 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Karlovačke županije 6. UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU 6.1. Po stupnju razrade, odredbama ovog Plana razlikuju se građevine koje se mogu graditi temeljem odredbi ovog Plana, te građevine koje su odredbama ovog plana određene načelno, kao planski i usmjeravajući uvjet, a čije se detaljno razgraničenje i propisivanje uvjeta izgradnje vrši PPUO/G. 6.2. Na području urbane regije gradova Karlovac – Duga Resa, treba izvršiti grupiranje pojedinih koridora s ciljem što racionalnijeg iskorištenja prostora. 6.3. Postojeće koridore infrastrukture sačuvati u, posebnim zakonima, propisanim širinama, maksimalno ih iskoristiti uz primjenu suvremenih tehnoloških rješenja (poboljšanje kapaciteta i tehničkih karakteristika, korištenje novih, prirodi prihvatljivih tehnologija), a gdje god je to moguće težiti vođenju više infrastrukturnih pravaca u jedinstvenom koridoru. 6.4. Planirane koridore / lokacije treba staviti u funkciju tek po potpunom iskorištenju postojećih, imajući u vidu odredbe Strategije i Programa te poboljšanje povezivanja cjelokupnog sustava. 6.5. Koridore / lokacije za istraživanje odrediti po dovršenim istraživanjima varijantnih rješenja. Preliminacijski izbor vršiti sukladno mjerama očuvanja vrijednosti okoliša uz minimalno zadiranje u građevinska područja te maksimalnu zaštitu prirodnih i kulturnih dobara, sukladno odredbama ovog Plana (točka 7., 8. i 10.), a potom pristupiti daljnjim istraživanjima. Planirane infrastrukturne koridore treba izbjegavati voditi kroz vrijedna područja i nastojati trasu voditi rubnim dijelovima te što bolje uklopiti u krajobraz. Konačnu odluku o odabiru najpovoljnijeg rješenja donosi Županijska skupština Karlovačke županije uz prethodno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja i jedinica lokalne samouprave na čijem se području zahvat nalazi. 6.6. Nakon izgradnje infrastrukturnog sustava za koji su planski rezervirana dva jednakovrijedna koridora, koridor koji nije iskorišten ukida se, a prostor se vraća u prvobitnu namjenu (poljoprivredno i šumsko zemljište te kod građevina koje se smatraju postojećim sukladno zakonskim propisima – građevinsko područje). 6.7. Prometni sustav 6.7.1. U suradnji sa nadležnim državnim institucijama (Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Hrvatska uprava za ceste, Hrvatske željeznice) potrebno je izraditi studiju dugoročnog prometnog razvoja Karlovačke županije, kojom bi se temeljem očekivanog rasta tranzitnog prometa utvrdile potrebe za rezerviranjem novih prometnih koridora za cestovne prometne pravce županijskog i državnog značenja. 6.7.2. Postojećim razvrstanim državnim i županijskim cestama treba očuvati koridore u širinama utvrđenim posebnim Zakonom. Rekonstrukcija dionice ispravkom loših tehničkih karakteristika ceste ne smatra se promjenom trase. 6.7.3. Planirane koridore cestovne prometne infrastrukture određuju se u sljedećim širinama: · autocesta 200 m ili 100 m u slučaju da postoji idejni projekt u mjerilu 1:5.000; · brza cesta 150 m ili 75 m u slučaju da postoji idejni projekt u mjerilu 1:5.000; · ostale državne ceste 100 m ili 75 m u slučaju da postoji idejni projekt u mjerilu 1:5.000; · županijske ceste 75 m ili 40 m u slučaju da postoji idejni projekt u mjerilu 1:5.000. 6.7.4. Priključne ceste planirati s elementima ceste na koju se priključuju: · za priključak na državnu cestu u duljini od 100 m od priključka; · za priključak na županijsku cestu u duljini od 50 m od priključka. 6.7.5. U slučaju prolaska kroz izgrađene dijelove naselja, koridori se mogu planirati u širinama manjim od određenih, ali ne manje od širina određenih za slučaj kada postoji idejni projekt. 6.7.6. Na dionici pruge Zagreb – Karlovac rezervirati prostor za postavu još jednog kolosijeka uz postojeći u ukupnom koridoru širine 100 m. U slučaju prolaska kroz izgrađene dijelove naselja, koridor se može planirati i u širini od 50 m. 6.7.7. Planirani koridor brze željezničke pruge Karlovac – Rijeka rezervira se u širini od 200 m, a u prolasku kroz izgrađene dijelove naselja u širini od 100 m. 6.7.8. Koridor glavne magistralne pruge I. reda i magistralne pomoćne pruge I. reda rezervira se u širini od 100 m, a u slučaju prolaska kroz izgrađene dijelove naselja koridor se može planirati u širini od 50 m. 6.7.9. Koridor ostalih pruga rezervira se u širni od 50 m, a u slučaju prolaska kroz izgrađene dijelove naselja može se planirati u širni od 30 m. 6.7.10. Koridor za istraživanje mogućnosti postave još jednog kolosjeka od Karlovca do Oštarija će se odrediti po izvršenim istraživanjima navedene trase. 6.7.11. Za proširenje željezničkog kolodvora Karlovac izvršiti istraživanje potreba i mogućnosti proširenja te u skladu sa rezultatima izvršiti rezervaciju prostora. 6.7.12. Karlovačka županija će u suradnji sa nadležnim ministarstvima, susjednim županijama i jedinicama lokalne samouprave na svome području izvršiti istraživanja potrebe izgradnje terminala kombiniranog prijevoza na širem području Josipdola. Do dovršenja istraživanja, navedena lokacija neće se rezervirati u prostornim planovima nižeg reda. 6.7.13. Granične prijelaze moguće je razvijati prema procijenjenim potrebama, bez posebnih prostornih ograničenja. 6.8. Energetski i telekomunikacijski sustavi 6.8.1. Energetski sustavi na području Županije su: · elektroenergetski; · građevine za transport nafte i plina s pripadajućim postrojenjima; 6.8.2. Postojeća elektroenergetska prijenosna postrojenja treba zadržati u prostoru i tehnološki unaprijediti po najvišim tehnološkim standardima. Gdje god je moguće, umjesto proširenja koridora treba pristupiti zamjeni vodičima boljih svojstava, te ispitati mogućnost vođenja više vodiča na istom stupu. 6.8.3. Prilikom određivanja konačnih lokacija i trasa novih energetskih postrojenja državnog i županijskog značaja, obavezno izvršiti pejzažnu analizu. Pri određivanju trasa težiti uklapanju u postojeće koridore, uz što manje zauzimanje novih površina. 6.8.4. Studijama podobnosti, smještaja i utjecaja na okoliš potrebno je odrediti potencijalne lokacije planiranih proizvodnih hidroenergetskih postrojenja. 6.8.5. Koridori elektroenergetskih prijenosnih građevina određuju se u širini: · dalekovod 400 kV – 60 m; · dalekovod 220 kV – 50 m; · dalekovod 110 kV – 40 m; · dalekovod 35 kV – 20 m. 6.8.6. Izgradnja malih HE moguća je na lokacijama starih mlinica, bez mijenjanja zatečenog vodnog režima, i podizanja krune slapa. Intervencije u koritu rijeke, kao i uređenja same zgrade sa okolišem, moguće su u skladu sa posebnim uvjetima nadležnih službi. 