IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>

Kontakt:
Poslovni Forum d.o.o.
Link - Kontakt informacije

Napomena: Ne dajemo besplatne pravne savjete!




Ažurirano: 21. 11. 2024.

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

 5. UVJETI ODREĐIVANJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA I KORIŠTENJA IZGRAĐENA I NEIZGRAĐENA DIJELA PODRUČJA



5.1. OPĆI UVJETI



- 70 -



Građevinskim područjem u smislu ovog Plana smatraju se prostori namijenjeni za razvoj i uređenje naselja i prostori namijenjeni za razvoj i uređenje izvan naselja.

Na osnovi ovog razgraničenja građevinska područja se dijele na:

· građevinska područja naselja i

· građevinska područja izdvojene namjene.



- 71 -



Na građevinskim područjima naselja moguće je graditi i uređivati građevine i prostore namijenjene za stanovanje, gospodarstvo, obrazovanje, kulturu, odgoj, vjersku djelatnost, zdravstvo, socijalnu skrb i sličnu djelatnost, šport i rekreaciju, odmor, komunalnu i prometnu infrastrukturu, groblja, prikupljanje i gospodarenje otpadom, parkove, park-šume, zaštitno zelenilo, vodne površine i ostalo.

- 72 -



Građevinska područja izdvojene namjene određuju prostore namijenjene za građenje građevina i uređenje prostora gospodarske (proizvodne i poslovne) i ugostiteljsko–turističke namjene.



- 73 -



Građevinska područja treba dimenzionirati racionalno, s obrazloženjem opravdanosti povećanja njihova neizgrađena dijela.

Položaj, veličina i oblik građevinskog područja određuje se prema osjetljivosti prostora, odnosno kategoriji zaštite.

- 74 -



Planom se određuju uvjeti za određivanje građevinskih područja prema kategorijama zaštite prostora iz poglavlja 1. tablica 1. ovih Odredaba:

· I. kategorija zaštite je područje zabrane gradnje i zahvata u prostoru, u kojem se ne mogu formirati nova građevinska područja i širiti postojeća izgrađena. Dopušteno je planiranje nužne infrastrukture i rekonstrukcija postojećih građevina;

· II. kategorija zaštite je područje ograničene gradnje i zahvata u prostoru u kojem je iznimno dopušteno širenje građevinskih područja i to najviše 5 % površine izgrađenog dijela naselja. Zabranjeno je formiranje novih građevinskih područja i širenje izgrađenih dijelova građevinskih područja izdvojene namjene;

· III. kategorija zaštite je područje regulacije u kojem je nužna pojačana pažnja pri formiranju građevinskih područja, planiranju izgradnje i drugih zahvata u prostoru. Posebno treba voditi brigu o zahvatima u područjima zaštićene i evidentirane prirodne baštine, zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara, krajobraznim cjelinama (kulturnim krajolicima) I. i II. kategorije, osobito vrijednim predjelima (prirodnim i kultiviranim krajobrazima) i na vodonosnom području.

· IV. kategorija zaštite je područje na kojem je moguće formirati građevinska područja prema kriterijima za dimenzioniranje građevinskih područja naselja (poglavlje 5.2. ovih Odredaba).

- 75 -



Veličina, prostorni raspored i oblik građevinskih područja odredit će se prostornim planovima uređenja gradova i općina, prema kriterijima iz ovog Plana.



- 76 -



Prema obvezama iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj 50/99) i na osnovi izvršene analize o izgrađenosti građevinskih područja iz važećih dokumenata prostornog uređenja, građevinska područja u ukupnoj površini na razini jedinica lokalne samouprave (gradovi i općine) ne mogu se povećavati u odnosu na njihovu površinu u važećim prostornim planovima gradova i općina na dan donošenja ovog Plana.



- 77 -



Građevinsko područje sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela.

Izgrađenim građevinskim područjem smatra se građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevinske parcele, izgrađene infrastrukturne građevine i površine, te ostale površine privedene namjeni (parkovi, igrališta i sl.).

Pod izgrađenim građevinskim zemljištem, u smislu ovih Odredbi, podrazumijeva se i zemljište na kojem je započeta ili se namjerava započeti gradnja na osnovi važećeg odobrenja za građenje, kao i za koje postoji važeća lokacijska dozvola ili izvod iz prostornog plana prema posebnim propisima.

Razgraničenje izgrađenog dijela obavlja se rubom izgrađenih građevinskih parcela.

Izgrađeni dio građevinskog područja određuje se tako da se izuzima:

· svaka neizgrađena površina veća od 2.000 m2,

· svi neizgrađeni rubni i interpolirani prostori koji uz pristupnu prometnicu imaju širinu veću od 40 metara.





5.2. Kriteriji za dimenzioniranje građevinskih područja naselja



- 78 -



Temelj za dimenzioniranje građevinskih područja naselja je prognoza stanovništva Županije do 2015. godine. Prognoza je dana na temelju prethodnih demografskih istraživanja, prvih rezultata Popisa stanovništva 2001., prognoza gospodarskog i ostalog razvitka u Županiji, ali i prognoza kretanja stanovništva u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu.



- 79 -



Prostorni raspored naselja mora se odrediti sukladno sustavu središnjih naselja iz Plana.



- 80 -



Najveća dopuštena površina građevinskih područja naselja gradova i općina, iskazana u hektarima dobiva se iz omjera prognoziranog broja stanovnika i određene prosječno najmanje gustoće građevinskih područja naselja na području gradova i općina (tablica 5.).



