 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 Odredbe za provođenje prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije 4.10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Članak 217. Skup aktivnosti koje imaju za cilj očuvanje okoliša u naslijeđenom stanju (prvotno stanje) ili u neznatno promijenjenom stanju, predstavlja mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš. Kriteriji zaštite okoliša, koji su određeni ovim Odlukom i PPSDŽ, obuhvaćaju zaštitu, i to: tala, zraka, voda, mora, zaštitu od buke, kao i posebnu zaštitu. Članak 218. U cilju provedbe mjera sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, potrebno je osobito: - Provoditi mjere sanacije ugroženih dijelova prostora i okoliša, i to u okviru nadležnih resora lokalne samouprave i svih subjekata korištenja prostora. To se posebno odnosi na one subjekte koji imaju veliki utjecaj na okoliš a spadaju u sektore industrije, rudarstva, energetike prometa i pomorskog prometa, intenzivne poljoprivrede i vodnog gospodarstva; - Provoditi postupak ispitivanja te unošenje ispravaka (korekcija) u važeće (dosadašnje) dokumente prostornog uređenja i plansko–razvojne projekcije, u onom dijelu koji se odnosi na pretežito uopćene i deklarativne postavke zaštite okoliša što se temelje na neprimjerenom i neopravdanom trendu rasta svih razvojnih kategorija odnosno pretjeranom zauzimanju prostora. U tom smislu je neophodno postaviti kriterije korištenja prostora po načelu održivog i ravnomjernog razvitka, a koji polaze od uvažavanja značajki i osjetljivosti prostorne strukture; - Povećati udjele ulaganja u infrastrukturu na županijskoj i lokalnoj razini, u kvalitativnu transformaciju postojećih gospodarskih sustava (uklanjanje zastarjelih i nečistih tehnologija). U provedbi postupka uređivanja novih lokacija i trasa obuhvatiti sve bitne elemente okoliša i prostora, a pri tome omogućiti interdisciplinaran pristup; - Uspostaviti mehanizme blagovremenog protoka kvalitetnih i dostatnih informacija u cilju donošenja Odluka temeljenih na vjerodostojnosti i provjerljivosti podataka. Pri tome je potrebno postići efikasnu suradnju i konsenzus svih relevantnih subjekata i lokalne zajednice (samouprave); - Na mjestu mogućeg ili stvarnog nastanka (u okviru tehnologija i funkcionalnih cjelina) sprječavati onečišćenje okoliša i ekološku štetu, uspostaviti ekonomske i pravne instrumente poticanja i sankcija, te označiti konflikte i rješavati ih prije svega preventivno. Članak 219. Radi što učinkovitije zaštite okoliša odnosno preventivnog djelovanja, neophodno je organizirati i u određenom vremenskom razdoblju, provoditi kontinuirani monitoring kakvoće, i to: zraka, tala i voda, povećati broj plaža (kupališta) gdje se provodi ispitivanje kakvoće mora za kupanje. Članak 220. Na temelju Programa zaštite okoliša Županije splitsko – dalmatinske, potrebno je donositi Izvješća o stanju okoliša za dvogodišnje razdoblje. Izvješće sadrži podatke o stanju okoliša, utjecaju pojedinih zahvata na okoliš, ocjenu provedenih mjera, i dr. Pri tome naglasak treba biti na zaštiti onih dijelova prostora Županije koji su već u režimu zaštite po Zakonu o zaštiti prirode, kao i na cjelovitoj zaštiti mora, podzemnih i površinskih voda, te šuma i tala. Članak 221. Ekološki vrijedna i osjetljiva područja, potrebno je zaštiti jasno utvrđenim mjerama i njihovom efikasnom provedbom. Evidentirana područja vrijednih objekata prirode kao i vrijednih dijelova prirode, koji su u statusu prijedloga, potrebno je štiti određenom kategorijom zaštite po Zakonu o zaštiti prirode. Isto tako, potrebno je ažurirati i u cijelosti provesti postupak kategorizacije pri nadležnim tijelima Županije i Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. Članak 222. Kao poseban vid zaštite potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara sa naglaskom na preventivi a za cjelokupno područje Županije. 4.10.1. Zaštita voda Članak 223. U sklopu mjera sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, u odnosu na zaštitu voda, mjerama zaštite je potrebno : - Sačuvati vode koje nisu onečišćene; - Zaustaviti trend pogoršanja kakvoće voda (saniranjem ili uklanjanjem izvora onečišćenja); i - Osigurati racionalno korištenje voda. Članak 224. Zaštita izvorišta vode za piće je prioritetna. Radi očuvanja i poboljšanja kakvoće i zaštitu količine vode postojećih i potencijalnih resursa vode za piće, PPSDŽ se određuju područja zona zaštite izvorišta i način postupanja u tim zonama. Odluka o zaštiti voda za piće donosi se kao zaseban propis temeljem Zakona o vodama i ove Odluke. Zone zaštite izvorišta vode za piće na području Županije prikazane su u grafičkom prilogu PPSDŽ - na kartografskom prikazu br. 3. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora". Članak 225. 1) Na kraškom području, koje obuhvaća pretežiti dio Županije, slivno područje izvorišta vode za piće dijeli se na sljedeće zone sanitarne zaštite: I. zona (I.A i I.B) - zona strogog režima, II. zona - zona strogog ograničenja, III. zona - zona ograničenja i IV. zona - zona šire zaštite. 2) Prva A zona obuhvaća nalazište vode (izvorište, kaptaža, crpilište) crpne stanice, postrojenja za preradu vode, vodospreme, prostor i objekte nužne za pogon, održavanje i čuvanje građevina. Mora se ograditi i namijenjena je samo vodoopskrbnoj djelatnosti i pod nadzorom je vodovodnog društva. 3) Prva B zona neposredno je uplivno područje izvora s kojega je moguće površinsko ulijevanje nečistoća u izvorište. Ta zona obuhvaća i ponore s izravnim utjecajem na izvorište vode. U toj je zoni dopušteno samo postojanje izgrađenih stambenih građevina i rekonstrukcija prometnica. Otpadne vode se sustavom nepropusne kanalizacije moraju odvesti izvan zone. To je zona strogog režima ponašanja. Ta zona trebala bi biti (izuzev ponora) također pod nazorom vodovoda. Ponorne zone treba ograditi i zabraniti bilo kakvu izgradnju i ispuštanje otpadnih voda. 4) Druga zona obuhvaća neposredno slivno područje izvorišta vode za piće (zona istjecanja). Ta zona zaštite, kao područje neposrednog utjecaja na izvorište, je zona strogog ograničenja. Zabranjeno je postojanje i građenje svih građevina koji koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari, spremišta tekućeg goriva, eksploatacija mineralnih sirovina, deponiranje bilo kakvog otpada. Dopušteno je građenje samo stambenih građevina unutar već izgrađenog područja i građenje nužnih prometnica. U toj zoni zaštitne mjere se provode prvenstveno odvodnjom svih otpadnih voda (stambenih građevina i prometnica) nepropusnom kanalizacijom izvan zone. 5) Treća zona obuhvaća područje neposrednih dubokih podzemnih tj. to je područje prihranjivanja izvorišta. U toj je zoni zabranjeno postojanje i građenje proizvodnih pogona koji koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari i postojanje deponija otpadnih tvari. Za postojeće i planirane građevine određene su zaštitne mjere s posebnim naglaskom na odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (nepropusnom kanalizacijom odvođenje izvan zone zaštite ili visoki stupanj pročišćavanja prije upuštanja u teren), zaštitu od onečišćenja s prometnica i zaštitne mjere onečišćenja tla poljoprivrednom proizvodnjom. 6) Četvrta zona obuhvaća preostale dijelove slivnih područja izvorišta voda za piće. U toj zoni šire zaštite provodi se blaži stupanj ograničenja, ali uz obvezu izgradnje nepropusne kanalizacije i sustava za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja u recipijent. Zabranjuje se postojanje i izgradnja građevina bazne kemijske i metalurške industrije, transportnih cjevovoda za opasne tvari i deponija neobrađenog otpada. 7) Neistražena i nedovoljno istražena područja (slivovi) su posebno osjetljivi prostor na kojima se ograničavaju bilo kakvi zahvati u prostoru prije provedenih hidrogeoloških istraživanja. Članak 226. 