6.8.7. Određivanje drugih lokacija (izuzev na vodotocima predviđenim za zaštitu u rangu parka prirode) vršiti će se temeljem studije utjecaja na okoliš, i ugraditi u PPUO/G. 6.8.8. U koridoru postojećeg Jadranskog naftovoda moguća je postava još jedne cijevi naftovoda (s pripadajućim objektima), pri čemu je zbog starosti postojećeg usporedno potrebno izvršiti zamjene dotrajalih dionica i modernizaciju sustava upravljanja i kontrole sigurnosti postojećeg cjevovoda. Zahvate treba izvoditi po najvišim tehnološkim i ekološkim kriterijima. 6.8.9. Koridor budućeg magistralnog plinovoda Pula – Rijeka – Zagreb (odvojak Sisak) potrebno je odrediti vrednovanjem dviju jednakovrijednih varijanti: · južna trasa u koridoru postojećeg Jadranskog naftovoda, s odvajanjem Karlovac – Zagreb (Kupa – Kupa) i Vojnić – Sisak na širem području Krnjaka; · sjeverna trasa u koridoru postojećeg Jadranskog naftovoda, s odvajanjem Bosiljevo – Jarče Polje – D. Stative – Jaškovo – Mahično – Zagreb (Kupa – Kupa) i Krnjak – Vojnić – Sisak (koridor naftovoda) na širem području Bosiljeva. 6.8.10. Koridori budućeg međunarodnog magistralnog plinovoda Vrbovsko – Ogulin – BiH i magistralnog plinovoda Ogulin – Gospić – južna Hrvatska (50/70 BAR-a) određeni su kao koridori za istraživanje, čija će se konačna trasa odrediti daljnjim istraživanjima. 6.8.11. Vrednovanje koridora plinovoda treba vršiti na način: · da u cjelini zauzima najmanju površinu prostora, odnosno da se najvećim mogućim dijelom vodi paralelno sa drugim vrstama infrastrukture; · da što manje zadire u izuzetno vrijedne prirodne i kulturne prostore, odnosno da ih prelazi najkraćim mogućim pravcem; · da ne prolazi postojećim i potencijalnim zaštitnim zonama vodocrpilišta; · da što manje prolazi građevinskim područjima naselja. 6.8.12. Prilikom određivanja planiranih koridora dati prijedlog najmanje dvije varijante vođenja prostorom Županije. 6.8.13. Koridor naftovoda planirati u širini od 60 m, a na mjestima gdje se vodi zajednički koridor naftovoda i plinovoda, isti planirati u širini od 100 m. 6.8.14. Koridor magistralnog i međunarodnog plinovoda planirati u širini od 60 m. Koridor plinskog sustava 20 BAR-a planirati u širini od 20 m. 6.8.15. Plinoopskrbna mreža županije je podijeljena na opskrbna područja Karlovac, Ogulin i Slunj-Rakovica. Vođenje županijske plinske mreže planirati jedinstvenim elaboratom za cijelo područje Županije, a koji je potrebno usvojiti na Županijskoj skupštini. 6.8.16. Postava baznih stanica mobilne telefonije ne može se vršiti na: · poljoprivrednim površinama označenim kao P1 i P2; · području unutar prostora predloženog za zaštitu u rangu parka prirode do donošenja prostornog plana područja posebne namjene; · prostoru ostalih zaštićenih dijelova prirode ili predloženih za zaštitu, do donošenja mjera zaštite; · vrijednim točkama značajnim za panoramske vrijednosti krajobraza; · vodozaštitnim područjima vodocrpilišta I. i II. zona; · arheološkim područjima i lokalitetima te u povijesnim graditeljskim cjelinama; · unutar građevinskog područja naselja s manje od 1.000 stanovnika; 6.8.17. Međusobna udaljenost dviju baznih stanica postavljenih na samostojećim stupovima ne može biti manja od 1000 m. 6.9. Vodnogospodarski sustavi 6.9.1. Preduvjeti za razvoj vodoopskrbnog sustava su: · zaštita slivnih područja rijeka Karlovačke županije; · zaštita postojećih i potencijalnih izvorišta od mogućih onečišćenja, te utvrđivanje njihovih slivnih područja i određivanje granice zona zaštite sa mjerama zaštite; · provođenje vodoistražnih radova, kako bi se ukazalo na potencijalne pitke vode; · rekonstrukcija starih, dotrajalih cijevnih vodova na području cijele županije, kako bi se gubici vode sveli na podnošljivu mjeru (oko 10 %); · izgrađivanje pojedinih vodovodnih sustava i dovršavanje započetih; · uvođenje automatizacije vodovodnih sustava; · povezivanje pojedinih vodovodnih sustava u veće cjeline te izgradnja regionalnih vodovoda kao konačni cilj (Lička Jasenica za opskrbu južnog područja Karlovačke županije i sjevernog područja Ličko Senjske županije te regionalni vodovod Karlovac za opskrbu sjevernog dijela Županije, koje u konačnici treba povezati u jedinstveni sustav). 6.9.2. Zaštita voda od onečišćenja provodi se: · izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda gradova Karlovac i Duga Resa, u okviru kojeg je potrebno izvršiti reviziju sustava pročišćavanja otpadnih voda; · izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda gradova Ogulina, Ozlja i Slunja; · izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s područja NP Plitvička Jezera i naselja Općine Rakovica. 6.9.3. Uređenje režima voda provodi se izgradnjom planiranih objekata: · VES Brodarci, smještena uzvodno od Karlovca; · ustava Šišljavić, smještena u km 6+400 kanala Kupa-Kupa; · ustava Kupčina, u km 4+707 kanala Kupa –Kupa; · prokop Korana, od km 6+665 r.Korane do km 127+400 r.Kupe; · upusna ustava na r.Korani, u km 6+230 r.Korane, na desnoj obali; · ispusna ustava na r.Korani, locirana na desnoj obali u km 0+400; · upusni preljevni objekt na r.Korani, lociran u km 1+750 prokopa r.Korane; · retencija Smoljanac; · akumulacija Okić; · retencija Ogulin, prioritetni objekt obrane od poplava grada Ogulina, locirana nizvodno od ušća Vitunjčice; · u svrhu kvalitetnijeg korištenja poljoprivrednog zemljišta, potrebno je pristupiti izvršenju hidromelioracijskih radova na područja za koja postoje projekti. 7. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI 7.1. Krajobraz, kao dio područja čiji je izgled određen djelovanjem i međudjelovanjem prirodnih i ljudskih čimbenika, kakvim ga kroz perspektivu različitih lokalnih, regionalnih i nacionalnih kultura opaža stanovništvo, treba planirati, štititi i upravljati njime kroz različite metode njegova identificiranja, vrednovanja i procjene ugroženosti. 7.2. Zbog značaja koji županijski krajobraz, bogatstvom svoje raznolikosti, ljepote i očuvanosti ima za identitet stanovništva, prilikom planiranja razvitka u prostoru stručne službe za prostorno uređenje moraju nužno surađivati za znanstvenim i stručnim institucijama u čiji djelokrug spada očuvanje i unaprjeđenje bilo kojeg od elemenata krajobraza. 