistemskom broju koji dodjeljuje Porezna uprava, i to za poreznog obveznika kojemu se porezna kartica izdaje, a i osobnom broju umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine, opće podatke o radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona odnosno umirovljeniku ili korisniku obiteljske mirovine, osim korisnika obiteljske mirovine iz članka 9. stavka 1. točke 7. i članka 53. stavka 1. Zakona (pod I.) te podatke za osobni odbitak, umanjenje poreza po osnovi statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i podatke o prebivalištu i boravku na područjima za koje su propisane olakšice, i to poreznog obveznika i/ili uzdržavanih članova njegove uže obitelji (pod II.). (2) Podatke o radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona odnosno umirovljeniku ili korisniku obiteljske mirovine u Obrascu PK pod I. popunjava nadležna ispostava Porezne uprave, na temelju isprava koje ispostavljaju nadležna tijela države, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (osobna iskaznica, izvadak iz matice vjenčanih i slično). (3) Podatke za osobni odbitak poreznog obveznika iz članka 36. stavka 1. i 2. Zakona u Obrascu PK pod II.1. i II.2. popunjava nadležna ispostava Porezne uprave na temelju isprava kao što su izvatci i potvrde iz matice rođenih, vjenčanih i umrlih, potvrda o usvojenju djeteta i skrbništvu, rješenja suda o plaćanju alimentacije za bivšeg bračnog druga, potvrda nadležnog tijela za zapošljavanje, rješenje o utvrđenom invaliditetu, potvrda o školovanju na školama i fakultetima, potvrde o prebivalištu ili uobičajenom boravištu te svih drugih isprava koje potvrđuju činjenice u svezi s korištenjem osobnog odbitka. (4) U Obrazac PK pod II.1. unose se sljedeći podaci o radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona odnosno umirovljeniku: 1. oznaka osobnog odbitka radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona kao »A.« odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine kao »B.« (stupac 1), 2. oznaka invalidnosti radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine kao »I« (dio osobnog odbitka za invalidnost iz članka 36. stavka 2. točke 3. Zakona) ili »I*«(dio osobnog odbitka za invalidnost iz članka 36. stavka 2. točke 4. Zakona), odnosno oznaka statusa hrvatskoga ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata kao »V« ili »V*« za invalidnost prema članku 36. stavku 2. točki 3. ili 4. Zakona (stupac 2), 3. postotak invalidnosti hrvatskoga ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (stupac 3), 4. oznaka za prebivalište i boravak radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine na području posebne državne skrbi, i to: za područje prve skupine kao »P.1.«, druge skupine kao »P.2.« i treće skupine kao »P.3.«, a i na drugim područjima po posebnim zakonima na kojima se koriste olakšice kao »P.4.« (stupac 4), 5. nadnevak od kojega vrijede podaci upisani u stupce od 1 do 4 (stupac 5). (5) U Obrazac PK pod II.2. upisuje se kratki opis promjena koje utječu na visinu faktora osobnog odbitka poreznog obveznika, a i drugih promjena koje utječu na pravilno utvrđivanje i usmjeravanje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. (6) U Obrazac PK pod II.3. unose se sljedeći podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine: 1. ime i prezime uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavanog djeteta (stupac 2), 2. oznaka srodstva, i to za supružnika kao »S«, drugog uzdržavanog člana uže obitelji kao »U«, prvo dijete kao »D.1.«, drugo dijete kao »D.2.«, treće dijete kao »D.3.«........ (stupac 3), 3. matični broj građana ili sistemski broj koji dodjeljuje Porezna uprava za uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavano dijete (stupac 4), 4. podatak o invalidnosti uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavane djece kao »I« ili »I*« (stupac 5), 5. oznaka za prebivalište i boravak uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavanog djeteta na području posebne državne skrbi: za područja prve skupine kao »P.1.«, druge skupine »P.2.« i treće skupine »P.3.«, a i na drugim područjima po posebnim zakonima na kojima se koriste olakšice kao »P.4.« (stupac 6), 6. nadnevak od kojega vrijede podaci upisani u odgovarajuće stupce (stupac 7), 7. ime i prezime osobe s kojom porezni obveznik dijeli osobni odbitak za uzdržavanog člana uže obitelji iz odgovarajućeg retka (stupac 8), 8. matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave osobe s kojom porezni obveznik dijeli osobni odbitak za uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavano dijete (stupac 9), 9. postotak osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. Zakona koji pripada osobi s kojom porezni obveznik taj osobni odbitak dijeli (stupac 10). (7) Obrazac PK ovjerava pečatom i potpisom odgovorne osobe nadležna ispostava Porezne uprave. (8) Ako porezni obveznik nema pravo na osobni odbitak za određeno uzdržavano dijete u stupac 2 obrasca PK upisuje se određena oznaka toga djeteta, a u stupce 8, 9 i 10 podatke o poreznom obvezniku (ime i prezime i MBG) koji taj osobni odbitak koristi i pripadajući postotak osobnog odbitka (kao 100%). (9) Prilikom utvrđivanja mogućnosti korištenja osobnog odbitka Porezna uprava provjerava da li se odbici za uzdržavanu djecu i druge članove uže obitelji poreznog obveznika već koriste i u kojem dijelu se koriste od bračnog druga ili drugih članova uže obitelji. 1.4. Promjene obustavljenog poreza na dohodak Članak 68. (1) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine je obvezan pri idućim isplatama vratiti radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona više obustavljeni i uplaćeni porez ili je obvezan manje plaćeni porez na dohodak naknadno obustaviti od primitaka po osnovi nesamostalnog rada i uplatiti, a u sljedećim slučajevima: 1. ako mu radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona predoči poreznu karticu (Obrazac PK) s promjenama faktora osobnog odbitka ili promjenama adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta koje nisu bile poznate u trenutku prijašnjih isplata, 2. ako utvrdi da porez nije obračunavao na Zakonom i ovim Pravilnikom propisani način. (2) Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine više nije u mogućnosti naknadno obustaviti manje plaćeni porez na dohodak, obvezan je o toj činjenici izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika. (3) Ako iznos primitka za isplatu nije dovoljan za uplatu poreza i prireza, radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona je obvezan poslodavcu i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine uplatiti iznos koji nedostaje ili će poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine taj iznos obustaviti od idućih isplata. Navedeno ne utječe na obvezu uplate poreza od strane poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine. (4) Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine u idućoj isplati ne može iz obračunanog poreza na dohodak od nesamostalnog rada svih radnika, umirovljenika i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona s područja jedne općine podmiriti prethodno više plaćeni porez na plaće, može pisanim putem zahtijevati povrat više plaćenog poreza i prireza. Zahtjev za povrat podnosi se putem ispostave Porezne uprave nadležne za poslodavca i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine. (5) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine obvezan je, prema članku 38. Zakona, u slučaju ako primici od nesamostalnog rada (plaće odnosno mirovine) tijekom godine nisu redovito mjesečno isplaćivani, sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za svoje radnike/osobe koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. Zakona i umirovljenike, pod uvjetima: 1. da su radnici i fizičke osobe ostvarivale navedene primitke kod poslodavca, isplatitelja primitka (plaće) i mirovine u cijelom poreznom razdoblju odnosno da su u cijelom poreznom razdoblju bile zaposlene i radile kod poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) ili ostvarivale mirovinu kod isplatitelja mirovine, i 2. ako osobe iz točke 1. ovoga stavka u poreznom razdoblju nisu mijenjale prebivalište/uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak. (6) Godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz stavka 5. ovoga članka poslodavac, isplatitelj primitka (plaće) i mirovine obvezan je sastaviti za svoje radnike i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona, radi možebitnog iskorištenja: 1. osobnog odbitka iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona, a prema poreznoj kartici – Obrascu PK poreznog obveznika, 2. izdataka po osnovi uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona, pod uvjetom da radnik i osoba koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona uz primitak od nesamostalnog rada kod tog poslodavca, isplatitelja primitka (plaće) odnosno mirovine nije ostvarila druge oporezive primitke. (7) Ako je poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine u poreznom razdoblju primitke (plaću ili mirovinu) isplaćivao mjesečno redovito, ali pojedini radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. Zakona nisu iskoristili dio osobnog odbitka i/ili izdatke za uplaćene premije osiguranja i/ili plaća nije isplaćivana ravnomjerno, može, pod uvjetima iz stavka 5. točke 1. i 2. i stavka 6. ovoga članka, sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada. (8) Godišnji porez na dohodak od nesamostalnog rada iz stavka 5. ovoga članka obračunava se od porezne osnovice – godišnjeg primitka od nesamostalnog rada umanjenog za u toj godini uplaćeni doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje, za uplaćene premije osiguranja iz članka 12. stavak 9. Zakona i za osobni odbitak iz članka 36. stavaka 1. i 2. Zakona na godišnjoj razini. 1.5. Obveze radnika, osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona i umirovljenika glede plaćanja poreza Članak 69. (1) Radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona je dužnik poreza na dohodak. Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine je solidarni dužnik u postupku obračunavanja i plaćanja poreza na plaću i mirovinu (članak 27. Općeg poreznog zakona). (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka radnik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona nije dužnik poreza na dohodak za porez iz primitaka po osnovi nesamostalnog rada koji je poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) obračunao i obustavio, ali ga nije uplatio, a naknadno je nad poslodavcem i isplatiteljem primitka (plaće) otvoren postupak stečaja ili sanacije ili je zaključen ugovor o nagodbi prema Zakonu o naplati dospjelih nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava. (3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka radnik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona može, pod propisanim uvjetima i na temelju podnesene godišnje porezne prijave, zahtijevati povrat obračunanog i obustavljenog poreza na dohodak. 1.6. Odgovornost poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine u postupku oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada Članak 70. (1) Ako nadležna ispostava Porezne uprave na temelju dostavljenog Obrasca ID utvrdi da doprinosi za obvezna osiguranja i porez nije pravilno obračunan i uplaćen, o tome će obavijestiti poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine, a po potrebi dostaviti mu i pisanu obavijest s obrazloženjem i uputom da u roku tri dana od dana primitka zahtjeva izvrši ispravak obračuna i uplatu manje plaćenog doprinosa za obvezna osiguranja i poreza na dohodak od nesamostalnog rada. (2) Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine sam ili na pisanu obavijest Porezne uprave otkloni utvrđene nepravilnosti pri obračunu i uplati doprinosa za obvezna osiguranja i poreza, odnosno pri popunjavanju Obrasca ID, obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave, u roku tri dana od izvršenog ispravka, dostaviti novi (ispravljeni) Obrazac ID. (3) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine nije odgovoran za uplatu poreza na dohodak iz dohotka od nesamostalnog rada, ako zbog netočnih ili nepotpunih podataka o osobnom odbitku i adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta, koje je na obrascu PK upisala nadležna ispostava Porezne uprave, obračuna i uplati manji porez ili porez pogrešno usmjeri. Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine obvezan je izvijestiti radnika, umirovljenika ili osobu koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona o možebitno, prema vlastitim saznanjima ili iz okolnosti, uočenim netočnim podacima iskazanim u njihovim Obrascima PK te zatražiti da ih radnik, umirovljenik ili osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona, putem nadležne ispostave Porezne uprave, izmijeni. U navedenom slučaju, ako radnik, umirovljenik ili osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. Zakona ne dostavi poslodavcu, isplatitelju plaće i mirovine pravilno izmijenjeni Obrazac PK, o uočenim netočnim podacima poslodavac, isplatitelj plaće i mirovine pisanim putem izvijestiti će nadležnu ispostavu Porezne uprave prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika. (4) Na način uz stavaka 1. i 2. ovoga članka obvezan je postupiti poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine ako Obrasci IP iz članka 65. ovoga Pravilnika njegovih radnika, umirovljenika i osoba koja ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. Zakona, koje je dostavio Poreznoj upravi u propisanom roku, nisu pravilno popunjeni. 2. Predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti Članak 71. (1) U skladu s člankom 47. stavkom 1. Zakona, predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje u skladu s člancima 19. do 24. Zakona, plaća se prema rješenju ispostave Porezne uprave nadležne prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika. (2) Predujam poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik plaća mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. (3) Porezni obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, u skladu s člankom 47. stavkom 4. Zakona, ne plaća predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti do podnošenja prve godišnje porezne prijave odnosno do izdavanja rješenja o plaćanju predujma poreza na dohodak. Podnošenjem godišnje porezne prijave utvrđuje se porezna obveza za porezno razdoblje u kojem je porezni obveznik počeo obavljati djelatnost odnosno utvrđivati dohodak na način propisan za samostalnu djelatnost. (4) Porezni obveznik iz stavka 3. ovoga članka počinje plaćati predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti od mjeseca u kojem je rješenje o plaćanju predujma izdano, na način iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Rješenje se izdaje najkasnije do kraja mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je godišnja porezna prijava podnesena. (5) Rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka donosi se i ako Porezna uprava, prema članku 47. stavku 3. Zakona, udovolji zahtjevu poreznog obveznika da promijeni visinu utvrđenog predujma. Porezni obveznik koji zahtijeva da mu se umanji utvrđeni predujam obvezan je sastaviti obračun koji sadrži sve bitne podatke iz godišnje porezne prijave koji se odnose na proteklo razdoblje tekuće godine i taj obračun priložiti zahtjevu za izmjenu predujma. Ako Porezna uprava ne udovolji zahtjevu poreznog obveznika, donosi rješenje kojim se odbija podneseni zahtjev. (6) Rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka donosi se i ako porezni obveznik ne podnese godišnju poreznu prijavu za proteklu godinu, uključivo i porezni obveznik iz stavka 3. ovoga članka ili ako ne iskaže ili netočno iskaže podatke o dohotku. U tom se slučaju procjenjuje dohodak i na temelju procijenjenog dohotka utvrđuje mjesečni predujam poreza prema članku 47. stavku 6. Zakona. 3. Predujam poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava Članak 72. (1) U skladu s člankom 50. stavkom 1. Zakona, predujam poreza na dohodak od imovine ostvaren iznajmljivanjem nekretnina i pokretnina, osim na dohodak ostvaren iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova iz članka 44. stavka 2. Zakona, plaća se prema rješenju ispostave Porezne uprave nadležne prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika. (2) Predujam poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik plaća mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. (3) Predujam poreza na dohodak od imovine iz stavka 1. ovoga članka, porezni obveznik plaća od osnovice koju čini zakupnina ili najamnina umanjena za 30% porezno priznatih izdataka, po stopi od 15%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. (4) Predujam poreza na dohodak od imovine ostvaren izravno ili neizravno od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koji se nalaze u inozemstvu, porezni obveznik rezident plaća na način iz stavka 2. i 3. ovoga članka. Na isti način plaćaju predujam poreza na dohodak od imovine nerezidenti na dohodak od imovine ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koji se nalaze u tuzemstvu. (5) Prema članku 50. stavku 2. Zakona, predujam poreza na dohodak od imovinskih prava iz članka 27. stavka 1. Zakona, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitka kao predujam poreza po odbitku istodobno sa isplatom primitka, i to od ukupne naknade primjenom stope od 25%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. (6) Predujam poreza na dohodak od imovinskih prava iz stavka 5. ovoga članka ostvarenih izravno iz inozemstva, obračunava i uplaćuje stjecatelj primitka od imovinskih prava u roku od osam (8) dana od dana isplate primitka koji mu isplaćuju inozemni isplatitelji. (7) U skladu s člankom 50. stavkom 3. Zakona, predujam poreza na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava porezni obveznik plaća po rješenju Porezne uprave jednokratno na pojedinačno ostvareni dohodak, i to u roku od petnaest (15) dana od dana primitka rješenja o utvrđenom predujmu poreza na dohodak. (8) Predujam poreza na dohodak iz stavka 7. ovoga članka, utvrđuje se od porezne osnovice iz članka 27. stavka 5. Zakona po stopi od 25% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. 4. Predujam poreza na dohodak od kapitala Članak 73. (1) Prema članku 51. stavku 1. Zakona, predujam poreza na dohodak od izuzimanja imovine i korištenja usluga iz članka 30. stavka 1. i 2. Zakona, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji od ukupnog primitka istodobno sa isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 35%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. (2) Prema članku 51. stavku 2. Zakona, predujam poreza na dohodak od kamata iz članka 30. stavka 1. i 3. Zakona, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji od ukupnog primitka istodobno sa isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 35%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, predujam poreza na dohodak od kapitala obračunava i uplaćuje stjecatelj primitka od kamata na temelju izravnog kreditiranja između fizičkih osoba iz članka 30. stavka 1. i 3. Zakona i članka 51. stavka 2. Zakona, od ukupnog primitka, primjenom stope od 35%, bez prava na osobni odbitak iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. (4) Prema članku 51. stavku 3. Zakona, predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica iz članka 30. stavka 1. i 4. Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji od ukupnog primitka istodobno sa isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 15%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. (5) Prema članku 68. stavak 2. Zakona, predujam poreza na dohodak po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji se isplaćuju za razdoblje 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. godine, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji kao porez po odbitku, od ukupnog iznosa, po stopi od 15%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. (6) Ako porezni obveznik dividende i udjele u dobiti na temelju udjela u kapitalu za razdoblje 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. godine ostvari izravno iz inozemstva, obvezan je obračunati predujam poreza na dohodak na način iz stavka 5. ovoga članka i uplatiti ga na propisani način u roku od osam (8) dana od dana ostvarivanja primitka. 5. Predujam poreza na dohodak od osiguranja Članak 74. (1) Prema članku 52. Zakona, predujam poreza na dohodak od osiguranja obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitka, istodobno s isplatom, kao porez po odbitku, bez obzira na to obavljaju li isplatu osiguraniku ili korisniku osiguranja. (2) Predujam poreza na dohodak od osiguranja plaća se od osnovice primitka u visini uplaćenih porezno priznatih premija osiguranja odnosno u visini isplaćene svote ako je manja od uplaćenih premija osiguranja prema članku 42. ovoga Pravilnika, po stopi od 15%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili 54. ovoga Zakona. 6. Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka 6.1. Način utvrđivanja predujma Članak 75. (1) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka, prema članku 48. stavku 1. Zakona, plaća se na pojedinačno ostvareni dohodak iz članka 32. stavka 1. Zakona i članka 43. ovoga Pravilnika kao porez po odbitku, po stopi od 25%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. (2) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitaka u naravi iz članka 32. stavka 3. točke 5. Zakona i članka 44. stavka 7. ovoga Pravilnika, utvrđuje se i plaća od osnovice koju čini tržišna vrijednost primitka (s uključenim porezom na dodanu vrijednost) uvećana za možebitne doprinose za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima i uvećana za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, na način iz stavka 1. ovoga članka. (3) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitaka učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga iz članka 44. stavka 8. ovoga Pravilnika, utvrđuje se i plaća od osnovice koju čini iznos primitka iznad propisanog iznosa od 50.000,00 kuna godišnje umanjen za izdatke uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, a prema posebnim propisima, na način iz stavka 1. ovoga članka. (4) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi autorske naknade za umjetničko djelo, prema članku 32. stavku 5. točki 1. Zakona i članku 46. stavcima 4. i 5. ovoga Pravilnika, utvrđuje se i plaća, na način iz stavka 1. ovoga članka, od osnovice koju čini autorska naknada umanjena za 25 % neoporezivog dijela naknade i 30 % porezno priznatog izdatka odnosno primitak se umanjuje za ukupno 55 %. (5) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s isplatom. Isplatitelji obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju predujam poreza na dohodak prilikom svake isplate i istodobno s isplatom i u slučaju dohotka koji nerezidenti ostvare u tuzemstvu obavljanjem djelatnosti iz članka 18. stavka 2. Zakona. U slučaju da isplatitelj autorske naknade iz članka 32. stavka 5. točke 1. Zakona pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak nije uzeo u obzir izdatke na koje je porezni obveznik, u skladu s Zakonom i posebnim propisom, imao pravo, može od idućih isplata autorskih naknada u tijeku tekućeg poreznog razdoblja obaviti ispravak više obustavljenog i uplaćenog poreza ili manje plaćenog poreza pri plaćanju predujma poreza na dohodak po toj osnovi. (6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz članka 44. stavka 17. ovoga Pravilnika, obračunava i uplaćuje stjecatelj primitka u roku od osam (8) dana od dana naplate primitka. (7) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka obračunava i uplaćuje porezni obveznik stjecatelj primitka u roku od osam (8) dana, kao porez po odbitku, ako je dohodak ostvario izravno u inozemstvu bez posredovanja tuzemnog isplatitelja. Inozemni dohodak preračunava se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan kad je dohodak ostvaren. (8) Predujam poreza na dohodak po osnovi povrata doprinosa prema članku 33. Zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje Porezna uprava nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, kao porez po odbitku i to iz iznosa vraćenih doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja, po stopi od 45% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. i/ili članka 54. Zakona. 6.2. Obveze isplatitelja primitaka po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak 6.2.1. Sadržaj, način popunjavanja i rokovi dostavljanja mjesečnog Izvješća o drugom dohotku, obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja– Obrazac IDD Članak 76. (1) Isplatitelji primitaka i sam porezni obveznik, sukladno odredbi članka 48. stavka 4. Zakona, o isplaćenim primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak te obračunanom i uplaćenom predujmu poreza na dohodak prema članku 48. stavcima 2. i 3. Zakona, sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju mjesečno izvješće. (2) Obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja, sukladno odredbi članka 78. stavka 1. točke 2. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, o obračunanim doprinosima za obvezna osiguranja prema članku 68. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju mjesečno izvješće. (3) Izvješće prema stavku 2. ovoga članka sastavljaju i dostavljaju obveznici iz članka 4. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, i to: 1. iz točke 6. – osoba koja primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak naplati neposredno iz inozemstva ili od druge fizičke osobe koja ne obavlja samostalnu djelatnost, 2. iz točke 7. – isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak, 3. iz točke 8. – isplatitelj primitka za rad učenika i redovitih studenata (posrednik pri zapošljavanju učenika i redovitih studenata). (4) Izvješće iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podnosi se za izvještajni mjesec u kojemu su izvršene isplate primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak prema članku 32. Zakona, s ukupnim podacima za sve primatelje, ispostavi Porezne uprave prema sjedištu podnositelja (pravne osobe) odnosno prema prebivalištu/uobičajenom boravištu (fizičke osobe i ostali podnositelji izvješća) do 15. dana u mjesecu za protekli mjesec na Obrascu IDD – »Izvješće o drugom dohotku, obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu _____ godine ____«. (5) Obrazac IDD sadržava sljedeće podatke: 1. Pod I. podatke o podnositelju izvješća: 2. pod 1. naziv odnosno ime i prezime, 3. pod 2. adresu sjedišta odnosno prebivališta ili uobičajenog boravišta i to grad/mjesto, ulicu i kućni broj, 4. pod 3. matični broj (podnositelj pravna osoba) ili matični broj građana (podnositelj fizička osoba) odnosno sistemski broj koji podnositelju izvješća dodjeljuje Porezna uprava ako se radi o osobi koja nema matični broj niti jedinstveni matični broj, 5. pod II. opis podataka koji se iskazuju na obrascu te vrste primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, prema članku 32. Zakona, i to: 6. pod A), u stupcu 2., opis vrste doprinosa i ostalih podataka koji se iskazuju vodoravno u pojedinim stupcima od 3. do 9. 7. pod 1. o broj primatelja koji su ostvarili primitke, 8. pod 2. o primicima iz članka 32. stavci 3. i 5. Zakona, 9. pod 3. o izdacima u visini 30% ostvarenih primitaka prema članku 32. stavak 5. Zakona koji se upisuju u stupcima 5., 6. i 7., a u stupcu 5. upisuje se dodatno i iznos neoporezivog dijela od 25% ostvarenog primitka kada je riječ o umjetničkom autorskom honoraru za umjetničko djelo, prema članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (»Narodne novine«, broj 43/96), 10. pod 4. o osnovici za obračun doprinosa, razlici između primitaka iskazanih u retku 2. te izdataka iskazanih u retku 3., 11. pod 5 o obračunanim doprinosima, i to: 12. pod 5.1. za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, 13. pod 5.2. za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osobe osigurane u određenim okolnostima, 14. pod 5.3. za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, 15. pod 5.4. za osnovno zdravstveno osiguranje, 16. pod 5.5. poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima, 17. pod 5.6. poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, 18. pod 6. o izdacima za doprinose, prema članku 32. stavku 4. Zakona, 19. pod 7. o osnovici za obračun poreza na dohodak, odnosno iznosu primitka iskazanog pod 2. umanjenog za iznos izdatka i neoporezivog dijela iskazanih pod 3. te umanjenog za iznos izdataka za doprinose iskazanog pod 6., 20. pod 8. o obračunanom predujmu poreza na dohodak, 21. pod 9. o obračunanom prirezu porezu na dohodak te 22. pod 10. o uplaćenom porezu na dohodak i prirezu. 23. Pod B) podaci o vrsti primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, u stupcima 3. do 8. te ukupno u stupcu 9. sve prema vrstama primitaka prema članku 32. stavcima 3. i 5. Zakona, i to: 24. u stupcu 3. podaci o primicima iz članka 32. stavka 3. Zakona u koji se unose podaci vezani uz primitke: 24.1. po osnovi djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu (članak 32. stavak 3. točka 1. Zakona), 24.2. po osnovi djelatnosti športaša koji nisu osigurani po osnovi bavljenja sportom (članak 32. stavak 3. točka 3. Zakona), 24.3. po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenta, akvizitera, športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te druge slične djelatnosti (članak 32. stavak 3. točka 4. Zakona), 24.4. primici u naravi – korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti prema članku 14. stavku 3. ovoga Zakona, a koje davatelji tih primitaka daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona (članak 32. stavak 3. točka 5. Zakona), 24.5. nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima prema posebnim propisima, i to iznosi isplaćeni iznad propisanog (neoporezivog) iznosa (članak 32. stavak 3. točka 10. Zakona), 24.6. ostali posebno nenavedeni primici koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji (članak 32. stavak 3. točka 11. Zakona), kao što su: 24.6.1. primitak člana predstavničkog tijela ili izvršnog tijela državne vlasti, jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave koji po osnovi članstva u tim tijelima nije obvezno osiguran te 24.6.2. ostali slični primici oporezivi porezom na dohodak ili iznosi primitaka isplaćeni iznad propisanog (neoporezivog) iznosa, 25. u stupcu 4. podaci o primicima iz članka 32. stavka 3. Zakona, i to: 25.1. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i to iznosi isplaćeni iznad propisanog (neoporezivog) iznosa (članak 32. stavak 3. točka 6. Zakona), 25.2. stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima i to iznosi isplaćeni iznad propisanog (neoporezivog) iznosa (članak 32. stavak 3. točka 8. Zakona), 25.3. športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje, i to iznosi isplaćeni iznad propisanog (neoporezivog) iznosa (članak 32. stavak 3. točka 9. Zakona), 26. u stupcu 5. podaci o primicima iz članka 32. stavka 5. točke 1. Zakona (autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost), 27. u stupcu 6. podaci o primicima iz članka 32. stavka 5. točke 2. Zakona (profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju), 28. u stupcu 7. podaci o primicima iz članka 32. stavka 5. točke 3. Zakona (primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i televizijom te zabavnim priredbama), i to nerezidentima čiji primici podliježu obvezi doprinosa i nerezidentima čiji primici ne podliježu obvezi doprinosa, 29. u stupcu 8. podaci o primicima iz članka 32. stavka 3. točke 7. Zakona (primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga), polazeći od primitka – iznosa koji je se isplaćuje učeniku odnosno studentu (pod rednim brojem 2.), a iznos osnovice za obračun poreza na dohodak (pod rednim brojem 7.) jest iznos koji se dobije nakon što se primitak (iskazan pod rednim brojem 2.) umanji za neoporezivi iznos te za izdatak za doprinose koji se odnosi na drugi dohodak, odnosno dio primitka iznad neoporezivog iznosa, 30. u stupcu 9. zbrojeni podaci pojedinačno iskazani vodoravno, u stupcima 3. do 8. prema vrsti podatka iz stupca 2. Obrasca IDD. (6) Podaci vezani uz primitak nerezidenta, a koji se ne odnose na primitak iz članka 32. stavka 5. točke 3. Zakona, upisuju se u odgovarajući stupac ovisno o vrsti primitka. (7) Obrazac IDD može se dostaviti ispisan putem računala, uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim Pravilnikom. (8) Obrazac IDD potpisuje ovlaštena osoba podnositelja izvješća, koja pečatom i potpisom jamči za istinitost i točnost iskazanih podataka. (9) Odredbe članka 70. stavaka 1. i 2. ovoga Pravilnika primjenjuju se i na dostavljanje i ispravak Obrasca IDD. (10) »Izvješće o drugom dohotku, obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu___ godine______«– Obrazac IDD, sastavni je dio ovoga Pravilnika. 6.2.2. Posebne obveze izvješćivanja o obračunanim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac IDD-1 Članak 77. (1) Obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja, sukladno odredbi članka 78. stavka 1. točke 2. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, o obračunanim doprinosima za obvezna osiguranja prema člancima 67. i 69. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju mjesečno izvješće. (2) Izvješće prema stavku 2. ovoga članka sastavljaju i dostavljaju obveznici iz članka 4. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, i to: 1. iz točke 18. – tijelo državne uprave te drugi subjekt, 2. iz točke 19. – Hrvatski zavod za zapošljavanje, 3. iz točke 20. – Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, 4. iz točke 21. – centar za socijalnu skrb, 5. iz točke 22. – Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, 6. iz točke 30. – osiguranik po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva u slučaju kada putuje na službeni put u inozemstvo, 7. iz točke 35. – pravna i fizička osoba, za osobu koja je prekinula rad zbog upućivanja na obrazovanje, stručno usavršavanje ili poslijediplomski studij, 8. iz točke 36. – pravna i fizička osoba za osobu koju je prije stupanja u radni odnos, kao svojeg stipendistu uputila na praktični rad kod druge osobe radi stručnog osposobljavanja ili usavršavanja, 9. iz točke 37. – pravna i fizička osoba ili nadležno tijelo državne uprave koje upućuje osobu u inozemstvo u sklopu međunarodne tehničko-prosvjetne i kulturne suradnje, 10. iz točke 38. – pravna i fizička osoba ili nadležno tijelo državne vlasti kada ugovorom o stipendiranju stranaca preuzme obvezu plaćanja zdravstvenog osiguranja stranaca, 11. iz točke 39. – škola i visoko učilište ili drugo nadležno tijelo za osiguranje učenika i studenata na praktičnom radu i 12. iz točke 40. – škola i visoko učilište za osiguranje učenika i studenata koji nisu osigurani kao članovi obitelji osiguranika. (3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnosi se za izvještajni mjesec u kojemu je izvršena isplata naknada plaće koja je propisana osnovicom za obračun doprinosa, člankom 23. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja odnosno za izvještajni mjesec u kojemu je dospjela obveza obračuna i plaćanja doprinosa prema propisanoj osnovici, s ukupnim podacima za sve primatelje odnosno za sve osiguranike za čije su osiguranje obračunani doprinosi za obvezna osiguranja prema naknadi plaće ili prema propisanoj mjesečnoj osnovici, ispostavi Porezne uprave prema sjedištu podnositelja (pravne osobe) odnosno prema prebivalištu/uobičajenom boravištu (fizičke osobe i ostali podnositelji izvješća) do 15. dana u mjesecu za protekli mjesec na Obrascu IDD-1 – »Izvješće o isplaćenoj naknadi plaće te o osnovicama i obračunanim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu _____ godine ____«. (4) Obrazac IDD-1 sadržava sljedeće podatke: 1. Pod I. podatke o podnositelju izvješća: 2. pod 1. naziv odnosno ime i prezime, 3. pod 2. adresu sjedišta odnosno prebivališta ili uobičajenog boravišta, 4. pod 3. matični broj (podnositelj pravna osoba) ili matični broj građana (podnositelj fizička osoba) odnosno sistemski broj koji podnositelju izvješća dodjeljuje Porezna uprava u slučaju kada se radi o osobi koja nema matični broj niti jedinstveni matični broj, 5. pod II. podatke o obvezniku plaćanja doprinosa: 6. pod 1. naziv odnosno ime i prezime, 7. pod 2. adresu sjedišta, 8. pod 3. matični broj, 9. pod III opis podataka koji se iskazuju na obrascu pod A) te vrste i iznosi osnovice za obračun doprinosa, iznosi obračunanih doprinosa, pod B), i to: 10. pod A), u stupcu 2. opis i vrste doprinosa za obvezna osiguranja i ostalih podataka koji se iskazuju vodoravno u pojedinim stupcima od 3. do 8., 11. pod 1. o broju primatelja odnosno osiguranika, 12. pod 2. o iznosu isplaćene naknade plaće odnosno osnovice, 13. pod 3. o obračunanim doprinosima, i to: 14. pod 3.1. za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, 15. pod 3.2. za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem, 16. pod 3.3. za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osobe osigurane određenim okolnostima, 17. pod 3.4. za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, 18. pod 3.5. za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem, 19. pod 3.6. za osnovno zdravstveno osiguranje, 20. pod 3.7. poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, 21. pod 3.8. poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima, 22. pod 3.9. poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, 23. pod B) podaci o vrsti osnovice za obračun doprinosa prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja, iznosima osnovice te iznosima doprinosa iskazani u stupcima od 3. do 8., i to: 23.1. u stupcu 3. podaci o osnovici propisanoj člankom 21. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, za osiguranje korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad iz članka 25. stavak 6. Zakona o mirovinskom osiguranju za koje doprinose obračunava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a plaća ih Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva (članak 4. točka 17.2. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja), 23.2. u stupcu 4. podaci o osnovici propisanoj člankom 22. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja za osiguranika invalidnu osobu iz članka 7. Zakona o stažu osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem za koje doprinose obračunava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a plaća ih Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva (članak 4. točka 17.5. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja), 23.3. u stupcu 4. podaci o osnovici propisanoj člankom 23. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja za osiguranika – korisnika naknade plaće, čiji je obveznik obračunavanja i plaćanja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (članak 4. točka 20.1. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (članak 4. točka 22.1.) i centar za socijalnu skrb (članak 4. točka 21. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja), 23.4. u stupcu 6. podaci o osnovici propisanoj člankom 23.a Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja za osiguranika – samostalnog umjetnika iz članka 5. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva za koje doprinose za mirovinsko osiguranje obračunava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a doprinose za zdravstveno osiguranje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a plaća ih Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva (članak 4. točka 17.6. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, 23.5. u stupcu 7. podaci o osnovici propisanoj člankom 24. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, odnosno najnižoj mjesečnoj osnovici i doprinosima obračunanim prema najnižoj mjesečnoj osnovici i to: 23.5.1. za osiguranje roditelja iz članka 15. Zakona o mirovinskom osiguranju prema kojoj doprinose obračunava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a plaća ih Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva (članak 4. točka 17.1. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja), 23.5.2. za osiguranje u određenim okolnostima učenika i studenata na praktičnom radu iz članka 18. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i članka 13. točke 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju prema kojoj doprinose obračunava škola ili visoko učilište, a plaća ih Republika Hrvatska putem nadležnog ministarstva (članak 4. točka 17.3. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja), 23.5.3. za osiguranika u određenim okolnostima iz članka 18. stavak 1. točka 3. i članaka 19. i 20. Zakona o mirovinskom osiguranju i članka 12. točke 1. do 3. i članka 13. točke 2. i točke 4. do 10. Zakona o zdravstvenom osiguranju za koje doprinose obračunavaju i plaćaju tijela državne uprave (članak 4. točka 18. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja), 23.5.4. za osiguranika nezaposlenu osobu iz članka 10. stavak 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i nezaposlenu osobu iz članka 18. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju za koje doprinose obračunava i plaća Hrvatski zavod za zapošljavanje (članak 4. točka 19. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja), 23.5.5. za osiguranika po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti koji doprinose plaća prema rješenju Porezne uprave, a u slučaju kada osobno putuje na službeni put u inozemstvo, za koje doprinose obračunava i plaća sam osiguranik po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti (članak 4. točka 30. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja), 23.5.6. za osiguranje svake osobe koju pravna ili fizička osoba ili tijelo državne uprave osigurava, a osnova osiguranja nije radni odnos niti isplata drugog dohotka i kada doprinose obračunava i plaća ta pravna ili fizička osoba ili tijelo državne uprave (članak 4. točke 35., 36., 37., 38., i 39. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja), 23.5.7. za osiguranje učenika i studenata koji nisu osigurani kao članovi obitelji prema kojoj doprinose obračunava i plaća škola odnosno visoko učilište (članak 4. točka 40. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja) te 24. u stupcu 8. zbrojeni podaci pojedinačno iskazani vodoravno, u stupcima 3. do 7. prema vrsti podatka iz stupca 2. Obrasca IDD-1. (5) Podaci o obvezniku plaćanja doprinosa pod II. upisuju se samo u slučaju kada je obveznik plaćanja doprinosa osoba različita od obveznika obračunavanja odnosno podnositelja izvješća. (6) Obrazac IDD-1 može se dostaviti ispisan putem računala, uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim Pravilnikom. (7) Obrazac IDD-1 potpisuje ovlaštena osoba podnositelja izvješća, koja pečatom i potpisom jamči za istinitost i točnost iskazanih podataka. (8) Odredbe članka 70. stavka 1. i 2. ovoga Pravilnika primjenjuju se i na dostavljanje i ispravak Obrasca IDD-1. (9) »Izvješće o isplaćenoj naknadi plaće te o osnovicama i obračunanim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu _____ godine ____« – Obrazac IDD-1, sastavni je dio ovoga Pravilnika. 7. Sadržaj, način popunjavanja i rokovi dostavljanja godišnjeg Izvješća o isplaćenim primicima, dohotku, uplaćenim doprinosima, porezu na dohodak po odbitku i prirezu – Obrazac ID-1 Članak 78. (1) Nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine), isplatitelj primitaka na koji se plaća predujam poreza na dohodak po odbitku od: 1. drugog dohotka prema članku 48. Zakona, 2. dohotka od imovinskih prava prema članku 50. stavku 2. Zakona, 3. dohotka od kapitala prema člancima 51. i 68. stavku 2. Zakona, 4. dohotka od osiguranja prema članku 52. Zakona, obvezan je sastaviti godišnje izvješće o isplaćenim primicima od kojih je utvrdio dohodak i obustavio i uplatio porez po odbitku na propisani način, porezu i prirezu po pojedinim poreznim obveznicima i ukupno (Obrazac ID-1), te ga dostaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome sjedištu ili prebivalištu/uobičajenom boravištu najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. (2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka, osim općih podataka o isplatitelju/stjecatelju primitaka (naziv/ime i prezime, matični broj/matični broj građana i adresa), sadrži i sljedeće podatke: 1. redni broj (stupac 1), 2. ime i prezime poreznog obveznika (stupac 2), 3. matični broj građana poreznog obveznika ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave (stupac 3), 4. oznaku grada ili općine prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika (stupac 4), 5. iznos godišnjeg primitka, razvrstan prema izvorima dohotka odnosno prema brojčanim oznakama računa za uplatu predujma (stupac 5), 6. iznos priznatog izdatka (stupac 6), 7. iznos izdatka po osnovi uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja prema posebnim propisima iz primitka (stupac 7), 8. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1422 – predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi životnog osiguranja s obilježjem štednje iz članka 52. Zakona (stupac 8), 9. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1805 – predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja iz članka 52. Zakona (stupac 9), 10. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1457 – predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od drugog dohotka po osnovi djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koja imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu iz članka 48. Zakona u svezi s člankom 32. stavkom 3. točkom 1. Zakona (stupac 10), 11. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1465 – predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od drugog dohotka po osnovi autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava iz članka 48. Zakona u svezi s člankom 32. stavkom 3. točkom 2. i člankom 32. stavkom 5. točkom 1. Zakona (stupac 11), 12. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1473 – predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne, likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama iz članka 48. Zakona u svezi s člankom 32. stavkom 5. točkom 3. Zakona (stupac 12), 13. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1546 – predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po odbitku od imovinskih prava iz članka 50. stavka 2. Zakona (stupac 13), 14. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1570 – predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po odbitku od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz članka 68. stavka 2. Zakona (stupac 14), 15. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1589 – predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po odbitku na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja i korištenja usluga članova trgovačkih društava za privatne potrebe iz članka 51. stavka 1. Zakona (stupac 15), 16. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1597 – predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po odbitku na dohodak od kapitala po osnovi kamata iz članka 51. stavka 2. Zakona (stupac 16), 17. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1600 – predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po odbitku na dohodak od kapitala po osnovi udjela u dobiti članova uprave i radnika dodjelom i opcijskom kupnjom vlastitih dionica trgovačkih društava iz članka 51. stavka 3. Zakona (stupac 17), 18. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1813 – predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitaka od djelatnosti trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, športskih sudaca i delegata, prevoditelja, tumača, sudskih vještaka, turističkih djelatnika, konzultanata i drugih sličnih djelatnosti kao i po osnovi ostalih nenavedenih primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 48. Zakona u svezi s člankom 32. stavkom 3. točkama 4. i 11. Zakona (stupac 18), 19. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1821 – predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitaka u naravi te nagrada učenicima, primitaka učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, stipendija, športskih stipendija, nagrada za športska ostvarenja i naknada športašima iz članka 48. Zakona u svezi s člankom 32. stavkom 3. točkama 5. do 10. Zakona (stupac 19), 20. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1830 – predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od drugog dohotka po osnovi naknada za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost iz članka 48. Zakona u svezi s člankom 32. stavkom 5. točkom 1. Zakona i člankom 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (stupac 20), 21. uplaćeni iznos poreza i prireza na propisani uplatni račun brojčane oznake 1848 – predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od drugog dohotka po osnovi profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju iz članka 48. Zakona u svezi s člankom 32. stavkom 5. točkom 2. Zakona (stupac 21). 22. ukupno uplaćeni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak – zbroj iznosa iz stupaca 7 do 21 (stupac 22), 23. isplaćeni iznos primitka (stupac 23). (3) Isplatitelji mogu Obrazac ID-l dostaviti ispisan putem računala ili elektroničkim putem (magnetni medij), uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim Pravilnikom. (4) Odredbe članka 70. stavaka 1. i 2. ovoga Pravilnika primjenjuju se i na dostavljanje i ispravak Obrasca ID-1. (5) »Izvješće o isplaćenim primicima, dohotku, uplaćenim doprinosima, porezu na dohodak po odbitku i prirezu u _____ godini« – Obrazac ID-1 sastavni je dio ovoga Pravilnika. 8. Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku i uplaćenom porezu i prirezu po odbitku Članak 79. (1) Na kraju godine odnosno pri prestanku djelatnosti isplatitelj primitka po osnovi kojega se utvrđuje dohodak od imovinskih prava iz članka 27. stavka 4. Zakona, dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona, dohodak od osiguranja iz članka 31. Zakona i drugi dohodak iz članka 32. Zakona, obvezan je poreznim obveznicima dati potvrde o visini pojedinačnih i ukupnih godišnjih primitaka po izvorima dohotka, postotku i iznosu priznatih izdataka pri isplati, iznosu izdatka po osnovi uplaćenog obveznog doprinosa iz primitka prema posebnim propisima, iznosu dohotka, nadnevku uplate obveznih doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te iznosu obustavljenih i uplaćenih obveznih doprinosa iz primitka, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te iznosu neto isplate. (2) Porezni obveznik je obvezan isplatitelju primitaka od kojih se utvrđuje dohodak i na koji se plaća porez na dohodak po odbitku, dati podatke potrebne za točan obračun i uplatu poreza, i to matični broj građana ili sistemski broj koji dodjeljuje Porezna uprava, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta te broj žiroračuna kod ovlaštene organizacije za platni promet. (3) Isplatitelj može izvršiti isplatu primitaka od kojih se utvrđuje dohodak i na koji se plaća porez na dohodak po odbitku tek nakon što mu porezni obveznik dostavi podatke iz stavka 2. ovoga članka. (4) Obrazac »Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak u _____ godini«, sastavni je dio ovoga Pravilnika. XIV. OBVEZE PRI ISPLATAMA PRIMITAKA NEREZIDENTIMA Članak 80. (1) Tuzemni isplatitelj primitaka obvezan je nerezidentima pri svakoj isplati primitaka od kojih se utvrđuje dohodak prema članku 5. Zakona, obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak u skladu s odredbama Zakona, ako ti nerezidenti imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u državama s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ispostava Porezne uprave mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja na zahtjev nerezidenta izdaje potvrdu o porezu na dohodak plaćenom u Republici Hrvatskoj. (3) Tuzemni isplatitelj primitaka od kojih se utvrđuje dohodak prema članku 5. Zakona, nerezidentima koji su rezidenti država s kojima Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, obvezan je prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak na način određen ugovorom i tuzemnim Zakonom. (4) Ako Republika Hrvatska ima s državom čiji je porezni obveznik rezident, sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odredbe ugovora primjenjivat će se na način propisan stavcima 5., 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga članka. (5) Prava iz Ugovora ostvaruju se na temelju obrazaca, ovisno o vrsti isplate: 1. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«, 2. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na kamate prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«, 3. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na licence prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«, 4. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------«. (6) Za primjenu odredbi iz Ugovora, obrazac »Zahtjev« treba biti ovjeren od nadležnog inozemnog tijela. Ovjereni zahtjev se podnosi za svaku isplatu. Iznimno, ako se radi o učestalim mjesečnim isplatama, ovjereni se zahtjev podnosi pri prvoj isplati, a potom ga je potrebno podnositi svakih šest (6) mjeseci. (7) Obrasci iz stavka 5. ovoga članka sastoje se iz četiri primjerka: primjerka za podnositelja zahtjeva, primjerka za isplatitelja, primjerka za inozemno porezno tijelo i primjerka za Poreznu upravu Republike Hrvatske. Odgovarajući obrazac podnositelj zahtjeva – nerezident obvezan je ovjeriti pri poreznom tijelu države čiji je rezident. Jedan primjerak obrasca namijenjen je inozemnom poreznom tijelu, drugi je namijenjen podnositelju zahtjeva, a preostala dva primjerka ovjerenog obrasca s popunjenim podacima o podnositelju zahtjeva, izjavom podnositelja zahtjeva, vrsti djelatnosti, trajanju djelatnosti, predmetu ugovora, priloženim ispravama i drugo, podnositelj zahtjeva dostavlja tuzemnom isplatitelju primitka. Tuzemni isplatitelj pri isplati primitka jedan primjerak obrasca dostavlja Poreznoj upravi, a drugi primjerak zadržava za svoje potrebe. (8) Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate primitka nerezidentu raspolaže ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka, primijenit će odgovarajuće odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. (9) Ako tuzemni isplatitelj u trenutku isplate primitka nerezidentu ne raspolaže ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka, obvezan je prilikom isplate primitka primijeniti odredbe tuzemnog zakona. (10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka nerezident može u roku od tri godine od isteka godine u kojoj je primitak isplaćen, dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, ovjerovljeni obrazac Zahtjeva radi povrata više plaćenog poreza u odnosu na porez koji je prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti plaćen. (11) Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagreb, nadležan je i za vođenje evidencije o postupanju po zahtjevima u slučajevima iz stavka 8. ovoga članka. (12) Obrasci zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka sastavni su dio ovoga Pravilnika. XV. GODIŠNJI OBRAČUN POREZA 1. Utvrđivanje godišnjeg poreza i prireza Članak 81. (1) Porez na dohodak obračunava se godišnje, a na temelju dohotka za koji se podnosi godišnja porezna prijava. Godišnji način obračuna poreza na dohodak primjenjuje se i za kraća porezna razdoblja, a prema članku 7. stavku 2. Zakona. (2) Ako tijekom kalendarske godine rezident postane nerezident ili nerezident postane rezident, porezni obveznik obvezan je u prilogu godišnje porezne prijave dati podatke o pojedinim razdobljima ostvarivanja dohotka. Za oba razdoblja izrađuje se jedan godišnji obračun. (3) Prema članku 37. stavku 3. Zakona, godišnji porez na dohodak utvrđuje se prema poreznoj osnovici iz članka 6. Zakona, a od utvrđenoga godišnjeg poreza odbija se iznos plaćenog predujma poreza po svim iskazanim dohocima iz članka 5. Zakona te utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza. (4) Od utvrđenoga godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak odbijaju se tijekom poreznog razdoblja, za koje se podnosi godišnja porezna prijava, uplaćeni predujmovi poreza po osnovi: 1. dohotka od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona, 2. dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona odnosno dohotka koji se utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona, osim dohotka koji se paušalno oporezuje prema članku 44. Zakona, 3. dohotka od imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona, osim dohotka od imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova za koje se porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu prema članku 44. Zakona, 4. dohotka od kapitala iz članka 30. Zakona, 5. dohotka od osiguranja iz članka 31. Zakona, 6. drugog dohotka iz članka 32. Zakona, osim drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa iz članka 33. Zakona, 7. plaćeni porezi u inozemstvu koji se mogu uračunati prema članku 82. ovoga Pravilnika. (5) Ako nakon odbitka plaćenih predujmova poreza na dohodak i prireza iz stavka 4. ovoga članka preostane razlika poreza za uplatu, porezni je obveznik tu razliku obvezan platiti u roku petnaest (15) dana od dana dostave rješenja o utvrđenom godišnjem porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak. (6) Ako nakon odbitka plaćenih predujmova poreza na dohodak i prireza od utvrđene godišnje obveze toga poreza i prireza preostane razlika više plaćenog poreza i prireza, iznos više plaćenog poreza i prireza koristit će se za izmirivanje poreznih obveza tekućeg razdoblja, osim ako porezni obveznik ne zahtijeva povrat. Pisani zahtjev za povrat podnosi se u roku 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu. Izmirivanje obveze poreza na dohodak tekućeg razdoblja, odnosno povrat, izvršit će se samo ako porezni obveznik nema istodobno dospjele, a neplaćene druge poreze ili druga javna davanja (članak 113. stavak 6. Općeg poreznog zakona). (7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, preplaćeni porez po odbitku vraća se poreznom obvezniku bez posebnog zahtjeva, pod uvjetima iz članka 113. stavka 6. Općeg poreznog zakona. 2. Uračunavanje inozemnog poreza Članak 82. (1) U inozemstvu plaćen porez iz dohotka rezidenta, koji prema tuzemnim propisima podliježe oporezivanju u tuzemstvu, uračunava se u tuzemni porez na dohodak, ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili višestranim međudržavnim ugovorima i sporazumima nije drukčije određeno (članak 37. stavak 4. Zakona). (2) Porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu ili na temelju potvrde za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu. (3) Inozemni porez može se uračunati samo ako odgovara tuzemnom porezu na dohodak, i to do visine obračunanog tuzemnog poreza na inozemni dohodak. (4) Iznosi dohotka i poreza plaćenog u inozemstvu preračunavaju se u kune primjenom srednjeg tečaja iz tečajnice Hrvatske narodne banke na dan plaćanja poreza. (5) Iznos do kojeg se inozemni porez može uračunati u tuzemni utvrđuje se na sljedeći način: 1. iz razmjera iznosa ukupno obračunanoga tuzemnog godišnjeg poreza na dohodak i iznosa ukupnog godišnjeg dohotka (prije dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za plaće novozaposlenih osoba i nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, za iznos izdataka za školovanje i stručno usavršavanje, za iznos izdataka za istraživanje i razvoj i za preneseni gubitak) i prije umanjenja za osobni odbitak, utvrđuje se prosječna porezna stopa, 2. primjenom prosječne porezne stope na iznos inozemnog dohotka dobiva se najviši iznos do kojega se može uračunati inozemni porez. Ako je u inozemstvu plaćen manji iznos poreza od najvišeg mogućeg za uračunavanje, uračunava se stvarno plaćeni porez. (6) Uračunavanje inozemnog poreza u tuzemni porez na dohodak obavlja se u godišnjem obračunu poreza na temelju podnesene godišnje porezne prijave. 3. Porezne prijave 3.1. Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti Članak 83. (1) Nakon isteka kalendarske godine nositelj zajedničke djelatnosti, odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava sastavlja prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti i dostavlja je ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu u skladu s odredbama članka 34. stavka 7. Zakona. (2) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti podnosi se prije godišnjih poreznih prijava iz članaka 39. do 43. Zakona, a najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za proteklu godinu. (3) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće podatke: 1. naziv i adresu sjedišta zajedničke djelatnosti, 2. ime i prezime, matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu nositelja zajedničke djelatnosti, 3. ime i prezime, matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu svakog supoduzetnika, 4. iznos zajedničkog dohotka/gubitka utvrđenog na temelju poslovnih knjiga za zajedničku djelatnost u skladu s odredbama članaka 19. do 24. Zakona, prije dodatnog umanjenja dohotka prema člancima 56. i 57. Zakona ili za zajedničku imovinu i imovinska prava u skladu s odredbama članka 27. Zakona, 5. iznos dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za plaće novozaposlenih osoba prema članku 56. stavku 1. Zakona, 6. iznos dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja prema članku 56. stavku 1. Zakona, 7. iznos dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za izdatke školovanja i stručnog usavršavanja prema članku 56. stavku 6. Zakona, 8. iznos dodatnog umanjenja zajedničkog dohotka ili uvećanja gubitka za izdatke istraživanja i razvoja prema članku 57. stavku 1. Zakona, 9. iznos dohotka/gubitka od zajedničke djelatnosti nakon umanjenja prema člancima 56. i 57. Zakona, 10. raspodjelu zajedničkog dohotka na supoduzetnike prema postotku udjela svakog supoduzetnika u zajedničkom dohotku, iznosu udjela svakog supoduzetnika u zajedničkom dohotku/gubitku, uvećanja i umanjenja udjela u zajedničkom dohotku prema članku 49. stavcima 6. do 9. ovoga Pravilnika, ukupan iznos dijela zajedničkog dohotka/gubitka koji pripada svakom supoduzetniku, te matični broj građana svakog supoduzetnika, 11. popis priloga uz zajedničku poreznu prijavu. (4) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti sadrži i podatke o korištenju olakšica, oslobođenja i drugog, i to iznos: 1. porezno priznatih izdataka po osnovi reprezentacije (članak 22. stavak 1. točka 1. Zakona), 2. primljenih iznosa koji se ne smatraju primicima po osnovi djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članaka 19. do 24. Zakona (članak 24. stavak 2. ovoga Pravilnika i članak 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva), 3. neoporezivih primitaka po osnovi djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članaka 19. do 24. Zakona (članak 46. stavak 5. ovoga Pravilnika i članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva) za umjetničko djelo, (5) Poreznoj prijavi od zajedničkog dohotka nositelj zajedničke djelatnosti obvezno prilaže i obračun zajedničkog dohotka odnosno učinaka propisanih oslobođenja i olakšica. Obračun se sastavlja na način da se iznos zajedničkog dohotka iz stavka 3. točka 4. ovoga Pravilnika uveća za iznos iskorištenih olakšica i oslobođenja iz stavka 3. točaka 5. do 8. ovoga članka i iz stavka 4. ovoga članka. (6) Prijavi dohotka od zajedničke djelatnosti treba priložiti: 1. ugovore i isprave o zajedničkoj djelatnosti i odnosima između supoduzetnika međusobno i zajedničke djelatnosti i supoduzetnika, ako se oni već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, 2. ugovore i isprave o otuđenju zajedničke djelatnosti ili dijelova zajedničke djelatnosti, ako se djelatnost ne nastavlja, 3. pregled poslovnih primitaka i izdataka ako se ne vode poslovne knjige (dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava), 4. preslik popisa dugotrajne imovine, 5. isprave na temelju kojih su korištene porezne olakšice (ugovori i preslici naloga o primljenim iznosima), 6. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa te reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca. (7) Prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti potpisuju svi supoduzetnici, odnosno nositelj zajedničke djelatnosti ako je za to ovlašten ugovorom ili drugim ispravama o zajedničkoj djelatnosti. (8) »Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti za ____ godinu«– Obrazac DOH – Z, sastavni je dio ovoga Pravilnika. 3.2. Godišnja porezna prijava 3.2.1. Podnošenje godišnje porezne prijave Članak 84. (1) Porez na dohodak utvrđuje se konačno na temelju godišnje porezne prijave koju je porezni obveznik dužan podnijeti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Nerezidenti podnose godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja primitaka ili većeg dijela njegove imovine odnosno prema mjestu u kojem je pretežno obavljao djelatnost ili mjestu u kojemu su se koristila imovinska prava od kojih je ostvario dohodak. (2) Godišnja porezna prijava propisanog oblika i sadržaja, prema članku 42. stavku 2. Zakona, podnosi se do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. (3) Rezidenti podnose godišnju poreznu prijavu za dohodak ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezidenti samo za dohodak ostvaren u tuzemstvu. 3.2.2. Obvezno podnošenje godišnje porezne prijave Članak 85. (1) Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari: 1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona kod dva ili više poslodavaca, isplatitelja plaće i/ili mirovine istodobno (članak 39. stavak 1. točka 1. Zakona), i/ili 2. dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona (članak 39. stavak 1. točka 2. Zakona), i/ili 3. dohodak iz članka 5. Zakona koji rezident ostvari izravno iz inozemstva (članak 39. stavak 2. Zakona), i/ili 4. dohodak iz članka 5. Zakona za koji je Porezna uprava zatražila da porezni obveznik naknadno plati porez na dohodak, koji je, prema odredbama Zakona, bio obvezan platiti (članak 39. stavak 3. Zakona), i/ili 5. dohodak iz članka 5. Zakona ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak na način propisan Zakonom (članak 39. stavak 4. Zakona) i ovim Pravilnikom. (2) Porezni obveznik koji je prema članku 39. Zakona i stavku 1. ovoga članka obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak iz članka 5. Zakona u poreznom razdoblju, osim dohotka iz članka 41. Zakona za koji je propisano da se godišnja porezna prijava ne može podnijeti. 3.2.3. Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu Članak 86. (1) Godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak iz članka 40. stavka 1. Zakona, a pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39. Zakona. (2) U skladu s člankom 40. stavkom 2. Zakona, porezni obveznik koji nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, može istu podnijeti po osnovi ostvarenog dohotka radi ostvarivanja prava na: 1. korištenje izdataka po osnovi uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona, 2. korištenje osobnog odbitka iz članka 36. i članka 54. Zakona, 3. ravnomjerno godišnje oporezivanje odnosno godišnje izravnanje porezne osnovice, 4. korištenje stvarno nastalih izdataka pri utvrđivanju dohotka od imovinskih prava prema članku 27. stavku 4. Zakona, 5. druga prava propisana zakonima. (3) Poreznim obveznicima iz stavka 1. ovoga članka, koji ostvaruju drugi dohodak iz članka 32. Zakona ili obavljaju samostalnu djelatnost umjetnika iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona od koje se dohodak utvrđuje kao drugi dohodak prema članku 32. Zakona, ne mogu se u godišnjem obračunu poreza pri podnošenju godišnje porezne prijave priznati izdaci odnosno neoporezivi dio naknade u visini: 1. 30% prema članku 32. stavku 5. Zakona, 2. 25% neoporezivih primitaka umjetnika prema članku 46. stavku 5. ovoga Pravilnika i članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, ako nisu iskorišteni u tijeku poreznog razdoblja pri plaćanju predujma poreza na dohodak. (4) Izdaci odnosno neoporezivi dio naknade iz stavka 3. ovoga članka, mogu se priznati poreznim obveznicima u tijeku poreznog razdoblja pri isplati primitka i plaćanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka, pod uvjetima i na način propisan člankom 48. Zakona i člankom 75. ovoga Pravilnika. (5) Ako porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja prava iz stavka 2. ovoga članka, obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju prema članku 5. ovoga Zakona, osim dohotka za koji je propisano da se godišnja porezna prijava ne može podnijeti u skladu s člankom 41. Zakona. 3.2.4. Sadržaj godišnje porezne prijave Članak 87. (1) Godišnju poreznu prijavu obvezno podnose porezni obveznici iz članka 39. Zakona, a mogu je podnijeti porezni obveznici iz članka 40. Zakona. (2) Godišnja porezna prijava poreza na dohodak podnosi se na Obrascu DOH. Ako je porezno razdoblje, u skladu s člankom 7. Zakona, kraće od kalendarske godine, u Obrascu DOH navodi se porezno razdoblje od (dan i mjesec) do (dan i mjesec). 3.2.4.1. Sadržaj godišnje porezne prijave – Obrazac DOH Članak 88. (1) Godišnja porezna prijava – Obrazac DOH sadrži: 1. opće podatke o poreznom obvezniku i podatke o uzdržavanim članovima uže obitelji poreznog obveznika, 2. podatke o uvećanju osobnog odbitka koji se priznaje za zdravstvene i stambene potrebe poreznog obveznika i dijelu osobnog odbitka po osnovi danih darovanja, 3. podatke o dohotku i plaćenom predujmu poreza na dohodak i prirezu porezu na dohodak od: 3.1. nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona, 3.2. samostalne djelatnosti iz članka 19. Zakona, 3.3. imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona, 3.4. kapitala iz članka 30. Zakona, 3.5. osiguranja iz članka 31. Zakona, 3.6. drugih primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona, 4. podatke o inozemnom dohotku i uplaćenom inozemnom porezu, 5. podatke o ukupnom dohotku i ukupno uplaćenom predujmu poreza i prireza, 6. podatke o korištenim olakšicama, poticajima i oslobođenjima u poreznom razdoblju odnosno razdoblju za koje porezni obveznik podnosi godišnju poreznu prijavu, 7. dio za ispis priloga uz godišnju poreznu prijavu, 8. dio za napomene poreznog obveznika, 9. prilog UPO na temelju kojega se utvrđuje godišnji porez i prirez i razlike, a koji porezni obveznici mogu, ali nisu obvezni sastavljati i dostavljati. (2) U godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH upisuju se: 1. podaci o Područnom uredu i nadležnoj ispostavi Porezne uprave, 2. pod 1. opći podaci o poreznom obvezniku: 2.1. pod 1.1. ime i prezime i ime roditelja, 2.2. pod 1.2. adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta (mjesto, ulica i kućni broj), 2.3. pod 1.3. matični broj građana ili sistemski broj dodijeljen od Porezne uprave, 2.4. pod 1.4. podatak o statusu umirovljenika i razdoblju umirovljenja u poreznom razdoblju, 2.5. pod 1.5. podatak o prebivalištu na području posebne državne skrbi ili brdsko-planinskom području kao P1 – područje posebne državne skrbi prve skupine, P2 područje posebne državne skrbi druge skupine, P3 područje posebne državne skrbi treće skupine, P4 brdsko-planinska područja, na kojima su propisane olakšice, 2.6. pod 1.6. podaci o promjenama prebivališta ili uobičajenog boravišta u tuzemstvu ili inozemstvu tijekom godine, a ako se radi o područjima posebne državne skrbi i drugim područjima na kojima su propisane olakšice i odgovarajuću oznaku tih područja (kao P1, P2, P3 i P4), 2.7. pod 1.7. podaci o invalidnosti uključujući i podatke o invalidnosti hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, promjene u svezi s invalidnosti, oznaka invalidnosti i to kao I za primjenu faktora osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. točke 3. Zakona ili kao I* za primjenu faktora osobnog odbitka iz članka 36. stavka 2. točke 4. Zakona te postotak invalidnosti utvrđen rješenjem ako se radi o hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata, 2.8. pod 1.8. broj računa otvoren kod organizacije ovlaštene za platni promet i naziv te organizacije. Porezni obveznici obvezni su popuniti dio pod 1.8. koji se odnosi se na broj tekućeg ili žiroračuna koji je otvoren kod organizacije ovlaštene za platni promet, ako po godišnjoj poreznoj prijavi žele iskoristiti pravo na povrat putem predujma više plaćenog poreza i prireza, 2.9. pod 1.9. podaci o opunomoćeniku ili poreznom savjetniku – ime i prezime ili naziv, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta odnosno sjedišta, adresa, te matični broj građana/matični broj, 3. pod 2. podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji – ime i prezime, srodstvo, matični broj građana, podatak o prebivalištu i boravku na području posebne državne skrbi i drugim područjima za koje su propisane olakšice, podatak o invalidnosti kao I ili I* i razdoblje korištenja osobnog odbitka tijekom godine te podatak o matičnom broju građana fizičkih osoba s kojima porezni obveznik dijeli osobni odbitak, a i postotak podjele koji pripada tim fizičkim osobama, 4. pod 3. podaci o uvećanju osobnog odbitka prema članku 36. stavci od 10. do 27. Zakona, i to za: 4.1. pod 3.1. plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu, 4.2. pod 3.2. plaćene zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj, 4.3. pod 3.3. stambene potrebe po osnovi stvarnih izdataka i/ili plaćenih kamata po namjenskim stambenim kreditima i/ili plaćenoj najamnini, 4.4. pod 3.4. dana darovanja, 4.5. pod 3.5. ukupni iznos uvećanja osobnog odbitka iskazan pod 3.1., 3.2., 3.3. i 3.4., 5. pod 4. podaci o dohotku po izvorima i uplaćenim predujmovima poreza i prireza u godišnjem iznosu u kunama i lipama, 6. pod 4.1. podaci o dohotku od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), 7. pod 4.1.1. podaci o primicima od nesamostalnog rada (plaći) iz članka 14. stavka 1. Zakona i članka 14. stavka 3. Zakona i izdacima, odnosno uplaćenim obveznim doprinosima za mirovinsko osiguranje iz plaće te premijama osiguranja prema članku 12. stavku 9. Zakona, dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema podacima iz obrazaca IP, potvrdama osiguravatelja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, 8. pod 4.1.2. podaci o matičnom broju isplatitelja i razdoblju ostvarivanja dohotka, primicima od mirovina, izdacima kojima se smatraju uplaćene premije osiguranja prema članku 12 stavku 9. Zakona, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema obrascima IP, potvrdama isplatitelja odnosno potvrdama osiguravajućih društava i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, 9. pod 4.1.3. podaci o ukupnom dohotku od nesamostalnog rada i ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, 10. pod 4.1.4. podaci o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada (plaće odnosno mirovine) na koji se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata. Iskazuju se podaci o stupnju invalidnosti, iznosu dohotka ili dijela dohotka od nesamostalnog rada na koji se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti i udjelu tog dohotka od nesamostalnog rada (plaće i/ili mirovine) u sveukupnom dohotku, u postotku. Navedeni udio je osnova za utvrđivanje dijela ukupne godišnje obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koja se može umanjiti prema članku 53. stavku 1. Zakona. 