1) Radi zaštite podzemnih i površinskih voda određuju se dvije osnovne skupine zaštitnih mjera: I. mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima, i II. mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja. Mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima određene su u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta voda za piće. Osnovna mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja je izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, što se utvrđuje županijskim Planom za zaštitu voda. 2) Prioritet je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda naselja bez kanalizacije u područjima neposrednog utjecaja na podzemne vode koje prihranjuju izvorišta vode za piće većih javnih vodoopskrbnih sustava. Utjecaj otpadnih voda industrijskih pogona na kakvoću voda izvorišta potrebno je ukloniti dovršetkom i/ili izgradnjom uređaja za pročišćavanje. 3) Saniranje zatečenog stanja u zonama zaštite izvorišta vode za piće treba provoditi na osnovi cjelovitih programa za slivno područje. Prioritete za realizaciju odrediti na osnovi važnosti izvorišta, stupnju ugroženosti izvorišta (osjetljivost područja i karakteristike izvora onečišćenja), te učinkovitosti zaštite u smislu koristi od uloženih sredstava. 4) U slučaju izvanrednih onečišćenja provode se mjere temeljene na državnom i županijskom Planu za zaštitu voda. Treba izraditi operativne planove interventnih mjera za slučaj izvanrednih onečišćenja, osposobiti se i opremiti za hitnu provedbu sanacijskih mjera. Posebnu pozornost mora se dati potencijalnim izvorima onečišćenja većih razmjera. 5) Zaštita površinskih voda zastupljena je u okviru zaštite podzemnih voda i izvorišta iz kojih se stvaraju površinski tokovi. Kakvoću tih vodotoka očuvati i unaprijediti kontroliranim ispuštanjem i pročišćavanjem otpadnih voda. Članak 227. Radnje na provođenju zaštite voda (i mora), izvršavati prema Državnom planu za zaštitu voda. Izvršavanje Programa zaštite voda i mora provoditi postupno, kako bi se omogućilo praćenje utjecaja radnji na stanje kakvoće vode (i mora), te na temelju rezultata ocijenila potreba provođenja daljnjih radnji. Članak 228. Nakon utvrđivanja konačne trase Jadranske autoceste kroz područje dalmatinskih slivova, a naročito slivnih područja izvorišta vode za piće, izraditi potrebne planove za zaštitu voda spomenutih područja. 4.10.2. Zaštita mora Članak 229. More je osjetljivi eko-sustav i najznačajniji obnovljivi prirodni resurs Hrvatske, te je stoga potrebna sustavna skrb u planiranju njegova korištenja i gospodarenja. Gospodarenje i zaštita mora i podmorja, unutar granica prostora Županije, obuhvaća: obalu, teritorijalne vode sve do državne granice Republike Hrvatske na moru. Članak 230. Morsko područje Županije razvrstava se u dvije kategorije: I. U prvu kategoriju svrstano je more u zaštićenim područjima (područja vrijedne prirodne baštine, područja podobna za uzgoj školjaka) i obalno more visoke kakvoće. II. U drugu kategoriju svrstano je more na području veće zagađenosti obalnog pojasa (more u zoni utjecaja otpadnih voda). Članak 231. Zaštita mora od onečišćenja s kopna provodi se ograničenjem izgradnje uz obalu i mjerama za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja sa kopna. U vrlo osjetljivim područjima gdje je more visoke kakvoće, a namijenjeno je ili se koristi za marikulturu, potrebno je planski ograničiti aktivnosti i izgradnju građevina uz obalu i na moru. Marikulturu u takvim područjima treba uskladiti s prijemnom moći mora na osnovi ciljanih istraživanja. Luke nautičkog turizma maksimalno planski ograničiti na kontaktnim dijelovima mora s tim vrlo osjetljivim područjima. Usklađenim i kontroliranim razvojem turizma i gospodarstva, obvezno je održati postojeću kakvoću mora na područjima gdje je obalno more namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji još uvijek visoke kakvoće. Ograničenom izgradnjom treba zaštititi od prekomjernog onečišćenja osjetljiva područja: dijelove zatvorenog mora, uvale i zaljeve s slabom izmjenom vodene mase. Razvoj industrije treba ograničiti na postojeće industrijske zone, u njima se ne smiju planirati tehnološki procesi iz kojih se izdvajaju otpadne vode s toksičnim i drugim opasnim tvarima, u postojećim pogonima ne smiju se mijenjati tehnologije i uvoditi visokootpadne proizvodnje, a treba težiti ka specifičnim, autohtonim proizvodnjama. Članak 232. Mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna su: - Izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda; - Izgradnja kanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i najučinkovitiji izravni način zaštite mora; - Izgradnja središnjih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s podmorskim ispustima. Obvezno je kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja uključujući i izvedbu odgovarajućih građevina za taloženje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije, čime bi se uskladili s «Direktivom Vijeća Europe o tretiranju otpadnih voda naselja( gradskih otpadnih voda) 91/.271/EEC….», da je potrebno graditi uređaje za pročišćavanje drugog stupnja za gradove veće od 15 000 ES.. Viši stupanj pročišćavanja treba prioritetno izgraditi na komunalnim uređajima s najvećim teretom onečišćenja; - Obrada i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. To treba rješavati u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda i/ili u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini Županije; i - Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda industrije. Velika industrijska postrojenja u obalnom području imaju izgrađene vlastite odvodne sustave i uređaje za pročišćavanje s podmorskim ispustima koja moraju i dalje samostalno postojati. Za velike industrijske pogone potrebne su slijedeće zaštitne mjere: - Uz redovito održavanje zaštitnih građevina i uređaja, provoditi stalne kontrole i pročišćavanje otpadnih voda s visokim učinkom; - Smanjiti količine tehnoloških voda primjenom višeg stupnja pročišćavanja s ponovnim korištenjem pročišćene otpadne vode. (Rekonstruirati internu kanalizaciju i spremnike, te sanirati podzemlja); i - U slučaju dotrajalosti i propusnosti interne kanalizacije nužna je njezina rekonstrukcija i povezivanje svih ispusta otpadnih voda zbog višeg stupnja čišćenja na zajedničkom biološko-kemijskom uređaju. Mora se spriječiti i onečišćenje podzemlja, te provoditi sustavnu sanaciju podzemlja. Članak 233. Industrijski pogoni u priobalju, bez riješene odvodnje otpadnih voda, moraju izgraditi predtretman i priključenje na javne kanalizacijske sustave. U remontnim brodogradilištima nužno je riješiti prikupljanje otpadne tvari od antikorozivne obrade brodova (boje, abraziv), zauljene vode i istrošenih ulja.. Kod svih industrija prelaziti na primjenu suvremenih ekološko prihvatljivih tehnologija te uvoditi reciklažu i ponovnu upotrebu vode. U ostalim industrijama i pogonima (galvanizacija, grafički i servisni pogoni, praonice) priključenim na gradsku kanalizaciju organizirano se moraju provoditi zaštitne mjere izgradnjom i održavanjem predtretmana tehnoloških voda i zbrinjavanjem posebnog otpada. Opasni otpad nužno je skupljati u tvorničkom krugu (skladištiti) i spriječiti njegovo ispiranje ili procjeđivanje, odnosno ispuštanje u internu kanalizaciju i dalje u more. Članak 234. Radi sprječavanja onečišćenja obalnog mora uzrokovanog pomorskim prometom i lučkim djelatnostima treba provoditi sljedeće mjere zaštite: - Kod postojećih specijaliziranih poduzeća dopuniti opremu za sprječavanje i uklanjanja onečišćenja (brodovi-čistači, plivajuće zaštitne brane, skimeri, crpke, spremnici, specijalizirana vozila, disperzanti i sl.); - U lukama osiguravati prihvat zauljanih voda i istrošenog ulja; - U marinama i lokalnim lukama instalirati uređaje za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica, kontejnere za odlaganje istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda; i - Odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu. 4.10.3. Zaštita zraka Članak 235. Područje Županije prema