 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Istarske županije 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ Članak 121. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaća skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom, ili pak neznatno promijenjenom stanju. Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaća zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od buke i posebnu zaštitu. 10.1. Zaštita tla 10.1.1. Šumsko zemljište Članak 122. Zaštita šuma i šumskih površina provodi se sukladno člancima 119.,120. i 121. ove odluke. Šume za koje se ovim Planom predviđa zaštita temeljem Zakona o zaštiti prirode mogu se koristiti na najsvrhovitiji način sukladno odredbama ovog Plana, planovima gospodarenja šumskim zemljištem koje donose ovlaštena trgovačka društva (korisnici šuma i šumskog zemljišta) te aktima o unutarnjem redu javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode. Zaštitne šume i šume posebne namjene utvrđene ovim Planom potrebno je izlučiti iz sustava gospodarskog korištenja te u njima primjenivati isključivo mjere i aktivnosti sukladne značaju šume u smislu njene zaštitne funkcije. Zaštitu šuma i šumskih površina odrediti će se sljedećim mjerama: - održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja, - djelovati na očuvanju šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima, - ostvariti razvoj i jačanje šuma zasađenih u neindustrijske svrhe radi podržavanja ekološko prihvatljivih programa pošumljavanja novih i već pošumljenih područja, - povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja na njih, - stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih, seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika, rekreaciji i proizvodnji. 10.1.2. Poljoprivredno zemljište Članak 123. Kategorija poljoprivrednog zemljišta je procijenjena vrijednost proizvodne sposobnosti zemljišta obzirom na vrijednost tla i uvjeta klime i reljefa. Zemljišta I. kategorije zaštite obuhvaćaju zemljišta uglavnom I. i II. bonitetne klase. To su najvrednija tla, štite se i namijenjuju primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Zemljišta II. kategorije obuhvaćaju zemljišta uglavnom III., IV.i V. bonitetne klase. Odgovarajućim mjerama treba zaštititi najvrednija, najdublja, povoljne prirodne dreniranosti, najmanje stjenovitosti površine kao i antropogena zemljišta ove kategorije. Zaštitu zemljišta II. kategorije valja osigurati planiranjem stambenih zona manje gustoće naseljenosti u kojima će poljoprivredno zemljište biti odgovarajuće uklopljeno, zaštićeno i privedeno svojoj svrsi u okviru manjih gospodarstava i okućnica. Zemljišta II. kategorije koja nisu namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji mogu se pošumiti ili ih sačuvati kao pašnjake. Zemljišta III. kategorije čine ona koja su povremeno obrađena ili su djelomično prekrivena šumama. Ovoj kategoriji pripadaju i zemljišta na strmim padinama za koje je potrebno planirati mjere zaštite od erozije. Na zemljištima III. kategorije ne ograničava se širenje građevinskih područja naselja i drugih područja izgradnje van naselja. Zemljište I. kategorije zaštite u grafičkom prikazu 1. “Korištenje i namjena prostora" kartirano je kao “vrlo vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište”; zemljište II. kategorije kao “vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište”; zemljište III. kategorije kao “ostalo obradivo poljoprivredno zemljište”. Poljoprivrednoj proizvodnji treba namijeniti tla koja se melioracijama i agrotehnikom mogu poboljšati do većih bonitetnih kategorija i površinama većim od 2000 m2. Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za biljnu proizvodnju i stočarstvo mora se odrediti sljedeće mjere: - smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, - poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane, - prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za proizvodnju (vinogradarstvo, maslinarstvo, proizvodnja ranih povrtlarskih kultura itd.), - temelj županijske poljoprivrede trebaju biti obiteljska poljodjelska gospodarstva, a posebice u stočarstvu gdje se posebno treba poticati rast do 20 i više stočnih jedinica 10.1.3. Zemljište za građenje Članak 124. U prostornim planovima užeg područja treba obaviti geotehničko zoniranje terena na slijedeći način: - za potrebe izrade prostornog plana uređenja općine ili grada treba obaviti geotehničko zoniranje na područjima gdje se nalaze tla podložna pojačanom utjecaju erozije, te u kontaktnim područjima fliša i karbonatnih stijena. Zoniranje učiniti u pravilu bez terenskog istraživanja, na temelju postojećih podataka. Svrha zoniranja je određivanje mogućih građevinskih područja. Zoniranje treba provesti u mjerilu topografske podloge 1:25.000; - za potrebe generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja u naseljima i na novim građevinskim područjima, treba provesti geotehničko mikrozoniranje u mjerilu topografske podloge 1:5.000. 10.2. Zaštita zraka Članak 125. U područjima I. kategorije treba poduzimati mjere spriječavanja onečišćenja zraka, kako zbog izgradnje i razvoja područja ne bi došlo do prekoračenja preporučenih vrijednosti (u daljnjem tekstu: PV). U zaštićenim područjima, prirodnim rezervatima i rekreacijskim područjima PV nesmiju biti dostignute. U područjima II. kategorije potrebno je da predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave , donesu program mjera za smanjenje onečišćenja zraka, kako bi se postepeno postigle PV kakvoće zraka, sukladno metodologiji propisanoj posebnim propisima. U područjima III. kategorije treba odmah identificirati dominantan izvor, dajući prednost onim akcijama koje će imati najveći učinak, kao i onima koje se mogu najlakše, najbrže ili s najmanje troškova provesti, te obvezati onečišćivača da u zadanom roku izradi sanacijski program na način i u skladu s posebnim propisom. Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, svi postojeći industrijski objekti moraju do 2005.g. uskladiti svoje emisije sa graničnim vrijednostima emisije propisanima Uredbom, što ima i širi gospodarski značaj. Sukladno postojećim saznanjima te slijedom obveza iz propisa i europskih direktiva, potrebno je uspostaviti moderniju i problematski primjerenije područne mreže za praćenje kakvoće zraka. Članak 126. Za poboljšanje kakvoće zraka određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za nove zahvate u prostoru: - Ograničavanje emisije i propisivanje tehničkih standarda u skladu s stanjem tehnike (BAT), a načela maksimalne zaštite za vrlo otrovne i kancerogene tvari, a sukladno posebnim propisima RH. - Za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, visinu dimnjaka, do donošenja propisa, preporučuje se određivati u skladu s njemačkim propisom TA-Luft. - Zbog dodatnog opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u lošiju kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora. - Ne smije se dopustiti