 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRESA Prostorni plan uređenja grada Cresa - prvi dio Naselja, sela i pastirski stanovi obnovljeni u funkciji obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti Članak 95. (1) Na području Grada Cresa definirana su slijedeća naselja, sela i pastirski stanovi koji trebaju biti obnovljeni u funkciji ugostiteljsko-turističke djelatnosti: a) naselja: Važminec- T51 Ivanje - T52 b) sela i pastirski stanovi: Petrićevi - T53 Frantin - T54 Žanjevići - T55 Niska - T56 Stepići - T57 Konac- T58 Jedro - T59 Vela Čarnika - T510 Rosuja - T511 Poje - T512 Mala Čarnika - T513 Srednji - T514 Brešce - T515 Dol - T516 Pojana - T517 Sv. Vid - T518 (2) Za naselje Važminec obvezna je izrada detaljnog plana uređenja, uz poštivanje slijedećih smjernica: - dozvoljena je revitalizacija i obnova postojećih građevina u izvornom obliku, prenamjena dijelova ili cijelih građevina za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva i/ili smještajnih kapaciteta, kao i izgradnja novih građevina koje će se uklopiti u okolni ambijent, - za sve zahvate na građevinama moraju se ishoditi posebni uvjeti uređenja prostora i prethodna dozvola od nadležnih službi za zaštitu prirodne i graditeljske baštine, - kod svakog građenja na čestici je potrebno urediti okoliš primjenom kamena, kamenih popločenja, te ozelenjavanjem autohtonim biljnim vrstama. (3) Za naselje Ivanje obvezna je izrada detaljnog plana uređenja, a vrijede slijedeće smjernice: - postojeće građevine stambene ili druge namjene mogu se samo rekonstruirati, odnosno adaptirati bez izgradnje novih građevina za stanovanje, - za sve zahvate na građevinama moraju se ishoditi posebni uvjeti uređenja prostora i prethodna dozvola od nadležnih službi za zaštitu prirodne i graditeljske baštine, - građevinski materijal je kamen, drvo i opeka, a moraju se poštivati mjerila otvora i oblik krova postojeće građevine. (4) Za ostale izdvojene dijelove naselja, sela i pastirske stanove, treba poštivati slijedeće smjernice: - izgradnja novih građevina stambene namjene nije dopuštena, ali se unutar ugostiteljsko-turističkih građevina može urediti stambeni prostor, - postojeće građevine moraju se revitalizirati i obnoviti u izvornom obliku, poštujući (tlocrtno i visinski) gabarite izvorne građevine, uz konzervatorski nadzor projektiranja i izvedbe, - građevinski materijal je kamen, drvo ili iznimno opeka. 2.3.1.3. Površina javne i društvene namjene (D) Članak 96. (1) Ovim Prostornim planom na području Grada Cresa predviđeno je građevinsko područje namijenjeno javnoj i društvenoj djelatnosti - zona „Križić" - D1, Informacijsko-interpretacijski centar, površine 0,67 ha, neizgrađena. (2) Površina javne i društvene namjene iz stavka 1. ovoga članka namijenjena je gradnji građevina vezanih uz kulturne, odnosno znanstveno-obrazovne djelatnosti, a u funkciji razvoja turizma i promocije Tramuntane i otoka Cresa. (3) Unutar građevine javne i društvene namjene predviđa se smještaj promatračnice, dvorane za prezentacije, predavanja, projekcije filmova, izložbe i sl., kao i ugostiteljskog sadržaja. (4) Najveći dopušteni broj etaža je 2 (prizemlje i potkrovlje), uz mogućnost gradnje podruma kao treće etaže. (5) Najveća dopuštena visina građevine od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca iznosi 5 metara. (6) Za površinu iz stavka 1. ovoga članka obvezna je izrada detaljnog plana uređenja. 2.3.1.4. Površine sportsko-rekreacijske namjene (R) Članak 97. (1) Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Cresa, određene kao sportski centar (R1), jesu: a) Cres - zona "Dari", R11, površine 6,49 ha, pretežito neizgrađena, - zona "Marina", R12 , površine 1,38 ha, pretežito neizgrađena, b) Valun - zona "Raca", R13, površine 2,62 ha, neizgrađena. (2)Na površinama sportsko-rekreacijske namjene predviđa se izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta (mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka i dr.), polivalentne sportske dvorane i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti. (3) Površine sportsko-rekreacijske namjene uz grad Cres obuhvaćena su obaveznom izradom urbanističkog plana uređenja naselja Cres (UPU 1), dok je zona „Raca" obuhvaćena obaveznom izradom urbanističkog plana uređenja Valuna (UPU 4). (4) Do izrade urbanističkog plana uređenja (UPU 1), na površinama iz stavka 1. ovoga članka moguća je izgradnja pomoćnih građevina te dodatnih rekreacijskih sadržaja. Članak 98. (1) Kupališta (plaže) na području Grada Cresa prikazana su na kartografskom prikazu 3A. "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju", u mjerilu 1:25.000. (2) Ovim Prostornim planom omogućuje se uređenje, održavanje ili sanacija kupališta (dohranjivanje žala, obnova postojećih te betoniranje novih betonskih ili kamenih podloga, opločenja i sl.), a ukoliko se predviđenim rješenjem značajno mijenja postojeći izgled obale (nasipavanje i sl.) obvezna je izrada procjene utjecaja na okoliš. 2.3.1.5. Površine groblja (G) Članak 99. (1) Površine za razvoj groblja izvan građevinskog područja naselja na području Grada Cresa jesu: - Cres (G1), površine 1,88 ha, - Dragozetići (G2), površine 0,04 ha, - Lubenice (G3), površine 0,11 ha, - Martinšćica (G4), površine 1,73 ha, - Orlec (G5), površine 0,19 ha., - Valun - Zbičina (G6), površine 0,1 ha. (2) Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice i sl. te komunalna infrastruktura. (3) Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblju mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji. 2.3.1.6. Ostala namjena - ribarske kućice (O) Članak 100. (1) Ovim Prostornim planom određena je površina ostale namjene - postojeće ribarske kućice (O1), površine 0,95 ha, na području naselja Beli (uz lučicu Pod Beli). (2) Na površini iz stavka 1. ovoga članka moguće je održavanje i sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova postojećih građevina. 2.3.1.7. Površine infrastrukturne namjene (IS) Članak 101. (1) Ovim Prostornim planom određena je površina infrastrukturne namjene „Artec" (IS1) uz prometnicu Cres-Stara Gavza, površine 1,02 ha. (2) Područje iz stavka 1. ovoga članka namijenjeno je izgradnji i uređenju površine za helidrom. (3) Namjena površina i uređenje prostora zone utvrdit će se u sklopu izrade urbanističkog plana uređenja naselja Cres (UPU 1). 2.3.2. Građenje izvan građevinskih područja Članak 102. (1) Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. veljače 1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja i mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima. (2) Za postojeće pojedinačne građevine stambene namjene izvan građevinskih područja dozvoljava se rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor odnosno da nije unutar zaštićenog obalnog pojasa. (3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatraju se: - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima, - priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture te rekonstrukcija svih vrsta instalacija, - dogradnja ili nadogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) ukupne površine najviše 12 m2, - uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor. (4) Nije dozvoljena prenamjena postojećih gospodarskih i drugih građevina izvan građevinskih područja u građevine stambene namjene. Članak 103. Izvan građevinskog područja mogu se graditi i građevine na površinama za koje se ne određuju građevinska područja, i to samo: - površina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina na lokaciji Bojnak, - područja za određivanje lokacija za marikulturu kod uvale Zaplot - Veli Bok i uz uvalu Porat, - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Članak 104. (1) Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene su jednom građevnom česticom. (2) Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru jesu: - građevina mora biti u funkciji korištenja prostora, - građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva, - građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.). Površina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina Članak 105. (1) Ovim Prostornim planom utvrđuje se površina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina (tehnički građevni kamen - E1) na lokaciji Bojnak, površine 24,04 ha, a određena je na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" i na kartografskom prikazu br. 3. "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju", mj. 1:25.000. (2) Eksploatacija mineralne sirovine obavljat će se etažno, odozgo prema dolje, površinskim kopom pomoću miniranja. Formirat će se dvije etaže visine do 15 m, s bermom širine do 10 m. Navedeni eksploatacijski radovi odvijat će se prema rješenjima glavnog rudarskog projekta. Unutar istražnog prostora moguća je gradnja gospodarske pomoćne građevine. (3) Istražno polje tehničkog građevnog kamena moguće je koristiti uz uvjete propisane Zakonom o rudarstvu, a dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati ili prenamjeniti na načelima zaštite okoliša. (4) Nakon obavljenih eksploatacijskih radova u rubnim dijelovima kamenoloma uredit će se dvije stabilne završne kosine s bermom 5-10 m i osnovnim platoom na 190 m n/m, te biološki sanirati devastirani prostor. Prijedlog sanacijskih radova, odnosno konačni oblik i uređenje čitavog prostora dat će se u okviru glavnog rudarskog projekta eksploatacije. (5) Za površinu za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina na lokaciji Bojnak potrebno je izraditi Procjenu utjecaja na okoliš. Područja za određivanje lokacija za marikulturu Članak 106. (1) Ovim Prostornim planom predviđena su područja za određivanje lokacija za marikulturu (H) i i to kod uvale Zaplot-Veli Bok površine cca 100,00 ha, te uz uvalu Porat površine 18,00 ha, a određena su kartografskim prikazom br. 3 "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju", mj. 1:25.000. (2) Prije privođenja konačnoj namjeni, dodatnim je istraživanjima potrebno odrediti užu lokaciju s najpovoljnijim uvjetima smještaja kaveza i ostalih potrebnih uređaja za uzgoj ribe ili školjaka. (3) Nužno je predvidjeti stroge i stalne mjere provjere stanja okoliša kako neposredno uz uzgajalište tako i na širem području. Građevine infrastrukture Članak 107. (1) Građevine infrastrukture jesu vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smještene u infrastrukturne koridore. (2) Kriteriji za planiranje građevina infrastrukture određeni su člankom 9. ovoga Prostornog plana. (3) Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u poglavlju 5. ovoga Prostornog plana. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti Članak 108. Izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi gospodarske građevine, ali isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, uz uvjet da je investitor registriran za obavljanje navedene djelatnosti i to: - gospodarske građevine u funkciji stočarstva na pašnjacima, - tovilišta stoke i peradi. Članak 109. Gospodarske građevine u funkciji stočarstva mogu se graditi na pašnjacima poštivanjem slijedećih kriterija: - najveća dopuštena površina sjenika, odnosno spremišta iznosi 200 m2, - najveća dopuštena površina štale za prehranu ovaca iznosi 140 m2, - najveća dopuštena površina prostora namijenjenog za vršenje strojne mužnje - (nadstrešnica) iznosi 100 m2, - omogućava se i izgradnja građevine za agregat (čvrste građe) površine do 3,5x2,5 metara. Članak 110. (1) Tovilišta sitne stoke i peradi ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3 km od građevinskog područja obalnih naselja. (2) Udaljenost tovilišta sitne stoke, odnosno peradarnika ne može biti manja od 30 metara od građevine stambene namjene, odnosno bunara. (3) Lokacijskom dozvolom za izgradnju tovilišta moraju se odrediti uvjeti: - za opskrbu vodom, - za djelotvorno pročišćavanje otpadnih voda i mjere za zaštitu okoliša, - za prostor za boravak ljudi i - za sadnju zaštitnog drveća. Članak 111. (1) Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izgradnju spremišta ne može se parcelirati na manje dijelove. (2) Poljoprivredno zemljište na kojem postoji pojedinačna gospodarska građevina, čija je veličina i vrsta takva da to zemljište u smislu ovoga Prostornog plana nema dovoljnu površinu za izgradnju dviju gospodarskih građevina, ne smije se parcelirati u manje dijelove, bez obzira u koje vrijeme i po kojoj osnovi je ta građevina izgrađena. Članak 112. (1) Najveći dopušteni broj etaža pojedinačnih gospodarskih građevina je 1 (prizemlje). (2) Oblikovanje pojedinačnih gospodarskih građevina mora biti u skladu s tradicijom u gradnji tih vrsta građevina i to naročito: - temelj prizemlja odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viša od 30 cm od kote konačno zaravnatog terena na njegovom najvišem dijelu, - kota definitivno zaravnatog terena ne smije biti niža od 15 cm od gornje kote temelja podruma na najniže dijelu, - svijetla visina prizemlja ne može biti viša od 2,60 metara, - krov mora biti dvostrešan, nagiba od 22° do 250, pokriven kupom kanalicom ili mediteran crijepom, - krovište se na stropnu konstrukciju postavlja direktno bez nadozida. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI Šumarstvo Članak 113. (1) Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na načelu održivog gospodarenja. (2) Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na području Grada Cresa podrazumijeva, uz gospodarske učinke i održavanje biološke raznolikosti, sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i potencijala šuma, kako bi se ispunile gospodarske, ekološke i društvene funkcije šuma. (3) Gospodarenje šumama (naročito privatnim) s gledišta korištenja i zaštite prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke, u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šume i održavanja ekološke ravnoteže. Poljoprivreda Članak 114. (1) Razvoj poljoprivrede kao gospodarske djelatnosti na prostoru Grada Cresa treba se temeljiti na obiteljskom gospodarstvu i tržišnim načelima. (2) Prvenstveno je potrebno zaustaviti svako daljnje širenje šumskih površina na pašnjake, a poželjno je pristupiti novom utvrđivanju vrijednosti - boniteta tla i djelotvornijoj zaštiti kvalitetnog, plodnog zemljišta. (3) Osnovne su poljoprivrede djelatnosti: maslinarstvo, ovčarstvo, pčelarstvo, mediteransko voćarstvo, vinogradarstvo i morsko ribarstvo. (4) U korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno treba odbaciti razvitak konvencionalne, a promovirati razvitak ekološke poljoprivrede. (5) Ekološka poljoprivreda (organska, biološka) jest poljoprivredna proizvodnja bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida i drugih agrokemikalija. Konvencionalna poljoprivreda je poljoprivredna proizvodnja koja uz pomoć mehanizacije, agrokemikalija, velike količine energije i novostvorenih sorti i pasmine postiže visoke prinose. Ugostiteljstvo i turizam Članak 115. (1) Obalno područje Grada Cresa predstavlja ugostiteljsko-turističko područje na kojem prevladavaju djelatnosti ugostiteljstva i turizma s dopunjujućim djelatnostima. (2) Izgradnju novih ugositeljsko-turističkih kapaciteta u većem dijelu potrebno je usmjeriti u izgradnju kvalitetne dopune postojeće ponude. (3) Manje nautičke jedinice (centri, luke, lučice) potrebno je prvenstveno smještati i graditi unutar građevinskog područja naselja, a u izgradnji ne dopustiti veće promjene obalne crte nasipavanjem ili otkopavanjem obale. (4) Razvitak turizma, s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru vezan je naročito uz: - grad Cres (Kimen, Zakol, Kovačine, Stara Gavza, Grabar, Graber Barnarski, ACI Marina Cres), - Martinšćicu - Slatina i zone smještajnih kapaciteta, - Miholašćicu - Zaglav, - Merag, Porozinu, - obnovljena napuštena naselja te sela i pastirske stanove na Tramuntani. (5) Uređenje i izgradnju turističkih sadržaja potrebno je planirati i provoditi tako da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja. Lovstvo Članak 116. (1) Granice lovišta, lovnih površina i površina zemljišta izvan lovišta prikazane su na kartografskom prilogu br. 3.A. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju", u mjerilu 1:25.000. (2) Ovim se Prostornim planom nalaže ukidanje ograđenog lovišta za divlje svinje, jelene lopatare i muflone unutar županijskog lovišta „Tramontana". Do privođenja konačnoj namjeni, ograđeni dio lovišta „Tramontana" može se koristiti sukladno lovno-gospodarskim osnovama. Ured državne uprave nadležan za poslove gospodarstva obavezan je uskladiti lovno-gospodarsku osnovu za lovište „Tramontana" u roku od 3 mjeseca nakon donošenja Prostornog plana područja posebnih obilježja Tramuntana. (3) Državno uzgajalište divljači „Zeča", po isteku koncesije, potrebno je ukinuti i izloviti svu alohtonu divljač. (4) Temeljem ustanovljenih i predloženih kategorija zaštite prirodne baštine potrebno je izvršiti korekcije lovnih površina u županijskim lovištima „Tramontana", lovištu br. 9 „Batajna - Hraste" i lovištu br. 10 „Cres", prema kartografskom prikazu iz stavka (1) ovog članka. (5) U županijskom lovištu br. 9 „Batajna - Hraste" dozvoljen je samo uzgoj autohtone divljači. Ostale gospodarske djelatnosti Članak 117. Postojeće zone brodogradilišta, industrije, malog gospodarstva, obrtništva i poduzetništva trebaju se racionalno koristiti i popunjavati, a planiranje novih radnih zona treba temeljiti na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na troškove pripreme, opremanja i uređenja zemljišta. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI Članak 118. (1) Ovim Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina od javnog interesa. (2) Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka određuju se mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda. (3) Kolni i pješački pristup građevinama i površinama društvene djelatnosti potrebno je izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera. Predškolske i školske ustanove Članak 119. (1) Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići) i osnovna škola (središnja i područna) smjestit će se na način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu. (2) Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu i to: - za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%, - za osnovne škole 10,5%. (3) Prilikom određivanja lokacije mora se osigurati dostupnost i sigurnost prilaza. Sport i rekreacija Članak 120. (1) Građevine i područja namjenjena za smještaj sportsko-rekreacijskih sadržaja smještaju se unutar građevinskog područja naselja i u površinama za izdvojene namjene. (2) Detaljniji uvjeti gradnje građevina u građevinskim područjima naselja određeni su u članku 49. stavak 4., a u površinama za izdvojene namjene u članku 97. ovog Prostornog plana. Zdravstvo i socijalna skrb Članak 121. (1) Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima (ili ograničenjima). (2) Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 49. stavak 5. ovog Prostornog plana. Vjerske građevine Članak 122. (1) Vjerske građevine (kapele, samostani, škole i dr.) u pravilu se grade u građevinskim područjima naselja. (2) Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 49. stavak 6. ovog Prostornog plana. (3) Manje kapelice, križevi i sl. mogu se smjestiti i izvan građevinskih područja naselja. 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Članak 123. (1) Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za: - prometni sustav (cestovni, pješački, promet u mirovanju, pomorski i zračni promet), - infrastrukturu telekomunikacija i pošta, - infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje, - energetsku infrastrukturu. (2) Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora prikazani su u tablici br. 1. Tablica 1. Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora SUSTAV PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE vrsta kategorija vrsta postoj. (m) planir. (m) PROMETNI SUSTAV ceste državna ostale 70 100 županijska županijska 40 70 lokalna lokalna 9-12 20 TELEKOMU-NIKACIJE kablovska kanalizacija županijski magistralni 1,5 1-3 lokalni 1,2 1-2 VODO- OPSKRBA I ODVODNJA vodovodi županijski ostali 6 10 lokalni 4 4 kolektori županijski 6 6 lokalni 4 4 ENERGE-TIKA dalekovodi županijski dalekovodi 110 kV 19 70 (3) Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br.1 "Korištenje i namjena površina" i br. 2 "Infrastrukturni sustavi i mreže", u mjerilu 1:25.000. (4) Razvrstaj građevina infrastrukture državnog i županijskog značaja prikazan je u čl. 15. i 16. ovoga Prostornog plana. 5.1. PROMETNI SUSTAV Članak 124. (1) Ovim Prostornim planom na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju se osnove cestovnog, pomorskog i zračnog sustava te poštanskog i telekomunikacijskog sustava. (2) Navedeni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina", u mjerilu 1:25.000. 