stupnju onečišćenosti zraka dijeli se u tri kategorije: - Na području prve kategorije nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoće zraka; - Na području druge kategorije zrak je umjereno onečišćen, prekoračene su preporučene vrijednosti kakvoće zraka, ali nisu prekoračene granične vrijednosti kakvoće zraka; i - Područje treće kategorije kakvoće zraka ima prekomjerno onečišćen zrak, jer su prekoračene granične vrijednosti zraka. Članak 236. Radi poboljšanja kakvoće zraka, određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za postojeća postrojenja: - Donošenje mjera za smanjenje onečišćenja zraka prilikom pretovara i transporta rastresitih i praškastih materijala u luci Split (primjena zatvorenih sustava); - Treba zahtijevati od INE-Solin optimalno vođenje i održavanje pogona i opreme, Korištenje loživog ulja je dopušteno uz uvjet da tako nastale emisije onečiščujućih tvari u zrak ne prekorače GVE propisane člankom 77. Uredbe o graničnim vrijednostima emisije onečiščujućih tvari u zrak iz stacioniranih izvora; - Za područja industrijskih zona treba donijeti sanacijski program za smanjenje onečišćenja zraka. Plan smanjenja emisija onečišćenih tvari utvrdit će se temeljem separatnih studija izvodljivosti; - Promicati upotrebu plina u svim izvorima u središtu grada ili spajanjem na centralizirane toplinske izvore; - U svim kotlovnicama koje koriste loživo ulje propisati upotrebu loživog ulja uz sadržaj sumpora do 1%, odnosno upotrebu plina; - Kotlovnice na kruta goriva preraditi na tekuće ili plinovito gorivo ili spojiti na centralizirani sustav opskrbe; - Održavati javne gradske površine redovitim čišćenjem prašine s ulice; i - Zabraniti korištenje ugljena u kućnim kotlovnicama na području središta Splita i zabraniti prodaju ugljena na malo sa sadržajem sumpora većim od 0.55 g/MJ. Članak 237. Radi poboljšanja kakvoće zraka određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za nove zahvate u prostoru: - Ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT) i Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora; - Za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, visinu dimnjaka, do donošenja propisa treba određivati u skladu s njemačkim propisom TA-Luft; - Izvođenjem nekog zahvata na bilo kojem mjestu u Županiji ne smije se izazvati značajno povećanje opterećenja. Razina značajnog ocjenjuje se temeljem rezultata utjecaja na okoliš. Zbog dodatnog opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora; - U zoni prve kategorije kakvoće zraka dozvoljava se građenje i razvitak uz mjere koje neće dovesti prevođenje kakvoće zraka u višu kategoriju, na područjima druge kategorije kakvoće zraka dozvoljava se građenje i razvitak uz mjere smanjivanja onečišćenja zraka, a za treću kategoriju kakvoće zraka propisuju se sanacijske mjere radi dovođenja zraka u nižu kategoriju onečišćenost; i - Na odlagalištima otpada provoditi skupljanje bioplina i energetski ga koristiti. Članak 238. Radi poboljšanja kakvoće zraka određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za mobilne izvore onečišćenja zraka: - Proširiti pješačke zone, graditi podzemne garaže i unaprijediti javni gradski putnički promet. - Novi autobusi moraju prometovati po normama EURO II i EURO III. - Treba učestalije obaviti inspekcije onečišćenja zraka za vozila gradskog javnog prometa, dostavna teretna vozila, te sva vozila starija od 5 godina. - Uvoditi po potrebi pješačke zone, te zone ograničenog i smirenog prometa. - Treba osigurati protočnost prometnica. - Treba odrediti uvjete za velike brodove na privezu. Ispunjavati obveze o emisijama onečiščujućih tvari u zrak u skladu s preuzetim međunarodnim ugovorima. 4.10.4. Zaštita tala 4.10.4.1. Šumsko zemljište Članak 239. Zaštitu šuma i šumskog zemljišta odredit će se sljedećim mjerama: - Održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja; - Djelovati na očuvanju šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajobrazima; - Ostvariti razvitak šumskog zemljišta i šuma zasađenih u neindustrijske svrhe radi podržavanja ekološko prihvatljivih programa pošumljavanja novih i već pošumljenih područja; - Povećati zaštitu šuma od onečiščivaća, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja na njih; i - Stimulirati aktivnosti šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih, seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajobraza, rekreaciji i proizvodnji. 4.10.4.2. Poljoprivredno zemljište Članak 240. Zemljište za poljoprivredu razgraničeno je u pet kategorija zaštite, a prostorni raspored zemljišta različitih kategorija prikazan je u grafičkom prilogu PPSDŽ - na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena prostora". Kategorija poljoprivrednog zemljišta je procijenjena vrijednost proizvodne sposobnosti zemljišta s obzirom na vrijednost tla te uvjete klime i reljefa. Zemljišta I. kategorije zaštite obuhvaćaju zemljišta I. bonitetne klase. To su najvrjednija zemljišta, štite se i namjenjuju isključivo primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, osim zemljišta ove kategorije koja se nalaze unutar granice obuhvata GUP-a Grada Splita. Zemljišta II kategorije obuhvaćaju zemljišta II bonitetne klase, štite se i namjenjuju poljoprivrednoj proizvodnji, osim zemljišta ove kategorije koja se nalaze unutar granica GUP-a Grada Splita. Zemljišta III. kategorije obuhvaćaju zemljišta III. bonitetne klase. Odgovarajućim mjerama treba zaštiti najvrjednija i najdublja zemljišta, povoljne prirodne dreniranosti, najmanje stjenovitosti površine kao i antropogena zemljišta ove kategorije. Zaštitu zemljišta III. kategorije valja osigurati planiranjem stambenih zona manje gustoće naseljenosti u kojima će poljoprivredno zemljište biti uključeno na odgovarajući način i zaštićeno te privedeno svojoj svrsi u okviru manjih gospodarstava i okućnica. Izuzetak su zemljišta ove kategorije koja se nalaze unutar granice obuhvata GUP-a Grada Splita. Zemljišta IV. i V. kategorije čine ona koja su uglavnom u naravi šumsko zemljište. Ovoj kategoriji pripadaju i zemljišta na strmim padinama za koje je potrebno planirati mjere zaštite od erozije, a moguća je izmjena namjene ovog zemljišta. Zemljište I. kategorije zaštite, u grafičkom dijelu PPSDŽ - kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena prostora", prikazano je kao "osobito vrijedno obradivo tlo P 1"; zemljište II. kategorije kao "vrijedno obradivo tlo P 2"; zemljište III. kategorije kao "ostalo obradivo tlo P 3" i zemljište IV. i V. kategorije kao "ostalo poljoprivredno tlo PŠ". Članak 241. Prostornim planom uređenja Općine i Grada treba poljoprivrednoj proizvodnji namijeniti zemljišta koja se melioracijama i agrotehnikom mogu poboljšati do većih bonitetnih kategorija i površina većih od 2000 m2. Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu moraju se odrediti sljedeće mjere: - Smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe; - Poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane; - Prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za proizvodnju (vinogradarstvo, maslinarstvo, proizvodnja krumpira itd.); i - Temelj poljoprivrede u Županiji trebaju biti obiteljska poljodjelska gospodarstva. 