da se izgradnjom nekog objekta u zoni prve kategorije zraka u potpunosti popuni prostor za buduću izgradnju. Na području druge odnosno treće kategorije kakvoće zraka može se dopustiti dodatno opterećenje iz novog izvora samo uz istovremeno donošenje i primjenu mjera za smanjivanje onečišćavanja zraka iz postojećih izvora. - Na odlagalištima otpada provoditi skupljanje bioplina i energetski ga koristiti. Tablica 6. SMJERNICE ZA DODATNO IMISIJSKO OPTEREĆENJE ZBOG EMISIJE NOVOG IZVORA KATEGORIJE KAKVOĆE ZRAKA PORAST PROSJEČNE GODIŠNJE VRIJEDNOSTI PORAST KONCENTRACIJE 98 PERCENTILA PORAST MAKSIMALNE KONCENTRACIJE III. kategorija 0.01 GV 0.05 GV98 0.1GVm II. kategorija 0.03 GV ili 0.03 GV50 0.15 GV98 0.3 GVm I. kategorija 0.1 PV ili 0.1 PV50 0.3 PV98 0.4 PVm GV i PV - vrijednosti iz Uredbe o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka Članak 127. Za poboljšanje kakvoće zraka određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za mobilne izvore onečišćenja zraka: - proširiti pješačke i zelene tampon zone, gradnju podzemnih garaža i unapređenje javnog gradskog putničkog prometa, te osigurati protočnost prometnica - primijeniti plin u vozilima gradskog javnog prijevoza i dostavnim vozilima. Novi autobusi po normama EURO II i EURO III. - učestalije treba obaviti inspekcije onečišćenja zraka za vozila gradskog javnog prometa, dostavna teretna vozila, te sva vozila starija od 5 godina. Emisije SO2 i NOX u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama smanjiti, a uvjeti i dinamika smanjivanja odrediti temeljem nacionalnog zakonodavstva. Za velike izvore onečišćenja zraka može se utvrditi udio u onečišćenju zraka na regionalnoj razini i uskladiti s potrebama zaštite od zakiseljavanja uzimajući u obzir daljinski prijenos onečišćenja. 10.3. Zaštita voda Članak 128. Da bi se mogli realizirati postavljeni ciljevi zaštite voda potrebno je sprovesti sljedeće mjere: U sferi sveobuhvatne zaštite zona crpilišta i priljevnih zona (drenažnih zona), te tekućica - u razdoblju od 2000. do 2010 god., a sukladno Zakonu o vodama, nužno je kakvoću svih površinskih vodotoka državnog i lokalnog značaja, odnosno njihovih dijelova, dovesti do kategorije ili vrste koja je propisana Državnim planom zaštite voda, a u nedostaku Županijskog plana za zaštitu voda, za lokalne vodotokove, sukladno ovom Planu, - na temelju karte ugroženosti izvorišta i bunara ( u korištenju i onih planiranih) pristupiti izradi sanacijskih programa za sve subjekte u II. vodozaštitnoj zoni. Karta ugroženosti (vulenerability) podzemnih voda izraditi će se u skladu s preporukama UNESCO/International Association of Hydrogeologists. Za ocjenu ugroženosti analizirati će se slijedeći parametri: vodopropusnost osnovne stijene, debljina površinskog pokrivača, urbanizacija prostora i poljoprivredna djelatnost. Ovaj metodološki pristup trebao bi se neizostavno primjeniti na cijelom području Istre, pogotovo u području priljeva koji leži na kraškim podlogama do najkasnije 2010 god. - na području treće i četvrte zaštitne zone jame i špilje, obzirom na mogućnosti onečišćenjanja podzemne vode, potrebno je ograditi. Ograđivanje provesti u krugu 5 m od otvora jame i špilje, uz zasađivanje gustog drveća u neposrednoj okolini. Ovo potonje potrebno je izvršiti do kraja 2005 god., - Za ponor Pazinčice potrebno je razdoblju do najkasnije 2005 god. razraditi i oživotvoriti plan i program gospodarenja ovim dijelom prirode, - u području I i II zaštitne zone crpilišta akumulacije Butoniga razraditi cjeloviti program kojim bi se u razdoblju do 2005 god. započelo sustavno rješavanje erozivnih procesa. - izraditi katastar onečišćivača za područje cijele Županije i zahtijevati od svih potencijalnih i aktivnih onečišćivača pridržavanje zakonskih odredaba o odlaganju i transportu štetnih otpadnih tvari U sferi komunalne djelatnosti - programirati razvitak sustava javne odvodnje na način da se u razdoblju od 2000. do 2005 god. sve otpadne vode tehnoloških pogona, naselja, turističkih i poljodjelskih djelatnosti na području vodozaštitnih zona, odnosno u II. zoni sanitarne zaštite izvorišta pitke vode, privedu pročišćavanju koji podrazumjeva III. stupanj pročišćavanja. Prioritet djelovanja u tom smislu je privođenje kakvoće vode na ponoru Pazinčice u kategoriju druge vrste, - u području III. zone, u vremenskom razdoblju od 2000. do 2010 god, potrebno je da se sustavi javne odvodnje privedu drugom stupnju pročišćavanja, - u II zaštitnoj zoni, te pogotovo na područjima koja spadaju u kategoriju vrlo visoke ili visoke ugroženosti , nakon što se one stručno-znanstveno odrede, obustaviti daljnju izgradnju, te propisati mjere poljodjelske djelatnosti koje se zasnivaju na organskoj agrikulturi, - daljnje proširenje vodoopskrbe javnim vodovodima za sva naselja, koja to do danas nisu ostvarila, bezuvjetno spriječiti ukoliko izvedbeni projekat vodoopskrbe ne sadrži i cjelovitu prostorno-plansku dokumentaciju za istovremeno zbrinjavanje vode koja se vodoopskrbnim sustavom planira dopremati ovim naseljima, - u područjima II. i III. zone zaštite izvršiti tijekom razdoblja od 2000. do 2010. god. rekonstrukciju postojećih objekata i to u dijelu kojim se rješava pitanje zbrinjavanja otpadnih voda, što podrazumjeva priključenje na sustav javne odvodnje ukoliko je to moguće, a u slučajevima gdje to nije moguće izgraditi ili rekonstruirati spremnike (septičke, ili tehnološke cisterne) koje su nepropusne (s certifikatom vodonepropusnosti) i koje bi se kontrolirano praznile fekalijerama ili specijalnim pokretnim cisternama uz vođenje očevidnika, - do 2010. god. obnoviti vodoopskrbne sustave (cjevovode) u urbanim sredinama kako bi se smanjio gubitak vode na najmanju moguću vrijednost, - paralelno s izgradnjom sustava za pročišćvanje otpadnih voda utvrditi mogućnost primjene obnovljivih voda (pročišćenih urbanih i/ili industrijskih efluenata) kao dodatnog izvorišta niže razine kakvoće u poljoprivredi, šumarstvu, uključivo i za protupožarne rezerve, u industriji i za komunalne potrebe, - za sve novogradnje stimulirati, sukladno propisima, izgradnju spremnika (cisterni) za sakupljanje oborinskih voda, koje bi se zatim posebnim cijevovodom koristile za sanitarne, tehnološke i ine potrebe. U ovim bi se slučajevima izgradnja ovakvih sustava stimulirala na način što bi se cijena komunalnih naknada po bruto razvijenoj površini mogla reducirati, što je potrebno regulirati odgovarajućim općima aktima na razini jedinica lokalne samouprave - u razdoblju od 2000. do 2010 g. u II. i III. vodozaštitnim zonama sva divlja odlagališta, pogotovo odlagališta opasnog otpada moraju biti uklonjena na način da se njihov sadržaj zbrine na obližnjim deponijama koje su po strogom kontrolom komunalnih poduzeća (sukladno Pravilniku o uvjetima za postupanje s otpadom), odnosno deponija za opasni otpad (sukladno Uredbi o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom). U sferi gospodarstva: Industrija - postojeći tehnološki