Tablica 5.: Kriteriji za dimenzioniranje građevinskih područja



OPĆINE I GRADOVI
PROGNOZA BROJA STANOVNIKA

DO 2015.
NAJMANJA GUSTOĆA


središta gradova i općina

[stan/ha]
sva naselja u prosjeku

[stan/ha]



A. GRADOVI

1. Dugo Selo
16.230
17
13


2. Ivanić Grad
16.300
17
8


3. Jastrebarsko
17.200
17
8


4. Samobor
39.500
33
18


5. Sveti Ivan Zelina
16.550
10
8


6. Velika Gorica
70.100
33
18


7. Vrbovec
16.700
10
8


8. Zaprešić
25.700
33
30


B. OPĆINE





1. Bedenica
1.650
8
8


2. Bistra
6.800
10
12


3. Brckovljani
8.500
10
6


4. Brdovec
11.340
12
12


5. Dubrava
5.680
10
6


6. Dubravica
1.630
8
6


7. Farkaševac
2.200
10
6


8. Gradec
4.100
8
6


9. Jakovlje
4.200
12
12


10. Klinča Sela
5.480
10
8


11. Kloštar Ivanić
7.100
10
8


12. Krašić
3.300
10
6


13. Kravarsko
2.180
10
6


14. Križ
7.700
10
10


15. Luka
1.500
8
8


16. Marija Gorica
2.350
8
8


17. Orle
2.250
8
6


18. Pisarovina
3.880
8
6


19. Pokupsko
2.600
8
6


20. Preseka
1.700
8
6


21. Pušća
2.760
8
8


22. Rakovec
1.420
8
6


23. Rugvica
8.800
10
10


24. Stupnik
4.000
12
10


25. Sveta Nedjelja
17.300
12
15


26. Žumberak
1.300
10
6






Kod određivanja gustoće stanovnika za potrebe dimenzioniranja građevinskih područja naselja u kojima postoje kuće za povremeni boravak moguće je povećati “obračunski” broj stanovnika (stalni + povremeni) na način da se za svaku takvu kuću dodaju 2 povremena stanovnika.



- 81 -



U kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena prostora” shematski su naznačena naselja s planiranim ukupnim građevinskim prostorom veličine do 25 ha (krug) i naselja s planiranim ukupnim građevinskim područjima veličine preko 25 ha (ploha). Ovi znakovi nisu obvezujući svojom veličinom, oblikom i pozicijom.

- 82 -



Naselja koja se sastoje od više samostalnih izgrađenih dijelova mogu imati više građevinskih područja formiranih oko tih dijelova.

Ne mogu se formirati nova izdvojena građevinska područja na prostorima na kojima nema izgrađenih građevina.

- 83 -



Građevinska područja naselja ne mogu se širiti (povećavati) uz državne i županijske ceste.

Iznimno, mogu se planirati interpolacije u pretežno izgrađenim dijelovima naselja.





5.3. Kriteriji za dimenzioniranje građevinskih područja izdvojene namjene



- 84 -



Kriteriji za utvrđivanje građevinskih područja izdvojene namjene za gospodarske (proizvodne i poslovne) djelatnosti temelje se na izvršenoj analizi izgrađenih i neizgrađenih dijelova građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene, projekciji rasta broja stanovništva i planiranom gospodarskom razvoju Županije.

- 85 -



Na osnovi izvršene analize iz prethodne točke, ukupne površine građevinskih područja izdvojene gospodarske (proizvodne i poslovne) namjene gradova i općina ne mogu se povećavati osim u slučajevima kada izgrađeni dio prelazi 80 % ukupne površine tih područja i kod gradova i općina koji na svojim područjima nisu do sada imali ovu vrstu građevinskih područja.



- 86 -



Na prostorima gradova i općina koji do sada nisu imali građevinska područja za izdvojenu gospodarsku namjenu mogu se dimenzionirati po kriteriju do najviše 40 m2 po jednom stanovniku.



- 87 -



U kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena prostora” naznačeni su prostori za građevinska područja izdvojene gospodarske namjene veća od 25 ha.

Pored toga izvan građevinskih područja naselja moguće je planirati manja građevinska područja izdvojene gospodarske namjene veličine do 25 ha, uz obavezu ispunjenja ostalih uvjeta iz ovog Plana i njegovih Odredbi za provođenje.



- 88 -



Građevinska područja izdvojene namjene za ugostiteljsko – turističku djelatnost veličine preko 25 ha smještavaju se na prostore koji su u grafičkom dijelu Plana označeni poligonom. Pored toga moguće je u prostornim planovima uređenja gradova i općina predvidjeti manja građevinska područja izdvojene namjene za ovu djelatnost koja se u ukupnom zbiru s prethodnim dimenzioniraju po sljedećim kriterijima:

· 1000 m2 površine građevinskog područja po km2 površine općine odnosno grada, ili

· 3 m2 površine građevinskog područja po stanovniku općine odnosno grada.

Primjenjuje se povoljniji kriterij.

Osim toga na području Općine Žumberak može se predvidjeti i dodatnih 30 ha, u funkciji Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske planiranog zimskog športsko – rekreacijskog centra.



6. UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU



- 89 -



Ovim Odredbama određuju se osnovni funkcionalni, prostorni i ekološki uvjeti za planiranje prometnih i drugih infrastrukturnih sustava.

Trase infrastrukturnih sustava i lokacije njihovih građevina ucrtane u kartografskim prikazima ovog Plana usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja.

Detaljni uvjeti za gradnju i obnovu pojedinih infrastrukturnih sustava odredit će se prostornim planovima uređenja gradova i općina.

Prostor u kojem se planira izgradnja infrastrukturnih sustava treba sagledavati kao prostorno-ekološku, funkcionalnu, gospodarsku, kulturnu i prirodnu cjelinu. U tom smislu potrebno je osigurati uravnoteženost i skladnost između svih korisnika prostora, s težištem na zaštiti prirode i okoliša.