4.10.4.3. Zemljište za planiranje izgradnje Članak 242. Na prostoru Županije razlikuju se četiri grupe zemljišta prema geotehničkim karakteristikama. Zemljišta IV. grupe svrstana su u područja podložna djelovanju erozije. Područja oblikovana u tom tipu su istovremeno zone djelomično ili u cijelosti podložna poplavama. Zemljišta II. i III. grupe su pretežito nestabilna područja s naglašenim djelovanjem erozije. Ostali dio Županije je zemljište I. grupe koje čini zemljište kraških osobina. Članak 243. U prostornim planovima užeg područja treba voditi računa o geotehničkim karakteristikama terena na slijedeći način: - Kod izrade Prostornog plana uređenja Općine ili Grada treba uvažiti geotehničke karakteristike na područjima gdje se nalaze zemljišta II, III. i IV. grupe, kao i kontaktne zone s područjima I. grupe. Ocjenu karakteristika zemljišta procijeniti u pravilu bez terenskog istraživanja, na temelju postojećih podataka. Svrha ocjene karakteristike zemljišta je određivanja mogućih građevinskih područja. - Kod izrade generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja u naseljima i na novim građevinskim područjima, treba prilagoditi prostorna rješenja i tehnička rješenja građevina geotehničkim karakteristikama terena na način da izbor namjena i građevina bude sukladan navedenim karakteristikama zemljišta. U prostornim planovima užeg područja, u tretmanu tala treba se pridržavati slijedećih kriterija: - Mjere koje treba poduzeti u cilju zaštite tla potrebno je usmjeriti poglavito na korištenje tla primjereno staništu , smanjenje potrošnje površina, izbjegavanje erozije i nepovoljne promjene strukture tla kao i smanjenje unošenja tvari. - Posebnu važnost ima načelo prevencije, kojime se osiguravaju funkcionalnosti i mogućnosti korištenja tla za različite namjene kao i raspoloživosti tla za buduće naraštaje. - U slučaju dokazanih opasnosti za važne funkcije tla prednost treba dati zaštiti istih ispred korisničkih interesa. - U svrhu preventivne zaštite funkcija tla potrebno je utvrditi područja prioritetna za određene načine korištenja, a, odgovarajućim mjerama treba osigurati vrijedna tla i lokacije uključujući i njihovo korištenje. - Pri određivanju građevinskih područja treba voditi računa o stvarnim potrebama, a ako u već određenim građevnim područjima nije došlo do izgradnje, ista je potrebno prenamijeniti za prvobitnu namjenu. - Površine koje se više ne koriste ( npr. rudne jalovine, odlagališta otpada, klizišta) potrebno je ponovno obrađivati (rekultivirati). - U svrhu zaštite od erozije i štetnog zbijanja tla potrebno je primjenjivati pravila dobre poljoprivredne i šumarske prakse. - Površine oštećene erozijom i klizišta potrebno je što je više moguće obnoviti. - U cilju zaštite od prirodnih nepogoda potrebno je poticati održavanje odnosno obnavljanje zaštitnih šuma, a poglavito pošumljavanje strmih padina. - Kod pošumljavanja treba poticati procese prirodnog obnavljanja šuma i autohtone šumske zajednice. - Treba težiti šumarstvu primjerenom staništu. Održavanje i korištenje šuma treba biti prilagođeno uvjetima stanja tla. 4.10.5. Zaštita od buke Članak 244. Prostornim planom uređenja Općine i Grada treba propisati mjere zaštite od buke za građevinska područja i pojedine građevine. Za građevinska područja mjerama se određuje najviša dopuštena razina buke na rubu građevinskog područja koje se štiti. Mjerama se određuju posebni kriteriji za građevinska područja: - površine naselja i - površine izvan naselja za izdvojene namjene. Posebne mjere zaštite od buke određuju se za građevine koje se grade izvan građevinskog područja i građevine društvenih djelatnosti za javne funkcije. 4.10.6. Popis građevina i zahvata za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš Članak 245. Procjenu utjecaja na okoliš, pored građevina i zahvata u prostoru navedenih u Popisu zahvata u sklopu Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš, potrebno je prema ovoj Odluci, uraditi i za slijedeće: 1. Prometne građevine : -morske luke (luke državnog i županijskog značaja, luke posebne namjene, marine) 2. Energetske građevine: -proizvodne građevine za plinsku elektranu, 3 Infrastrukturne građevine: -ispusti otpadnih voda izvan građevinskog područja, -sustavi za pročišćavanje otpadnih voda. 4. Gospodarske građevine: -eksploatacijska polja mineralnih sirovina, -istraživačka polja mineralnih sirovina, -proizvodni kapaciteti bazične industrije, -dio pomorskog dobra gdje je predviđena marikultura, 5. Građevine za zbrinjavanje otpada: -županijski centar za gospodarenje otpadom, 6.Ostale građevine: - građevine i postrojenja u sklopu lučkih kompleksa i marina za snabdijevanje gorivom brodova i drugih plovnih objekata - sustavi odvodnje naselja kapaciteta 3500 ES I više - pojedinačni sustavi odvodnje ugostiteljsko-turističkih objekata - sustavi odvodnje objekata gospodarske ( poslovne ) namjene. 4.11. Mjere provedbe 4.11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja Članak 246. U Splitsko-dalmatinskoj županiji dokumenti prostornog uređenja užih područja izrađuju se obavezno za posebna područja i zaštićena područja određena PPSDŽ i ovom Odlukom, područja Općina i Gradova, te za ostala područja određena Prostornim planom uređenja Općine i Grada. Ovom Odlukom određuje se izrada sljedećih prostornih planova: 1. Prostorni plan područja posebnih obilježja, 2. Prostorni plan uređenja Općine i Grada, 3. Generalni urbanistički plan i 4. Urbanistički plan uređenja. Članak 247. Za zaštićena i posebna područja potrebno je izraditi Prostorne planove područja posebnih obilježja, sa sadržajem kojim će se odrediti detaljniji uvjeti razgraničenja prostora, smještaja gospodarskih sadržaja, smještaja društvenih djelatnosti, prometnih i drugih infrastrukturnih sustava te mjere zaštite i provedbe. Granice obuhvata posebnih i zaštićenih područja određene su u grafičkom prilogu PPSDŽ. Posebna područja su: 1. Splitska konurbacija, 2. Otok Brač, 3. Otok Hvar, 4. Otok Vis. 5. Otok Šolta Za navedena posebna područja nije obvezno izraditi Prostorne planove područja posebnih obilježja ukoliko se Prostorni planovi uređenja pripadajućih Općina i Gradova izrađuju istovremeno i koordinirano u navedenom sadržaju ili se u postupku izrade važeći planovi izmjenama i dopunama usklađuju u sadržaju i obuhvatu navedenih posebnih područja. Ovi planovi provoditi će se za navedena područja do donošenja Prostornih planova područja posebnih obilježja. Koordinaciju izrade navedenih planova provodi Županijski zavod za prostorno uređenje. Zaštićena područja prirodne baštine i kulturno-povijesnog naslijeđa za koje je obvezna izrada Prostornog plana uređenja područja posebnih obilježja su: 1. Park prirode Biokovo, 2. Tok rijeke Cetine, 3. Park šuma Marjan, 4. Pakleni otoci, 5. Biševo, 6. Starigradsko polje na otoku Hvaru (prostor integralne zaštite) i 7. Arheološki lokalitet Salone. Na ovim područjima provoditi će se važeći planovi uz posebne uvjete zaštite i suglasnosti resornog Ministarstva. Prostornim planom uređenja Općine i Grada može se odrediti obveza izrade prostornog plana užeg područja i drugih zaštićenih područja prirodne baštine, područja krajobrazne vrijednosti i kulturno-povijesnog naslijeđa, a za koje treba odrediti granicu obuhvata i vrstu prostornog plana. Članak 248. Prostorni planovi uređenja Općina i Gradova donose se za: Gradove: Hvar, Imotski, Kaštela, Komiža, Makarska, Omiš, Sinj, Solin, Split, Stari Grad, Supetar, Trilj, Trogir, Vis, Vrgorac i Vrlika. Općine: Baška Voda, Bol, Brela, Cista Provo, Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Gradac, Hrvace, Jelsa, Klis, Lećevica, Lokvičići, Lovreč, Marina, Milna, Muć, Nerežišća, Okrug, Otok, Podbablje, Podgora, Podstrana, Postira, Prgomet, Primorski Dololac, Proložac, Pučišća, Runović, Seget, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Šolta, Tučepi, Zadvarje, Zagvozd i Zmijavci. Granica obuhvata Prostornog plana uređenja Općine i Grada određena je administrativnom podjelom. Administrativna podjela prostora proizlazi iz odredbi Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Ona se počinje provoditi od Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, gdje su u točki 3. Osnove za planiranje i usklađivanje prostornog razvitka određene. Analogno Strategiji, Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije preuzima granice općina i gradova iz navedenog Zakona. Prostornim planom uređenja Općine i Grada odredit će se: - područje obuhvata prostornih planova užeg područja i - ograničenja gradnje do izrade prostornih planova užeg područja. Članak 249. Generalni urbanistički plan donosi se za naselja: Split, Solin, Kaštela, Sinj, i Makarska, a granica obuhvata utvrđuje se Prostornim planom uređenja Grada. Izrada Urbanističkog plana uređenja obvezna je za: 1. Naselja-sjedišta: Gradova: Trogir, Imotski, Omiš, Trilj, , Vrgorac, Vrliku, Hvar, Komižu, Stari Grad, Supetar i Vis; Općina: Baška Voda, Bol, Brela, Dugi Rat, Gradac, Jelsa, Klis, Marina, Podgora, Podstrana, Seget Donji i Tučepi; 2. Neizgrađeni dio naselja u obalnom području mora veći od 5 ha; uključujući područja za koja su doneseni planovi užih područja ukoliko se kod izrade Prostornog plana uređenja utvrdi da je prostornim obuhvatom Urbanističkog plana uređenja potrebno izmijeniti rješenja i regulaciju u obuhvatu važećih planova užih područja. 