objekti koji neposredno ugrožavaju, ili su potencijalna opanost za kakvoću ekosustava, moraju bezuvjetno tijekom razdoblja 2000. – 2005 god. ishodovati vodopravnu suglasnost, dozvolu i dozvolbeni nalog sukladno Zakonu o vodama kojim se propisuje količina i kakvoća otpanih voda koje pravna ili fizička osoba može ispuštati u javni sustav odvodnje, vodonosnike ili tlo, - korisnici vodnih resursa obvezni su primjeniti odgovarajući tretman otpadnih voda s ciljem dovođenja njihovih fizičko-kemijskih karakteristika u vrijednosti koje su podnošljive za okoliš, - količine masti, maziva, mineralnih ulja, PAH-ova (nepotpuno sagorijevanje goriva u motorima i generatorima energije, koksiranje), PCB-a (u elektroindustriji i organskoj industriji boja) i fenola (nusprodukt koksiranja i nepotpunog sagorjevanja fosilnih energenata, u organskoj sintezi i dr.) koji se koriste u tehnološkim procesima moraju se strogo evidentirati te voditi očevidnik njihovog zbrinjavanja na način kako je to propisano Uredbom o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom. Njihovo dospjeće u vodonosnike, odnosno općenito okoliš, mora biti strogo zabranjen zbog njihove izuzetne visoke nedegradabilnosti i pogubnog (toksičnog, kancerogenog i mutagenog) utjecaja kojeg imaju po živi svijet, - u razdoblju do 2010 god. građevine za odlaganje i zbrinjavanje sekundarnih sirovina treba sanirati ili ukloniti na područjima III. zaštitne zone. Sanacijske mjere podrazumjevaju zbrinjavanje ocjednih voda s radnih i odlagališnih platformi na način da se pročišćavaju do trećeg stupnja prije nego što se ispuštaju u recipijent. Energetika - u slučaju termoenergetskog kompleksa Plomin I i II, kod kojeg je energent unaprijed nametnut ugljenom, treba inzistirati na sprovođenju svih mjera zaštite okoliša, pogotovo po pitanju ugljikovih, dušikovih i sumpornih oksida, uzročnika stvaranja “kiselih kiša”, a koje zatim izazivaju remobilizaciju niza onečišćivala od kojih su najopasniji za vodene ekosustave teški metali. Zahtijevati bezpogovorno da se poštuju evropski standardi za nove ili u gradnji termoenergetske objekte, te sukladno tome utvrditi nove uvjete zaštite okoliša za TE Plomin I i II. - tijekom razdoblja od 2000. do 2010 god. postepeno i planski izvršiti rekonstrukciju svih energetskih sustava, tj. kotlovnica, rezervoara energenata te cijevovoda na način da mogu koristiti zemni plin u trenutku plinofikacije Županije. Poreznom i drugim stimulativnim mjerama poticati proces plinofikacije, - do konačnog prelaza na upotrebu zemnog plina svi energetski sustavi koji koriste tekuće lake,srednje i teške derivate nafte, kako u proizvodnim djelatnostima, tako i u domaćinstvima, moraju bezuvjetno do 2005. god. ishodovati certifikat o tehničkoj ispravnosti takvih sustava, - sustavi za opskrbu naftnim derivatima, tj. crpne postaje, moraju ishodovati do najkasnije 2005. god. vodopravnu dozvolu i dozvolbeni nalog sukladno Zakonu o vodama; - odgovarajućom poreznom politikom i drugim stimulativnim mjerama poticati i podupirati fizičke i pravne osobe za investicijske zahvate koji se temelje na alternativnim izvorima energije (sunce, vjetar, geotermalne vode). Poljodjelstvo, stočarstvo i peradarstvo - Putem propisa u nadležnosti županijskih tijela i općina (pravilnici, prostorni planovi i sl.) spriječiti nastajanje šteta od zagađenja okoliša od poljoprivredno-prehrambene djelatnosti. U tom smislu treba odrediti gornje granice veličine objekata, veličinu populacije stoke i način njezina držanja, sukladno propisanoj kategoriji zaštite. - Upotreba mineralnih i organskih gnojiva treba biti racionalna u smislu potrebnih količina u odnosu na fizikalno-kemijske osobine tla, a limitirana u posebno zaštićenim područjima i potpomognuta stimulativnim mjerama. - Racionalna upotreba zaštitnih sredstava te primjena metoda integralne zaštite od štetnika u cilju održavanja biološke ravnoteže u agroekološkim sustavima osnovni je način zaštite prostora. U tom smjeru potrebno je voditi odgovarajuću politiku uz potporu odgovarajućih mjera, a prije svega u traženju i primjeni novih tehnologija. - budući da je u sušnim razdobljima nepovoljna bilanca malih voda u površinskim vodotokovima, čime se dovodi u pitanje očuvanje prirodnih ekoloških odnosa u njima, zabranjuje se korištenje ovih voda u poljodjelske svrhe bez prethodno ishodovane vodopravne dozvole i koncesije sukladno Zakonu o vodama, kojom će se točno i nedvosmisleno definirati način i količine korištenja istih, - u području II. zone zaštite vodocrpilišta u razdoblju od 2000. do 2010. god. potrebno je bezuvjetno izvršiti preobrazbu postojećeg poljodjelstva u organsko poljodjelstvo što podrazumjeva uspostavu takvog proizvodnog sustava u kojem se izbjegava i nastoji isključiti upotreba mineralnih gnojiva, (izvori onečišćenja tla nizom teških metala i nadasve radionukleidima), sintetičkih pesticida, regulatora rasta i aditiva u stočnoj hrani, a postupno i u III. zoni zaštite. - budući da po kakvoći hranjivih tvari, pogotovo fosfora, površinske vode akumulacije Butoniga su četvrte vrste, što znači da su to eutrofne vode koje se prema uvjetima za korištenje voda mogu ovakve koristiti isključivo uz pročišćavanje i to za područja gdje je veliko pomanjkanje vode, to je bezuvjetno potrebno da se u razdoblju od 2000. do 2005 god. na priljevnom području akumulacije, tj. u II zaštitnoj zoni crpilišta, izvrši preobrazba poljodjelske djelatnosti s naglaskom na zabrani upotrebe mineralnih gnojiva (pogotovo s aspekta fosfora i teških metala), - u slučajevima stočarskih i peradarskih gazdinstava iz zatvorenih prostora ocjedne se vode, ili vode nakon ispiranja moraju sakupljati u nepropusnim septičkim jamama, koje se zatim prazne i rasiplju po poljoprivrednim površinama kao tekuće gnojivo sukladno Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima. U slučajevima sanitarnih voda one se sabiru u nepropusne septičke jame koje se kontrolirano prazne fekalijerama uz vođenje očevidnika, - gnojnice moraju biti vodonepropusne i prekrivrene nadstrešicom, akvakultura - kod djelatnosti akvakulture treba stručno-znanstveno predvidjeti njihovu lokaciju uz vodotokove koji s hidrološkog stanovišta obiluju zamjetnim količinama vode i pri režimu niskih voda, te s hidrogeološkog stanovišta su najpogodnija za tu vrstu djelatnosti, što znači na riječnim naplavnim površinama čiji minerološki sastav sedimenta ispoljava takve osobine a da se osigurava visoki efekat samopročišćavanja voda koje protiču kroz uzgojne bazene i u konačnici se ponovno vraćaju u glavne vodotokove (najpogodnija područja s takvim osobinama su područja estuarija rijeka Mirne i Raše). Način hranjenja uzgojnih slatkovodnih ili boćatih vrsta treba da bude strogo kontroliran, a da višak hrane ne dovodi do stvaranja anerobnih odnosa na kontaktu sedimenta i vodenog stupca, tj. treba stručno-znastveno odrediti brzinu i količinu prihranjivanja organizama (maintenance rate and quantity). Kakvoća hrane treba