5.1.1. Cestovni promet Članak 125. (1) Ovim Prostornim planom određena je osnovna mreža prometnica koju na području Grada Cresa čine: - državne ceste, - županijske ceste, - lokalne ceste, - nerazvrstane ceste. (2) Mrežu državnih prometnica na području Grada Cresa čine ceste: Porozina - Cres - Veli Lošinj (D100) i spoj trajektne luke Merag s državnom cestom Porozina - Cres - Veli Lošinj (D101). (3) Na području Grada Cresa u kategoriju osnovnih županijskih cesta razvrstan je spoj grada Cresa s državnom cestom Porozina - Cres - Veli Lošinj koji uključuje i postojeću dionicu državne ceste koja će, nakon izgradnje obilaznice grada Cresa, postati županijska cesta. (4) Mrežu lokalnih prometnica na području Grada Cresa čine: a) postojeće ceste: - spoj naselja Beli s državnom cestom Porozina - Cres - Veli Lošinj, - spoj naselja Valun sa cestovnim spojem Lubenica i državne ceste Porozina - Cres - Veli Lošinj, - spoj turističkog predjela Stara Gavza s državnom cestom Porozina - Cres - Veli Lošinj, - spoj naselja Loznati s državnom cestom Porozina - Cres - Veli Lošinj, - spoj naselja Martinšćica s državnom cestom Porozina - Cres - Veli Lošinj, - spoj naselja Orlec s državnom cestom Porozina - Cres - Veli Lošinj; b) planirane kolne prometnice za koje se predlaže kategorizacija: - Porozina - Ivanje, u dužini od 5,03 km, - Ivanje - Važminec, u dužini od 2,6 km, - Važminec- Beli, u dužini od 3,0 km, - Cres - Valun, u dužini od 11,9 km,grada Cresa - Vidovići - Lubenice, u dužini od 6,5 km, - spoj predjela Brajdi i Grabar u Cresu, s državnom cestom Porozina - Cres - Veli Lošinj, u dužini od 0,35 km, - spoj predjela Melin u Cresu s lokalnom cestom prema Staroj Gavzi, u dužini od 0,3 km, - obilaznica naselja Miholašćica, u dužini od 1,2 km. (5) Mrežu nerazvrstanih prometnica na području Grada Cresa čine kolne prometnice navedene i prikazane u "Registru nerazvrstanih cesta Grada Cresa", kako slijedi: Nerazvrstane ceste km - Porozina 0,56 - Porozina - vikend naselje 0,41 - Porozina 0,20 - Porozina 0,06 - Sv. Petar - Ivanje 8,04 - Ivanje - Beli 6,06 - D 100 - Filozići 1,20 - D 100 - Dragozetići 0,75 - Beli - Niska 0,62 - D 100 - Niska 4,83 - Spoj (Sv. Petar) - Beli 1,09 - Beli - Niska 1,24 - Beli - Niska 0,64 - Beli 0,20 - Dragozetići 0,26 - Dragozetići 0,11 - Sv. Petar 0,19 - Valun 0,35 - D 100 - Predošćica 1,18 - Predošćica 0,26 - Vodice 0,10 - Stara cesta za Merag 4,02 - Turion - Ž 5124 (kod groblja) 0,23 - Kula - Ž 5124 0,25 - Hotel "Kimen" 1,55 - Melin 0,41 - Centar - AC 0,92 - Zagrebačka 0,22 - Šetalište 20. travnja 0,40 - Cres 0,06 - Šetalište 20. travnja 0,24 - Zazid 0,15 - Cres - Marina 1,22 - Zazid 0,07 - Zazid 0,15 - Grabar 0,19 - Grabar 0,20 - Grabar 0,30 - Grabar 0,39 - Grabar 0,07 - Grabar 0,62 - D 100 - Marina 0,40 - Grabar 0,06 - Sv. Marko - Pernat 4,53 - Krčina 0,15 - Valun 0,46 - Valun 0,25 - Valun 0,10 - D 100 - Batajna - L 58097 1,75 - D 100 - Orlec 1,82 - Orlec 0,39 - L 58094 - Ž 5137 1,19 - Lubenice - Grmov 9,71 - D 100 - Vransko jezero 3,04 - D 100 - Zbišina 1,48 - Vidovići - Martinšćica 2,33 - Vrana - Stanić 0,81 - Vrana 0,18 - Martinšćica - do kampa 0,95 - Martinšćica 1,62 - Hrasta 0,10 - Stivan - Merašćica 1,38 - Za Slovensko naselje 0,32 - Za kamp 1,25 - Martinšćica 0,24 - Martinšćica 0,15 - Melin 0,68 - Melin 0,24 - Melin 0,28 - Melin 0,25 - Melin 0,35. Državne ceste Članak 126. (1) Državna cesta - spoj trajektne luke Merag s državnom cestom Porozina - Cres - Veli Lošinj ostaje na postojećoj trasi, uz obvezu redovitog održavanja. (2) Državnu cestu Porozina - Cres - Veli Lošinj potrebno je rekonstruirati prema rješenju "Prostorno-prometno-građevinske studije koridora državne ceste D 100 i idejnih rješenja obilaznica grada Cresa i naselja Nerezine" (Rijekaprojekt - niskogradnja). (3) Ovim je Prostornim planom, u mjerilu 1:25000, utvrđena trasa obilaznice grada Cresa, dok će se detaljni položaj trase, u mjerilu 1:5000, moći odrediti tek nakon izrade elaborata iz stavka 2. ovoga članka. Nakon izgradnje nove trase državne ceste - obilaznice grada Cresa, postojeća dionica državne ceste postati će županijska cesta. Članak 127. (1) Rekonstrukcija državne ceste s novom obilaznicom naselja Vrana planira se u funkciji zaštite Vranskog jezera od mogućeg negativnog utjecaja prometa na postojećoj državnoj cesti Porozina - Cres - Veli Lošinj. (2) Ovim Prostornim planom preuzima se trasa nove prometnice i rekonstrukcija postojeće trase definirana elaboratom "Rekonstrukcija dionice državne ceste D100 Porozina - Mali Lošinj - idejno rješenje" i Studijom utjecaja na okoliš ciljanog sadržaja (naručitelj: Hrvatske ceste; projektant: Rijekaprojekt -niskogradnja d.o.o. Rijeka). Na dionici od Batajne do Hraste predviđa se rekonstrukcija 9,46 km postojeće trase koja uključuje izgradnju sistema kontrolirane odvodnje, dakle, pročišćavanje otpadnih voda i ispuštanje izvan zone utjecaja na Vransko jezero i izgradnja 1,7 km nove dionice državne ceste. (3) Radi potpune zaštite Vranskog jezera potrebno je utvrditi tehničko rješenje koje isključuje ikakvu mogućnost incidentnog zagađenja jezera - što znači izgradnju u potpunosti zatvorenog sustava na kritičnoj dionici ceste (sve površine unutar koridora ceste moraju biti vodonepropusne i svi sustavi za odvodnju moraju biti potpuno zatvoreni). (4) Do izgradnje nove dionice državne ceste, prijevoz nafte i naftnih derivata te drugih opasnih tereta prema području Grada Malog Lošinja mora se odvijati isključivo morskim putem, što će se utvrditi posebnim aktima. (5) Nakon izgradnje nove dionice državne ceste, postojeća trasa državne ceste uz naselje Vrana treba postati nerazvrstana prometnica. Režim korištenja te prometnice utvrdit će se odlukom o sanitarnoj zaštiti Vranskog jezera. Županijske i lokalne ceste Članak 128. (1) Za postojeće županijske i lokalne ceste potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proširenja na pojedinim dijelovima trase ili u cijelosti. (2) Izgradnja novih kolnih prometnica za koje se predlaže kategorizacija navedena je u članku 124. stavak 4. ovog Prostornog plana. (3) Režim korištenja postojećih i planiranih prometnica navedenih člankom 124. stavak 4. ovoga Prostornog plana, u dijelovima koji prolaze slivom Vranskog jezera, utvrdit će se posebnom odlukom o sanitarnoj zaštiti Vranskog jezera. (4) U cilju omogućavanja revitalizacije Tramuntane, ovim je Prostornim planom osigurano međusobno povezivanje danas uglavnom napuštenih naselja, sela i pastirskih stanova. Stoga je planirana nova lokalna cesta od naselja Beli, trasom danas nerazvrstane ceste, mjestimično i šumskog puta, prema Frantinu i Crekvenom, odnosno Žanjevićima i Važminecu, dok je iz Porozine planirana lokalna cesta prema Ivanju, čime bi bio ostvaren kružni tok Porozina - Ivanje - Važminec - Beli - Križić - Porozina. Nerazvrstane ceste i ostale prometnice Članak 129. (1) Nerazvrstane ceste na području Grada Cresa treba privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija, a prioriteti trebaju biti na prostorima na kojima je moguće u što kraćem razdoblju doprinijeti oživljavanju pojedinih dijelova otoka. (2) Režim korištenja i odvodni sustav na prometnicama navedenim člankom 124. stavak 5. ovoga Prostornog plana koje se cijelom dužinom ili djelomično nalaze u slivu Vranskog jezera odredit će se posebnom odlukom o sanitarnoj zaštiti Vranskog jezera. (3) Za područje Grada Cresa od osobite je važnosti i potreba obnove postojećih te izgradnja novih protupožarnih puteva, koji bi se ujedno koristili i kao gospodarski putevi u obavljanju poljoprivrednih djelatnosti. (4) Na svim nerazvrstanim cestama zabranjena je motokros vožnja i 'off road' utrke. Članak 130. (1) Minimalna širina za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 metra za jednosmjernu cestu, a 5,5 metara za dvosmjernu cestu, osim za rekonstrukciju već postojećih cesta čija širina može iznositi manje od 4,5 metra. (2) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 metra za jednosmjerni promet odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, udaljenost regulacijskog pravca prve izgrađene građevne čestice od osi nerazvrstane ceste treba biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 metara. Udaljenosti regulacijskih pravaca ostalih građevnih čestica određuju se prema lokalnim uvjetima. (3) Kolni i pješački pristup građevinama i površinama javne i gospodarske namjene potrebno je izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera. 5.1.2. Pješački promet Članak 131. (1) Na području Grada Cresa postoji mreža pješačkih staza, šumskih, poljskih i maslinarskih puteva te poučne eko staze na Tramuntani. (2) Uređene i obilježene pješačke staze jesu: a) poučne eko staze: - Staza Tramuntana I, dužine 70 km (Beli - Niska - Srednji, Stepići, Podupčići, Beli), - Staza Tramuntana II, dužine 5,0 km (od Belog do Frantina i natrag), - Staza Tramuntana III, dužine 6,0 km (od Belog do Niske i natrag), b) šetalište (lungomare): Cres - Stara Gavza, dužine 3,0 km, c) uređene i obilježene pješačke staze: - Pišće - Nedomišje, dužine 4,0 km, - Pišće - Krčina ("Francuski put"), dužine 4,0 km, - Krčina - Loznati, dužine 3,0 km, - Cres - Sv. Salvadur - Sv. Blaž, dužine 10,0 km, - Cres - Loznati, dužine 7,0 km - Cres - Merag, dužine 5,0 km - Lubenice - crkvice Sv. Mihovil i Sveti Petar, dužine 2,0 km - Autokamp "Slatina" (Martinšćica) - uvala Breg, dužine 2,3 km, - staze u Creskom zaljevu. d) planirane pješačke staze - obalne šetnice - Cres - uvala Piskel - uvala Dražice, dužine 7,0 km, - Valun - Zdovice - Travnice, dužine 1,5 km. (3) Pješačke staze i šetnice uz more mogu se proširivati i kvalitetno nadograđivati na temelju prirodnih vrijednosti i uz obvezno uvažavanje tradicionalnog načine izvedbe - zemljani put, obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl), kombinacija betona i kamena i sl. (4) Sve pješačke staze - postojeće ili planirane - moraju biti obilježene putokazima i drugim odgovarajućim oznakama, a mogu sadržavati i manje prostore za odmor s odgovarajućom opremom za sjedenje - drvene klupe, nadstrešnice i sl. ("pocivalići"). (5) Način korištenja pješačkih staza ovisit će o budućim rekreacijskim i edukacijskim programima kao i o gospodarskom korištenju, prvenstveno u funkciji stočarstva i maslinarstva. (6) Na pješačkim stazama mogu se koristiti prijevozna sredstva samo ako su u funkciji gospodarske djelatnosti, dok se za rekreacijsko i edukativno korištenje mogu koristiti samo kao pješačko-biciklističke staze. (7) Na pješačkim stazama (osim na dijelovima gdje prate trasu nerazvrstane ceste) nije dopuštena vožnja motociklima pa na ishodišne točke tih staza treba postaviti odgovarajuće oznake. Također, na svim pješačkim stazama zabranjene su motokros vožnja i 'off road' utrke. 5.1.3. Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta) Članak 132. (1) Potreban broj parkirališta i garažnih mjesta uređuje se na građevnoj čestici građevine. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako investitor nije u mogućnosti osigurati parkiranje vozila na vlastitoj građevnoj čestici, parkirališta i garaže mogu se uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m), isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe. (3) Izgradnja parkirališta i garaža izvan građevnih čestica osnovne građevine određena je člankom 135. ovog Prostornog plana. (4) Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, na 1000 m2 bruto izgrađene površine određuje se kako slijedi: Namjena prostora u građevinama Prosječna vrijednost Lokalni uvjeti stanovanje 11 8-14 trgovine 30 20-40 drugi poslovni sadržaji 15 10-20 restorani i kavane 40 30-60 (5) U bruto izgrađenu površinu građevina iz stavka 4. ovoga članka ne računaju se površine za garaže i jednonamjenska skloništa. Članak 133. (1) Kada se, obzirom na posebnosti djelatnosti, potreban broj parkirališno-garažnih mjesta ne može odrediti prema članku 132. stavak 4. odredit će se po jedno parkirališno-garažno mjesto za: - gospodarsku namjenu (skladišta i sl.), na 3 do 8 zaposlenih; - hotele, pansione, motele i sl. na 3 - 6 osoba, u skladu s propisima o vrsti i kategoriji građevine; - sportske dvorane i igrališta s gledalištima - na 20 sjedala i za 1 autobus na 500 mjesta; - ugostiteljske građevine - na 4 -12 sjedećih mjesta; - škole, predškolske ustanove - na 1 učionicu, odnosno za predškolske ustanove za jednu grupu djece; - prateće sadržaje u naseljima - na tri zaposlena u smjeni. (2) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme. (3) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide. (4) Postojeće garaže i garažno-parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice. Članak 134. (1) Parkirališne potrebe rješavati će se korištenjem tablice i normativa iz članka 132. stavak 4. i članka 133. ovoga Prostornog plana, odnosno prema odredbama detaljnih i urbanističkih planova uređenja unutar raspona propisanih ovim Prostornim planom. (2) Za proizvodne, trgovačke, poslovne, te višesadržajne građevine čije građevne čestice zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u tijeku postupka za ishođenje lokacijske dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu. (3) Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta. Članak 135. (1) Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu o prostornom uređenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne građevine (u daljem tekstu: "izdvojeno parkiralište ili garaža"). (2) Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište s pristupom preko zemljišta ili s kolnim pristupom s druge javne prometne površine u blizini lokacije osnovne građevine. (3) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m2 prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m2 prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 metara + 2,5 x 6,0 metara prilazne ceste i priključenje na javnu površinu za osobne automobile, odnosno 12 x 4 metara parkirno mjesto + 1 x 4 metra prilazne ceste i priključenje na javnu površinu za autobuse). (4) Koecifijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže odnos je između površine građevne čestice te uređenih i izgrađenih prometnih površina koji iznosi najviše: - za uređenje u jednoj razini: 0,8 - za uređenje u dvije razine: 0,6. (5) Ukoliko se iznad izdvojenog parkirališta ili garaže uređuje zelena površina, u sklopu uređenja zemljišta izgrađenost se umanjuje za 20%. (6) Katnost izdvojenog parkirališta ili garaže regulira se lokacijskom dozvolom i mogućnošću racionalnog korištenja građevinskog zemljišta. Svijetla visina dvije etaže za smještaj autobusa je 4,5 metra, a za osobna vozila 2,25 metara. Konstrukcija katnog izdvojenog parkirališta dimenzionira se prema smještaju vozila kao i prilazne rampe. (7) Izdvojena parkirališta ili garaže koji se grade u dvije razine mogu se graditi kao galerijski otvoreni prostori, dijelom ukopani ili zatvoreni prostori do visine prizemlja. (8) Prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama izvode se prema tehničkim normativima, s postojećih internih prometnica uz osnovnu građevinu ili s drugih javnih prometnica ili prometnih površina prema uvjetima nadležnih službi ili organizacija. (9) Jedno priključenje na interne ili javne prometne površine dozvoljeno je za najviše 40 vozila u jednoj razini radi protupožarne zaštite, ili moraju biti omogućeni razdvojeni prilazi po razinama. (10) Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti najviše 15% nagiba, a nagib se mora uskladiti s tehničkim uvjetima prilazne ceste, prometnom signalizacijom i ograničenjima brzina. (11) Ako je na izdvojenom parkiralištu predviđen smještaj autobusa iznad garaža ili parkirališta za osobne automobile, moraju se provesti posebne mjere sigurnosti, kako građevinske konstrukcije tako i prometne signalizacije. (12) Sva prometna rješenja vezana za izdvojena parkirališta ili garaže ne smiju utjecati na sustav protupožarnih putova niti se oni mogu koristiti za parkiranje, zaustavljanje i povremeno korištenje. 5.1.4. Pomorski promet Morske luke i privezišta Članak 136. Na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena prostora", u mjerilu 1:25000 prikazan je raspored luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja, kao i morskih luka posebne namjene (luke u funkciji jednog korisnika) te privezišta za plovila lokalnog stanovništva. Članak 137. (1) Morske luke otvorene za javni promet na području Grada Cresa, prema namjeni, odnosno načinu korištenja, jesu: a) Trajektna luka Porozina (županijskog značenja) - LN - nautički turizam (sidrište - privezište), - LO - ostalo (vezovi domaćeg stanovništva), Planirano proširenje lučkog područja luke Porozina (na prostoru južno od današnje luke) vezano je na očekivani rast trajektnog prometa. Izgradnjom zaštitnog sustava lukobrana otvara se i mogućnost za realizaciju priveza plovila domaćeg stanovništva, nautičara (stalnog i povremenog karaktera) te ribarskih brodova. Planirani kapacitet morske luke Porozina je 3 veza za trajektni promet te 150-200 vezova za potrebe domaćeg stanovništva, nautičara, za komercijalne vezove te ribarske i izletničke brodove; b) Trajektna luka Merag (županijskog značaja) - LN - nautički turizam - LO - ostalo (vezovi domaćeg stanovništva) Luka Merag treba težiti povećanju broja vezova na minimalno 2 veza. Dio obalnog prostora predviđen za dogradnju postojeće luke je sa zapadne strane, gdje je predviđena gradnja veza za brodove i trajekte brzih pruga; c) Cres (lokalnog značaja) - LU - tijela unutarnjih poslova - Lučka uprava - LR - ribarstvo - LS - sport - LO - ostalo (vezovi domaćeg stanovništva) - X - granični pomorski prijelaz - sezonski, međunarodni II. kategorije. Prostorne mogućnosti za proširenje morske luke Cres temelje se na produženju glavnog mola za 60-tak metara te izgradnji lukobrana na predjelu "Grodica", čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke i pristajanje većih putničkih brodova. Na predjelu Grabar, južno od postojeće luke, planira se izgradnja lučice kapaciteta 80-tak stalnih i 30-tak sezonskih vezova, a ukupna površina područja iznosi oko 11.500 m2; d) Beli (lokalnog značaja) - LN - nautički turizam (sidrište - privezište) - LO - ostalo (vezovi domaćeg stanovništva) Proširenje luke Beli moguće je uz prethodno obavljene istražne radove; e) Martinšćica (lokalnog značaja) - LR - ribarstvo - LN - nautički turizam (sidrište - privezište) - LS - sport - LO - ostalo (vezovi domaćeg stanovništva); Za luku Martinšćica rješenjem lučkog područja trebalo bi omogućiti povećanje kapaciteta za privez brodica. f) Valun (lokalnog značaja) - LR - ribarstvo (sportsko ribarstvo - podvodne aktivnosti) - LN - nautički turizam (sidrište - privezište) - LS - sport - LO - ostalo (vezovi domaćeg stanovništva); Luka Valun ima ograničene mogućnosti širenja zbog veće dubine mora. (2) Uvjeti izgradnje infrastrukturnih građevina u lučkom području luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja utvrđuju se temeljem idejnog arhitektonskog rješenja i neposrednom primjenom odredbi ovog Prostornog plana. Članak 138. (1) Luke posebne namjene na području Grada Cresa jesu: a) "ACI Marina Cres" - luka nautičkog turizma (sukladno posebnom propisu o lukama nautičkog turizma), b) Cres - "Brodogradilište" d.d. Cres, - Marina - luka posebne namjene - LB - brodogradilište (2) Luke posebne namjene ACI Marina Cres, kao i luka Brodogradilišta d.d. Cres, smještene su uz grad Cres, a prostorne mogućnosti proširenja su im ograničene, odnosno minimalne. Kapaciteti te posebni programi korištenja luka posebne namjene utvrdit će se u sklopu izrade urbanističkog plana uređenja naselja Cres (UPU 1). Članak 139. Privezišta za potrebe lokalnog stanovništva, osim unutar luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja iz članka 136. ovoga Prostornog plana, planirana su i u akvatoriju ispred Miholašćice, Zaglava, Valuna i Orleca (Mali Bok). Plovni putevi Članak 140. (1) Dijelom akvatorija Grada Cresa prolaze trase unutarnjih plovnih puteva kojima se povezuju luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja. (2) Plovni put u unutarnjim morskim vodama čini morski pojas dovoljno širok (i dubok) da omogući sigurnu plovidbu. Unutarnji plovni putevi prate longitudinalni smjer pružanja otoka te prolaze uz istočne i zapadne obale otoka Cresa. (3) Međunarodni plovni put prolazi krajnjim jugozapadnim dijelom akvatorija Grada Cresa. 5.1.5. Zračni promet Članak 141. (1) Ovaj Prostorni plan određuje smještaj uzletišta za helikoptere (helidrom) unutar zone infrastrukturne namjene (IS) "Artec", uz prometnicu Cres - Stara Gavza (kartografski prikaz br. 1 "Korištenje i namjena površina", u mjerilu 1:25.000). (2) Uvjeti smještaja sadržaja i uređenje površina helidroma odredit će se urbanističkim planom uređenja naselja Cres (UPU1). 5.2. INFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJA I POŠTA Članak 142. (1) Vodovi i građevine telekomunikacijskog sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina", u mjerilu 1:25.000. (2) Ovim Prostornim planom određena je trasa za izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije DTK od UPS Cres do UPS Mali Lošinj koja ima značaj međužupanijske povezanosti tj. dio je magistralne mreže. (3) Rekonstrukcija postojećih pristupnih TK mreža izvodit će se postupno, najprije na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže. (4) Na području Grada Cresa, pored već postojećih udaljenih pretplatničkih stupnjeva UPS „Cres" i UPS „Martinšćica", predviđa se ugradnja i slijedećih UPS-a i njima pripadajućih UPM-a: UPS „Beli" (s UPM „Niska" i „Važminec"), UPS „Dragozetići", UPS „Filozići", UPS „Porozina", UPM „Vodice", UPM „Merag", UPS „Orlec" (s UPM „Loznati", „Vrana" i „Grmov"), UPS „Stivan", UPS „Miholašćica - Zaglav", UPS „Valun", UPM „Pernat", UPM „Lubenice" i UPM „Mali Podol". Članak 143. (1) Za povezivanje postojećih i planiranih udaljenih pretplatničkih stupnjeva (UPS-a i UPM-a) na višu prometnu razinu koristit će se u potpunosti optički sistemi prijenosa. (2) Povezivanje optičkim sustavom prijenosa planirano je od grada Cresa prema Tramuntani i od grada Cresa prema južnom dijelu područja Grada Cresa, uz trase postojećih i planiranih prometnica. (3) Izgradnja nove pristupne podzemne mreže utvrđuje se temeljem broja potencijalnih korisnika, po načelu 1 stan = 1,5 parica. 