11. pod 4.2. podaci o dohotku od samostalne djelatnosti i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza – »Dio SD«. Porezni obveznici obvezno upisuju svoj matični broj građana. 12. pod 4.2.1. podaci o ostvarenom dohotku/gubitku u tekućoj godini od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima 19. do 24. Zakona, prije umanjenja dohotka ili uvećanja gubitka za olakšice iz članka 56. i članka 57. Zakona i to za obveznika pojedinca, podaci o umanjenju dohotka ili uvećanju gubitka pojedinca za olakšice iz članka 56. i članka 57. Zakona, podaci o ostvarenom dohotku/gubitku od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema članku 19. do 24. Zakona za obveznika supoduzetnika, podaci o gubitku u tekućoj godini ostvarenom od samostalne djelatnosti nakon propisanih umanjenja, podaci o dohotku od samostalne djelatnosti nakon propisanih umanjenja i podaci o uplaćenom predujmu poreza i prireza. Podaci se iskazuju prema priloženom izvatku (pregledu) iz poslovnih knjiga. Podatke pod 4.2.1. ne iskazuju porezni obveznici čiji se dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona paušalno oporezuje na način propisan člankom 44. Zakona, 13. pod 4.2.2. podatak o iznosu prenesenog gubitka za koji se umanjuje dohodak iz tekuće godine, 14. pod 4.2.3. podatak o ukupnom dohotku od samostalne djelatnosti kao razlika između 4.2.1. i 4.2.2. i uplaćenom predujmu poreza i prireza, 15. pod 4.2.4. podaci o iznosima za dodatno umanjenje dohotka ili uvećanje gubitka pojedinca od samostalne djelatnosti, i to: 15.1. pod 4.2.4. r.br. 1. za plaće novozaposlenih osoba, 15.2. pod 4.2.4. r.br. 2. za nagrade učenika na praktičnom radu i naukovanju, 15.3. pod 4.2.4. r.br. 3. za izdatke za školovanje i stručno usavršavanje, 15.4. pod 4.2.4. r.br. 4. za izdatke za istraživanje i razvoj, 15.5. pod ukupno 4.2.4. ukupni iznos za dodatno umanjenje dohotka ili uvećanje gubitka, 16. pod 4.2.5. podaci o prenesenom gubitku prema godinama njegovog nastanka, umanjenju gubitka u tekućoj godini, iznosu gubitka u tekućoj godini i gubitku za prijenos, 17. pod 4.2.6. podaci o dohotku od samostalne djelatnosti ostvarenom na područjima posebne državne skrbi, Gradu Vukovaru i brdsko-planinskim područjima za koji su propisane olakšice iz članka 55. Zakona. Iskazuje se iznos dohotka ostvaren na tim područjima umanjen za dodatna umanjenja iz članka 56. i članka 57. Zakona korištena na tim područjima i umanjen za možebitni preneseni gubitak ostvaren na tim područjima u prethodnim poreznim razdobljima. Izračunava se udio iskazanog dohotka u sveukupnom dohotku, u postotku. Navedeni udio je osnova za utvrđivanje dijela ukupne godišnje obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koja se može umanjiti prema članku 55. Zakona. 18. pod 4.3. podaci o ostvarenim primicima od imovine i imovinskih prava, izdacima za premije osiguranja prema članku 12. stavku 9. Zakona, ostvarenom dohotku i ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema pregledu primitaka i izdataka, potvrdama isplatitelja i rješenju, potvrdama osiguravatelja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Podatke pod 4.3. ne iskazuju porezni obveznici čiji se dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova paušalno oporezuje na način propisan člankom 44. Zakona ili se dohodak po toj osnovi utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti te se popunjavaju podaci pod 4.2., 19. pod 4.4. podaci o dohotku od kapitala – matičnom broju odnosno matičnom broju građana isplatitelja, primitku od kapitala, uplaćenim premijama osiguranja prema članku 12. stavku 9. Zakona, dohotku i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu, 20. pod 4.4.1. podaci o ostvarenim primicima od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu prema članku 68. stavku 2. Zakona, izdacima za premije osiguranja prema članku 12. stavak 9. Zakona, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama isplatitelja, osiguravatelja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, 21. pod 4.4.2. podaci o ostvarenim primicima od kamata, izdacima za premije osiguranja prema članku 12. stavku 9. Zakona, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza i prireza prema potvrdama isplatitelja, osiguravatelja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, 22. pod 4.4.3. podaci o primicima od izuzimanja članova trgovačkih društava te izuzimanja fizičkih osoba koje po osnovi samostalne djelatnosti utvrđuju dobit, možebitno umanjenim za uplaćene premije osiguranja prema članku 12. stavku 9. Zakona, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza i prireza, prema potvrdama isplatitelja te potvrdama osiguravatelja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, 23. pod 4.4.4. podaci o ostvarenim primicima po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica trgovačkih društava, izdacima za uplaćene premije osiguranja prema članku 12. stavku 9. Zakona, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza i prireza, prema potvrdama isplatitelja i potvrdama osiguravajućih društava i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, 24. pod 4.4.5. podaci o ukupnom dohotku od kapitala i ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, 25. pod 4.5. podaci o dohotku od osiguranja – matičnom broju isplatitelja, primicima od osiguranja, izdacima za uplaćene premije osiguranja prema članku 12. stavku 9. Zakona, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama isplatitelja, osiguravatelja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, 26. pod 4.6. podaci o drugom dohotku – ostvarenim primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak prema članku 32. Zakona, i to prema izvorima dohotka, izdacima koji se priznaju u Zakonom propisanom postotku od ostvarenih primitaka, izdacima po osnovi uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz primitaka po posebnim propisima, izdacima po osnovi uplaćenih premija osiguranja prema članku 12. stavku 9. Zakona, ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza, prema potvrdama isplatitelja, potvrdama osiguravajućih društava i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, 27. pod 4.7. podaci o dohotku kojeg je rezident ostvario u poreznom razdoblju u inozemstvu i inozemnom porezu, bez obzira može li taj dohodak Republika Hrvatska oporezivati ili ne. Mogućnost oporezivanja odnosno primjene odgovarajuće porezne stope utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave na temelju iskazanih podataka o primitku koji je izvor ostvarenog dohotka iz članka 5. Zakona i nakon umanjenja za iznos uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona, iznosu inozemnog dohotka i državi u kojoj je ostvaren, u skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i međunarodnim ugovorima. Podaci se popunjavaju prema potvrdama inozemnih isplatitelja i inozemnih poreznih tijela, 28. pod 5. podaci o sveukupnom ostvarenom dohotku i uplaćenom predujmu poreza i prireza u poreznom razdoblju (kalendarskoj godini) za koje je godišnja porezna prijava podnesena, 29. pod 6. podaci o iskorištenim olakšicama, oslobođenjima i poticajima te određenim izdacima: 29.1. pod 6. r.br. 1. iznos primljenih iznosa koji se ne smatraju primicima od obavljanja samostalne djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članka 17. do 24. Zakona (članak 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članak 24. stavak 2. ovoga Pravilnika), 29.2. pod 6. r.br. 2. iznos neoporezivih primitaka od obavljanja samostalne djelatnosti umjetnika od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članka 17. do 24. Zakona ili se utvrđuje drugi dohodak (članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članak 46. stavak 6. ovoga Pravilnika) za umjetničko djelo, 29.3. pod 6. r.br. 3. iznos uplaćenih premija životnog osiguranja s obilježjem štednje (članak 12. stavak 9. Zakona), 29.4. pod 6. r.br. 4. iznos uplaćenih premija dopunskoga i privatnog zdravstvenoga osiguranja (12. stavak 9. Zakona), 29.5. pod 6. r.br. 5. iznos uplaćenih premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja (12. stavak 9. Zakona), 29.6. pod 6. r.br. 6. iznos porezno priznatih izdataka reprezentacije (članak 22. stavak 1. točka 1. Zakona), 29.7. pod 6. r.br. 7. iznos razlike uvećanoga osobnog odbitka prema članku 54. Zakona u odnosu na osobni odbitak prema članku 36. stavcima 1. i 2. Zakona, 29.8. pod 6. r.br. 8. iznos manje uplaćenog poreza i prireza iz primitaka od nesamostalnog rada koje su ostvarili hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata (članak 53. stavak 1. Zakona), 29.9. pod 6. r.br. 9. iznos za koji je umanjen porez na dohodak ostvaren od samostalnih djelatnosti na područjima posebne državne skrbi i drugim područjima za koje su propisane olakšice (članak 55. Zakona). 30. pod 7. popis priloženih isprava, 31. pod 8. napomene poreznog obveznika. (3) Godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH s popunjenim podacima pod 1. (opći podaci) i pod 6. o iskorištenim olakšicama, oslobođenjima i poticajima te određenim izdacima, sastavljaju i Poreznoj upravi dostavljaju i oni porezni obveznici koji su u porezom razdoblju iskoristili propisane olakšice i oslobođenja iz stavka 2. točke 29. ovoga članka. Godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH s popunjenim podacima pod 1. i 6. o iskorištenim olakšicama, oslobođenjima i poticajima te određenim izdacima nisu obvezni sastaviti i Poreznoj upravi dostaviti oni porezni obveznici koji su tijekom poreznog razdoblja ostvarili samo dohodak od nesamostalnog rada za koji nisu obvezni, ni ne žele podnijeti godišnju poreznu prijavu, a tijekom poreznog razdoblja primitke je poslodavac/isplatitelj primitka (plaće) i mirovine umanjivao za uplaćene premije osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona, i to ako je poslodavac/isplatitelj primitka (plaće) i mirovine u propisanom roku dostavio obrazac iz članka 42. stavka 9. ovoga Pravilnika. (4) Porezni obveznik, opunomoćenik ili porezni savjetnik svojeručno potpisuje obrazac godišnje porezne prijave. (5) Svi novčani podaci u poreznoj prijavi popunjavaju se u kunama i lipama. (6) »Prijava poreza na dohodak za –––––– godinu« – Obrazac DOH, sastavni je dio ovoga Pravilnika. 3.2.4.2. Prilozi uz godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH Članak 89. (1) Godišnjoj poreznoj prijavi – Obrascu DOH treba priložiti sljedeće isprave: 1. za dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona, preslici obrazaca IP, potvrde isplatitelja mirovine i potvrde ili obavijesti o mirovini Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za isplaćene mirovine, 2. za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i dohodak koji se utvrđuje kao dohodak od samostalne djelatnosti: 2.1. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa, uplaćenim premijama osiguranja, te porezno priznatim izdacima reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca, sve ako izvadak nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku, 2.2. popis dugotrajne imovine, ako nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku, 2.3. ugovore i isprave o otuđenju radnje, poduzeća ili njihovih dijelova, za poreznog obveznika pojedinca, 2.4. isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako se već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, 3. za drugi dohodak iz članka 32. Zakona, potvrde isplatitelja primitaka, 4. za dohodak od imovinskih prava iz članka 27. stavaka 1. i 4. Zakona, pregled poslovnih primitaka i izdataka i potvrde isplatitelja primitaka, 5. za dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona i dohodak od osiguranja iz članka 31. Zakona, potvrde isplatitelja primitaka, 6. za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obavljanjem umjetničke i kulturne djelatnosti koja se oporezuje kao djelatnost slobodnog zanimanja, preslike naloga ili ugovora o primljenim iznosima u novcu ili u drugim dobrima koja se prema odredbama članka 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članka 24. stavka 2. ovoga Pravilnika ne oporezuju, temeljem kojih su korištene porezne olakšice, 7. za neoporezivi dio primitka za isporučeno umjetničko djelo od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članaka 19. do 24. Zakona (članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članak 46. stavak 6. ovoga Pravilnika), potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije o umjetničkom djelu, temeljem kojih su korištene porezne olakšice, 8. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi izdataka za zdravstvene usluge prema članku 36. stavci 12. do 15. Zakona, izvorne račune o obavljenoj usluzi i druge isprave propisane člankom 57. ovoga Pravilnika, 9. za priznavanje dijela osobnog odbitka za kupnju ili gradnju i održavanje stambenog prostora prema članku 36. stavcima 16. do 22. Zakona, preslike kupoprodajnog ugovora, izvorne građevinske situacije, izvorne račune o obavljenoj isporuci odnosno usluzi, potvrde o njihovom plaćanju, preslike ugovora o namjenskom stambenom kreditu, potvrde kreditora o iznosu kamata uplaćenih u poreznom razdoblju i druge isprave iz članka 58. ovoga Pravilnika, 10. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi plaćene najamnine za potrebe stanovanja prema članku 36. stavcima 23. i 24. Zakona, preslik ugovora zaključenog s najmodavcem, naloga o plaćanju najamnine odnosno potvrdu najmodavca o naplaćenoj najamnini u poreznom razdoblju i druge isprave iz članka 60. ovoga Pravilnika, 11. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih darovanja prema članku 36. stavku 27. Zakona, preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama, 12. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje plaćenih u tuzemstvu prema članku 36. stavcima 10. i 11. Zakona, preslike naloga o uplati doprinosa, 13. za inozemni dohodak rezidenata dokaz o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu, 14. za korištenje izdatka po osnovi uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavak 9. Zakona, potvrde osiguravatelja iz članka 42. stavka 11. ovoga Pravilnika. (2) Ako bračni drug, djeca i drugi uzdržavani članovi uže obitelji rezidenta imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u inozemstvu, tada se uvjeti za korištenje osobnog odbitka moraju dokazati potvrdama mjerodavnih tijela u inozemstvu. Ove potvrde moraju sadržavati sljedeće: 1. osobne podatke o bračnom drugu, djeci i uzdržavanim članovima uže obitelji, uz naznaku stupnja srodstva, 2. podatke o primicima uzdržavanih osoba iz točke 1. ovoga stavka, na osnovi kojih se može utvrditi mogu li se smatrati uzdržavanima, 3. rješenja o možebitnoj invalidnosti članova uže obitelji. XVI. OSTALE OBVEZE U POSTUPKU OPOREZIVANJA 1. Isplate u gotovu novcu Članak 90. (1) Tijela državne uprave i sudbene vlasti te druga državne tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak na njihov žiroračun kod ovlaštene organizacije za platni promet odnosno nerezidentima na njihov račun. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka navedena tijela, organizacije odnosno osobe mogu obveznicima poreza na dohodak u gotovu novcu isplatiti: 1. primitke koji se u skladu s člankom 9. Zakona ne smatraju dohotkom, osim primitaka po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe iz stavka 2. točke 2.7. toga članka, 2. primitke na koje se u skladu s člankom 10. Zakona ne plaća porez na dohodak, osim: 2.1. primitaka učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima koje se obavljaju na njihove žiroračune. Iznimno, isplatitelji mogu, do kraja poreznog razdoblja odnosno do 31. prosinca 2005. godine, isplate navedenih primitaka obavljati i na tekuće račune poreznih obveznika, uz uvjet da po isteku 2005. godine na zahtjev Porezne uprave dostave podatke o izvršenim isplatama po tim računima odnosno prema primateljima, 2.2. stipendija učenicima i studentima koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, a koje se do propisanog iznosa ne smatraju drugim dohotkom, 2.3. športskih stipendija, nagrada za športska ostvarenja i naknada športašima prema posebnih propisima, do propisanih iznosa, 3. primitaka po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, 4. primitaka od kapitala iz članka 30. Zakona, 5. primitaka od osiguranja iz članka 31. Zakona, 6. naknade za rad u svezi s izborom čije je održavanje propisano posebnim zakonom, ako se isplaćuju do 1.600,00 kuna po održanom izboru, 7. naknade za otkup sekundarnih sirovina i otpada uz uvjet da sakupljanje sekundarnih sirovina i otpada nije samostalna djelatnost poreznog obveznika u skladu s člankom 18. stavkom 1. Zakona, odnosno da se radi o djelatnosti po osnovi koje se utvrđuje drugi dohodak prema članku 32. Zakona te uz uvjet da porezni obveznik kod jednog isplatitelja ostvari primitak do najviše 1.600,00 mjesečno, 8. naknade za prodane osobne stvari odnosno imovinu građana koja nije služila za obavljanje samostalne djelatnosti odnosno ostvarivanje dohotka, 9. primitke koje ostvaruju djeca do navršene punoljetnosti, odnosno do završetka redovnog školovanja, od obavljanja sezonskih poslova (sezonski poslovi u poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje poljoprivrednih proizvoda, šumskih proizvoda, osvježavajućih napitaka, ledenih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i slično, poslovi popisivanja, anketiranja, očitanja brojila i slično, amatersko sudjelovanje u radu kulturno umjetničkih društava i slični poslovi), uz uvjet da ovi primici kod jednog isplatitelja ne prelaze 9.600,00 kuna godišnje. (3) Za svrhe oporezivanja dohotka, isplatama u gotovu novcu smatra se izravna predaja gotova novca (novčanica i kovanica), isplata čekom, isplata na štednu knjižicu građana pri poslovnoj banci ili pošti i sve druge isplate obavljene izravno odnosno mimo žiroračuna poreznih obveznika otvorenih kod ovlaštenih organizacija za poslove platnog prometa. 2. Prijava u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO Članak 91. (1) Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO podnosi se za dohodak iz članka 62. stavka 2. Zakona. (2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka sadržava: 1. podatak o ispostavi Porezne uprave nadležnoj za poreznog obveznika, 2. osobne podatke poreznog obveznika – ime i prezime, ime roditelja, matični broj građana, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu, 3. razloge upisa u registar odnosno brisanja iz registra poreznih obveznika, 4. podatke o opunomoćeniku – ime i prezime ili naziv, matični broj građana/matični broj, mjesto sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta i adresu, 5. napomene poreznog obveznika, 6. potpis poreznog obveznika ili opunomoćenika. (3) Uz podatke iz stavka 2. ovoga članka porezni obveznici s dohotkom od samostalne djelatnosti (obrt, slobodna zanimanja, poljoprivreda i šumarstvo) i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtnička djelatnost obvezni su u prilogu dati i ove podatke: 1. o djelatnosti – naziv i vrsta djelatnosti, šifra djelatnosti, adresa obavljanja djelatnosti, nadnevak početka odnosno prestanka obavljanja djelatnosti, 2. o osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak – imena i prezimena, matični brojevi građana, adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta, nadležna ispostava Porezne uprave i udjeli u ostvarivanju zajedničkog dohotka, 3. o predviđenom iznosu dohotka u godini u kojoj su počeli ostvarivati dohodak, 4. o predviđenom broju radnika u tekućoj godini, 5. o poslovnim jedinicama – naziv i adresa poslovnih jedinica (radnji, obrta i drugih oblika samostalne djelatnosti), nadležna ispostava Porezne uprave, naziv i šifra djelatnosti, 6. o osobi/tvrtki koja vodi poslovne knjige – ime i prezime odnosno naziv tvrtke, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta, odnosno sjedišta, ulica i kućni broj i matični broj građana, odnosno matični broj društva. (4) Uz podatke iz stavka 3. ovoga članka porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od imovine i imovinskih prava, osim dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova na koji se plaća porez u paušalnom iznosu, obvezni su u prilogu dati i podatke: 1. o izvoru odnosno vrsti dohotka, adresi ostvarivanja dohotka, nadnevku početka i prestanka ostvarivanja dohotka, 2. o osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak – imena i prezimena, matični brojevi građana, adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta, nadležne ispostave Porezne uprave i udjeli u dohotku. (5) Porezni obveznik koji počinje obavljati djelatnost iznajmljivanja pokretnina kao što su skuteri, brodice, daske za jedrenje, sandoline, pedaline, suncobrani, ležaljke i druga slična sredstva ili sadržaji, obvezan je prijavi u registar poreznih obveznika priložiti i preslik koncesijskog odobrenja odnosno preslik rješenja nadležnog tijela za obavljanje djelatnosti, izdanih prema posebnim propisima. Porezni obveznik obvezan je u roku od osam (8) dana dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/ uobičajenom boravištu i svaku izmjenu izdanog koncesijskog odobrenja ili rješenja za obavljanje djelatnosti. (6) »Prijava u registar poreznih obveznika«– Obrazac RPO, Prilog A i B, sastavni je dio ovoga Pravilnika. 3. Vođenje evidencije o osobnoj imovini Članak 92. (1) Porezna uprava dužna je prema odredbama članka 63. Zakona tijekom poreznog razdoblja prikupljati podatke o oporezivim i neoporezivim primicima fizičkih osoba (obveznika poreza na dohodak) i uspoređivati ih s podacima o nabavljenoj osobnoj imovini i drugim izdacima tih osoba te obavljati sve druge potrebne radnje. (2) Za svrhe iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava koristi se podacima kojima raspolaže, podacima koje priopći porezni obveznik i podacima iz drugih izvora te ustrojava i vodi evidenciju potrebnu za utvrđivanje pravilnosti iskazivanja i podmirivanja poreznih obveza. (3) Evidencija o osobnoj imovini poreznih obveznika i drugih fizičkih osoba sadrži podatke o imovini tih osoba u tuzemstvu i u inozemstvu, a osobito: 1. o zemljištima (građevinskim i poljoprivrednim) s podacima o broju, pojedinačnoj površini, lokaciji i vremenu nabave, 2. o građevinama s podacima o broju, pojedinačnoj površini, lokaciji, namjeni i vremenu nabave odnosno izgradnje, 3. o vozilima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave, 4. o plovilima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave, 5. o zrakoplovima s podacima o vrsti, broju i vremenu nabave, 6. o iznosu gotovine u domaćoj i stranoj valuti iznad 100.000,00 kuna, 7. o stanju novčanih sredstava na osobnim računima ili štednim knjižicama (oročenih ili po viđenju) iznad 100.000,00 kuna, 8. o vrijednosnim papirima s podacima o vrsti, broju, načinu i vremenu stjecanja, 9. o pravima na temelju životnih i dobrovoljnih mirovinskih osiguranja s podacima o vrsti, trenutku kada su ugovorena i visini uplaćenih premija osiguranja, 10. o potraživanjima svih vrsta i ostaloj imovini i pravima. (4) Evidencija o osobnoj imovini ne sadrži podatke o dugotrajnoj imovini fizičkih osoba koja je upisana u Popis dugotrajne imovine za samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, odnosno za djelatnost koja se na zahtjev poreznog obveznika ili na temelju Zakona oporezuje kao samostalna djelatnost. XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 93. (1) Godišnji porez na dohodak i prirez porezu na dohodak za 2005. godinu utvrđuje se prema odredbama Zakona i ovoga Pravilnika. (2) Za izvještajni mjesec prosinac 2004. i za izvještajni mjesec siječanj 2005. podaci o primicima od nesamostalnog rada, obračunanom porezu i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja popunjavaju se i dostavljaju Poreznoj upravi na Obrascu ID propisanom člankom 19. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 140/03, 188/03, 198/03 i 169/04). (3) Obrazac IP iz članka 65. ovoga Pravilnika u svezi s člankom 45. stavkom 3. Zakona i člankom 61. stavkom 10. ovoga Pravilnika primjenjuju se od prvog dana mjeseca nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika. (4) Evidencije iz članka 25. stavka 3. ovoga Pravilnika, Obrazac TO iz članka 37. ovoga Pravilnika i Obrazac DNR iz članka 64. ovoga Pravilnika primjenjuju se od 1. siječnja 2006. godine. (5) Do 31. prosinca 2005. godine primjenjuju se Obrazac DNR i Obrazac TO iz članaka 20. i 38. ranije važećeg Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 140/03, 188/03, 198/03 i 169/04). Članak 94. Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 1/05 i 14/05). Članak 95. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 410-18/05-01/48 Urbroj: 513-07-21-01/05-4 Zagreb, 28. srpnja 2005. Ministar financija Ivan Šuker, dipl. oec., v. r. (prilozi su ispušteni u ovom pregledu) PREGLED POREZNIH PROPISA
|
|||||||||||||||