da bude proizvod prirodnog porijekla bez dodatnih aditiva koji pospješuju rast. Bazeni se trebaju redovito aerirati ili drenirati. Kod antibiotika i drugih farmaceutskih zaštitnih sredstava strogo kontrolirati njihovu upotrebu te voditi očevidnik. Vode bazena prije nego što se ponovno vraćaju u glavne vodotokove treba da prolaze kroz taložnice obujma ovisno o količinama upotrebljavanih voda, u sferi prometa - kod izgradnje novih ili asfaltiranja postojećih prometnica idejnim i izvedbenim projektima predvidjeti otjecanje i pročišćavnje oborinskih i otpadnih voda s kolnika prije nego što se ispuštaju u obližnje tlo ili vodotokove (u zonama II. kategorije zaštite sustav za pročišćvanje treba da bude bezuvjetno trećeg stupnja), - poticati korištenje prevoznih sredstava koja su glede sagorjevanja fosilnih energenata najštedljivija, te da ispušni plinovi sadrže što manje štetnih tvari po okoliš , tj. takva prevozna sredstva koja su novijeg datuma i ona koja imaju ugrađen katalizator. Poticaj bi se trebao iskazati putem niza olakšica pri kupnji takvih prevoznih sredstava te poreznim dažbinama. - u urbanim i međuurbanim sredinama poticati korištenje javnog prevoza, - strogo kontrolirati prodaju maziva i mineralnih ulja, čime bi se odstranila mogućnost nekontroliranog odlaganja ovih sintetskih proizvoda u okoliš, pogotovo vodotokove. Servisiranje prometala s unutarnjim sagorjevanjem bilo bi iključivo obveza pravnih osoba koja su specijalizirane za takve zahvate i bili bi obvezni vodili očevidnik o količinama kupljenog i istrošenog maziva i ulja, te njihovom zbrinjavanju, u sferi informatizacije - u razdoblju od 2000. do 2010 god. uspostaviti informatički sustav gopodarenja vodama kao dijela općeg informatičkog sustava zaštite okoliša i gospodarskog razvitka tako da umreženi podaci budu dostupni svim županijskim, gradskim i općinskim tijelima lokalne samouprave i vodoprivrednim upravama, te javnosti. Članak 129. Mjerama zaštite sačuvati vode koje nisu onečišćene, zaustaviti trend pogoršanja kakvoće voda saniranjem ili uklanjanjem izvora onečišćenja, te osigurati racionalno korištenje voda, sukladno namjeni utvrđenoj ovim Planom. Zaštita površinskih voda I. i II. kategorije koje su utvrđene ovim Planom provoditi će se detaljno temeljem Plana zaštite voda Županije, a preliminarno se utvrđuje zabrana daljnje izgradnje bilo koje vrste građevina uz vodotoke I. i II. kategorije koje svoje otpadne, oborinske ili tehnološke vode ispuštaju neposredno u vodotoke bez prethodnog pročišćavanja. Prikaz kategorizacije površinskih voda prema Uredbi o klasifikaciji voda i Državnom planu za zaštitu voda dan je u grafičkom prilogu 3.3. ovog Plana. Članak 130. Zaštita izvorišta vode za piće je prioritetna. Za očuvanje i poboljšanje kakvoće te zaštitu količine vode postojećih i potencijalnih resursa vode za piće, Planom se određuju područja zona zaštite izvorišta i način postupanja u ovim zonama. Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće donosi se kao zaseban propis temeljem odredbi iz ove odluke. Zone zaštite izvorišta vode za piće na području Županije prikazane su na grafičkom prilogu 3.3. ovog Plana. Na krškom području koje obuhvaća pretežiti dio Županije slivno područje izvorišta vode za piće dijeli se na slijedeće zone sanitarne zaštite: - I. (IA i IB) zona - zona strogog režima, - II. zona - zona strogog ograničenja, - III. zona - zona ograničenja, Prva A zona obuhvaća nalazište vode (izvorište, kaptaža, crpilište) crpne stanice, postrojenja za preradu vode, vodospreme, prostor i objekte nužne za pogon, održavanje i čuvanje građevina. Mora se ograditi i namijenjena je samo vodoopskrbnoj djelatnosti i pod nadzorom je vodovodnog društva. Prva B zona neposredno je uplivno područje izvora s kojega je moguće površinsko ulijevanje nečistoća u izvorište. Ta zona obuhvaća i ponore s izravnim utjecajem na izvorište vode. U toj je zoni dopušteno samo postojanje izgrađenih stambenih građevina i rekonstrukcija prometnica. Otpadne vode se sustavom nepropusne kanalizacije moraju odvesti izvan zone. To je zona strogog režima ponašanja. Ova zona trebala bi biti (izuzev ponora) također pod nadzorom vodovoda. Ponorne zone treba ograditi i zabraniti bilo kakvu izgradnju i ispuštanje otpadnih voda. Druga zona obuhvaća neposredno slivno područje izvorišta vode za piće (zona istjecanja). Ta zona zaštite, kao područje neposrednog utjecaja na izvorište, je zona strogog ograničenja. Zabranjena je izgradnja novih građevina za obavljanje gospodarskih djelatnosti u građevinama u kojima se koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari, spremišta tekućeg goriva, eksploatacija mineralnih sirovina, deponiranje bilo kojeg otpada. Dopušteno je građenje samo stambenih građevina unutar već izgrađenog područja i građenje nužnih prometnica i infrastrukture. U toj se zoni zaštitne mjere provode prvenstveno odvodnjom svih otpadnih voda (stambenih građevina i prometnica) nepropusnom kanalizacijom izvan zone. Treća zona obuhvaća područje neposrednih dubokih podzemnih retencija tj. to je područje prihranjivanja izvorišta. U toj je zoni ograničeno obavljanje gospodarskih djelatnosti u građevinama u kojima se koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari (obveza procjene utjecaja na okoliš do 2005.g.) i deponijama otpadnih tvari. Za postojeće i izgradnju novih građevina određene su zaštitne mjere s posebnim naglaskom na odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (nepropusnom kanalizacijom odvođenje izvan zone zaštite ili visoki stupanj pročišćavanja prije upuštanja u teren), zaštitu od onečišćenja s prometnica i zaštitne mjere pri poljoprivrednoj proizvodnji. Neistražena i nedovoljno istražena područja su posebno osjetljivi prostor na kojima se ograničavaju bilo kakvi zahvati u prostoru prije provedenih hidrogeoloških istraživanja. Na području Županije to su: - neistraženi slivovi: slivovi izvorišta na Ćićariji - nedovoljno istraženi slivovi: područje između Pazinske jame i vodozaštinog područja pulskih bunara i izvorišta, područje potencijalnog korištenja rudničkih voda eksploatacijskih polja Labin i Tupljak, područje nekaptiranih izvora Sv.Anton i Bolobani u dolini rijeke Raše, te Blaz u Raškom zaljevu Članak 131. Radi zaštite podzemnih i površinskih voda određuju se dvije osnovne skupine zaštitnih mjera: - mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima, i - mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja. Mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima određene su u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. Osnovna mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja je izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, što se utvrđuje županijskim planom za zaštitu voda. Prioritet je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda naselja bez kanalizacije u područjima neposrednog utjecaja na podzemne vode koje prihranjuju izvorišta vode za piće većih javnih