7.3. Uvažavanjem svih razloga ugroženosti krajobrazne raznolikosti te problematike postojeće zaštite, prema ciljevima i načelima Strategije i akcijskog plana biološke i krajobrazne raznolikosti, treba svim prikladnim planerskim metodama osigurati očuvanje i unaprjeđenje postojeće krajobrazne raznolikosti. 7.4. U okviru izrade prostornih planova nižeg reda, na osnovu detaljne valorizacije bioloških, geoloških i kulturnih svojstava te estetskih vrijednosti koje proizlaze iz njihova međudjelovanja treba izraditi prostorno plansku podlogu – plan krajobraza, u kojoj će biti razrađeni mehanizmi očuvanja postojeće krajobrazne raznolikosti, temeljenu na strateškim smjernicama Strategije i akcijskog plana biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske. 7.5. Krajobraz treba štititi u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju različite strukture ruralnog krajobraza, formirane u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim gospodarskim i povijesnim okolnostima (kao posljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog zemljišta za biljnu proizvodnju i stočarstvo), u kombinaciji s raznolikim ekološkim sustavima i staništima. Pri tome specifičnu konfiguraciju terena, krajobrazne strukture i uzorke treba prepoznavati na mikroregionalnoj razini, odnosno na razini šest krajobraznih jedinica. 7.7. U planiranju su neophodna interdisciplinarna istraživanja pretočena u jedinstven sustav vrijednosti što podrazumijeva temeljito istraživanje i sačinjavanje popisa svih prirodnih i kulturno povijesnih vrijednosti (a ne samo zakonom zaštićenih) u granicama obuhvata plana, njihovo raščlanjenje i preispitivanje prema različitim stručnim kriterijima te uspostavu hijerarhije postojećih vrijednosti primjerene razini planiranja. 7.8. Potrebno je planirati odmjerene zahvate u prostoru koji će se lokacijom i arhitektonskim oblikovanjem uklopiti u postojeći prostor i prilagoditi njegovom ambijentu te naglasiti temeljne vrijednosti i osobitosti područja. U prostornim planovima nižeg reda odrediti primjenu onih modela prostornih struktura te izbor materijala, koji neće narušiti karakteristike užeg područja. 7.9. U predjelima vrijednijih dijelova krajobraza planiranjem razvitka poljoprivrednih gospodarstava prednost davati projektima koji će predviđati razne vidove dopunskih djelatnosti, kao što je prerada i finalizacija poljoprivrednih sirovina u gotov proizvod te turistička djelatnost u ruralnom području kroz koju bi se znatan dio takvih proizvoda plasirao. 7.10. Potrebno je izbjegavati planiranje izgradnje na vizualno vrijednim i istaknutim lokacijama, a nove intervencije u prostoru moraju biti usklađene s ambijentalnim obilježjima prostora u kojem nastaju. 7.11. Evidentirati sve napuštene i aktivne kamenolome (s podacima po korisnicima) i odlagališta otpada te ocijeniti njihov utjecaj na biološku i krajobraznu raznolikost propisivanjem mjera njihove sanacije. 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO POVIJESENIH CJELINA PRIRODNE VRIJEDNOSTI 8.1. Prirodne vrijednosti dijele se na one koje su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode, one koje se predlaže zaštititi temeljem Zakona te na ostale, koje će se štititi mjerama propisanim ovim planom. 8.2. U okviru djelokruga lokalne samouprave ustanoviti sustav praćenja i istraživanja do sada evidentiranih izuzetno vrijednih dijelova žive i nežive prirode uz preporuku kategorije zaštite te daljnjih kontinuiranih istraživanja i predlaganja planskih mjera zaštite ostalih vrijednih dijelova prirode. 8.3. Za dijelove prirode na području Županije zaštićene Zakonom o zaštiti prirode treba: · osnovati javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode od županijskog značenja - zaštićene krajolike Ozalj, Klek i Slunjčica te spomenike prirode Vrlovka i Visibaba. 8.4. Potrebno je provesti zaštitu predloženih dijelova prirode: · u rangu parka prirode dolinu rijeke Mrežnice; · u rangu strogog rezervata (zoološkog, biospeleološkog): - Špiljski sustav Đulin ponor - Medvednica – Gojak, - podzemne vodene kanale i izvorišta Bistrice, - podzemni sustav izvorišta Zagorske Mrežnice – Tounjčice (Zagorska Peć, Rupečica); · u rangu posebnog rezervata: - izvor rijeke Dretulje sa okolicom, - dio planine Bjelolasice; · u rangu zaštićenog krajolika: - dolinu rijeke Korane, Dobre i Kupe, - izvor Ličke Jasenice (Veliko i Malo Vrelo), cijeli vodotok s ponorima; · u rangu geomorfološkog spomenika prirode zaštititi: - špiljski sustav Panjkov potok – Kršlje, - špilju u Tounju, - Jopića špilju, - jamu Balinka; · pokrenuti postupak istraživanja i zaštite preostalih cretova te podzemne vodene faune ogulinskog područja. 8.5. Ostale značajne dijelove krajobraza potrebno je prilikom izrade PPO/G preispitati i vrednovati, odrediti njihovo područje te predložiti planske mjere njihove zaštite. 8.6. Prilikom izrade Plana krajobraza iz točke 7. treba popisati te vrednovati ekološke sustave i staništa. Županijski prostor obiluje sljedećim ekološkim sustavima, koji su često obilježeni visokim stupnjem očuvanosti i prirodnosti: · Vodama i močvarama - prirodnim staništima koja predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti i osebujnosti županijskog prostora, posebice rijeke sa svojim kanjonima i slapovima gornjih tokova te naplavnim nizinama i močvarama u donjim tokovima. Posebnu pažnju treba posvetiti njihovom očuvanju od mogućeg onečišćenja pažljivim planiranjem smještaja djelatnosti i infrastrukturnih objekata u prostoru, a kod uređenja vodnog režima posvetiti pažnju očuvanju njihovog što prirodnijeg izgleda. U tom smislu treba: - popisati i vrednovati močvare i cretove; - unaprijediti prirodne značajke umjetnih vodenih i močvarnih biotopa; - otkloniti izvore onečišćenja podzemnih voda okolice Ogulina i izraditi akcijski plan zaštite ostalih krških tekućica. · Krš i podzemlje, kao najznačajnija geološka podloga županijskog prostora, sa svojim hidrološkim i hidrogeološkim modelima stvaranja prirodnih fenomena, raznovrsnim krajobraznim rijetkostima i biološkom raznolikošću krških ekosustava, stvorenih zahvaljujući lokalnim svojstvima izdvojenih ekotopa, od visokoplaninskih preko vodenih do speleoloških, predstavlja posebnost i vrijednost, ne samo županijske, odnosno, državne, nego i globalne razine. Stoga se planiranju razvoja ovog prostora mora prići na način da se osigura usklađeno gospodarenje njegovim vrijednostima, osobito kroz: - stvaranje svijesti o krhkosti krškog ekosustava te upoznavanje i poštivanje svih prirodnih procesa koji djeluju u njegovom stvaranju i