5.3. INFRASTRUKTURA VODOOPSKRBE I ODVODNJE 5.3.1. Sustav vodoopskrbe Članak 144. (1) Ovim Prostornim planom utvrđen je sustav vodoopskrbe na području Grada Cresa, prikazan na kartografskom prikazu br. 2 „Infrastrukturni sustavi i mreže", u mjerilu 1 : 25.000, kojim su obuhvaćene: - postojeće crpne postaje - Vransko jezero, Cres, Zbičina i Bučevo, - postojeće vodospreme - Cres 1, Cres 2, Loznati, Valun, Vrana (Šumica), Vrana jezero 1 i Vrana jezero 2, Stivan, Martinšćica, Lubenice i Zbičina te planirane vodospreme - Beli, Porozina, Dragozetići, Ivanje. - mreža cjevovoda. (2) Razvoj sustava vodoopskrbe primarno podrazumijeva opskrbu Tramuntane vodom za piće te izgradnju poteza Sveti Marko - Pernat. (3) Opskrba Tramuntane vodom za piće podrazumijeva izgradnju magistralnog cjevovoda za Beli, s odvajanjem južno od sela Petrićevi prema Dragozetićima (i Filozićima), Porozini, Ivanju te Važminecu. Ukoliko se prilikom izrade detaljnije dokumentacije (analiza hidraulike, troškovi izgradnje, eksploatacije i održavanja novog dijela vodoopskrbnog sustava) ustanovi povoljnije prostorno rješenje trase, ono će se prihvatiti. (4) Radi sigurnosti rada vodoopskrbnog sustava Cres - Lošinj planirano je njegovo povezivanje (preko Krka) s podsustavom "Rijeka". Podmorski ispust s otoka Krka položit će se u pravcu uvala Valbiska - uvala Merag te će se spojiti na cjevovod uz vodospremu Cres. (5) Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava na području Grada Cresa treba biti u skladu s Vodoopskrbnim planom Primorsko-goranske županije. Uvjeti utvrđivanja koridora za vodoopskrbne cjevovode Članak 145. (1) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalno potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora. (2) U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom. (3) Vertikalni razmak od ostalih instalacija mora biti minimalno 50 cm. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi. 5.3.2. Sustav odvodnje Članak 146. (1) Na području Grada Cresa izgrađeni su dijelovi kanalizacijskog sustava u gradu Cresu, u naselju Miholašćica - turističko naselje Zaglav te autokampu Slatina u Martinšćici. (2) Ovim se Prostornim planom određuje šest zasebnih sustava javne odvodnje otpadnih voda te njima pripadajuće građevine i instalacije (kolektori, crpke, uređaji za pročišćavanje, ispusti) - za grad Cres (djelomično izgrađen kanalizacijski sustav) te planirani za Porozinu, Beli, Merag, Valun i Martinšćicu. (3) Za naselja, sela i pastirske stanove u unutrašnjosti otoka Cresa odvodnja otpadnih voda rješavat će se grupno ili pojedinačno po prethodno izrađenim studijama, odnosno prema vodopravnim uvjetima. Moguća je i izgradnja biljnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. (4) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda i drugih pravnih propisa. (5) Komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja vode treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu na jednom mjestu. Uvjeti utvrđivanja koridora za cjevovode sustava za odvodnju Članak 147. (1) Potreban koridor za vođenje kolektora utvrđuje se obzirom na profil samog cjevovoda. (2) Obzirom da kolektori nemaju značajne mogućnosti odstupanja pri vođenju nivelete, kako u vertikalnom, tako i u horizontalnom smislu, detaljima svakog pojedinačnog projekta određuju se mimoilaženja s ostalim vodovima, pri čemu u slučaju potrebe treba izvršiti njihovo izmicanje i preseljenje. (3) Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih instalacija je minimalno jedan metar i proizlazi iz uvjeta održavanja. Razmak od drvoreda, zgrada i sličnih građevina u skladu je s lokalnim uvjetima. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja ispod. (4) Radi mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava odvodnje, kao i za oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase u cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste). 5.4. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA 5.4.1. Elektroopskrba Članak 148. Sustav elektroopskrbe na području Grada Cresa prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 „Infrastrukturni sustavi i mreže", u mjerilu 1 : 25.000. Prijenosna 110 i 35 kV mreža Članak 149. (1) Napajanje električnom energijom postojećih i planiranih potrošača planira se izgradnjom trafostanice 110/20 kV na području naselja Loznati. Potrebna površina čestice za izgradnju trafostanice je cca 75 x 75 metara. (2) Postojeći 110 kV dalekovod koji prolazi područjem Grada Cresa je: TS 110/35 kV Krk - TS 110/35 kV Lošinj. (3) Planirani 110 kV dalekovodi jesu: - DV 110 kV TE Plomin (ili TS 110/35 kV Krk) - TS 110/x kV Cres, - DV 110 kV TS 110/x kV Cres - TS 110/35 kV Lošinj, - DV 110 kV TS 110/x kV Cres - TS 110/35 kV Krk. (4) Postojeći 35 kV nadzemni vodovi na području Grada Cresa jesu: - DV 35 kV TS 110/35 kV Krk - TS 35/10 (20) kV Cres, - DV 35 kV TS 35/10(20) kV Cres - TS 35/10 (20) kV Hrasta, - DV 35 kV TS 35/10 (20) kV Hrasta - TS 35/10 (20) kV Osor, - 35 kV podzemni kabeli do TS 35/04 Merag. (5) Unutar zaštićenog koridora vodova iz st. 2., 3. i 4. ovoga članka izgradnja građevina ograničena je posebnim tehničkim propisima. Razdjelna 10 (20) kV mreža Članak 150. (1) Postojeća 10(20) kV mreža proširit će se izgradnjom novih trafostanica 10(20)/0,4 kV s pripadajućom 10(20) kV mrežom i niskonaponskom mrežom. (2) Trase 10(20) kV vodova i lokacije trafostanica 10(20)/0,4 kV bit će osigurane kroz urbanističke, odnosno detaljne planove uređenja. Niskonaponska mreža i javna rasvjeta Članak 151. Niskonaponska mreža i javna rasvjeta dograđivat će se u sklopu postojeće i buduće mreže (po mogućnosti) podzemnim kabelima. 5.4.2. Plinoopskrba Članak 152. (1) Obzirom na malu zastupljenost potrošnje energije u industriji kao i na udaljenost budućih magistralnih plinovoda od područja Grada Cresa, cilj je korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP). (2) UNP se skladišti u bocama ili spremnicima, a može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača. 5.4.3. Obnovljivi izvori energije Članak 153. (1) Ovim se Prostornim planom predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Grada Cresa. (2) Dopunski su izvori energije prirodno obnovljivi izvori, prvenstveno vjetra, sunca i vode. (3) Vjetroenergija je ekološki prihvatljiv i raspoloživ izvor energije, za čije je korištenje potrebno prikupiti detaljne podatke o pojedinoj mikrolokaciji, uz suradnju s nadležnim državnim tijelom za zaštitu prirode. (4) U razvitku korištenja sunčeve energije treba težiti instaliranju samostojnih fotonaponskih sustava u rasponu snage od 100 do1000 kW. (5) More, kao velik toplinski spremnik, pogodan je kao izvor energije, naročito kod primjene toplinskih crpki. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI Članak 154. (1) Područja osobito vrijednog predjela - kultiviranog krajobraza - prikazana su na kartografskom prikazu br. 3A "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju", u mjerilu 1:25.000. (2) Osobito vrijedan kultivirani krajobraz predstavlja šira okolica grada Cresa, tj. zaleđe Creskog zaljeva (maslinici) te rt Pernat. (3) Kultivirani krajobraz štitit će se i unaprijediti tako da se: - sačuvaju različitosti prostornih cjelina te karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima, tipovima naselja i kulturno-povijesnim naslijeđem, - očuvaju i obnove estetske vrijednosti krajobraza (maslinici, gromače, pašnjačke površine), - gospodarske i infrastrukturne građevine planiraju i projektiraju tako da se obuhvati odnos prema krajobrazu, uspostavljajući zajedničke koridore. 6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI Članak 155. (1) Zaštićeni i za zaštitu predloženi dijelovi prirode (prema Zakonu o zaštiti prirode) prikazani su na kartografskom prikazu br. 3 "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta korištenja", u mjerilu 1:25.000. (2) Za nadzor nad provođenjem mjera zaštite prirodne baštine na području Grada Cresa (zaštićenih i predloženih za zaštitu) kao područja međunarodnog, državnog i županijskog značaja nadležna je ovlaštena pravna osoba u Primorsko-goranskoj županiji. 6.2.1. Zaštićeni dijelovi prirode Posebni rezervat Članak 156. (1) Rješenjem o zaštiti u kategoriji posebnog rezervata - ornitološkog, zaštićena su područja Fojiška - Pod Predošćica i Mali Bok - Koromačno. (2) U posebnim rezervatima nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva karakteristična za rezervat, kao što su uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, unošenje stranih (alohtonih) vrsta, branje i uništavanje biljaka, melioracijski zahvati te razni oblici gospodarskog korištenja koji nisu utemeljeni na tradicionalnim djelatnostima, kao što su ribarstvo, stočarstvo, poljoprivreda i ostalo. Spomenik prirode Članak 157. (1) U kategoriji spomenika prirode, rješenjem o zaštiti zaštićen je hrast u Svetom Petru, (2) Na spomeniku prirode nisu dopušteni zahvati kojima bi se promijenile ili narušile njegove oblikovne i neizmjenjene kulturno-povijesne ili znanstvene vrijednosti. 6.2.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu - na kopnu Posebni rezervat Članak 158. (1) Ovim se Prostornim planom predlaže proširenje područja postojećih rezervata iz članka 156. ovoga Prostornog plana na cjelovito obalno područje istočne obale Cresa, od rta Kruna do uvale Koromačno u kategoriji posebnog rezervata - botaničko - zoološkog. (2) Posebni rezervat iz stavka 1. ovoga članka međunarodnog je značaja. (3) Radi osiguranja neophodnog mira za gnijezdišta supova u priobalnom dijelu predloženog rezervata potrebno je u pojasu 500 metara od obale ograničiti zadržavanje brodova i čamaca (osim tradicionalnog ribarenja) te zabraniti glisiranje. Članak 159. (1) Područje Vranskog jezera predlaže se za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata. (2) Prije nego što se predloži status posebnog rezervata, za cijelo predloženo područje, ili za njegove dijelove, potrebno je izraditi detaljnije studije o značaju jezerskog područja za floru i faunu. (3) Posebni rezervat iz stavka 1. ovoga članka županijskog je značaja. Članak 160. (1) Područje šuma Tramuntane predlaže se za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata botaničko - zoološkog. (2) Područje šuma pitomog kestena na području Tramuntane predlaže se za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata - šumske vegetacije. (3) Na području šuma iz stavka 1. i 2. ovoga članka potrebno je zabraniti lov, izloviti alohtonu divljač te zadržati strukturu šume sa starim stablima koja imaju duplje. (4) Posebni rezervati iz stavka 1. i 2. ovoga članka od državnog su do međunarodnog značaja. Zaštićeni krajolik Članak 161. (1) U kategoriji zaštićenog krajolika za zaštitu se predlažu slijedeća područja: - Tramuntana - središnji dio s prijevojem između vrhova Sis i Barbin, - područje Lubenica. (2) Područja iz stavka 1. ovoga članka županijskog su značaja. (3) U zaštićenom krajoliku mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajolika, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza. (4) Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, šuma, pašnjaka, autohtone šumske zajednice i druge zajednice te karakteristične i vrijedne vizure. (5) Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom te građevinskim materijalom moraju biti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je određen posebno vrijednim. Spomenik prirode Članak 162. (1) U kategoriji spomenika prirode za zaštitu se predlažu slijedeći dijelovi prirode: - Jama Lipica (Dragozetići) - državnog značaja, - Jama Kus (Vrana) - županijskog značaja, - Jama Čampari - državnog značaja, - sve veće lokve navedene u Obrazloženju ovoga Prostornog plana - od županijskog do lokalnog značaja. (2) Jame iz stavka 1. ovoga članka potrebno je zaštititi zaštitom ulaza, postavljanjem ploče i zabranom ubacivanja smeća. (3) Lokve je potrebno očistiti od mulja na tradicionalan način, osim lokve Kosmačef, gdje je potrebno dopremiti mehanizaciju. (4) Prije čišćenja lokvi od mulja potrebno ih je točno locirati, evidentirati, izmjeriti veličinu i dubinu, utvrditi kemizam vode te istražiti njihov biljni i životinjski svijet. Paralelno je potrebno pristupiti čišćenju od vegetacije (selekcijski, ovisno o biljnim vrstama) te gornjeg sloja mulja. 