vodoopskrbnih sustava: Grada Pazina i svih naselja u području sliva rijeke Pazinčice radi zaštite pulskih bunara i izvorišta, te izvorišta na lijevoj obali rijeke Raše, kao i svih naselja mješovite namjene (koja sadrže i druge namjene osim stambeno-gospodarske) u slivnom području akumulacije Butoniga). Utjecaj otpadnih voda industrijskih pogona na kakvoću voda izvorišta potrebno je ukloniti izgradnjom uređaja za pročišćavanje ili predtretman otpadnih industrijskih voda, ovisno o tome imaju li gospodarski pogoni vlasiti sustav pročišćavanja ili se priključuju na kanalizacionu mrežu. Saniranje zatečenog stanja u zonama zaštite izvorišta vode za piće treba provoditi na osnovi cjelovitih programa za slivno područje. Prioritete za realizaciju odrediti na osnovi važnosti izvorišta, stupnju ugroženosti izvorišta (osjetljivost područja i karakteristike izvora onečišćenja), te učinkovitosti zaštite u smislu koristi od uloženih sredstava. U slučaju izvanrednih onečišćenja provode se mjere temeljene na državnom i županijskom planu za zaštitu voda. Treba izraditi operativne planove interventnih mjera za slučaj izvanrednih onečišćenja, osposobiti se i opremiti za hitnu provedbu sanacijskih mjera. 10.4. Zaštita mora Članak 132. Obalno more na području Županije kategorizira se u dvije kategorije. U prvu kategoriju - ekološki osjetljivo more - svrstano je more u zaštićenim područjima (područja vrijedne prirodne baštine), obalno more visoke kakvoće, te otvoreno more izvan pojasa od 1000 m od isturenih dijelova obale. U drugu kategoriju - ekološki manje osjetljivo more - svrstano je more na području veće izgrađenosti obalnog pojasa (more u zoni utjecaja s kopna), unutar 1000 m od morske obale, kao i more u polumjeru od 300 m od difuzora ispusta sustava odvodnje. Kategorizacija mora prikazana je na grafičkom prikazu 3.3. ovog Plana. Članak 133. Zaštita mora od onečišćenja s kopna provodi se ograničenjem izgradnje uz obalu i mjerama za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna. U vrlo osjetljivim područjima gdje je more visoke kakvoće (more I. kategorije), namijenjeno je ili se koristi za uzgoj marikulture, ograničiti ili zabraniti aktivnosti i izgradnju građevina uz obalu i na moru koje nisu namijenjene samoj djelatnosti. Marikulturu u takvim područjima uskladiti s prijemnim kapacitetom akvatorija na osnovi ciljanih istraživanja. Veličinu luka nautičkog turizma maksimalno ograničiti na kontaktnim dijelovima mora s ovim vrlo osjetljivim područjima. Na područjima gdje je obalno more još uvijek visoke kakvoće, namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji, usklađenim i kontroliranim razvojem turizma i gospodarstva općenito, obavezno je održati postojeću kakvoću mora. Dijelovi zatvorenog mora, uvale, zaljevi s slabom izmjenom vodene mase, predstavljaju osjetljiva područja i treba ih ograničenjem izgradnje zaštititi od prekomjernog onečišćenja. Razvoj industrije u obalnom području treba ograničiti na postojeće industrijske zone, s tim da se ni u njima ne planiraju tehnološki procesi u kojima može doći do onečišćenja mora toksičnim i drugim opasnim tvarima, tijekom redovnog procesa ili u izvanrednim situacijama. U postojećim pogonima koji uzrokuju znatno onečišćenje morske okoline treba mijenjati tehnologiju i uvoditi niskootpadnu proizvodnju te težiti specifičnim autohtonim proizvodnjama. Mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna su: - Izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda. Izgradnja kanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i najučinkovitiji izravni način zaštite mora, pa rješavanje problema prikupljanja otpadnih voda i njihovo pročišćavanje mora biti primaran zadatak. - Izgradnja središnjih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s podmorskim ispustima. Obvezno je kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja uključujući i izvedbu odgovarajućih građevina za taloženje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije, čime bi se uskladili s zahtjevima Evropske unije za smanjenje (50 %) suspendiranih tvari prije upuštanja u more. Viši stupanj pročišćavanja treba prioritetno izgraditi na komunalnim uređajima s najvećim teretom onečišćenja (centralni pročišćivači sustava sa više od 25.000 ES-a). - Obrada i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. To treba riješavati u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini Županije. - Rekonstrukcija s posebnim mjerama osiguranja ili uklanjanje skladišta tekućih goriva i mineralnih ulja u cijelom obalnom području Ostali industrijski pogoni u priobalju, bez riješene odvodnje otpadnih voda, moraju izgraditi predtretman i priključenje na javne kanalizacijske sustave. U brodogradilištima nužno je riješiti prikupljanje otpadne tvari od antikorozivne obrade brodova (boje, abraziv, sredstva protiv obraštanja). Kod svih industrija prelaziti na primjenu suvremenih ekološko prihvatljivih tehnologija te uvoditi ponovnu upotrebu vode. U ostalim industrijama i pogonima (galvanizacija, grafički i servisni pogoni, praonice, klaonice, mljekare, uljare, proizvodnja boja i otapala, skladišta goriva i mineralnih ulja) priključenim na gradsku kanalizaciju organizirano se moraju provoditi zaštitne mjere izgradnjom i održavanjem predtretmana tehnoloških voda i zbrinjavanjem tehnološkog otpada. Opasni otpad sakupljati u tvorničkom krugu (skladištiti) i spriječiti njegovo ispiranje ili procjeđivanje, odnosno ispuštanje u internu kanalizaciju i dalje u more, a nakon uspostave cjelovitog sustava zbrinjavanja opasnog otpada, na lokaciji koja je ovim Planom za to predviđena. Članak 134. Radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanog pomorskim prometom i lučkim djelatnostima treba provoditi slijedeće mjere zaštite: - osigurati opremu za sprječavanje širenja i uklanjanja onečišćenja (brodovi – čistači, plivajuće zaštitne brane, skimeri, crpke, spremnici, specijalizirana vozila, disperzanti) unutar vlastitog pogona ili putem specijaliziranih poduzeća, - u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, - u marinama i lokalnim lukama instalirati uređaje za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica, kontejnere za odlaganje komunalnog otpada, istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda, - odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu. 10.5. Zaštita lovnih resursa Članak 135. U cilju zaštite lovnih resursa ovim se planom utvrđuju slijedeće mjere: - prilikom izgradnje prometnih infrastrukturnih objekata na području utvrđenih lovišta, predvidjeti odgovarajuće tehničke zahvate za neometano kretanje divljači, - pristupiti reviziji sustava lovišta na način da se formiraju na nenastanjenim ili slabonastanjenim područjima veće lovno-gospodarske cjeline, - izbjegavanje naseljavanja lovne divljači koja nije autohtonog porijekla, - održavanjem močvarnih staništa i lokvi poticati biodiverzitet ornito-faune na području županije. 