funkcioniranju; - posvećivanje posebne pažnje kritičnim elementima krških ekosustava – biocenozama i vodama, posebice podzemnim, kroz čuvanje, njegu i proširivanje ploha autohtonog raslinja, zbog održavanja osnovnog procesa okršavanja te sprječavanje erozije tla; - planiranje pošumljavanja - potrebno je saditi autohtone (a ne brzorastuće) biljne vrste; - zaštitu vode, koju treba provoditi na kompletnoj kraškoj plohi, a najintenzivnije u blizini hidroloških objekata i u zonama iznad podzemnih tokova; - razvijanje brojnih nedovoljno razvijenih i neiskorištenih turističkih mogućnosti koje pruža ovaj izuzetno atraktivan prostor uz sve mjere zaštite njegove osjetljivosti; - zaštitu najosjetljivijih lokaliteta i pojava postavljanjem odgovarajućih fizičkih prepreka, kako bi se spriječilo nekontrolirano odlaganje otpada; - uvođenje posebnih zaštitnih mjera za zaštitu ponora i ponorskih zona od stvaranja naplavina i mogućnosti začepljenja; - sanirati područja odlaganja otpada na slivnom području špilja u kršu te osigurati zakonski ispravno zbrinjavanje otpada. · Potrebno je održati dobro postojeće stanje šumskih ekosustava koji imaju prirodni sastav i očuvanu prirodnu raznolikost te težiti njegovom daljem unaprjeđenju dodatnim mjerama zaštite biološke raznolikosti u šumama: - kontinuirano praćenje i kartiranje šuma i šumskog zemljišta; - gospodarenje šumama na načelu prirodnog sustava; - sprječavanje smanjenja šumskih površina zabranom promjene namjene šumskog zemljišta, a u slučaju neizbježnog prenamjenjivanja šumskog zemljišta na odgovarajućoj površini, plansko pošumljavanje degradiranih površina na nekom drugom mjestu; - razvijanje urbanog šumarstva; - trajnu zaštitu najočuvanijih doprirodnih šuma koje treba prepustiti prirodnom razvoju tako da se stvore uvjeti za razvoj sekundarnih prašuma, u kojima bi se očuvao genetski fond flore, mikroflore i faune; - uspostavljanje promatračke mreže radi uočavanja negativnih procesa, pri čemu naročitu pažnju treba posvetiti prorijeđenim vrstama, kao što je pitomi kesten, šumske voćarice, grabežljive životinje i sl.; - utvrđivanje i ažurno vođenje katastra onečišćivača koji utječu na degradaciju šuma; - rad na otklanjanju izvora onečišćenja zraka i voda ugrađivanjem pročistača; - razvoj motrenja sadržaja teških metala u tlu saniranje onečišćenih tala; - uporabu fosilnih goriva s manjim postotkom sumpornog dioksida i dušičnih oksida, te motornih goriva s manje štetnih spojeva; - integralnu zaštitu šuma od bolesti i štetočina primjenom selektivnih sredstava za zaštitu bilja u šumarstvu. · Raznolikost biljnih i životinjskih vrsta na travnjacima i oranicama nastojati očuvati poticanjem integralnih mjera u poljoprivrednoj proizvodnji, kako bi se postigao kompromis između gospodarskih i ekoloških zahtjeva: - oživljavanjem ekstenzivnog stočarstva na brdskim i planinskim područjima, a posebno održavanje planinskih travnjaka na Bjelolasici; - sprječavanjem isušivanja močvarnih livada; - očuvanjem prirodnih i poluprirodnih staništa prilikom okrupnjavanja poljoprivrednih površina i provođenja melioracija, pratiti konfiguraciju terena i izbjegavati geometrijsku regulaciju vodotoka; - poticati primjenu selektivnih sredstava za zaštitu bilja u poljoprivredi. 8.7. Prema usvojenoj metodologiji uz pomoć Ministarstva odrediti bioindikatorske svojte i prioritete te započeti provoditi monitoring ugroženih staništa i vrsta. KULTURNO POVIJESNE VRIJEDNOSTI 8.8. U provođenju zaštite kulturno povijesnih vrijednosti potrebno je poduzimati slijedeće mjere: · izgrađivati novi odnos prema vrijednostima prostora koji isključuje samo konzervativni, parcijalni pristup zaštiti; · zaštitu staviti u komplementaran odnos s drugim relevantnim kriterijima za donošenje odluka o uređenju prostora; · izbjeći konfliktne situacije koje se u pravilu rješavaju na štetu baštine putem usklađivanja interesa; pritom izbjeći često prisutne tendencije da se pojedine gospodarske grane (djelatnosti), odnosno zahvati u prostoru, promatraju odvojeno od posljedica za sredinu; · izraditi i ažurirati popis graditeljske baštine i ostalih kulturnih dobara u Županiji; · izvršiti konačan postupak registracije preventivno zaštićenih cjelina i građevina graditeljske baštine s mjerama zaštite i posebnim uvjetima građenja; · izraditi program održavanja, obnove, rekonstrukcije i revitalizacije kulturnih dobara u Županiji za naredni period od 10 godina. 8.8.1. Za arheološku baštinu potrebno je: · dokumentaciju za zahvate na postojećim i potencijalnim arheološkim područjima/zonama temeljiti na izvršenim arheološkim istraživanjima, a ukoliko ista ne postoje, istraživanja je potrebno izvršiti prije ili tijekom građevinskih radova, pri čemu posebnu pozornost treba obratiti područjima grada Karlovca, širem području Mateškoga Sela i Josipdola te području oko Budačkog, Drežnika i Bosiljeva; · zaštititi i prezentirati arheološke lokalitete u Karlovačkoj županiji (Budin, Gradac); · provesti arheološko rekognosciranje prostora uz tokove rijeka Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre; · istražiti speleološke objekate, osobito one u kojima se nalaze antičke nekropole (Bubijeva Jama kod Siče, Markova špilja u Mateškom Selu, Jopića pećina u Krnjaku, Vrlovka kod Ozlja, Đutno kod Bosiljeva). 8.8.2. Za povijesne graditeljske cjeline potrebno je: · temeljem novih spoznaja revidirati postojeću granicu zaštite pravno zaštićenih povijesnih graditeljskih cjelina (Karlovac, Ogulin, Rastoke); · izraditi, odnosno revidirati konzervatorske studije zaštićenih urbanih cjelina na području Grada Karlovca – Zvijezda, Banija, Gaza, Dubovac i Turanj; · za naselja (gradska/općinska središta), s djelomično očuvanom povijesnom strukturom izraditi konzervatorsku podlogu kojom će se utvrditi primjeren režim zaštite – Duga Resa, Slunj, Ozalj, Generalski Stol, Oštarije, Plaški, Rakovicu i Vojnić; · utvrditi širu zonu zaštite povijesnih struktura naselja: Ozalj, Karlovac, Duga Resa, Bosiljevo, Ogulin, Josipdol, Plaški i Slunj; · prilikom izrade urbanističkih planova središnjih naselja, po potrebi uspostaviti stupnjevani režim zaštite sukladno konzervatorskoj dokumentaciji zaštite, a novu urbanizaciju temeljiti na zatečenim kulturno-povijesnim vrijednostima strukture, kao i vrijednostima okoliša; · u postupku urbanizacije/reurbanizacije odrediti optimalan gabarit povijesnih naselja u skladu s njihovom strukturom, ambijentalnim vrijednostima i prostornom ekspozicijom (istaknute vizure, osi vidika); · riješiti problem magistralnoga prometa i uređenja povijesne jezgre Slunja temeljem valorizacije i dosljedne revitalizacije dosad zanemarenih dijelova povijesne strukture; · obratiti pozornost na oblikovanje vizura i panorame s glavnih smjerova promatranja cjeline za: - Karlovac odnosno dijelovi - Banija, Dubovac, Gradac i Budin, - Bosiljevo, - Slunj, - Cetingrad, - Rakovica; · očuvati povijesnu urbanu matricu i građevine za: - industrijsko-vrtni grad Duga Resa, - željezničarsku koloniju u selu Bubnjarci, - radničke kolonije i stambene komplekse na karlovačkoj Baniji. 