3. Kulturno-povijesne cjeline, sukladno propisima o prostornom uređenju i Zakonu o zaštiti kulturnih dobara; i 4. Površine izvan naselja za izdvojene namjene: - gospodarske namjene, - turističke namjene i - športske namjene. 5. Za sve zahvate koji graniče sa pomorskim dobrom i zahvate u širini od 100m zračne linije od linije zakonom definirane kao pomorsko dobro izvan izgrađenih dijelova naselja, obuhvataju pomorsko dobro i pripadajući prostor mora. Za područja naselja-sjedišta do donošenja Urbanističkih planova uređenja, provode se važeći planovi, osim u dijelu koji se odnosi na površine određene točkama 2., 3., i 4. navedenih u stavku 2. ovog članka. Prostornim planom uređenja Općine i Grada utvrđuje se granica područja i uvjeti za izradu Urbanističkih planova uređenja navedenih u stavku 2. ovog članka za koje se propisuje obveza izrade. Članak 250. Ovom Odlukom utvrđuje se obveza izrade Programa, Studija i drugih dokumenata : 1. Programsko planski dokument za područje: Splitske konurbacije, trase željeznice i autoceste, otoke: Brač, Hvar, Vis i Šolta, 2. Ekološko gospodarsko vrednovanje tala Splitsko-dalmatinske županije - za potrebe razvitka poljoprivrede; 3. Plan zaštite od buke - koji će osim karte buke, odrediti kriterije za određivanje razine buke, te mjere prevencije i zaštite od buke; 4. Prometna studija za potrebe razvoja mreže prometnica u zoni utjecaja Splitske konurbacije, 5. Vrednovanje obalnog pojasa Županije - osnova za gospodarenje tim prostorom, 6. Stručna podloga za smještaj infrastrukture od značenja za Županiju na prostoru više Općina i Gradova, 7. Stručne podloge, obvezne prema odredbama Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, 8. Vodoopskrbni plan Županije za potrebe razvoja županijskog sustava vodoopskrbe i 9. Drugi programi i studije za kojima se u toku izrade ukaže potreba izrade. 10. Rudarsko-geološka studija. Prihvaćanje dokumenata iz stavka 1. ovog članka, obavljat će izvršno ili predstavničko tijelo Županije. Na temelju ovog Plana, odobrenja za građenje izdavat će se za sljedeće objekte: - EKO-sustav Kaštelanski zaljev, - Tunel Sv. Ilija (Ravča-Drvenik), - Interventne helidrome, - Eksploatacije mineralnih sirovina u funkciji izgradnje auto ceste, - Auto cestu i - Županijski centar za gospodarenje otpadom. 4.11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera Članak 251. Posebne mjere razvoja određene su za tri karakteristična područja Županije: - Priobalno područje, - Zaobalno područje, - Otočno područje. 4.11.2.1. Priobalno područje Članak 252. Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati na Priobalnom području su: 1. Treba ublažiti pritisak na usku obalnu crtu, preusmjeravajući migracijske tokove prema bližem zaleđu (implicitne migracijske mjere) čime bi se polučio dvostruki pozitivni učinak; 2. Obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje; 3. Razviti lučki sustav i osigurati prostorne uvjete za razvitak; 4. Razviti prometni sustav integrirajući sve segmente na međunarodnim (inter-regionalnim) koridorima, kao konkurentne susjednim državama; 5. Postojeće vodoopskrbne sustave proširivati i spajati ih u veće cjeline; 6. Onečišćenju zraka zbog prometa treba posvetiti posebnu pažnju i pojačati infrastrukturu koja će omogućiti iznalaženje pravovremenih i djelotvornih zaštitnih mjera; i 7. prikupljanja otpadnih voda i njihovo pročišćavanje primaran je zadatak, a izgradnja kanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i najučinkovitiji izravni način zaštite mora, te se tamo gdje nisu izgrađeni treba pristupiti njihovom planiranju i gradnji. S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, određene su sljedeće mjere razvoja: 1. Pojedine pogone iz industrijskih zona u gradovima i naseljima dislocirati; 2. Izgraditi i dograditi prometnice visokog prometnog standarda, autocestu Zagreb-Split– Dubrovnik, te željezničku prugu velikih učinkovitosti na pravcu Zagreb-Split i Jadransku željeznicu; 3. Apsolutni prioritet ima izgradnja državne ceste Trogir-Omiš s svim pripadajućim čvorovima i spojnim cestama, te prometne zone i terminale od značaja za državu. Prednost imaju i dionice državne ceste Split-Zagreb, te obilaznice Sinja i Dicma; 4. Rješenje sustava vodoopskrbe i odvodnje Eko projekt Kaštela-Split; 5. Graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije prema prioritetu zaštite izvorišta pitkih voda i obalnog mora; i 6. Poboljšati i zaštititi kakvoću zraka na području Kaštela-Solin-Split kao posljedicu emisije proizvodnje cementa; i 7. Izgradnjom zatvorenih sustava za pretovar u lukama, te promicanjem upotrebe plina u području konurbacije ili spajanjem na centralizirane toplinske izvore. 4.11.2.2. Zaobalno područje Članak 253. Posebne postavke razvitka koje osobito treba poticati za Zaobalno područje su: 1. Poticati intenzivniji rast žarišnih naselja i naselja povoljnije demografske strukture radi ublažavanja negativnog demografskog procesa; 2. Planom predviđeni raspored proizvodnih kapaciteta i drugih sadržaja u prostoru provesti uz disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim područjima stanovanja i razvojem prometnih sustava; 3. Poticati razvoj veznih pravaca koji osiguravaju razvoj graničnog područja Županije i integriraju zaobalno područje sa susjednim Županijama i Republikom Bosnom i Hercegovinom; i 4. Izgradnja Jadranske autoceste. S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, određuju se sljedeće mjere razvoja: 1. Posebno antidepopulacijsko značenje imale bi područne osnovne škole (tzv. male planinske škole i škole u udaljenim naseljima), kako bi se uspostavili uvjeti za očuvanje pograničnog i zaobalnog područja; 2. Razvijati mrežu srednjih škola; 3. Objekte primarne zdravstvene zaštite smjestiti u središta gradova i općina; 4. Povećati broj lokacija objekata sekundarne zdravstvene zaštite; 5. Radne zone planirati disperzirano, a posebno odrediti i sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno-stočarsku djelatnost; 6. Poticati poduzetništvo; 7. Poticati poljoprivredne djelatnosti i razvitak seoskog gospodarstva i turizma; i 8. Ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe i to prioritetno na područjima gdje je sustav neispravan i gdje je rad sustava nesiguran zbog nedovoljnih količina ili kvalitete vode. Kanalizacijske sustave graditi prema prioritetu zaštite izvorišta vode za piće i vodotoka, prve i druge zone sanitarne zaštite. 4.11.2.3. Otočno područje Članak 254. Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za Otočno područje su: - Očuvati naselja u unutrašnjosti otoka; - Provesti disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim područjima stanovanja; - Obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje; - Poticati prometnu povezanost s otocima trajektnim i brodskim vezama; i - Uspostaviti mrežu javnog prijevoza putnika Županije na kopnu i moru, integrirajući sve prometne kapacitete. S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, određuju se sljedeće mjere razvoja: - Razviti mrežu područnih osnovnih škola; - Objekte primarne zdravstvene zaštite smjestiti u sjedišta grada i općina; - Locirati objekte sekundarne zdravstvene zaštite; - Izgradnju novih turističkih kapaciteta planirati prije svega u izgrađenom dijelu građevinskog područja (ili unutar granica proširenja naselja), a veće komplekse u manje vrijedne prirodne sredine koje bi se na taj način oplemenile; - Neprekidno ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe (uz dovođenje vode s kopna) i odvodnje; i - Poticati poljoprivredne djelatnosti. 