6.2.3. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu - u moru Posebni rezervat Članak 163. (1) U kategoriji posebnog rezervata u moru za zaštitu se predlaže istočna obala otoka Cresa (područje koje slijedi posebni rezervat gnijezdilišta bjeloglavih supova na kopnu). (2) Obzirom na nedovoljnu istraženost istočne obale i podmorja otoka Cresa, potrebno je istražiti tzv. nulto stanje i na temelju njega, eventualno, izdvojiti i područja za užu zaštitu. (3) Zbog izuzetne vrijednosti bioraznolikosti obvezno treba provoditi monitoring koji treba sadržavati: - biocenološka istraživanja morskog dna i pridnenih biocenoza transektima uz autonomno ronjenje, - u području livada morske cvjetnice posidonije istraživanja dredžom, - praćenje trendova pomorskih biocenoza (npr. sužavanje areala ugroženih morskih cvjetnica). (4) Mjere zaštite sastoje se u ograničavanju nekontroliranog ronjenja autonomnom ronilačkom opremom. (5) Na područjima livada posidonije zabranjuje se izgradnja bilo kakvih ispusta otpadnih voda, kao najizravnijih zagađivača. (6) Mjere zaštite koraligenskih biocenoza sastoje se u brojčanom ograničavanju, a mjestimično i potpunoj zabrani bacanja mreža stajaćica na područje koraligena. Spomenik prirode Članak 164. (1) U kategoriji spomenika prirode za zaštitu se predlažu slijedeći vrijedni dijelovi prirode u moru: - vrulja Vrutek kod uvale Slatina, - podmorska spilja Plave grote kod Lubenica, - podmorska spilja kod uvale Smokvica. (2) U svrhu preventivne, a i trajne zaštite treba predvidjeti zabranu bilo kakve graditeljske djelatnosti u području podmorske spilje, a roniocima omogućiti ulaz samo ograničeno i pod stručnim nadzorom. 6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA Članak 165. (1) Registrirana, preventivno zaštićena i evidentirana kulturno-povijesna baština na području Grada Cresa prikazana je na kartografskom prikazu br. 3 "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta korištenja", u mjerilu 1:25.000. (2) Pregled kulturno-povijesne baštine iz stavka 1. ovoga članka dan je u točki 1.2.7.2. Obrazloženja ovoga Prostornog plana. (3) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su zakonom, drugim pravnim propisima i ovim Prostornim planom. (4) Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi iz čl. 167. do 172. ovog Prostornog plana nadležan je Konzervatorski odjel u Rijeci. Članak 166. Za svaki pojedini lokalitet, građevinu i zonu na području prostorne cjeline Tramuntane smjernice zaštite određene su Konzervatorskim elaboratom izrađenog od strane Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci. Arheološka baština Članak 167. (1) Svi zahvati u zonama navedenim u Obrazloženju ovoga Prostornog plana, točka 1.2.7.2. uvjetovani su prethodnim istraživanjima (rekognosciranje, sondiranje, itd.). (2) Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usaglašeni s planiranom intervencijom u prostoru, prije izrade dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih terenskih radova. (3) Nužna je izrada prethodnih studija utjecaja na okoliš s aspekta zaštite postojećih i mogućih arheoloških nalaza za sve buduće infrastrukturne koridore, osobito cestovne pravce. Povijesna graditeljska cjelina Članak 168. (1) Registrirane povijesne graditeljske cjeline (gradska i seoska naselja) svrstane su u zonu zaštite prvog stupnja. (2) Evidentirane povijesne graditeljske cjeline (seoska naselja) svrstane su u zonu zaštite drugoga stupnja. (3) Obuhvati zona prvoga i drugog stupnja zaštite povijesnih graditeljskih cjelina određeni su kartografskim prikazima br. 4 "Građevinska područja", u mjerilu 1:5.000. Članak 169. (1) Prvi stupanj zaštite određen je za povijesne graditeljske cjeline najveće vrijednosti: - Cres - Beli - Lubenice - Predošćicu i - Orlec. (2) Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu urbane, odnosno ruralne strukture i arhitekture. Na području navedenih cjelina ne preporuča se nikakva promjena oblikovanja građevina, a svi zahvati trebaju težiti rekonstrukciji povijesnih oblika. (3) Građevne aktivnosti u naseljima i dijelovima naselja prvoga stupnja zaštite provode se temeljem članka 18. stavak 2. ovoga Prostornog plana. Članak 170. (1) Drugi stupanj zaštite određen je za povijesne graditeljske cjeline velike vrijednosti: - Dragozetići - Krčina - Važminec - Filozići - Pernat - Vodice - Grmov - Podol - Vrana - Loznati - Sveti Petar - Zbičina - Mali Podol - Stivan - Martinšćica - Valun (2) Drugi stupanj zaštite podrazumijeva zaštitu i očuvanje osnovne povijesne planske matrice naselja i dijelova naselja, gabarita gradnje, karakterističnih građevinskih materijala te stare građevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme. (3) Građevne aktivnosti u naseljima drugoga stupnja zaštite provode se temeljem članka 18. st. 3. i 4. ovog Prostornog plana. Povijesni sklop i građevina Članak 171. (1) Za civilne i sakralne građevine koje se nalaze unutar povijesnih graditeljskih cjelina (prvoga i drugog stupnja zaštite), uvjeti zaštite zadani su unutar valoriziranih zona, a ovisno o njihovom povijesnom i spomeničkom značaju te regionalnoj vrijednosti, podliježu određenom stupnju zaštite. (2) Za civilne i sakralne građevine koje se nalaze izvan povijesnih graditeljskih cjelina prvoga ili drugog stupnja zaštite, nužna je zaštita, tj. očuvanje osnovnog volumena, gabarita te kompozicije pročelja. Članak 172. Zaštita etno zona i etno spomenika, uglavnom evidentiranih ruševnih pastirskih stanova visoke ambijentalne vrijednosti, podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima Službe zaštite kulturnih dobara. 7. POSTUPANJE S OTPADOM Članak 173. (1) Na području Grada Cresa planirana je izgradnja transfer-stanice na lokaciji Pržić (lokacija postojećeg odlagališta komunalnog otpada). Uređenje površine odredit će se detaljnim planom uređenja. (2) Transfer-stanica je prostor na kojemu se komunalni otpad sabija (kompaktira) i prekrcava iz manjeg u veće vozilo. Transfer-stanice u pravilu sadržavaju i manje reciklažno dvorište. (3) Reciklažno dvorište je prostor na kojem se odvojeno prikupljaju pojedine vrste otpada (papir, staklo, metal, PVC i drugo). Tako skupljen otpad prerađuje se i plasira kao sekundarna sirovina. (4) Prije izgradnje transfer-stanice obvezno je sanirati današnje odlagalište provođenjem svih potrebnih postupaka u sklopu tehnologije sanacije. Naposljetku je potrebno izraditi završni pokrovni sloj i ozeleniti saniranu površinu. (5) Evidentirane divlje deponije na području Grada Cresa potrebno je sanirati, a postavljanjem zaštitnih ograda uz prometnice u blizini divljih deponija spriječiti daljnje nekontrolirano odlaganje otpada. Članak 174. Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su zakonskim i drugim pravnim propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti: - primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem ambalaže, - reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada - što podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada, - zbrinjavanju ostatka otpada - što podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim fizičkim, kemijskim, biološkim i termičkim postupcima. Članak 175. (1) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi: - izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada, - sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom, - iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe, - odlaganjem otpada na odlagališta, - saniranjem otpadom onečišćenih površina. (2) Proizvođači otpada te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi zakonskih i drugih pravnih propisa o postupanju s otpadom. Članak 176. (1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Cres, odnosno ovlaštena pravna osoba za postupanje s otpadom. (2) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava Primorsko-goranska županija, odnosno ovlaštene pravne osobe. (3) Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku, a provođenje mjera osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno ovlaštene pravne osobe. Članak 177. (1) Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima te osigurati propisne uvjete skladištenja za osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade. Ako proizvođač otpada ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i drugim pravnim propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na burzi otpada i kao krajnju mjeru odložiti. Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz propisane granične vrijednosti emisija u okoliš. (2) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti. Otpad se mora skupljati u odgovarajuće spremnike (kontejnere) i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada.Spremnici (kontejneri) i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa. Članak 178. (1) Postupanje s tehnološkim otpadom mora se obavljati u skladu s propisima o postupanju s otpadom. (2) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (sukladno posebnom propisu o vrstama otpada). (3) Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima. Članak 179. (1) Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala. (2) Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu. (3) Proizvođač otpada osigurava skupljanje i obrađivanje ambalažnog otpada proizvođača koje je stavio u promet. (4) Postavljanje spremnika za skupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač. Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene te na javnim površinama uz odobrenje nadležnog tijela Grada Cresa. (5) Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje je stavio u promet. (6) Proizvođač osigurava obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje omogućuju ponovno korištenje ambalaže u istu svrhu ili u svrhu proizvodnje istog ili drugog materijala ili u svrhu proizvodnje energije. (7) Pravne i fizičke osobe koje stavljaju u promet opasne tvari dužne su na vlastiti trošak organizirati odvojeno skupljanje i korištenje vrijednih svojstava otpadne ambalaže od tih tvari. 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ Članak 180. (1) Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša. (2) Ovim Prostornim planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite. 8.1. ZAŠTITA TLA 8.1.1. Šumsko tlo Članak 181. Zaštita šuma i šumskih površina odredit će se slijedećim mjerama: - pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća, - očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe, - povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od požara, - u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu, - kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma. 8.1.2. Poljoprivredno tlo Članak 182. (1) Obzirom na buduću namjenu i korištenje, poljoprivredno tlo Grada Cresa podijeljeno je u četiri kategorije zaštite. Detaljni rezultati vrednovanja kartiranih jedinica tala i njihova rasprostranjenost prikazani su na kartogramu "Bonitetno vrednovanje i kategorije zaštite tla", koji je sastavni dio Obrazloženja ovoga Prostornog plana. (2) Prva kategorija zaštite predstavlja tla namijenjena strogo primarnoj poljodjelskoj proizvodnji i ta tla ne smiju se koristiti za druge svrhe. Prema bonitetu, to su zemljišta IV. bonitetne klase (P2 prostorna kategorija korištenja zemljišta). (3) Drugu kategoriju zaštite čine zemljišta koja dolaze u V. i VI. bonitetnu klasu, od posebne su važnosti za Cres, a dolaze u P3 (ostala obradiva tla) i PŠ (ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, tj. pašnjačke površine) prostornu kategoriju zemljišta. Zemljišta druge kategorije obuhvaćaju uglavnom zapuštene poljoprivredne površine i pašnjačke površine, koje su od osobite važnosti za razvitak ovčarstva ili oživljavanje poljoprivredne proizvodnje. Za pašnjačke površine potrebno je predvidjeti režime košnje, raskrčivanja od smreke, bez mogućnosti da se te površine pošumljavaju. (4) Prednost u korištenju poljoprivrednog i pašnjačkog tla treba dati tradicionalnim poljoprivrednim granama, a naročito treba poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane. (5) Treću kategoriju zaštite uglavnom čine plitka tla umjerene stjenovitosti, pokrivena šumama, a četvrtu kategoriju predstavljaju vrlo plitka tla strmih područja. Članak 183. Tijekom pripreme i izvođenja zahvata na planiranim prometnicama potrebno je: - štititi tla od emisije krutih čestica podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim vrstama drveća, - na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije (sustavi odvodnje na mjestima gdje trasa presijeca poljoprivredna tla, konturna obrada, zatravnjivanje i dr.). - uklonjene suhozide ponovno vratiti (na granicu čestice kolnika), - za lociranje privremenih deponija građevinskog materijala koristiti površine unutar zone rekonstrukcije prometnice, - osigurati prilaženje šumskim predjelima kako bi se omogućilo gospodarenje šumama i pristupanje interventnim putevima zaštite od požara. 8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje Članak 184. (1) Na području Grada Cresa izdvojeni su prostori koji se, prema fizičko-mehaničkim značajkama, svrstavaju u četiri geotehničke kategorije, prikazane na kartografskom prikazu br. 3A "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju", u mjerilu 1:25.000. (2) Prva geotehnička kategorija obuhvaća područja matične stijenske mase karbonatnog kompleksa slijedećih karakteristika: - karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom; - teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; - nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima; - upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra, mogućnost erozije vrlo mala; - teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine. (3) Prva A geotehnička kategorija je područje crvenice na karbonatima, koju karakterizira: - karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine > 2 m; - teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; - nema opasnosti od pojave nestabilnosti; - upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra, mogućnost erozije je mala; - teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleoške pojave ispod crvenice. (4) Treća geotehička kategorija je zona fliša, koju karakterizira: - fliška stijenska masa je djelomice pokrivena glinovitom korom raspadanja < 2m; - teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; - teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja; - upojnost terena je izrazito mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije je znatna; - teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš. (5) Četvrtu geotehničku kategoriju sačinjavaju zone naplavina, koje karakterizira: - teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; - teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja; - upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka; - teren je u cjelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš kao i visoku razinu podzemne vode. 8.2. ZAŠTITA ZRAKA Članak 185. (1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari u zrak. (2) Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere: - ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT) te prema posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora; - visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima); - zahvatom se ne smije izazvati 'značajno' povećanje opterećenja, gdje se razina "značajnog" određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora; - najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je posebnim propisom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka; - stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora; - prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje korištenja vozila sa manjim specifičnim emisijama štetnih tvari. (3) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su: - prijaviti izvor onečišćavanja zraka te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu lokalne samouprave, - osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša, - uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka. 8.3. ZAŠTITA VODA 8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda Članak 186. Zaštitnim mjerama učinkovito se štite podzemne i površinske vode, a razlikujemo dvije osnovne skupine: - mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima, što se regulira određivanjem zona sanitarne zaštite, - mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja kod postojećih i novih građevina i zahvata u prostoru. Pri tome je od najveće važnosti izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Članak 187. (1) Prostornim planom Primorsko-goranske županije i ovim Prostornim planom za Vransko jezero utvrđen je, u skladu s dosadašnjim istražnim radovima, status vodoopskrbnog rezervata, prikazan na kartografskom prikazu br. 3A "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju", u mjerilu 1:25000. (2) Vodooprskrbni rezervat za vodne resurse od strateškog je značenja za sadašnju i buduću opskrbu vodom za piće. Čitav sliv jedinstvena je zona stroge zaštite, unutar koje je određena prva zona za zahvat vode. Površina neposrednog sliva Vranskog jezera nije jednoznačno odrediva i mijenja se u ovisnosti o različitim hidrološkim prilikama, a temeljem provedenih analiza određena je površina od oko 24 km2. (3) Način prihranjivanja jezera (podzemno i naglašeno površinsko dotjecanje) zahtijeva zabranu svake izgradnje na vodenom dijelu i u obalnom području, zabranu ispuštanja otpadnih voda i samo rekonstrukciju postojećih stambenih građevina u naseljima u slivnom području (Vrana, Stanić, Grmov, Mali Podol i Zbišina), te ostale mjere zaštite, koje će se detaljnije utvrditi posebnom odlukom o sanitarnoj zaštiti Vranskog jezera. (4) Ovim Prostornim planom, radi zaštite slivnog područja Vranskog jezera, određena je dionica nove državne ceste Porozina - Cres - Veli Lošinj (članak 126.). (5) Režim korištenja i odvodni sustav na svim postojećim i planiranim prometnicama u slivu Vranskog jezera utvrdit će se posebnom odlukom o sanitarnoj zaštiti Vranskog jezera. Članak 188. Zaštitu površinskih voda, koje su na području Grada Cresa prisutne kao veće ili manje lokve, potrebno je provoditi čišćenjem i održavanjem, u skladu sa smjernicama navedenim u članku 162. stavci 3. i 4. ovog Prostornog plana. 8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda Članak 189. (1) Zbog zaštite postojećih i planiranih sadržaja, prvenstveno u naseljima (Cres, Martinšćica) potrebno je izgraditi odgovarajuća korita povremenih vodotoka - bujica na području Grada Cresa. (2) Zaštitu od eventualnih poplava uslijed povećanog dotoka vode na područjima pod djelovanjem bujice treba provoditi u skladu sa zakonom te županijskim planovima obrane od poplava. (3) Unutar građevinskog područja grada Cresa, zbog nekontroliranih i neplanskih intervencija, kao što su pregrađivanje, zasipavanje i sl., kao i neriješena odvodnja oborinskih voda naselja, potrebno je izraditi studiju odvodnje oborinskih voda. 8.4. ZAŠTITA MORA Članak 190. (1) Mjere za zaštitu mora obuhvaćaju: a) mjere ograničenja izgradnje u obalnom pojasu - cijela obala Grada Cresa određuje se kao osobito vrijedno područje pod zaštitom. Vrijedno područje obalnog pojasa čuva se u svrhu zaštite, uređenja i valoriziranja morske obale; - u svim građevinskim područjima u pojasu širine 15 m od morske obale treba osigurati prolaz uz obalu i zabraniti novu izgradnju. Samo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu općeg interesa (luke i lučke zgrade, gradska središta i sl.) mogu se smještavati na obali mora; - u obalnom pojasu širine 150 metara od morske obale izvan građevinskog područja naselja nije moguća nova izgradnja; b) mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna izgradnja javnih sustava za odvodnju otpadnih voda. (2) Potrebno je izraditi katastar zagađivača mora, unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i plaža, te nastaviti ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite. (3) Nužno je i kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja, koji uključuje i izvedbu odgovarajućih objekata za taloženje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije, čime se za oko 50% smanjuju suspendirane tvari prije upuštanja u more. (4) Obradu i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba rješavati u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda i/ili u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini Primorsko-goranske županije. (5) Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite: - u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, - odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu. (6) Kompletan sustav zaštitnih mjera za zaštitu mora od onečišćenja obuhvaća i izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima i zadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provedbe mjera. 