8.8.3. Za kulturno povijesne cjeline izvan naselja: · ograničiti širenje građevinskih područja tamo gdje postoje uvjeti za obnavljanje povijesnih struktura; · u planovima nižega reda ucrtati proglašene zaštitne zone oko značajnijih povijesnih graditeljskih cjelina, sklopova i građevina, napose onih eksponiranih u prostoru, gdje valja obratiti pozornost na područja istaknutih vizura (npr. stari gradovi/utvrde i graditeljske cjeline Slunj, Novigrad na Dobri, Barilović, Bosiljevo, Ozalj, Podcetin, sakralne građevine Ozalj, Vivodina); · stručno i ekonomski valorizirati povijesne sklopove starih gradova, dvoraca i plemićkih kurija s pripadajućim okolišem, te izraditi plan sanacije vrijednih hortikulturnih ansambala koji s povijesnom građevinom čine nerazdvojivi sklop (osobito u Novigradu na Dobri, Bosiljevu, Dubovcu i dr.) · stvoriti uvjete za zaštitu i očuvanje arhaičnog sklopa tradicijske okućnice u selu Orljaki, općina Tounj, te ga primjereno valorizirati kao izvanrednu turističku atrakciju. 8.8.4. Potrebno je iznaći oblik stimuliranja ulaganja u projekte obnove i korištenja prirodne i kulturne baštine, na svim razinama od Državne do lokalne. 9. POSTUPANJE S OTPADOM 9.1. Postupanje s otpadom predviđa se temeljiti na rješenjima Studije gospodarenja otpadom: · sakupljanjem i odvozom otpada potrebno je obuhvatiti svu industriju i što veći broj domaćinstava; · za potrebe selekcije i ponovnog korištenja otpada potrebno je izgraditi lokalna sabirališta u centrima jedinica lokalne samouprave te centralni uređaj za selekciju iskoristivog otpada u Karlovcu; · potrebno je postaviti lokalna sabirališta u svakom naselju sa više od 500 stanovnika; · do ostvarivanja navedenih pretpostavki, sav se komunalni otpad odlaže na lokacije predloženih odlagališta, uz njihovo uređivanje u skladu sa standardima za tu vrstu građevina. 9.2. Za potrebe trajnog odlaganja komunalnog otpada potrebno je na području Županije izgraditi tri velika centralna odlagališta i to: · Karlovačko odlagalište za potrebe gradova Karlovac, Duga Resa i Ozalj te općina Žakanje, Ribnik, Netretić, Draganić, Lasinja, Bosiljevo, Barilović, Krnjak i Vojnić – potrebne površine najmanje 28 ha; · Ogulinsko odlagalište za potrebe Grada Ogulina te općina Josipdol, Tounj, Plaški i Saborsko – potrebne površine najmanje 7 ha; · Slunjsko odlagalište za potrebe Grada Slunja te općina Cetingrad i Rakovica – potrebne površine najmanje 4 ha. 9.3. Odlaganje otpada na predložena odlagališta nije za jedinice lokalne samouprave obvezujuće, ali u slučaju odabira drugog odlagališta, alternativa mora površinom i ostalim uvjetima u konačnici odgovarati ukupnim potrebama Županije. 9.4. Općine i gradovi u okviru svojih prostornih planova dužni su odrediti lokaciju rezervnih odlagališta koja će se aktivirati u slučaju više sile kao što je elementarna nepogoda ili ratna opasnost. 9.5. U izradi PPUO/G potrebno je odrediti lokacije prikupljališta i odlagališta (stalnih/ rezervnih), a u izradi GPU-a i UPU-a i lokacije za lokalna sabirališta otpada. 9.6. Potrebno je sanirati postojeća kontrolirana odlagališta i “divlje deponije”. 9.7. Potrebno je provesti istraživanja i iznaći lokacije za građevine za skladištenje i obradu opasnog otpada: · građevina za obrađivanje i skladištenje opasnog otpada na području Karlovca · građevina za skladištenje opasnog otpada na području Ogulina · građevina za skladištenje opasnog otpada na području Slunja. 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 10.1. Jedan je od osnovnih ciljeva prostornog planiranja postizanje bolje kakvoće okoliša uz potreban gospodarski razvitak (održivi razvitak). 10.2. Smještavanje pojedinih djelatnosti osobito gospodarskih i turističkih sadržaja mora se temeljiti na istraženim količinama prirodnih resursa i njihovoj podložnosti mogućim negativnim utjecajima. 10.3 Pri izradi prostornih planova potrebno je mjere zaštite okoliša temeljiti na programima zaštite okoliša izrađenim prema zakonskoj obvezi. 10.4. U PPUO/G-u potrebno je detaljnije inventarizirati osnovne elemente okoliša, analizirati i vrednovati postojeće stanje s obzirom na vrste i opseg negativnih utjecaja, na osnovi čega će se propisati mjere zaštite okoliša. 10.5. Na razini Županije ali i jedinica lokalne samouprave potrebno je razraditi poseban program poticajnih (ekonomskih), ali i ograničavajućih mjera koje će doprinijeti unapređenju zaštite okoliša, uz uvažavanje namjene i zaštite prostora utvrđene prostornim planovima. 10.6. Potrebno je poticati one oblike gospodarenja u primarnim djelatnostima koji smanjuju onečišćenje. 10.7. Velik dio područja (osobito južni dio Županije) prepoznato je kao područje potencijalnih zaliha podzemnih voda I razine za širu regiju, pa je nove namjene i sadržaje na tom području potrebno uvoditi s posebnom pozornošću i uz mjere zaštite okoliša. To pretpostavlja ekstenzivan način poljoprivredne proizvodnje, pošumljavanje nekvalitetnih poljoprivrednih površina, sustavno rješavanje problema odlaganja otpada, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda naselja te drugih sadržaja koji nepovoljno utječu na okoliš. 10.8 Na razini jedinica lokalne samouprave, potrebno je riješiti i istražiti zaštitu ležišta podzemne pitke vode. Potrebno je provesti zaštitu potencijalnih izvorišta, utvrđivanje njihovih slivnih područja te određivanje granica zona zaštite s mjerama zaštite. Prioritet su lokacije postojećih vodozahvata i vodoistražnih radova: · Veljun (Mala i Velika Vrebuša), · Kuselj, · Lička Jasenica (Malo i Veliko Vrelo), · Saborsko (Točak i Čevrakalo), · Cetingrad, · Cerovac Vukmanićki, · Šišljavić, · Draganić, · Plaški (Dretulja, Studeno i Ljeskovo Vrelo), · Lasinja (Crna Draga) · Vojnić (Vrelo Utinja, Kuplensko i Krstinja). 10.9. Do dovršenja postupka zaštite rijeke Mrežnice u rangu parka prirode, a potom i izrade PPPO, vode slivnog područja rijeke Mrežnice mogu se koristiti isključivo za lokalnu vodoopskrbu i navodnjavanja područja uz rijeku. 