10.6. Zaštita od buke Članak 136. Prostornim planom uređenja općine i grada treba propisati mjere zaštite od buke za građevinska područja i pojedine građevine. Za građevinska područja mjerama se određuje najviša dopuštena razina buke na rubu građevinskog područja koje se štiti. Mjerama se određuju posebni kriteriji za građevinska područja: a) površine naselja, b) površine izvan naselja za izdvojene namjene. Posebne mjere zaštite od buke određuju se za građevine koje se grade izvan građevinskog područja i građevine društvenih djelatnosti za javne funkcije. 10.7. Mjere posebne zaštite Članak 137. Kriteriji za provedbu mjera zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti temelje se na geografskim osobitostima, demografskim osobitostima, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih društvenih djelatnosti, kao i na stalnom procjenjivanju ugroženosti ljudi i područja prirodnim nepogodama, tehničko-tehnološkim i ekološkim nesrećama i povredljivošću na eventualna ratna razaranja. Mjere posebne zaštite sastoje se iz osnovnih i specifičnih mjera i zahtjeva. Osnovne mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja u najvećoj mjeri sadržane su u načelima i mjerama planiranja prostora. Specifične mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja općenito obuhvaćaju: a) mjere kojima se osigurava zaštićenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina građevina, manja gustoća izgrađenosti, više zelenih površina, veća udaljenost između građevina i slično), b) mjere koje omogućavaju učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi, c) mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz jednog u drugi oblik prometa i kretanja (iz optimalnih u izvanredne uvjete), d) mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih – izvanrednih događaja i e) mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja (protupotresno i protupožarno projektiranje i slično). 10.7.1. Sklanjanje ljudi Članak 138. Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođivanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi, u područjima (zonama) obvezne izgradnje skloništa. Zone obvezne izgradnje skloništa odredit će se prostornim planovima uređenja općine i grada, s time da je izgradnja skloništa osnovne zaštite obvezna u naseljenim područjima uz građevine posebne namjene, kao i uz građevine i zahvate u prostoru od važnosti za RH, i to najmanje na udaljenosti od 500 m od istih. Skloništa su namijenjena zaštiti ljudi i stvari potrebnih za preživljavanje u vrijeme autonomije skloništa, pri zaštitnom režimu sklanjanja. Skloništa osnovne zaštite su otpornosti 100 – 300 kPa, a dopunske zaštite otpornosti 50 kPa. Grade se na utvrđenim područjima uzimajući u obzir racionalnost izgradnje, vrstu i namjenu građevine, prosječan broj ljudi koji borave, rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u građevini, ugroženost građevine, geološko-hidrološke uvjete građenja i slično. Skloništa u zonama obvezne izgradnje ne treba graditi: - ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgrađenom skloništu, - u građevinama za privremenu uporabu, - u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari, - ispod zgrada viših od 8 nadzemnih etaža, - u razini nižoj od podruma zgrade: * u okviru građevina turističkih naselja i * u okviru građevina arheoloških lokaliteta, - u područjima s nepovoljnim geološko-hidrološkim uvjetima. Pri planiranju i gradnji podzemnih javnih, komunalnih i sličnih građevina, dio kapaciteta nužno je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi, ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način. Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom u skladu s opredjeljenjima i interesima investitora ili projektantskim smjernicama prostornih i urbanističkih planova. Dvonamjenske objekte, kao i skloništa kojima nije moguće odrediti mirnodopsku namjenu, treba projektirati kao višenamjenske poslovne prostore s ovim minimalnim zahtjevima: svijetla visina minimalno 2,80 metara, kolni prilaz prema glavnom ulazu ili rezervnom izlazu, sanitarni čvorovi (u objektu ili neposredno uz njega) s fleksibilnom izvedbom priključka na vodovod i kanalizaciju, priključak za telefon i antenske priključke. Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta treba predvidjeti tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevina. Zone obvezne izgradnje skloništa i lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta, utvrđuju se uz suglasnost nadležnog tijela uprave. Odredbama Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, utvrđuju se kriteriji za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu stanovništva, a odredbama istog Pravilnika općine i gradovi određuju zone ugroženosti u naseljenim mjestima. 10.7.2. Zaštita od rušenja Članak 139. Ceste i ostale prometnice, posebnim mjerama treba zaštititi od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. Kod križanja cesta u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može preprojektirati za odvijanje na jednoj razini. 10.7.3. Zaštita od poplava Članak 140. U područjima nizvodno od akumulacija Butoniga i Letaj, te na području kojim protječe Pazinčica treba odrediti područja vodnog vala prostornim planom uređenja općine i grada. Kriterije za građenje u području vodnog vala definirati uz suglasnost nadležnog tijela. 10.7.4. Zaštita od požara Članak 141. Zaštita od požara temelji se na zakonima, propisima i normama koje uređuju predmetnu problemtiku, a provodi se u skladu s Procjenama ugroženosti od požara, Planovima zaštite od požara, kategorijama ugroženosti od požara građevina, građevinskih dijelova i otvorenih prostora odgovarajućim ustrojem motriteljsko-dojavne službe, profesionalnim i dobrovoljnim vatrogastvom županije, gradova, općina i pravnih subjekata. U općinama i gradovima gdje nema vatrogasnih postaja, a planirano je njihovo ustrojavanje, potrebno je predvidjeti prostor za izgradnju vatrogasne postaje, približno u središtu općine ili grada uz glavne prometnice, kako bi vrijeme intervencije vatrogasnih postrojbi bilo približno jednako za sve dijelove područja za koje se ona ustrojava. Tijekom gradnje građevina treba primjenjivati zakone, pravilnike i ostale propise koji osiguravaju: - racionalnu vatrootpornost građevine, - brzo napuštanje ugrožene građevine, dijela građevine ili otvorenog prostora, - sigurnost susjednih građevina u odnosu na zapaljenu, srušenu ili na drugi način ugroženu građevinu, - pristupačnost građevini ili području za potrebe vatrogasne intervencije ili pomoći. Kako bi se osigurala optimalna zaštita od požara, treba ograničiti izgrađenost u stambenim mješovitim zonama u kojima je zastupljeno stanovanje na najviše 30% i najvišu dopuštenu visinu građevine. Tehnološki procesi u kojima se koriste ili proizvode zapaljive tekućine i plinovi ili eksplozivne tvari, mogu se obavljati samo u građevinama ili njenim dijelovima koji su izgrađeni sukladno važećim propisima koji uređuju predmetnu problematiku. Za potrebe gašenja požara u hidratantskoj mreži treba, ovisno o broju stanovnika, osigurati potrebnu količinu vode i odgovarajućeg tlaka. Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu sukladno propisima. Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini ili otvorenom prostoru treba planirati odg ovarajuće vatrogasne pristupe, prilaze i površine za operativni rad vatrogasnih vozila. Tablica 7. ODREĐIVANJE ZONA ZAŠTITE OD POŽARA POŽARNO OPTEREĆENJE GJ/M2 RED POŽARNE ZAPREKE ŠIRINA VATROBRANOG POJASA Vrlo visoko veće od 4 I. hv1+hv2+20m Visoko veće od 2 II. hv1+hv2+10m Srednje od 1 do 2 III. hv1+hv2+5 Nisko manje od 1 IV. visina višeg objekta S obzirom na gustoću izgrađenosti, požarno opterećenje i međusobnu udaljenost građevina provoditi prema kriterijima utvrđenim propisima, pravilnicima i normativima. Prigodom detaljnijeg prostornog uređenja postojećih naselja s gustoćom izgrađenosti izgrađenog dijela građevinskog područja većom od 30 %, kao i većim nepokretnim požarnim opterećenjem treba utvrditi pojačane mjere zaštite: - ograničenje broja etaža, - obvezatnu interpolaciju građevina većeg stupnja vatrootpornosti (najmanje F120), - izgradnju požarnih zidova, - ograničenje namjene na djelatnosti s minimalnim požarnim opasnostima i - izvedbu dodatnih mjera zaštite (vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže). Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara. Prostornim planovima treba izbjegavati longitudinalnu izgradnju uz prometnice, bez obzira na namjenu, radi što učinkovitije kurativne zaštite od požara . 10.7.5. Zaštita od potresa Članak 142. Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima. Važeće karte iz kojih se može očitati stupanj seizmičnosti pojedine lokacije su mjerila 1:1.000.000 i stoga nedovoljne preciznosti. Radi toga nužno je seizmotektonsko zonirati Županiju u mjerilu 1:100.000, što mora biti usklađeno s seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske i s geotehničkim zoniranjem općina i gradova u mj. 1:25.000. Do izrade nove seizmičke karte Županije, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima. Lociranje građevinskih područja i građevina u prostornim planovima užeg područja mora se provoditi u skladu s seizmotektonskim zoniranjem Županije i geotehničkim zoniranjem općina i gradova, odnosno geotehničkim mikrozoniranjem urbanih cjelina. U prostornim planovima užeg područja treba analizirati otpornost starijih građevina na rušilačko djelovanje potresa, koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje. Kod rekonstrukcije takvih građevina izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa. U prostornim planovima užeg područja treba analizirati utjecaj potresa na građevine izvan naselja (prometnice, akumulacije, sustavi vodoopskrbe, odvodnje i energetike). 10.7.6. Zaštita od ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja Članak 143. Obavljanje gospodarske djelatnosti u kojima se koristi tehnologija ili materijali s ionizirajućim zračenjem moraju se ograničiti prostornim planovima uređenja gradova i općina na lokacije na kojima takvo obavljanje gospodarske djelatnosti ne može utjecati na zdravlje stanovništva u okolnim naseljima ili na obavljanje drugih gospodarskih djelatnosti, i samo pod uvjetom da je za takav zahvat već izvršena procjena utjecaja na okoliš. Građenje novih građevina za obavljanje gospodarske djelatnosti u kojima se koristi tehnologija ili materijali s ionizirajućim zračenjem unutar područja naselja zabranjuje se. Uvjeti postavljanja GSM baznih stanica, radiorelejnih, televizijskih, radijskih i ostale stanica (predajnici ili usmjerivači) i drugih izvora neionizirajućeg zračenja, u smislu zaštite od negativnog utjecaja na okoliš, moraju se detaljno utvrditi prostornim planovima uređenja gradova i općina. Predmetni predajnici na smiju emitirati elektromagnetno zračenje koje može ugroziti zdravlje građana koji žive ili rade u neposrednoj okolini tih predajnika, a mjerenja zračenja određuju se kao obvezna uz primjenu hrvatskih, međunarodnih i harmoniziranih europskih normi o zaštiti od neionizirajućeg zračenja. 11. MJERE PROVEDBE 11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja Članak 144. Plan se u pravilu provodi prostornim planovima uređenja općine ili grada, odnosno generalnim urbanističkim planovima, a iznimno za zahvate u prostoru od važnosti za državu i županiju iz članaka 33. i 34. ove odluke, neposredno u skladu s odredbama ovog Plana, ali samo ako prije navedeni planovi nisu donešeni u posebnim propisom utvrđenom roku. Dokumenti prostornog uređenja izrađuju se obavezno za područja posebnih obilježja, zaštićena područja određena ovim Planom, područja općina i gradova, te za ostala područja određena prostornim planom uređenja općine i grada. Ovim Planom određuje se izrada sljedećih prostornih planova: 1. Prostorni plan područja posebnih obilježja 2. Prostorni plan uređenja općine i grada 3. Generalni urbanistički plan 4. Urbanistički plan uređenja Članak 145. Za zaštićena i posebna područja obvezno je izraditi prostorne planove područja posebnih obilježja, kojima će se odrediti detaljniji uvjeti razgraničenja prostora, smještaja gospodarskih sadržaja, smještaja društvenih djelatnosti, prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i mjere zaštite i provedbe, sukladno članku 121. ove odluke. Granice obuhvata izraditi prostornih planova područja posebnih obilježja određene su u grafičkom prikazu 3.4. ovog Plana. Članak 146. Prostorni plan uređenja općine i grada donosi se za sve gradove i općine na području Županije utvrđene Zakonom, u granicama utvrđenima Zakonom i usklađenima posebnim aktima jedinica lokalne samouprave. Prostorni planovi područja bivših općina Buje, Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Pula i Rovinj, koji sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju ostaju na snazi do donošenja svih prostornih planova uređenja gradova i općina, ne primjenjuju se u dijelu u kojem su protivni odredbama ovog Plana. Po donošenju prostornog plana uređenja grada ili općine prestaje važiti dio prostornog plana bivše općine za to područje. Članak 147. Generalni urbanistički plan donosi se za gradove - urbane aglomeracije Pula, Poreč, Rovinj, Umag, Pazin i Labin, u obuhvatu utvrđenom ovim Planom, a sukladno odredbama posebnih propisa. Članak 148. Izrada urbanističkog plana uređenja utvrđuje se za sva naselja manja od 15.000 stanovnika a veća od 2000 stanovnika (bez urbanih aglomeracija) uključujući i sva naselja II. ranga utvrđenog ovim Planom. Izrada urbanističkog plana uređenja utvrđuje se i za ostala naselja ovim Planom utvrđena kao kulturna dobra - urbane i poluurbane cjeline. Izrada urbanističkog plana uređenja utvrđuje se za sva naselja i sva izdvojena građevinska područja izvan naselja (turističke zone - TRP-ove, stambeno-turistička naselja i gospodarske zone) u obalnom području utvrđenom ovim Planom, osim za područja urbanih aglomeracija za koje je obvezna izrada generalnog urbanističkog plana. Članak 149. Ovom odlukom utvrđuje se obveza izrade programa, studija i drugih dokumenata koje služe za provedbu plana: 1. Agroekološke osnove Županije - za potrebe razvitka ekološke poljoprivrede 2. Studije seizmotektonskog zoniranja Županije 3. Studije razvojnih i prostornih mogućnosti pograničnih područja Županije 4. Plan integralnog upravljanja obalnim područjem 5. Stručnih podloga za smještaj infrastrukture od značaja za županiju na prostoru više općina i gradova. Prihvaćanje dokumenata iz stavka 1 ovog članka provesti će predstavničko tijelo Županije. 