Kod planiranja trasa prometnih i drugih infrastrukturnih sustava treba nastojati da se iste planiraju u zajedničkim koridorima, vodeći računa o racionalnom korištenju prostora.

Svi zahvati koji će se planirati i izvoditi u prostoru trebaju biti u skladu s najvišim ekološkim kriterijima zaštite prirode i okoliša, kao i kvalitete življenja i djelovanja u cjelini.

Uvjeti utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru prikazani su po sljedećim osnovnim grupama:

· prometni sustavi,

· energetski sustav,

· vodnogospodarski sustav.

Za prometne i druge infrastrukturne koridore i prostore u istraživanju, a koji su prikazani u grafičkim dijelovima Plana, potrebno je izvršiti dodatna stručno planerska istraživanja, koja mogu biti osnova za izmjene i dopune ovog Plana.

Do izvršenja navedenih obaveza ovi koridori i prostori prikazuju se u prostornim planovima uređenja gradova i općina kao koridori i prostori u istraživanju.

Alternativni koridori prometnica, prikazani u ovom Planu, zadržavaju istu oznaku i status u prostornim planovima uređenja gradova i općina.

Za željeznički koridor Konjščina – Komin – Sesvete, željeznički koridor za gradski i prigradski promet Stubičke toplice – Zagreb i koridor ceste Strmec Stubički – Pila – tunel Medvednica (Gračani) – Zagreb, koji su planirani Prostornim planom Krapinsko-zagorske županije kao koridori u istraživanju, moguće je kroz međusobnu suradnju vršiti istraživanja i na području Zagrebačke županije.

Po izgradnji prometne ili druge infrastrukturne građevine unutar jedne od tri vrste koridora ili prostora (planski, alternativni, u istraživanju) potrebno je izvršiti stručnu analizu o potrebi zadržavanja preostalih vrsta i provesti postupak izmjene i dopune ovog Plana.





6.1. Prometni sustavi



- 90 -



U ovom Planu, na razini plansko-usmjeravajućeg značenja, utvrđuje se osnovni položaj prometnih sustava u prostoru Županije u odnosu na prometnu ulogu, razmještaj naselja, vrijednosti i zaštitu prostora za:

· glavne cestovne prometne pravce,

· cestovne granične prijelaze,

· željezničke prometne pravce,

· zračnu luku, zračno pristanište i letjelišta,

· riječni promet,

· poštanski promet,

· telekomunikacije.



- 91 -



Na razini plansko-usmjeravajućeg značenja trase cesta i dispozicija raskrižja određeni su načelno, primjereno mjerilu kartografskog prikaza.

U cilju provedbe potrebno je:

· u prostornim planovima uređenja gradova i općina odrediti optimalne trase i širine koridora,

· izraditi potrebnu dokumentaciju uvažavajući temeljna planska usmjerenja o položaju koridora.

- 92 -



Postojeće državne, županijske i lokalne ceste razvrstane su na temelju Zakona o javnim cestama, Odluke o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta, te Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske.

U odnosu na predloženu cestovnu mrežu moguće su promjene u funkcionalnom smislu (promjena kategorije), na temelju Odluke nadležnog ministarstva, a bez posebnih izmjena i dopuna Plana.

Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih elemenata ceste kao i djelomično izmještanje trase ne smatra se promjenom trase.

Moguća je promjena razvrstavanja sukladno funkcionalnim potrebama (na razini planski-usmjeravajućeg određenja u Planu su definirane poželjne promjene u razvrstavanju).

Do izgradnje planiranih zamjenskih cesta (paralelnih prometnih pravaca) postojeće ceste zadržavaju sadašnju kategoriju razvrstavanja.



- 93 -



Cestovni granični prijelazi su:

· stalni međunarodni granični cestovni prijelaz I. kategorije,

· stalni međudržavni granični cestovni prijelazi II. kategorije,

· granični cestovni prijelazi za pogranični promet.

Cestovni granični prijelazi mogu se rekonstruirati i graditi u skladu s njihovom kategorijom bez posebnih prostornih ograničenja.

- 94 -



Do izrade detaljnije dokumentacije potrebno je u prostornim planovima uređenja gradova i općina osigurati prostorne koridore za prolaz planiranih cestovnih pravaca prema trasama i širinama utvrđenim ovim Planom i sa zaštitnim pojasevima određenim posebnim propisima iz područja cestovnog prometa.

Najmanje širine cestovnog zemljišta unutar njihovog koridora mogu biti:

· za državne ceste 18 m,

· za županijske ceste 16 m,

· za lokalne ceste 15 m.

Iznimno, širine cestovnog zemljišta na područjima zaštićenih dijelova prirode i u izgrađenim dijelovima naselja mogu biti manje, ovisno o reljefnim pejzažnim i urbanim karakteristikama tih područja, odnosno naselja.

Moguća su manja odstupanja od predloženih plansko-usmjeravajućih trasa cesta tijekom detaljnije razrade u okviru prostornih planova uređenja gradova i općina, studija i sl. Pri tome se točke prijelaza između jedinica lokalne samouprave moraju zadržati, ili se mogu promijeniti uz suglasnost jedinica lokalne samouprave koje međusobno graniče u predloženoj točki prijelaza.

Uz koridore javnih kategoriziranih cesta, unutar, kao i izvan građevinskih područja, moguće je graditi sadržaje za pružanje usluga sudionicima u prometu (benzinske postaje, ugostiteljsko-opskrbni objekti i moteli). Lokacije i uvjete za ove sadržaje treba odrediti u prostornim planovima uređenja gradova i općina.