10.10. Potrebno je pratiti sve značajnije onečišćivače vodotoka u i izvan Županije. 10.11.Radi cjelovitog rješavanja pitanja zaštite okoliša potrebno je razviti suradnju sa susjednim jedinicama lokalne samouprave te suradnju na međudržavnoj razini. 10.12. Ne može se planirati izgradnja u potencijalno poplavnim područjima kako ne bi dolazilo do ugrožavanja ljudi i imovine. 10.13. Prioritetne mjera zaštite voda od onečišćenja: · sanacija i osposobljavanje postojećih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda; · osposobljavanje i stavljanje u funkciju uređaja za prijem i obradu istrošenih motornih ulja i rashladnih emulzija na lokaciji industrijskog kompleksa Mala Švarča; · hidrotehnička analiza stanja kanalizacijskog sustava grada Karlovca i Duge Rese s prijedlogom mjera sanacije, izgradnje i konačnog povezivanja u jedinstvenu cjelinu sa tehničkim rješenjem dovođenja na centralni uređaj za pročišćavanje Karlovac-Duga Resa; · hidrotehnička analiza i usporedba mogućnosti rasterećenja oborinskih voda dijelova naselja grada Karlovca; · rješavanje kanalizacijskog sustava prigradskih naselja grada Karlovca u cilju spajanja na kanalizacijski sustav Karlovca s Duga Resom; · noveliranje predviđenog rješenja centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Karlovca sa Duga Resom uz neophodno provođenje prethodnih istraživanja; · uređaji za pročišćavanje otpadnih voda gradova Ogulin, Slunj, Ozalj i sustav Plitvice - Rakovica; · odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda pojedinačnih objekata, dijelova naselja i malih naselja Karlovačke županije; · analiza stanja odvodnje i predtretmana otpadnih voda pojedinih gospodarskih subjekata/zona s prijedlogom tehničkih rješenja sanacije i rekonstrukcije ili izgradnje novih uređaja. 10.14.U PPUO/G-u potrebno je u grafičkom prikazu naznačiti sva divlja odlagališta otpada i privremene lokacije sakupljališta te dati smjernice njihove sanacije. 10.15.Udaljenost građevina i sadržaja koji mogu biti izvor prekomjerne buke potrebno je u PPUO/G odrediti mjerljivim parametrom u odnosu na zone koje se želi štititi. 10.16.Predviđene razine buke u urbanim područjima potrebno je u skladu sa zakonskim propisima odrediti na grafičkom prikazu u planovima nižeg reda. 10.17.Radi biološke rekultivacije ekoloških sustava, a time i očuvanja estetskih vrijednosti krajobraznih cjelina potrebno je pošumljivati područja najvećeg pritiska na okoliš (područja gradnje infrastrukture, industrijskih zona i ostalih gospodarskih zona te područja gradnje građevina izvan građevinskog područja), područja s manjkom šumskih zajednica te područja degradiranih šuma. 10.18. Zaštita tla od onečišćenja štetnim tvarima treba se provoditi prioritetno u funkciji zaštite poljoprivrednog i šumskog zemljišta, radi proizvodnje hrane, zaštite zdravlja ljudi te radi održanja prirodne ravnoteže i biološke, odnosno, krajobrazne raznolikosti, a propisana je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, kao i sankcije za počinitelje onečišćenja. 10.19. Ograničeno je i korištenje gnojovke, dok se mineralna gnojiva, sredstva za popravak tla i sredstva za zaštitu bilja moraju primjenjivati u skladu s dozvolom za stavljanje u promet i drugim važećim propisima koja se na njih odnose. Primjena agrokemikalija mora se temeljiti na načelima integralne biljne proizvodnje, osobinama staništa i potrebama uzgajanih kultura. 10.20. Zahvati gradnje građevina za uzgoj stoke, moraju se radi sprečavanja negativnih utjecaja, planirati na odgovarajućoj udaljenosti od ruba područja predviđenog za razvoj naselja, a preporuča se da udaljenosti koje se utvrđuju prostornim planom općine ili grada ne budu manje od: Broj uvjetnih grla Minimalna udaljenost 10 - 15 100m 16 - 100 150m 101 - 300 300m 301 i više 500m 10.21. Minimalne udaljenosti građevina za uzgoj stoke i drugih građevina namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji od prometnica preporučaju se: državne ceste 100 m županijske ceste 50 m lokalne ceste 30 m 10.22. Biljna proizvodnja i uzgoj stoke na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima za potrebe vlastitog domaćinstva može se dozvoliti i unutar naselja, pod uvjetom da se ne radi o naselju gradskog karaktera, centralnoj zoni naselja, odnosno, području posebnih režima zaštite. Udaljenost građevina od naselja gradskog karaktera, centralne zone naselja iz odredbe 5.15., odnosno, područja posebnih režima zaštite treba biti minimalno 500 metara. 10.23. Građevine koje se grade za potrebe obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava prema svom utjecaju na okoliš mogu biti: · bez izvora onečišćenja: - spremišta poljoprivrednih proizvoda, spremišta poljoprivrednih strojeva, šupe, sjenici i sl. · sa izvorom onečišćenja: - staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl. Za gospodarske građevine sa izvorom onečišćenja PPUO/G treba propisati veličinu građevina dimenzioniranu za maksimalan broj uvjetnih životinja. 10.24. Određuje se obveza procjene utjecaja na okoliš, uz posebnim propisom određenih građevina i zahvata, za sljedeće građevine i zahvate: · građevine za melioracijsku odvodnju iznad 2000 ha. · građevine za korištenje voda – vodoopskrbni sustav kapaciteta iznad 100 l/s. · građevine za pročišćavanje otpadnih voda na krškom području kapaciteta iznad 1000 ES. · asfaltne baze nazivnog kapaciteta većeg od 50 t/sat i betonare nazivnog kapaciteta većeg od 20 m3/sat, ako se grade na manjoj udaljenosti od 200 m od najbližeg građevinskog područja (izuzev od proizvodnih zona) te od područja posebnih uvjeta korištenja i osobito vrijednih djelova krajobraza. · građevine namijenjene uzgoju stoke (farme) kapaciteta većeg od 100 uvjetnih grla. · klaonice dnevnog kapaciteta većeg od 50 uvjetnih grla. · športski i rekreacijski centri i građevine s više sadržaja površine veće od 5 ha. · trgovački centri površine veće od 2 ha. · eksploataciona polja mineralnih sirovina površine veće od 5 ha. · eksploatacijona polja energetskih mineralnih sirovina. 11. MJERE PROVEDBE 11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 11.1.1. Prostorni plana uređenja općine/grada (PPUO/G), sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju, izrađuje se: · za gradove: Karlovac, Duga Resa, Ogulin, Ozalj i Slunj; · za općine: Barilović, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić i Žakanje. 