11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera Članak 150. Posebne mjere razvoja određene su za četiri karakteristična područja Županije: - obalno područje (Gradovi Umag, Novigrad, Poreč, Rovinj, Pula i Labin te općine Brtonigla, Vrsar, Bale, Vodnjan, Fažana, Medulin, Ližnjan, Marčana, Barban, Raša i Kršan) - pogranično područje (Gradovi Buje i Buzet, te općine Grožnjan, Oprtalj i Lanišće) - središnje razvojno područje (Grad Pazin i općine Kanfanar, Žminj, Sv.Petar u šumi i Svetvinčenat) - šire područje akumulacije Butoniga (dio gradova Pazin i Buzet, te dio općina Motovun i Cerovlje) Članak 151. Posebne razvojne mjere za obalno područje utvrđeno ovim Planom su: - upućuje se smanjenje komunalnih doprinosa i komunalnih naknada u dijelovima neizgrađenog građevinskog zemljišta namijenjenog stambenoj izgradnji u kojima planirana izgradnja građevina mješovite i gospodarske namjene ne prelazi 10% ukupog zahvata - upućuje se uvođenje posebnih zona plaćanja komunalne naknade i komunalnih doprinosa za stambeno-turistička naselja i proširene dijelove građevinskih područja naselja nakon stupanja na snagu ovog Plana - upućuje se usmjeravanje izgradnje industrijskih, obrtničkih i veletrgovačkih građevina u gospodarske zone utvrđene ovim Planom putem poticajne kreditne politike i nižim komunalnim doprinosima i naknadama - upućuje se osiguranje gradskog/općinskog proračuna za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kod izgradnje prometnica i infrastrukture Članak 152. Posebne razvojne mjere za pogranično područje utvrđeno ovim Planom su: - usmjeravanje izgradnje industrijskih, obrtničkih i veletrgovačkih građevina u gospodarske zone utvrđene ovim Planom putem poticajne kreditne politike i nižim komunalnim doprinosima i naknadama - obvezatno osiguranje najmanje 3% gradskog/općinskog proračuna za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kod izgradnje prometnica i infrastrukture - prioritetne investicije u prometnice koje vode ka državnim graničnim prijelazima - održanje postojeće mreže objekata društvene infrastrukture (predškolskih ustanova, osnovnih škola, zdravstvenih ustanova) u periodu do 2005.g. te poboljšanje uvjeta rada u istima - uvođenje stimulativnih mjera poljoprivrednim domaćinstvima za prijelaz na organsku proizvodnju hrane i za razvoj turizma na seoskim gospodarstvima Članak 153. Posebne razvojne mjere za središnje razvojno područje utvrđeno ovim Planom su: - smanjenje komunalnih doprinosa i komunalnih naknada u dijelovima neizgrađenog građevinskog zemljišta namijenjenog stambenoj izgradnji u kojima planirana izgradnja građevina mješovite i gospodarske namjene ne prelazi 30% ukupog zahvata - uvođenje posebnih zona plaćanja komunalne naknade i komunalnih doprinosa za stambeno-turistička naselja i proširene dijelove građevinskih područja naselja nakon stupanja na snagu ovog Plana - obvezatno osiguranje najmanje 5% gradskog/općinskog proračuna za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kod izgradnje prometnica i infrastrukture - uvođenje posebnih stimulativnih mjera za korištenje željezničkog prijevoza putnika i roba - uvođenje stimulativnih mjera poljoprivrednim domaćinstvima za prijelaz na organsku proizvodnju hrane i za razvoj turizma na seoskim gospodarstvima Članak 154. Posebne razvojne mjere za šire područje akumulacije Butoniga su: - uvođenje stimulativnih mjera dislokacije gospodarskih djelatnosti izvan područja II vodozaštitne zone akumulacije Butoniga - strogo ograničenje proširivanja građevinskih područja naselja u II i III vodozaštitnoj zoni akumulacije Butoniga - prioritetne investicije u izgradnji sustava odvodnje otpadnih voda uz mogućnost priključenja građevina bez plaćanja pripadajućih naknada - posebne stimulativne mjere za korištenje UNP-a u domaćinstvima, gospodarstvu, poljoprivrednoj proizvodnji i prometu - održanje postojeće mreže objekata društvene infrastrukture (predškolskih ustanova, osnovnih škola, zdravstvenih ustanova) u periodu do 2005.g. te poboljšanje uvjeta rada u istima - uvođenje stimulativnih mjera poljoprivrednim domaćinstvima za prijelaz na organsku proizvodnju hrane i za razvoj turizma na seoskim gospodarstvima 11.3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenja pojava i procesa u prostoru Članak 155. Ovim se Planom utvrđuju slijedeća područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru: Područja pojačane erozije - područje "Sive Istre" utvrđeno ovim Planom Područa močvarnih ekosustava - zaštićeno područje Palud - zaštićeno područje ušća rijeke Mirne - područja zabilježenih bara i lokvi na krškom području Područja posebnog rezervata u moru Limskog zaljeva Područja podmorske zajednice Voge - sva područja zaštićena ovim Planom kao rezervat u moru - stanište Voge Područja na kojima se nalaze staništa endemskih ili ugroženih faunističkih i flornih vrsta - sva područja nacionalnih parkova i parkova prirode utvrđena ovim Planom - sva područja botaničkih rezervata, te rezervata šumske vegetacije utvrđena ovim Planom - područje zaštićenog krajolika Donjeg Kamenjaka Neistražena slivna područja značajnijih vodozahvata - područje između ovim Planom utvrđenih vodozaštitnih zona izvorišta na lijevoj obali rijeke Raše, vodozaštitnog područja rijeke Pazinčice, vodozaštitnog područja izvorišta Gradole te vodozaštitinih područja Puljskih bunara i izvorišta, a koje obuhvaća područja Grada Pazina i općina Žminj, Kanfanar, Sv. Petar u šumi, Barban, Vodnjan, Svetvinčenat, Marčana i Ližnjan IV. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 156. Plan je izrađen u 13 tiskanih izvornika ovjerenih pečatom Županijske skupštine Županije i potpisom predsjednika Županijske skupštine Županije. Pored toga, Plan je izrađen na ograničenom broju primjeraka na CD ROM mediju (200 primjeraka) označenih serijskim brojem i kriptopotpisom predsjednika Županijske skupštine Županije. Članak 157. Tiskani izvornici Plana čuvaju se u arhivi Stručne službe Poglavarstva i Skupštine Županije (1 izvornik), Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša ( 2 izvornika), u Uredu za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša (7 izvornika), dok se tri izvornika dostavljaju Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja RH. Članak 158. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim novinama” Županije.
|
|||||||||||||||