- 95 -



Željeznički prometni pravci utvrđeni Planom zadržavaju svoj postojeći položaj u prostoru, a koridore je potrebno štititi u skladu s odredbama Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu i u skladu s odredbama iz ovog Plana.



- 96 -



Uvjeti za prostorni smještaj željezničkih pruga i objekata su:

· na razini plansko-usmjeravajućeg značenja ovim Planom određen je koridor koji je potrebno razraditi dokumentima prostornog uređenja užeg područja uvažavajući opredjeljenje da se što manje zauzima novi prostor, te da se zadrži na trasi postojeće pruge,

· uz trasu željezničke pruge treba predvidjeti zaštitne pojaseve u širinama prema propisima iz područja željezničkog prometa.

Na postojećim trasama željezničkih pruga mogu se vršiti rekonstrukcije dionica u svrhu poboljšanja prometno-tehničkih elemenata, što se ne smatra promjenom trase.

Sva križanja željezničkih pruga sa državnim i županijskim cestama trebaju biti izvedena u dva nivoa. Pored toga moguće je prostornim planovima uređenja gradova i općina planirati i denivelirane prijelaze za ostale ceste.



- 97 -



Razvoj zračnog prometa odnosi se na proširenje i rekonstrukciju postojećih kapaciteta Zračne luke Zagreb.

Prostorni obuhvat proširenja i rekonstrukcije Zračne luke Zagreb treba detaljnije razraditi kroz Prostorni plan područja posebnih obilježja i Prostorni plan uređenja Grada Velika Gorica.

Do izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja i Prostornog plana uređenja Grada Velike Gorice razvoj Zračne luke Zagreb moguć je na prostoru koji je ovim Planom određen za posebnu namjenu.

Smještaj i prostorni obuhvat ovim Planom određenih letjelišta i zračnog pristaništa treba prilagoditi prostornim mogućnostima pojedinih lokacija. Njihov točan položaj i obuhvat određuje se prostornim planovima uređenja gradova i općina.

Prostore za helidrome moguće je predvidjeti uz građevine od važnosti za Državu i u prostornim planovima uređenja gradova i općina.



- 98 -



Za uspostavu plovnosti rijeka Save i Kupe kao plovnih putova II. kategorije moguće su korekcije postojećih korita koje se moraju planirati uz maksimalnu zaštitu okolnog krajolika i režima voda.

Položaj i prostorni obim Riječne luke Rugvica potrebno je točno odrediti Prostornim planom uređenja općine Rugvica.



- 99 -



Razvoj poštanskog prometa i telekomunikacija u dijelu koji se odnosi na izgradnju poslovnih građevina usmjeren je na građevinska područja naselja, te se prostornim planovima uređenja gradova i općina i drugim dokumentima prostornog uređenja moraju osigurati prostorne pretpostavke za nesmetan razvoj.

Za stupove globalne mobilne telekomunikacijske mreže (GSM) mogu se osigurati parcele i izvan građevinskih područja naselja u skladu s načelom racionalnog korištenja i zaštite prostora.

Za razvoj i izgradnju telekomunikacijskih vodova i mreža Planom se predviđa osiguranje novih koridora za izgradnju međunarodnih i magistralnih vodova, a za proširenje kapaciteta prvenstveno je potrebno koristiti koridore prometne i druge infrastrukture, te težiti njihovom objedinjavanju u cilju zaštite i očuvanja prostora te sprečavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina.





6.2. Energetski sustav



- 100 -



Energetski sustav sastoji se od sljedećih podsustava:

a) eksploatacija, prerada i transport nafte i plina i plinoopskrba,

b) elektroenergetika,

c) potencijalni lokalni izvori energije.



6.2.1. Eksploatacija, prerada i transport nafte i plina i plinoopskrba



- 101 -



Opskrba Zagrebačke županije prirodnim plinom planirana je spajanjem na postojeći magistralni plinovod za međunarodni transport Slovenija – Hrvatska i planirani magistralni plinovod za međunarodni transport Italija (Jadran) – Hrvatska.

Na trasi magistralnih plinovoda određene su mjerno redukcijske stanice (MRS) kao mjesta priključaka županijske mreže. Trasu plinovoda treba smještavati u ili uz koridore prometnica.

Plinofikacija naselja na području općina i gradova razvijat će se na temelju ovog Plana, a razrađivat će se prostornim planovima uređenja gradova i općina.



- 102 -



Prilikom određivanja trasa magistralnih plinovoda treba izbjegavati vođenje plinovoda područjima zaštićene i evidentirane prirodne baštine kao i šumskim područjima.

U koridorima plinovoda izvan naselja zabranjena je izgradnja, osim objekata infrastrukturnih sustava, a prema uvjetima i uz suglasnost vlasnika plinovoda.

U koridorima plinovoda unutar naselja, mogućnost i uvjeti gradnje određuju se dokumentima prostornog uređenja užeg područja.



- 103 -



Naftovodi i plinovodi međunarodnog i magistralnog karaktera moraju biti udaljeni od drugih objekata kod paralelnog vođenja najmanje:

· 5 m od ruba cestovnog pojasa županijskih i lokalnih cesta,

· 10 m od ruba cestovnog pojasa državnih cesta,

· 20 m od ruba cestovnog pojasa autoputa i željeznica,

· 10 m od nožice nasipa reguliranog vodotoka i kanala.



6.2.2. Elektroenergetika



- 104 -



Glavni pravci razvoja u elektroenergetici usmjereni su na izgradnju proizvodnih kapaciteta i dogradnju sustava za prijenos električne energije.