11.1.2. Generalni urbanistički plan (GUP) izrađuje se za gradove: · Karlovac, · Duga Resa, · Ogulin. Granicu područja za koje se izrađuje GUP treba odrediti u kartografskom prikazu PPUG. Izradu PPUG i GUP-ova gradova Karlovca i Duga Rese potrebno je provoditi usklađeno i koordinirano, s posebnim naglaskom na međuutjecaje i kontaktna područja dviju prostornih jedinica. U sklopu izrade GUP-a grada Karlovca treba izraditi stručno-znanstvenu podlogu koja će analizirati specifične probleme prostornog razvoja, uređenja prostora te obnovu grada i njegovih rubnih područja. 11.1.3. Urbanistički plan uređenja (UPU) izrađuje se za: · gradove Ozalj i Slunj; · naselja - sjedišta općina ; · naselja i dijelove naselja koji su registrirani kao povijesne urbanističke cjeline; · neizgrađene dijelove GP iz točke 5.14.; · izdvojene zone turističke namjene iz točke 3.6.5. Granicu područja za koje se izrađuje UPU treba odrediti u kartografskom prikazu PPUO/G, odnosno GPU-a. 11.1.4. Prostorni plan područja posebnih obilježja izrađuje se za: · Nacionalni park “Plitvička jezera”; · Park prirode “Žumberak – Samoborsko gorje”; · po dovršenju postupka zaštite - Park prirode “Mrežnica”; 11.1.5. Obveza izrade detaljnog plana uređenja DPU može se odrediti bilo kojim planom šireg područja, pri čemu je potrebno u kartografskom prikazu plana odrediti granice obuhvata DPU. Obveza izrade DPU može se utvrditi i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, a granice obuhvata moraju se definirati istim programom. 11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera 11.2.1. Programom prostornog uređenja RH brdsko-planinskim područjem načelno su određeni prostori iznad 300m i područja za koja je zbog loših gospodarskih i demografskih prilika nužna izrada posebnih sveobuhvatnih programa razvoja.S ciljem postupnog smanjivanja nesrazmjera u stupnju razvijenosti te saniranja lošeg demografskog stanja potrebno je maksimalno poticati izgradnju i korištenje prostora kroz: · izradu dokumenata koji će poslužiti kao pregledan ponudbeni materijal za ulaganja te kao osnova za utvrđivanje poticajnih mjera i planskog okvira budućih aktivnosti u tom prostoru; · intenzivno praćenje stanja komunalne infrastrukture izradom Izvješća o stanju u prostoru i planiranjem ulaganja u Programima mjera unapređenja stanja u prostoru; · kontroliranu izgradnju izvan granica građevinskih područja te njeno usmjeravanje u naselja sa manje od 200 stanovnika ( stimuliranje poreznom i gospodarskom politikom općina i gradova); · aktivnu politiku poticanja poljoprivredne proizvodnje; · uključivanje južnog dijela Županije u turističku ponudu seoskog turizma vezanu na DC -1 i sjeverni ulaz u NP “Plitvička jezera”, uključivanje zapadnog dijela u turističku ponudu Primorsko-goranske županije i Gorskog Kotara, a sjevernog u turističke programe vezane uz rijeku Kupu i Sloveniju. 11.2.2. Granično područje prema Republici Sloveniji obuhvaća: grad Ozalj, općine Žakanje, Ribnik, Netretić i Bosiljevo. Granično područje prema Bosni i Hercegovini obuhvaća: grad Slunj te općine Rakovica, Cetingrad i Vojnić. Polazeći od potreba za poboljšanjem uvjeta života stanovništva graničnog područja u odnosu na preostali županijski prostor, potrebno je stvoriti pretpostavke za osiguravanje uravnoteženog razvitka tog područja: · stvoriti pretpostavke za demografsko obnavljanje naselja prioritetno izgradnjom prometne i komunalne infrastrukture te ekonomske podržavajuće infrastrukture (porezna politika, krediti) ključne za razvoj poduzetništva i malog gospodarstva; · osigurati učinkovitu financijsku potporu za razvojne projekte malog gospodarstva, osobito za početnike, u cilju privlačenja mladih stručnjaka, pri čemu je važno osigurati podršku državnih i lokalnih izvora te po mogućnosti uključiti u međunarodne projekte; · poticati međusobno povezivanje projekata ekološke proizvodnje hrane, eko turizma, usluga za nove aktivnosti (turizam, rekreacija), obrta i usluga te malih inovativnih poduzeća; · poticati povezivanje, obrazovanje i udruživanje poduzetnika i projekata duž pogranične zone i na nivou međudržavne suradnje. 11.2.3. Zakonom proglašeno područje posebne državne skrbi obuhvaća cijela, odnosno dijelove područja gradova Slunj i Karlovac te općina Cetingrad, Rakovica, Vojnić, Barilović, Josipdol, Krnjak, Lasinja, Plaški, Saborsko i Tounj. Prioritet je stvaranje optimalnih uvjeta koji bi trebali ubrzati obnovu i poticati razvitak: · što prije riješiti status izbjeglica s drugih područja bivše države; · obnova i izgradnja infrastrukturnih sustava kroz odabir prioriteta koji će poslužiti kao osnova za usmjeravanje ostalih vrsta izgradnje; · odrediti prioritete za sadržaje od vitalnog značaja, sukladno gospodarskim parametrima, potencijalnim središtima razvoja i globalnoj koncepciji područnog razvitka te regionalnim i državnim strateškim interesima; · osnažiti razvitak stočarstva na većim površinama; · usmjeriti različitim poticajima stručne kadrove na područja posebne državne skrbi kao pretpostavku inovacijskog procesa, novog načina rada i kvalitete života. 11.2.4. Obzirom da se ruralno područje u svom velikom dijelu preklapa s ostalim problemskim cjelinama (brdsko-planinsko, pogranično, područje posebne državne skrbi), na njegovom području primjenjivat će se već utvrđene mjere za pojedine cjeline. 11.2.5. Područja s ograničenjima u razvoju, područja su naglašene primjene posebnih stimulativnih mjera : · za provođenje demografske obnove naselja bilo kojim od predviđenih načina (prirodni prirast, stimuliranje ostanka stručnih kadrova, povratak hrvatskih iseljenika, planska unutrašnja migracija) potrebno je ponuditi i osigurati mogućnosti primjerenog rješavanja problema stanovanja i zapošljavanja, stimulirati razvitak pojedinih djelatnosti te poboljšavati infrastrukturu i dostupnost pojedinih naselja; · potrebno je odrediti zone obiteljske izgradnje te zone gospodarske djelatnosti s prioritetima opremanja naročito u najugroženijim područjima kroz simbolične cijene pripreme zemljišta, odrediti prioritetna zanimanja naročito ona koja će omogućiti zapošljavanje domaćeg stanovništva, te ponuditi povoljne kredite na duže razdoblje i slično; · poticati kretanje gradskog stambeno nezbrinutog stanovništva i nezaposlenog stanovništva prema ruralnom području, a naročito prema područjima kojima prijeti izumiranje, kroz otkup neobrađenog plodnog zemljišta i pašnjaka te prodaju uz povoljne uvjete ili davanje u dugoročni zakup doseljenom stanovništvu; · stimulirati stručno i obrazovano stanovništvo ne samo na ostanak već i useljavanje, a praćeno konkretnim ponudama zapošljavanja i stanovanja uz osiguravanje određenog načina života izgradnjom suvremene infrastrukture i mreže uslužnih funkcija; · kvalitetnim prometnim povezivanjem prostor učiniti atraktivnijim u radnom i stambenom smislu, čime će zone prigradske urbanizacije i dnevne migracije postati šire nego danas; · gospodarske zone vezati za infrastrukturno opremljena područja i gradove izvan Karlovca te tako razvijati manje centre rada. 11.2.6. Gradska naselja predstavljaju osnovu policentrične mreže naselja Županije, pa je u tom smislu potrebno usmjeriti poticajne mjere na razvitak malih i srednjih gradova (Ozalj, Ogulin, Slunj, Duga Resa) kroz razvijanje sustava društvenih i gospodarskih djelatnosti, infrastrukturno opremanje praćeno izradom razvojne studijske dokumentacije, u čemu je nužna potpora Države. 