4.11.2.4. Ostale mjere razvoja Članak 255. Ovom Odlukom predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu primijeniti po područjima ili građevinama odnosno pojedinim zahvatima, a koje su primjerene prostoru i postavljenim ciljevima: a) prioritetno planirati gradnju građevina od županijskog značenja u dijelu Županije gdje se želi potaknuti razvoj, b) u područjima pogođenim dugotrajnim iseljavanjem predvidjeti prodaju uređenog građevinskog zemljišta po povoljnoj cijeni uz ispunjenje određenih uvjeta kao što su mlađe dobne skupine, prijava prebivališta i sl., c) odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni, d) predvidjeti programom mjera za unapređenje stanja u prostoru uvođenje komunalnog doprinosa za financiranje građenja građevina i uređaja komunalne infrastrukture, e) predvidjeti osiguranje sredstava za zaštitu i upravljanje zaštićenim dijelovima prostora, f) predvidjeti mogućnost osiguranja sredstava za financiranje projekata za potrebe općine i grada, kao što su izgradnja građevina društvenih djelatnosti za javne funkcije, prometnica i sličnog putem izdavanja lokalnih obveznica, i g) predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima (manja kamata, duži rok otplate i sl.), novčane poticaje za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti, propisivanje nižih stopa poreza na potrošnju i poreza na dohodak. Članak 256. Provedba i razrada postavki i mjera PPSDŽ i ove Odluke provodit će se putem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (u nastavku: Program mjera). Program mjera, osim zakonom određenog sadržaja, treba : - utvrditi nositelje pojedinih obveza, rokove i troškove planiranih mjera i - odrediti mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni doprinos, razina uređenosti građevinskog zemljišta za pojedina uža područja i dr.) . Programe mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine i Grada treba usuglasiti s Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije. 4.11.3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru Članak 257. Planom se određuju područja i lokaliteti na kojima je potrebno provoditi sustavna istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru. Praćenjem treba obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje utječu na stanje kulturnog dobra i okoliša, a osobito koje utječu na kakvoću: prirodne baštine, tla, zraka, vode i mora. Zaštitne mjere se donose za očuvanje kulturnog dobra i okoliša. Za očuvanje okoliša se donose mjere kojima se osigurava cjelovito osiguranje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvitka. 4.11.3.1. Kulturna dobra Članak 258. Za kulturna dobra nadležno tijelo utvrđuje sustav mjera zaštite prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara i posebnim propisima koje donosi Ministar kulture. a) Utvrđivanje sustava mjera zaštite za nepokretno kulturno dobro i b) Obvezu izrade dokumenta prostornog uređenja. Članak 259. Dokumenti prostornog uređenja, ovisno o vrsti i području obuhvata, obavezno sadrže podatke iz konzervatorske podloge sa sustavom mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana. Konzervatorsku podlogu utvrđuje nadležno tijelo, a ona sadrži opće i posebne uvjete zaštite i očuvanja kulturnih dobara u području obuhvata plana. U slučaju kada nadležno tijelo nije utvrdilo konzervatorsku podlogu dužno je na zahtjev donositelja dokumenta prostornog uređenja utvrditi sustav mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana. Dokument prostornog uređenja može se donijeti samo uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela kojim se potvrđuje da je sukladan konzervatorskoj podlozi ili utvrđenom sustavu mjera zaštite prema stavku 2. ovoga članka. Članak 260. Radi zaštite i očuvanja kulturno-povijesne cjeline donosi se urbanistički plan uređenja, sukladno propisima o prostornom uređenju i Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. 4.11.3.2. Prirodna baština Članak 261. Za sva područja prirodne baštine u moru koja su pod bilo kojim oblikom zaštite, ili su predviđena za zaštitu, obvezno se provodi monitoring koji treba sadržavati: 1. biocenološka istraživanja morskog dna i pridnenih biocenoza, transektima uz autonomno ronjenje, 2. u području livada morske cvjetnice posidonije istraživanja dredžom, 3. praćenje trendova podmorskih biocenoza (npr. sužavanje areala ugroženih morskih cvjetnica). U sklopu istraživanja mora potrebno je istražiti rasprostranjenost i stanje populacije te uspostaviti praćenje svih ugroženih morskih biljnih i životinjskih vrsta zaštićenih međunarodnim i državnim propisima, a posebice dupina, morskih kornjača i riba hrskavičnjača. Za sva područja u moru koja nemaju istraženo nulto stanje obaviti takva istraživanja i na temelju njih izdvojiti eventualno i druga područja za zaštitu i monitoring. Za sva područja prirodne baštine na kopnu koja su pod bilo kojim oblikom zaštite, ili su predviđena za zaštitu, obvezno se provodi monitoring koji treba sadržavati: 1. biocenološka istraživanja kopnenih ekosustava s obzirom na fitocenoze i ciljane životinjske skupine, 2. praćenje trendova u ekosustavima, 3. monitoring zaštićenih, rijetkih, ugroženih i osjetljivih vrsta – primjerice bjeloglavih supova i ptica grabljivica, dupina, gmazova, vodozemaca, kukaca i dr., 4. monitoring rijetkih i ugroženih zajednica i 5. praćenje stanja u manjim ali osjetljivim biotopima – npr. lokve na otocima i u priobalju, vrijedna a ugrožena staništa u blizini gradova, naselja, industrijskih područja i infrastrukturnih koridora i drugo. Za područja pretpostavljene i potencijalno vrijedne flore i faune, koja su izdvojena studijama izrađenim za ovaj Plan, provesti istraživanja na razini utvrđivanja nultog stanja, te ukoliko se pokaže potrebnim, naknadno uspostaviti monitoring i zaštitu. Članak 262. Radi utvrđivanja nultog stanja kvalitete tla, potrebno je obaviti istraživanja na područjima koja su posebno osjetljiva (ranjiva) na građevinske zahvate. To su sljedeća područja: 1. Područja osjetljiva na eroziju, a potreban je cjelovit monitoring intenziteta erozije i djelovanja mora i 2. Područja izražene erozije i klizišta koja ugrožavaju okolna naselja i ceste, a za koje je potreban cjelovit monitoring intenziteta erozije i praćenja klizišta. 4.11.3.3. Zrak Članak 263. Radi omogućavanja integralnog planiranja zaštite zraka i razvoja, uspostaviti sustav upravljanja kakvoćom zraka Županije koji će obuhvatiti sljedeće: 1. nadopuniti katastar emisije, 2. u sustav nadzora uključiti i praćenje emisija većih izvora, 3. unaprijediti monitoring kakvoće zraka, 4. uspostaviti bioekološki monitoring osjetljivih receptora, posebno šumskog ekosustava, 5. uspostaviti kvalitetan meteorološki monitoring i bazu meteoroloških podataka, 6. razviti računski model onečišćenja grada i regije, 7. razviti detaljni model onečišćenja prometa, 8. nastaviti s kartiranjem kritičnog opterećenja i razina, 9. razviti tehnoekonomski model za prognoziranje emisija. Katastar onečišćavanja okoliša je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš. Emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari u tekućem, plinovitom ili krutom stanju, ili ispuštanje energije (buka, vibracija, radijacija, toplina) te mikrobiološkog onečišćavanja iz određenog izvora u okoliš. Imisija je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu. Unaprjeđenje praćenja kakvoće zraka obuhvaća: a) na jednoj postaji u središtu grada Splita treba uspostaviti mjerenja ili ih nadopuniti automatskim mjernim uređajima s kompletnim opsegom mjerenja koji se primjenjuje u urbanim sredinama (SO2, NO2/NO/NOX, O3, CO, PM10, PM2.5, TSP, benzen, toluen, ksilen). Postaju opremiti i osnovnim meteorološkim mjerenjima, b) uspostaviti dodatni monitoring kakvoće zraka u okolici, c) nabaviti jednu mobilnu postaju s kompletnim opsegom mjerenja kakvoće zraka i meteoroloških parametara, uključujući i meteorološki sodar, d) razmotriti mogućnost uvođenja indeksa onečišćenja za praćenje skupnog djelovanja više onečišćujućih tvari, posebno onih koje pridonose smanjenju vidljivosti (ljetni smog), e) Uspostaviti mjerenja na području prve i druge zone sanitarne zaštite izvorišta Jadra i Žrnovnice mjerenjima O3 i NO2/NO/NOX, kemijskih karakteristika oborina i mjerenjima brzine i smjera vjetra. Ta postaja treba biti referentna stanica pozadinskog onečišćenja i f) poboljšati meteorološki monitoring. 