Elektroenergetski sustav na razini ovog Plana obuhvaća proizvodnju i prijenos električne energije naponskog nivoa od 110 kV do 400 kV.

Planiranje prijenosa električne energije nižeg naponskog nivoa rješava se prostornim planovima uređenja gradova i općina.



- 105 -



Planom se predviđa mogućnost izgradnje hidroelektrana na rijeci Savi - Zaprešić (Podsused) i Drenje, kombi elektrane - toplane na lokaciji Prevlaka i malih hidroenergetskih objekata (male hidroelektrane).

Lokacije malih hidroelektrana odredit će se prostornim planovima uređenja gradova i općina.



- 106 -



Za proizvodna postrojenja HE Zaprešić (radni naziv HE Podsused), HE Drenje na Savi i kombi elektrane – toplane na lokaciji Prevlaka potrebno je predvidjeti prostor za izgradnju postrojenja i pratećih građevina. Za hidroelektrane potrebno je predvidjeti prostor za izgradnju akumulacije.













- 107 -



Unapređenje i razvoj kapaciteta za prijenos električne energije predviđa se u okviru postojećih i planiranih koridora i prostora, uz minimalno potrebna proširenja, zaštitu i racionalno korištenje prostora.

Pri određivanju trasa dalekovoda za prijenos i distribuciju treba analizirati postojeća i planirana građevinska područja, šume i šumska zemljišta, područja zaštićenih i evidentiranih prirodnih i kulturnih dobara, te voditi računa o bonitetu poljoprivrednih zemljišta radi smanjenja negativnih utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju.

Kod postojećih dalekovoda najmanje širine zaštitnih koridora trebaju iznositi:

· za 400 kV dalekovod 40 m,

· za 220 kV dalekovod 30 m,

· za 110 kV dalekovod 25 m.

Korištenje i uređenje prostora unutar ovih koridora treba biti u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima.



6.2.3. Potencijalni lokalni izvori energije



- 108 -



Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora, ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima pojedinih područja.

Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije vode, sunca, vjetra te, prema lokalnim prilikama, toplina iz industrije, otpada i okoline.

Kod planiranja energetskog sustava u prostornim planovima uređenja gradova i općina potrebno je razmotriti mogućnost korištenja dopunskih izvora energije, uz uvjet poštivanja svih ograničenja proizašlih iz obveze poštivanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti prostora i zaštite okoliša.

Ovako odabrane lokacije potrebno je uvrstiti u prostorne planove uređenja gradova i općina.





6.3. Vodnogospodarski sustav



6.3.1. Zaštitne i regulacijske građevine



- 109 -



Za zaštitu od štetnog djelovanja voda na vodotocima su dozvoljeni regulacijski zahvati i korekcije korita pod uvjetima definiranim ovim Planom.

Zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja, te posebice ekološke ravnoteže.



- 110 -



Zaštita od neposrednih velikih voda rijeka Save i Kupe odnosi se na:

· zaštitu naselja uz Savu i Kupu od 100-godišnjih velikih voda,

· zaštitu poljoprivrednih površina od 25-godišnjih velikih voda.

Zaštita od velikih voda Sutle provodi se uz sljedeće uvjete (primjenjuje se nepovoljniji uvjet):

· na potezu utjecaja uspora velikih voda Save, obrambeni nasipi moraju imati nadvišenje 1,2 m iznad 25-godišnjih velikih voda Sutle uz istovremenu pojavu 100-godišnjih velikih voda Save,

· ili minimalno nadvišenje od 1 m iznad nivoa 50-godišnjih voda Sutle.

Zaštita od velikih voda Krapine provodi se uz sljedeće uvjete (primjenjuje se nepovoljniji uvjet):

· na potezu utjecaja velikih voda Save, nasipi moraju imati nadvišenje od 1,2 m iznad usporenih 25-godišnjih velikih voda Krapine, uz istovremenu pojavu 100-godišnjih velikih voda Save,

· na potezu bez utjecaja Save mora biti nadvišenje nasipa minimalno 1,0 m iznad 100-godišnjih velikih voda Krapine.

Na slivu Česme postavljaju se sljedeći uvjeti zaštite od poplava:

· naselja, industrijske zone i glavne prometnice štite se od 100-godišnjih velikih voda,

· poljoprivredne površine i ribnjaci štite se od 50-godišnjih velikih voda,

· šumske površine štite se od 25-godišnjih velikih voda.

Na slivu Samoborskog gorja zaštita od poplava vezana je uz izgradnju HE Zaprešić (radni naziv HE Podsused), pri čemu zaobalje treba biti branjeno od 100-godišnjih velikih voda.

U slivu Kupčine postavljaju se sljedeći uvjeti zaštite od poplava:

· zaštita naselja od 100-godišnjih voda,

· zaštita poljoprivrednih površina od 25-godišnjih voda.



- 111 -



Na područjima djelovanja erozijskih procesa i bujica trebaju se provoditi aktivnosti za sprečavanje i sanaciju tih procesa. Pritom, između ostalog, treba:

· planirati retencije i akumulacije za obranu od poplava, te sustav nasipa i oteretnih kanala

· planirati biološke radove za zaštitu od bujica i erozija (pošumljivanje, resekcijsku sječu, melioracije pašnjaka i sl.),

· spriječiti širenje građevinskih područja na poplavna područja, te na područja mogućih havarijskih poplava uslijed pucanja brana i nasipa akumulacija.