8.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE Članak 191. (1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljeni nivo buke jest 55 dBa danju i 45 dBa noću. (2) Treba izvršiti snimanje buke na područjima koja su ugrožena prekomjernom bukom. (3) Na osnovi rezultata snimanja i zakonskih odredbi donijet će se posebna odluka o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljena razina buke, ovisno o namjeni prostora. (4) Kao dopunsko sredstvo za zaštitu od buke, kao prirodna prepreka, koriste se i pojasevi zelenila. (5) Do donošenja propisa iz 3. ovoga članka primjenjuju se vrijednosti iz Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave ("Narodne novine", broj 37/90.). 8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE 8.6.1. Sklanjanje ljudi Članak 192. (1) Naselje Cres svrstano je, sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu ("Narodne novine", broj 2/91.) u gradove 4. stupnja ugroženosti (manje ugroženi gradovi). (2) Urbanističkim planom uređenja naselja Cres (UPU 1) potrebno je odrediti jednu ili više zona u kojima će se osigurati zaštita stanovništva u zaklonima. (3) Ostala naselja na području Grada Cresa ne podliježu obveznoj izgradnji skloništa, odnosno drugih objekata za zaštitu. 8.6.2. Zaštita od potresa Članak 193. (1) Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina treba provoditi sukladno zakonskim propisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima. (2) Do izrade nove seizmičke karte Primorsko-goranske županije, protupotresno projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama. (3) Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja. (4) Važne građevine iz stavka 3. ovoga članka sve su veće stambene građevine i građevine društvene i ugostiteljsko-turističke namjene, energetske građevine i sl. 8.6.3. Zaštita od rušenja Članak 194. (1) Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. (2) Urbanističkim i detaljnim planovima uređenja za neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica s neophodnim zaobilaznim brzim cestama. 8.6.4. Zaštita od požara Članak 195. (1) Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara. (2) Na području Grada Cresa od posebne je važnosti zaštita šuma od požara. Za državne šume učinjeno je stupnjevanje ugroženosti od požara (na četiri stupnja za gospodarsku jedinicu „Tramuntana", odnosno na dva stupnja za gospodarsku jedinicu „Vrana"). Za šume u privatnom vlasništvu potrebno je, prema metodologiji i stupnjevanju ugroženosti za šume u državnom vlasništvu, tek ustanoviti procjenu ugroženosti od požara. (3) Obzirom na gustoću izgrađenosti, požarno opterećenje i međusobnu udaljenost građevina provoditi prema kriterijima utvrđenim propisima, pravilnicima i normativima. (4) U cilju zaštite od požara potrebno je: - graditi građevine većeg stupnja vatrootpornosti, - graditi protupožarne zidove, - izvoditi dodatne mjere zaštite - vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže i dr. 9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA 9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja Članak 196. (1) Primorsko-goranska županija utvrdila je obavezu izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja za područje Tramuntane. (2) Granica cjeline iz stavka 1. ovoga članka prikazana je na kartografskom prikazu br. 3A "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju", u mjerilu 1:25.000. 9.1.2. Urbanistički planovi uređenja Članak 197. (1) Urbanistički plan uređenja donijet će se za: a) naselja - Cres - UPU1 (NA 7 sa površinama izdvojenih namjena) - Martinšćicu - UPU2 (NA 11 sa zonama smještajnih kapaciteta T13 i T17) - Valun - UPU4 (NA 14 sa zonom sportskog centra R13) b) površine za izdvojene namjene - Martinšćica - UPU3 (autokamp "Slatina" T32) - Zaglav - UPU5 (postojeće turističko naselje T23) (2) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu 3A "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju", u mjerilu 1:25.000, te na kartografskim prikazima broj 4 "Građevinska područja", u mjerilu 1:5.000. 9.1.3. Detaljni planovi uređenja Članak 198. Detaljni planovi uređenja donijet će se za prostore i građevine utvrđene ovim Prostornim planom i temeljem programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, a obvezno za: a) površine za izdvojene namjene: - Porozina - turističko naselje (T24) - Merag - turističko naselje (T25) b) neizgrađene dijelove područja za izdvojene namjene: - "Pržić" - zona poslovne namjene - manja proizvodna K2 - Loznati - zona poslovne namjene - pretežito uslužna K12 - Orlec - zona poslovne namjene - pretežito uslužna K - Valun - zona ugostiteljsko-turističke namjene - kamp - T35 "Travnice" - Lubenice - zona ugostiteljsko-turističke namjene - kamp - T36 - Važminec - zona ugostiteljsko-turističke namjene - naselje obnovljeno u funkciji ugostiteljsko-turističke djelatnosti - T61 - Ivanje - zona ugostiteljsko-turističke namjene - naselje obnovljeno u funkciji ugostiteljsko-turističke djelatnosti - T62 - "Križić"- zona društvene namjene - informacijsko-interpretacijski centar - D1 c) registrirane povijesne graditeljske cjeline: - Beli - Predošćica - Orlec - Lubenice. 9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA 9.2.1. Uređenje zemljišta Član 199. (1) Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje. (2) Ovim Prostornim planom određuje se minimalno uređenje građevinskog zemljišta na području Grada Cresa, koje obuhvaća osiguranje pristupnog puta, tj. izravni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici. (3) Obvezna viša razina uređenosti građevinskog područja određuje se temeljem posebne odluke izvršnog tijela Grada Cresa i programa mjera za unapređenje stanja u prostoru. Članak 200. (1) Radi provedbe ciljeva i smjernica zaštite i razvitka prostora Grada Cresa Gradsko vijeće Grada Cresa donosi dvogodišnje programe mjera za unapređenje stanja u prostoru. (2) Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuje se: - gospodarski i društveni razvoj kroz izradu i dopunu prostorno planske dokumentacije, - zaštita prostora, - upravljanje prostorom, - ostale potrebne mjere za provedbu dokumenata prostornog uređenja, - stručne podloge i studije (konzervatori, promet, energetika, vodoopskrba i ostalo), - potrebu i razinu uređenja zemljišta, izvore i rokove za financiranje izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. 9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI Članak 201. Za građevine što su sagrađene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 30/94., 68/98. i 61/00.) i u skladu s dokumentima prostornog uređenja, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim Prostornim planom, ne može se do privođenja planiranoj namjeni izdati lokacijska dozvola, osim za održavanje i dogradnju sanitarnog čvora unutar gabarita građevine. 10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 202. (1) Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza ovoga Prostornog plana u mjerilu 1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata ovog Prostornog plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5000. (2) Detaljno određivanje položaja prometnica, komunalne i energetske infrastrukture unutar koridora određenih ovim Prostornim planom odredit će se detaljnijim planovima. Članak 203. (1) Na području Grada Cresa, za koji je pokrenut postupak izrade Urbanističkog plana uređenja naselja Cres (UPU 1), do donošenja istog dopuštena je rekonstrukcija svih vrsta građevina, te izgradnja: - građevina prema važećim detaljnim planovima uređenja i to: DPU stambenog naselja Brajdi I (SN 24/96.), DPU poslovne zone Volnik (SN 24/96.), DPU stambeno-gospodarskog kompleksa Lungomare u Cresu (SN 16/00 i 5/01), DPU Ulika u Cresu (SN 29/01), PUP Melin - 1. etapa SN 11/86, koji ostaju na snazi i nakon usvajanja ovog Prostornog plana, - infrastrukturnih građevina, - obiteljske kuće i stambene građevine na česticama broj 4218/5, 4218/6, 4230/1, 4230/7 i 4230/5, sve k.o. Cres, za koje je izvršena priprema građevinskog zemljišta temeljem DPU Brajdi I. (2) Do donošenja Urbanističkog plana uređenja za naselje Martinšćicu (UPU 2) dopuštena je rekonstrukcija svih vrsta građevina, interpolacije unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, te izgradnja infrastrukturnih građevina. (3) Do donošenja Urbanističkog plana uređenja za naselje Valun (UPU 4) dopuštena je rekonstrukcija svih vrsta građevina, interpolacije unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, te izgradnja infrastrukturnih građevina. (4) Do donošenja Urbanističkog plana uređenja za kamp u Martinšćici (UPU3), dopušteno je uređenje postojećeg - izgrađenog dijela kampa.. (5) Do donošenja Urbanističkog plana uređenja za postojeću turističku zonu Zaglav (UPU5) dopušteno je samo održavanje i sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova postojećih građevina i zamjena ravnog krova kosim (bez mogućnosti izgradnje potkrovlja). (6) Na područjima iz članka 198. za koje je propisana obavezna izrada detaljnog plana uređenja do donošenja tih planova, a temeljem odrednica ovog Prostornog plana, dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina, te iznimno za naselje Porozina interpolacije kuća za odmor unutar izgrađenog dijela građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene. Članak 204. Ovaj Prostorni plan izrađen je u četiri izvornika koji su ovjereni pečatom Gradskog vijeća Grada Cresa i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Cresa i koji se čuvaju u skladu sa zakonom. Članak 205. Izvodi iz prostorno-planske dokumentacije koji su izdani prije stupanja na snagu ovog Prostornog plana vrijede ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Prostornim planom i ukoliko je podnešen zahtjev za građevnu dozvolu. Članak 206. Tekstualni dio (Glava I - Obrazloženje), grafički dio (kartografski prikazi u mj. 1:25000 i 1:5000), te konzervatorska podloga izrađena od strane Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Rijeci sastavni su dijelovi ovog Prostornog plana, ali nisu predmet objave. Članak 207. Ovaj Prostorni plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama" Primorsko-goranske županije. Klasa:360-01/99-01/25 Urbr:2213/02-03-02-02-316 U Cresu, 16. prosinca 2002. godine Grad Cres Gradsko vijeće Predsjednik Gradskog vijeća Josip Pope
|
|||||||||||||||