4.11.3.4. Voda Članak 264. Istraživanja i ispitivanja kakvoće podzemnih i površinskih voda te otpadnih voda obavljaju se radi utvrđivanja kakvoće voda, uzroka, opsega i mogućih posljedica onečišćivanja. Program ispitivanja kakvoće podzemnih, površinskih i otpadnih voda na području Županije određuje se Županijskim planom za zaštitu voda. Programom treba obuhvatiti ispitivanje podzemnih i površinskih voda. Ovim se Planom predlažu istraživanja radi zaštite i korištenja podzemnih voda i to: 1. Istraživanja radi zaštite izvorišta vode za piće: a) Šire područje. Nastaviti s istraživačkim radovima radi daljnjeg upoznavanja slivova i dinamike vode u tim slivovima. Nove hidrogeološke interpretacije dinamike podzemnih voda zahtijevat će i novelaciju postojeće Odluke o zonama zaštite izvorišta vode za piće na širem području. b) Zaobalno područje. Iskorištenje vodnih resursa je minimalno. Istraženost velikog dijela područja je vrlo slaba. S obzirom na takvo stanje, potrebno je obaviti sljedeće: - izraditi generalnu kartu opasnosti od onečišćenja podzemnih voda na čitavom području (hidrogeološka karta M 1 : 25 000 ), - na temelju regionalnih vodoopskrbnih planova obaviti kategorizaciju izvorišta kao osnovne podloge za određivanje razine zaštite, - na osnovi dosadašnjih istražnih radova moraju se donijeti Odluke o zonama zaštite za izvore uključene u javne vodoopskrbne sustave i - za izvore uključene u javne vodoopskrbne sustave, za koje to do sada nije napravljeno odrediti granica prve i druge zone zaštite. 2. Istraživanje i kaptiranje novih eksploatacijskih količina uz korištenje stalnih rezervi. Gotovo sve kaptaže koriste samo dinamičke rezerve podzemne vode, pa je to danas jedan od ograničavajućih čimbenika razvitka vodoopskrbe. Ulaskom u stalne rezerve, eksploatacijske rezerve se mogu bitno povećati, ali taj posao treba uraditi vrlo pažljivo nakon detaljnih ispitivanja dinamičkih osobitosti izvora. 3. Ispitivanje mogućnosti umjetnog prihranjivanja kraškog podzemlja i stvaranje podzemnih akumulacija. Kombiniranje površinskog akumuliranja dijela rezervi i prihranjivanja podzemlja u sušnom razdoblju budućnost je vodoopskrbe u kršu. Na taj način izbjegava se vrlo skupa prerada vode i voda zadržava prirodna fizička svojstva (prvenstveno temperaturu). Podzemne akumulacije bile bi idealne za povećanje vodoopskrbnih rezervi, ali su zbog prirode podzemnih tokova u neposrednim zaleđima izvorišta teško izvodljive. 4. Ispitivanje i kaptiranje podzemne vode u retencijskim prostorima nudi velike mogućnosti u dobivanju velikih količina kvalitetne vode. U tom smislu od strateškog su značenja podzemne vode u retencijskim prostorima. 5. Praćenje rezervi podzemnih voda mora biti stalna aktivnost kao preduvjet za racionalno gospodarenje vodama. 6. Opća hidrogeološka istraživanja potrebno je provoditi radi novih spoznaja o dinamici podzemne vode. Rezultati svih istraživačkih radova i nove spoznaje o dinamici podzemnih voda primjenjivati na njihovu zaštitu, te je obvezna novelacija elaborata i Odluka o zonama sanitarne zaštite najmanje svakih deset godina. Na osnovi do sada provedenih hidrogeoloških istraživanja potrebno je novelirati donesene Odluke o uspostavljenim zonama sanitarne zaštite. 4.11.3.5. More Članak 265. Istraživanja i ispitivanja mora obavljaju se radi praćenja promjena morskog okoliša zbog utjecaja ljudskih djelatnosti, određivanja i kontrole provedbe mjera zaštite. Istraživanja i ispitivanja obuhvaćaju: - opterećenje mora iz kopnenih izvora (ispusti otpadnih voda naselja, turističkih kompleksa i industrije), - zdravstvena kakvoća mora na plažama, - zdravstvena kakvoća mora u uzgajalištima školjaka, - posljedice prekomjerne eutrofikacije, - razina i utjecaj onečišćenja na području većih naselja i industrijskih postrojenja – “ vruće točke”, i - praćenje ponašanja mora (struje, izmjena vodenih masa), modeliranje scenarija i ostala istraživanja. 4.11.3.6. Buka Članak 266. Istraživanje i ispitivanje buke obavlja se radi utvrđivanja ugroženosti okoliša. Program ispitivanja određuje se županijskim Planom za zaštitu od buke. Programom treba utvrditi nulto stanje, obaviti istraživanja na područjima koja su posebno osjetljiva, provesti monitoring, te uspostaviti sustav zaštite okoliša od prekomjerne buke. 4.12. Mjere posebne zaštite Članak 267. Kriteriji za provedbu mjera zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti temelje se na geografskim osobitostima, demografskim osobitostima, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih društvenih djelatnosti, kao i na stalnom procjenjivanju ugroženosti ljudi i područja prirodnim nepogodama, tehničko-tehnološkim i ekološkim nesrećama i povredljivošću na eventualna ratna razaranja. Mjere posebne zaštite sastoje se iz osnovnih i specifičnih mjera i zahtjeva. Osnovne mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja u najvećoj mjeri sadržane su u načelima i mjerama planiranja prostora. Specifične mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja općenito obuhvaćaju: a) mjere kojima se osigurava zaštićenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina građevina, manja gustoća izgrađenosti, više zelenih površina, veća udaljenost između građevina i slično), b) mjere koje omogućavaju učinkovitiju evakuaciju, izmiještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi, c) mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz jednog u drugi oblik prometa i kretanja (iz optimalnih u izvanredne uvjete), d) mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih – izvanrednih događaja i e) mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja (protupotresno i protupožarno projektiranje i slično). 4.12.1. Sklanjanje ljudi Članak 268. Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođivanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi, u područjima (zonama) obvezne izgradnje skloništa. Po prestanku pravne snage postojećih prostornih planova, zone obvezne izgradnje skloništa utvrdit će se novim Prostornim planovima koji uređuju prostor Općina i Gradova, a prema Elaboratu kriterija za izgradnju skloništa i drugih objekata za zaštitu za područja bivših općina Splitsko-dalmatinske županije, i posebnim zahtjevima obrane i civilne zaštite sukladno važećim zakonima i pravilnicima. Obveza izgradnje skloništa po zonama utvrđenim Elaboratima kriterija za područja bivših općina Splitsko-dalmatinske županije i dosadašnjim prostornim, provedbenim i detaljnim urbanističkim planovima, utvrđuje se kao planska obveza neovisno od obveza investitora građevina (Izmjenom Zakona o unutarnjim poslovima ostala je samo obveza planiranja izgradnje skloništa) unutar zone obvezne izgradnje skloništa. U postupku izdavanja lokacijske dozvole ili izdavanja izvatka iz plana, kao uvjeti iz plana se propisuje i obveza izgradnje skloništa ili zaklona, ukoliko je planom predviđena izgradnja u obuhvatu tražene građevinske čestice. Skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa i skloništa dopunske zaštite otpornosti 50 kPa, kao građevine namijenjene zaštiti ljudi i tvari potrebnih za preživljavanje u skloništu u vrijeme autonomije skloništa u zaštitnom režimu sklanjanja, grade se prema prostornim planovima utvrđenim područjima Splitsko-dalmatinske županije i Elaboratima kriterija za područja bivših općina Splitsko-dalmatinske županije, uzimajući u obzir racionalnost izgradnje, vrstu i namjenu građevine, prosječan broj ljudi koji borave i rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u građevini, ugroženosti građevine, geološko-hidrološke uvjete građenja i slično, a temeljem posebnih zahtijeva obrane i važećih Pravilnika o tehničkim normativima za skloništa i Pravilnicima koji propisuju uvjete lociranja skloništa (Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu i Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora). Skloništa u zonama obvezne izgradnje skloništa ne bi trebalo graditi ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgrađenom skloništu, u građevinama za privremenu uporabu, u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari, ispod zgrada viših od 10 nadzemnih etaža, u području zahvata zone plavljenja nizvodno od hidro-energetskih akumulacija i bujica, te u područjima s nepovoljnim geološko-hidrološkim uvjetima. Kod planiranja i gradnje podzemnih javnih, komunalnih i sličnih građevina, dio kapaciteta neophodno je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi, ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način. Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se planiraju, projektiraju i grade kao dvonamjenski objekti s mirnodopskom namjenom u skladu s opredjeljenjima i interesima investitora ili projektantskim smjernicama prostornih i urbanističkih planova. Takve dvonamjenske objekte, kao i skloništa kojima nije bilo moguće odrediti mirnodopsku namjenu, moguće je projektirati kao višenamjenske poslovne prostore s minimalnim zahtjevima: svijetla visina minimalno 2,80 metara, kolni prilaz prema glavnom ulazu ili rezervnom izlazu, ulaz direktno u prostor preko mirnodopske hermetičke stijene ili vrata, mokri sanitarni čvorovi (u objektu ili neposredno uz njega) s fleksibilnom izvedbom priključka na vodovod i kanalizaciju, priključcima za telefon i antenske priključke, izdvojenim mjerilima za potrošnju i posebnim vodovima za rasvjetu druge namjene, ili kao pomoćne prostore u funkciji osnovne namjene građevine. Lokacija pojedinog skloništa ( kao dvonamjenskog objekta ), utvrđuje se u postupku izdavanja lokacijske dozvole, te treba biti planirana tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevina u kome je smješteno. 4.12.2. Zaštita od rušenja Članak 269. Ceste i ostale prometnice, posebnim mjerama treba zaštititi od rušenja zgrada i ostalog zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. Kod križanja cesta u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može preprojektirati za odvijanje na jednoj razini. 4.12.3. Zaštita od poplava Članak 270. U područjima nizvodno od energetskih hidroakumulacija, odnosno brane “Peruča”, u kojima je na zemljištu označen doseg i zona plavljenja uslijed iznenadnog rušenja ili prelijevanja brana, izgradnja se regulira prostornim planovima užeg područja koji obuhvaćaju ta područja. Navedene planove prije usvajanja, a poradi ocjenjivanja sa stajališta mjera sigurnosti i zaštite i uvjetovanja njihovog eventualnog prilagođavanja, potrebno je u prethodnom usuglasiti sa javnim poduzećima Hrvatske vode i Hrvatska elektroprivreda. Zaštitu od poplava provoditi u skladu s Zakonom o vodama, te Državnim i Županijskim Planovima obrane od poplava. 4.12.4. Zaštita od požara Članak 271. Određivanje zona zaštite od požara vatrobranim pojasevima, ovisno je o požarnom opterećenju, a obavlja se prema tablici. Vatrobrani pojasevi, odnosno požarne zapreke mogu biti ulice, parkovi i drugi slobodan prostor gdje nije dopuštena izgradnja, kao i prirodne prepreke-vodotoci, jezera. Zapreke II. reda treba koristiti za izgrađenost veću od 30 %, bez obzira na požarno opterećenje. POŽARNO OPTEREĆENJE GJ/M2 RED POŽARNE ZAPREKE ŠIRINA POŽARNE ZAPREKE Vrlo visoko veće od 4 I. hv1+hv2+20m Visoko veće od 2 II. hv1+hv2+10m Srednje od 1 do 2 III. hv1+hv2+5 Nisko manje od 1 IV. visina višeg objekta Tablica 4.29: Određivanje zona zaštite S obzirom na gustoću izgrađenosti, požarno opterećenje i međusobnu udaljenost građevina provoditi prema kriterijima utvrđenim propisima, pravilnicima i normativima. Prigodom detaljnijeg prostornog uređenja postojećih naselja s gustoćom izgrađenosti izgrađenog dijela građevinskog područja većom od 30 %, kao i većim nepokretnim požarnim opterećenjem treba utvrditi pojačane mjere zaštite: - ograničenje broja etaža, - obvezatnu interpolaciju građevina većeg stupnja vatrootpornosti (najmanje F 120), - izgradnju požarnih zidova, - ograničenje namjene na djelatnosti s minimalnim požarnim opasnostima i - izvedbu dodatnih mjera zaštite (vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže). Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara. Prostornim planovima treba utvrđivati koncentrični način izgradnje unutar područja, bez obzira na namjenu radi što učinkovitije kurativne zaštite od požara (izbjegavati longitudinalnu izgradnju). 4.12.5. Zaštita od potresa Članak 272. Teritorij Županije je seizmički aktivan, ali je na njegovim pojedinim dijelovima seizmički rizik veoma različit. Važeće seizmološke karte iz kojih se očitava stupanj seizmičke aktivnosti pojedinog područja krupnog su mjerila 1:1000000 i stoga nedovoljno precizne. Stoga je potrebno pristupiti izradi karte seizmičkog rizika Županije u mjerilu 1:100000. Do izrade preciznije karte zaštita se mora provoditi sukladno važećim seizmičkim kartama, propisima i normama. Protivpotresno projektiranje građevina kao i njihovo građenje mora se provoditi sukladno važećim zakonima, tehničkim propisima i normama. U tu svrhu potrebno je izraditi kartu seizmičkog rizika u mjerilu 1:100000, koja mora biti usklađena sa seizmičkim zoniranjem Hrvatske te s geotehničkim zoniranjem općina i gradova u mjerilu 1:25000 odnosno mikrozoniranjem većih urbanih cjelina u mjerilu 1:5000. Do izrade ovih karata protivpotresno projektiranje i građenje mora se provoditi sukladno postojećim kartama. Kada se gradnja planira uz područja već izgrađenih objekata za koje postoji izrađena lokalna mikrorajonizacija, tada se ti podaci mogu rabiti za potrebe buduće gradnje. U nedostatku mikrorajonizacije cijelog područja, kod izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola za građevina od posebne važnosti, potrebno je zahtijevati izradu mikrorajonizacije uže lokacije same građevine. Lociranje novih naselja i velikih infrastrukturnih građevina u prostornoj dokumentaciji užeg područja mora se provoditi sukladno zoniranju Županije, općina i mikrozoniranju urbanih cjelina. Kod rekonstruiranja postojećih građevina izdavanje lokacijskih i građevnih dozvola treba uvjetovati ojačavanjem konstrukcije građevine sukladno važećim zakonima, propisima i normama. U prostornoj dokumentaciji užeg područja potrebno je izvršiti analizu utjecaja potresa na vitalne građevine visokogradnje i niskogradnje koji nisu građeni po suvremenim propisima i normama protivpotresne gradnje. 4.13. Završne odredbe Članak 273. Sve odredbe PPU općina i gradova i drugih planova užeg područja koje su u suprotnosti s odredbama iz ove Odluke, ne primjenjuju se i prema istima se ne mogu izrađivati planovi užeg područja, izdavati izvodi iz planova, lokacijske dozvole i lokacijske dozvole s pravom građenja, kao ni građevne dozvole temeljem takovih akata. Članak 274. Izvornici Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije ovjereni pečatom Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije i potpisom predsjednika Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije, čuvaju se u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, pismohrani Županijskog zavoda za prostorno uređenje te u Uredu za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Splitsko-dalmatinske županije. Članak 275. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Županije splitsko-dalmatinske“. Klasa: Urbroj: Split, PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE Doc.dr.sc. Mihovil Biočić
|
|||||||||||||||