- 112 -



Radi očuvanja i održavanja zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina i drugih vodnogospodarskih objekata i održavanja vodnog režima nije dozvoljeno:

· obavljati radnje kojima se može ugroziti stabilnost nasipa i drugih vodnogospodarskih objekata,

· u inundacijskom pojasu i na udaljenosti manjoj od 10 m od nožice nasipa orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje,

· u inundacijskom pojasu i na udaljenosti manjoj od 20 m od nožice nasipa podizati zgrade, ograde i druge građevine osim zaštitnih vodnih građevina,

· obavljati ostale aktivnosti iz članka 106. Zakona o vodama te ostalih članaka koji određuju režim korištenja prostora vodnih građevina.

Pri rješavanju melioracijske problematike potrebno je sagledati sve utjecaje na ekološki sustav koji su u svom djelovanju ovisni jedni o drugima. Nakon provedenih radova na zaštiti od voda ili istovremeno s tim potrebno je prići uređenju primarnih i glavnih recipijenata, a zatim i sustava odvodnje.

- 113 -



Komasacija, kao mjera poboljšanja tla, preporučljiva je na svim prostorima gdje nije provedena, osim gdje je to planom zabranjeno zbog očuvanja krajobraznih vrijednosti i bioraznolikosti i u prostoru I. i II. kategorije krajobraznih cjelina.



6.3.2. Korištenje voda



- 114 -



Opskrba vodom za piće ima prioritet u odnosu na korištenje voda u druge svrhe.

U cilju osiguranja rezervi pitke vode za vodoopskrbu stanovništva i osiguranje funkcije vodoopskrbe uz postojeća vodocrpilišta i izvorišta planiraju se i nova koja se povezuju u vodoopskrbni sustav Županije, odnosno i šire regije.



- 115 -



Rješenje vodoopskrbe Županije treba temeljiti na uspostavi sustava koji će distribucijom vode iz izvorišta osigurati potrebne količine kvalitetne vode za sadašnje i buduće potrebe.

Također treba razvijati sustav vodoopskrbe koji će povećati strategijsku i pogonsku sigurnost vodoopskrbe.

Vodonosno područje i izvorišta vode treba zaštititi od mogućih zagađivanja. Stoga je oko svih utvrđenih izvorišta vode (postojećih i planiranih) nužno plansko poštivanje zona sanitarne zaštite. Za izvorišta kod kojih zone još nisu utvrđene treba ih što prije utvrditi temeljem elaborata i istraživanja.



- 116 -



Mrežu cjevovoda vodoopskrbnog sustava u pravilu je potrebno polagati u postojeće (iznimno nove) infrastrukturne koridore, uvažavajući načela racionalnog korištenja prostora te minimalne potrebne zaštitne koridore određene posebnim propisima.

- 117 -



Detaljna razrada vodoopskrbnih sustava vršit će se u prostornim planovima uređenja gradova i općina prema osnovnim smjernicama i kriterijima ovog Plana.



6.3.3. Odvodnja i zaštita voda

- 118 -



Sustave odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos sa sustavom vodoopskrbe. Njihov razvitak, odnosno izgradnju, treba prilagoditi zaštićenim područjima i utvrđenim kriterijima zaštite, posebno na vodozaštitnim i vodonosnim područjima.

Odvodnja na prostoru Županije određena je modelima mješovite i razdjelne kanalizacije.

Detaljna razrada sustava odvodnje vršit će se u prostornim planovima uređenja gradova i općina prema osnovnim smjernicama i kriterijima ovog Plana.



- 119 -



Planom se utvrđuju sustavi javne odvodnje otpadnih voda, odnosno njima pripadajuće građevine i instalacije (kolektori, crpke, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda i ispusti) od značenja za Državu i Županiju, a prikazani su u grafičkom prikazu 2.2. “Infrastrukturni sustavi – Vodnogospodarski sustav”.

Građevine i instalacije sustava odvodnje od značenja za Državu su uređaji za pročišćavanje otpadnih voda preko 50.000 ES s pripadajućim kolektorima i ispustima.

Građevine i instalacije sustava odvodnje od značenja za Županiju su uređaji za pročišćavanje otpadnih voda od 10.000 do 50.000 ES s pripadajućim kolektorima i ispustima.

Dopušta se izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda po fazama i to:

I. faza mehaničko pročišćavanje u kombinaciji s ispustom u vodotok

II. faza kompletiranje mehaničkog stupnja pročišćavanja uključujući i izvedbu odgovarajućih građevina za taloženje,

III. faza ili viši stupanj pročišćavanja izgradit će se kada na to ukažu rezultati sustavnog istraživanja otpadnih voda, rada ispusta i kakvoće recipijenta.

Stupanj pročišćavanja na uređajima za pročišćavanje otpadnih voda propisan je i ovisi o kategoriji vode prijamnika, koja kategorija se određuje Državnim i Županijskim planom za zaštitu voda.



- 120 -



Industrijski pogoni obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i uređaje, ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje.

Komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja voda treba prikupljati i predvidjeti njegovu obradu i deponiranje.

- 121 -



Na vodozaštitnim područjima izvorišta, kao i na području potencijalnog užeg vodozaštitnog područja treba obavezno izgraditi vodonepropusnu kanalizaciju, te otpadne vode odvesti izvan vodozaštitnih područja i nizvodno od vodotoka od utjecaja na prihranjivanje vodocrpilišta.















7. MJERE OČUVANJA KULTURNO-KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI



- 122 -



Planom su utvrđena područja i lokaliteti osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajobraza, kojima treba posvetiti posebnu pažnju pri izradi dokumenata prostornog uređenja užeg područja.