11.2.7. U svim područjima primjene posebnih razvojnih i drugih mjera potrebno je na temelju dugoročnih planova izraditi operativne programe intervencija s definiranim etapama izvršenja zahvata. 11.3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru 11.3.1. Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, utvrđeno je da najveći dio prostora Županije nosi obilježja područja s ograničenjima u razvoju, koja se u velikom dijelu preklapaju, pri čemu se razlozi ograničenja u razvoju često kumuliraju. U duhu te činjenice, cjelokupnom prostoru treba posvetiti izuzetnu pažnju ne samo na županijskoj, već i na državnoj razini. 11.3.2. Do uspostavljanja potpune zakonske regulative (donošenja propisa o brdsko planinskom području, propisa koji bi onemogućili dalje usitnjavanje zemljišnog posjeda i dr.), potrebno je izvršiti multidisciplinarna istraživanja procesa i pojava, a rezultati kojih bi poslužili za uspostavljanje potrebnih zakonskih okvira koji bi spriječili dalju degradaciju i potakli razvitak. 11.3.3. Zbog izrazito loše demografske slike Županije, koja se znatno mijenjala od posljednjeg popisa stanovništva 1991. godine, potrebno je pristupiti demografskim istraživanjima, temeljenim na stvarnom broju stanovnika, neprekidno poduzimati potrebne mjere te pratiti stanje na ugroženim prostorima. 11.3.4. Potrebno je istražiti zalihe, utvrditi ležišta mineralnih sirovina i na temelju evidentiranog stanja pratiti njihovo iskorištavanje, zatvaranje i sanaciju eksploatacionih polja, u cilju sprječavanja stihijskog i nekontroliranog korištenja tog resursa i pravodobnog poduzimanja mjera u slučaju narušavanja vrijednosti prostora. Sve napuštene i aktivne kamenolome treba evidentirati s podacima po korisnicima, ocijeniti njihov utjecaj na biološku i krajobraznu raznolikost te propisati mjere njihove sanacije. 11.3.5. U narednom je razdoblju potrebno provesti istraživanja s ciljem iznalaženja lokacija za sabirališta i skladištenje opasnog otpada. 11.3.6. Osnovati područne mreže za ispitivanje i ocjenu kakvoće zraka u svim gradovima županije, osobito uz veće prometnice (automatske mjerne stanice). 11.3.7. Zalihe voda: · treba podvrći stalnom istraživanju kako bi se ukazalo na potencijalne rezerve pitke vode i utvrdile zalihe te slivna područja potencijalnih izvorišta; · evidentirati onečišćivače s područja i izvan Županije; · u županijskim rijekama i na pograničnim vodama provoditi redovito ispitivanje kakvoće vode. 11.3.8. Prirodne vrijednosti treba podvrći stalnom istraživanju i praćenju stanja, a za evidentirane dijelove provesti ponovnu procjenu vrijednosti i dovršiti postupak zaštite. Potrebno je popisati i ocijeniti dijelove biološke i krajobrazne raznolikosti sa procjenom njihove ugroženosti i izradom odgovarajućih karata (hidrogeološke i geomorfološke pojave u kršu, cretovi, močvare, akumulacije, šljunčare). 11.3.9. Određuje se obveza pribavljanja suglasnosti u vezi s mjerama zaštite okoliša za sljedeće prostorne planove: · svi prostorni planovi uređenja općina/gradova (2/3 Županije nalaze se na kršu, na području svake općine/grada nalazi se veći broj izuzetno vrijednih djelova prirode, dobra od međunarodne i državne važnosti nalaze se na područjima 9 od 21 jedinice lokalne samouprave / PP Žumberak - Samoborsko gorje – Ozalj; PP Mrežnica - Duga Resa, Generalski Stol, Ogulin, Tounj, Josipdol, Slunj; NP Plitvička Jezera – Saborsko, Rakovica); · generalni urbanistički plan grada Ogulina; · urbanistički plan uređenja grada Slunja i Ozlja; · prostorni plan područja posebnih obilježja za parkove prirode. 11.3.10. Radi uočavanja negativnih procesa u šumama treba uspostaviti promatračku mrežu, a naročitu pažnju posvetiti prorjeđenim vrstama (pitomi kesten, voćkarice, grabežljive životinje i sl.). 11.3.11. Potrebno je detaljno istražiti i valorizirati biološke, geološke i ljudskim djelovanjem stvorene vrijednosti krajobraza kontaktnih područja najvrednijih zaštićenih prirodnih cjelina (nacionalnog parka i parkova prirode). 11.3.12. Područja zaštićenih povijesnih cjelina i lokaliteta, potrebno je podvrći ponovnoj procjeni te izradi programa održavanja, obnove, rekonstrukcije i revitalizacije. 11.3.13. Potrebno je evidentirati bespravnu izgradnju na području Županije. Konačnim definiranjem građevinskih područja i uvjeta pod kojima se u njima mogu izvoditi zahvati, odlučit će se o mogućnosti legalizacije pojedinih bespravnih zahvata. Za ostale bespravne zahvate koje neće biti moguće legalizirati, treba izraditi programe sanacije sa sadržanim operativnim mjerama. 11.3.14. Trajno treba pratiti područja građenja, njihov stupanj iskorištenosti te Programima mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru predlagati eventualne izmjene u cilju racionalnijeg korištenja prostora. 11.3.15. Prolazak infrastrukture od značaja za Državu i Županiju, područjima gradova, osobito Karlovca, potrebno je podvrći prethodnom istraživanju u smislu uklopljenosti i međuodnosa s postojećim izgrađenim infrastrukturnim objektima, pri čemu je na svaki način potrebno nastojati stvarati što manje novih koridora, a težiti zajedničkom vođenju infrastrukture. 11.3.16. U područjima posebne državne skrbi potrebno je točno utvrditi prostore koji nisu razminirani i odrediti prioritete na području općina/gradova. 11.3.17. Redovitim Izvješćima o stanju u prostoru treba sagledavati i pratiti stanje, prepoznavati konfliktne situacije i procese u prostoru, a Programima mjera za unaprjeđenje određivati mjere sanacije te predlagati izradu potrebnih elaborata.
|
|||||||||||||||