Područja i lokaliteti osobitih kulturno – krajobraznih vrijednosti i mjere za njihovo očuvanje iskazani su po sljedećim prostornim cjelinama:

1. kategorija kulturnog krajolika (krajobrazne cjeline državnog značaja):

· područje Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje, te sjeverni dio Grada Jastrebarsko, Općine Krašić i Oćine Klinča Sela,

· Crna mlaka i dio doline Kupe, obuhvaća područje prostornog sklopa dvorca s ribnjacima, okruženih šumama,

· područje padina Medvednice, obuhvaća zapadne i istočne padine nad dolinama Krapine i Lonje,

2. kategorija kulturnog krajolika (krajobrazne cjeline regionalnog značaja):

· doline rijeke Save, Krapine, Lonje, Sutle, Glogovnice,

· Turopolje – istočni dio,

· Pokuplje i Vukomeričke gorice, obuhvaća središnji prostor Vukomeričkih gorica s dijelom Pokuplja,

· Samoborsko gorje i Plešivica, obuhvaća dio Samoborskog gorja sa sjeveroistočnim padinama do doline Save, jugoistočnim padinama, te padine Plešivice,

3. kategorija kulturnog krajolika:

· dijelovi Turopolja i Posavine,

· Prigorje i Bilogorsko - moslavački prostor,

· Marijagoričko pobrđe,

4. kategorija-područja s izraženim konfliktima u prostoru:

· šire područje grada Sveti Ivan Zelina,

· šire područje grada Dugog Sela,

· dio Posavine od Hruščice do Prevlake.



- 123 -



U prostoru kulturnog krajolika 1. kategorije treba održati i unaprijediti zatečene vrijednosti krajobraznih cjelina, prvenstveno kroz tradicionalni način korištenja prostora, zadržavanje postojeće mreže naselja i pejzažnog odnosa šumskih i poljoprivrednih površina koji okružuju naselja, naročito na područjima izloženim pogledu. Naročito treba valorizirati tradicionalnu tipologiju naselja, i tipologiju elemenata tradicionalnog graditeljstva, kao osnovu za planiranje građevinskih područja naselja i određivanje načina oblikovanja novih građevina.

Na ovom prostoru isključuje se mogućnost:

· provođenja i gradnje velikih prometnih i infrastrukturnih sustava koji mijenjaju strukturu i odnose u krajoliku,

· lociranja odlagališta otpada,

· uvođenja nečistih industrijskih pogona kao i izgradnju ostalih glomaznih volumena kojima se bitno mijenja dosadašnji način korištenja i slika prostora,

· provođenja hidromelioracijskih zahvata i pravocrtne regulacije preostalih potoka, te uklanjanje potočne vegetacije (stabala i grmova vrba),

· komasacije zemljišta i formiranje velikih monokulturnih parcela,

· proširenja građevinskih područja naselja u kojima je zabilježen pad broja stanovnika za ukupno više od 30% u posljednja tri Popisa stanovništva; građevinska područja ovih naselja mogu se širiti najviše,do njihove najveće povijesne prostorne ekspanzije,

· promjene i narušavanja prostornih odnosa naselja i okolnog prostora

· povezivanja više naselja u kontinuirano zajedničko građevinsko područje,

· osnivanja novih točkastih građevinskih područja naselja izvan postojećih,

· eksploatacije mineralnih sirovina i otvaranja novih eksploatacijskih polja,

· čiste sječe šuma.



- 124 -



U prostoru kulturnog krajolika 2. kategorije, u naseljima i njihovim okolnim prostorima, treba očuvati vrijedne pejzažne karakteristike prostora sa grupacijama očuvanih naselja, predvidjeti potrebne urbanističke intervencije kojima će se uspostaviti prostorno i oblikovno kvalitetniji razvoj, a pri formiranju građevinskih područja naselja treba respektirati povijesnu urbanističku strukturu naselja i pejzažnog okruženja. Preporučuje se da se u naseljima u oblikovanju stambenih i gospodarskih građevina koriste elementi regionalne arhitekture.

Isključuje se mogućnost:

· širenja građevinskih područja na padine i vizualno eksponirane predjele kao i zone kvalitetnog kultiviranog krajolika. Građevinska područja treba širiti u manje kvalitetne predjele, nevelike ekspozicije. Osobito se to odnosi na gospodarske zone, oko kojih treba planirati hortikulturno uređene prostore,

· povezivanja naselja u kontinuirano zajedničko garđevinsko područje,

· osnivanja novih građevinskih područja naselja izvan postojećih,

· otvaranja novih kamenoloma, šljunčara i sličnih sadržaja kojima bi se umanjile ili devastirale prostorne i pejzažne vrijednosti, a postojeća eksploatacijska polja treba biološki sanirati,

· izgradnje građevina neprimjerenih volumena,

· provođenja hidromelioracijskih zahvata na velikim površinama i pravocrtne regulacije vodotoka,

· lociranja nečistih proizvodnih pogona gospodarske namjene koji štetno djeluju na prirodno okruženje.



- 125 -



U prostoru kulturnog krajolika 3. kategorije treba planskim mjerama poboljšati stanje u prostoru, uz očuvanje prirodnih i pejzažnih te kulturno povijesnih vrijednosti.



- 126 -



U prostoru kulturnog krajolika 4. kategorije treba valorizirati postojeće izgrađene strukture i pojave u prostoru i predvidjeti planske mjere sanacije konfliktnih područja, naročito:

· redefiniranje zona naselja i drugih djelatnosti u prostoru, odnosno sanacija disperzne gradnje i definiranje odnosa izgradivog prema neizgradivom prostoru,

· zaštita povijesnih naselja i građevina očuvanjem pejzažnog (neizgrađenog) kontaktnog prostora u neposrednom okruženju,

· sanacije eksploatacijskih polja,

· određivanje obveze izrade prostornih planova užeg područja za prostore izrazitih konflikata u prostoru.



- 127 -



Pri određivanju trasa novoplaniranih cesta i željezničkih pruga treba uvažiti prostorne i morfološke značajke terena, što znači da se koriste njegove prirodne značajke, a da se izbjegavaju zahvati u terenu kojima se mijenja izgled krajolika, kao što su nadvožnjaci, usjeci i zasjeci.

Dalekovodi i ostali infrastrukturni koridori ne smiju se voditi trasama kojima bi došlo do većih prosjeka šuma. Isto tako je važno da se infrastrukturni sustavi (dalekovodi, antene, nadvožnjaci i sl.) lociraju ili prolaze trasama tako da ne zaklanjaju kvalitetne vizure na vrijedna naselja ili pojedinačna kulturna dobra.

Tijekom izrade prostornih planova uređenja gradova i općina koji su u zoni krajolika 1. i 2. kategorije potrebno je provesti detaljniju valorizaciju naselja, izgrađenog i pejzažnog prostora, a širenje građevinskih područja i oblike intervencija treba planirati prema uvjetima iz ovih Odredaba.

















8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA



8.1. Zaštita prirodne baštine i osobito vrijednih predjela (prirodnih i kultiviranih krajobraza)



- 128 -



Ovaj Plan predviđa sljedeće kategorije zaštite prirodne baštine:

· park prirode,

· posebni rezervat,

· park šuma,

· zaštićeni krajolik,

· spomenik prirode,

· spomenik parkovne arhitekture.



- 129 -



Granice područja zaštićenih dijelova prirode određuju se aktom o proglašenju zaštićenim dijelovima prirode, na osnovi obuhvata predloženih ovim Planom, a detaljna namjena, korištenje i uređenje prostora određuje se prostornim planovima uređenja gradova i općina, prostornim planovima područja posebnih obilježja, te drugim dokumentima prostornog uređenja.



Osobito vrijedne predjele – prirodne krajobraze treba štititi:

· očuvanjem prirodnog integriteta i specifičnih obilježja cjeline,

· očuvanjem ravnoteže ekoloških sustava, naročito režima voda, kako bi se održale karakteristike biotopa,

· očuvanjem prostora prirodnih krajobraza od daljnje izgradnje i štetne prenamjene,

· izbjegavanjem vođenja trasa infrastruktura koje narušavaju vizualni identitet predjela.

Osobito vrijedne predjele – kultivirane krajobraze treba štititi:

· očuvanjem sadašnje namjene površina, načina korištenja i gospodarenja, te veličina parcela,

· očuvanjem estetskih i prirodnih kvaliteta međuodnosa kultiviranih krajobraza prema naseljima, vodotocima i naročito prema nepokretnim kulturnim dobrima, u zonama ekspozicije.



Za pravu sliku stanja prirode na području Zagrebačke županije potrebno je izvršiti inventarizaciju, kartiranje, valorizaciju i procjenu ugroženosti flore, faune i staništa radi utvrđivanja posebno značajnih prirodnih vrijednosti i njihovog uvrštenja u postupak zaštite.





8.2. Zaštita prostora kulturno-povijesnog naslijeđa



- 130 -



Planom su određena područja i lokaliteti zaštite nepokretnih kulturno-povijesnih dobara.

Područja posebno vrijedna zbog gustoće lokaliteta kulturno-povijesnog naslijeđa i prirodnog okruženja su kulturni krajolici I. i II. kategorije (krajobrazne cjeline nacionalnog i regionalnog značaja).

Nepokretna kulturna dobra obuhvaćaju sljedeće građevine i komplekse:

a) Povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja: gradskih, gradsko seoskih i seoskih obilježja

· povijesna naselja specifična za razdoblje ili kulturu

· povijesna središta koja su dio suvremenog grada ili sela

· dijelovi naselja (grada, sela) koji su preostali u obliku ostataka ili grupe građevina, a pružaju jasan dokaz o karakteru naselja.

b) Povijesna građevina, sklop ili dio građevine s okolišem:

· stari gradovi (utvrde, burgovi, fortifikacije i sl.)

· vojne građevine

· civilne građevine: stambene građevine (dvorci, kurije, vile, gradske stambene kuće, tradicijske seoske kuće); građevine javne namjene (vijećnice, škole, željezničke stanice, hoteli, lječilišta)

· sakralne građevine (crkve, kapele, samostani, kapele poklonci)

· gospodarske i industrijske građevine

c) Građevine niskogradnje i oprema prostora

d) Arheološki lokaliteti i zone

· pretpovijest

· antika

· srednji vijek

e) Povijesno memorijalna područja i obilježja.



- 131 -



Zaštitu nepokretnih kulturnih dobara treba provoditi planovima užeg područja.

Na grafičkom prikazu broj 3.1. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora I” i u tekstualnom dijelu ovog Plana prikazana su zaštićena, preventivno zaštićena i za zaštitu predložena nepokretna kulturna dobra na prostoru Županije, od nacionalnog i regionalnog značaja.

U prostornim planovima uređenja gradova i općina treba prikazati zaštićena, preventivno zaštićena i za zaštitu predložena nepokretna kulturna dobra nacionalnog, regionalnog i lokalnog značaja, kao i uvjete njihova korištenja.

Zaštita povijesnih naselja provodi se kroz sljedeće mjere:

· očuvanje karakteristične urbanističke matrice naselja,

· očuvanje karakterističnog oblikovanja građevina,

· očuvanje prirodnog i kultiviranog krajolika u okruženju naselja

· očuvanje vizura na naselje,

· izradu detaljnije konzervatorske dokumentacije.

Zaštita povijesnih građevina i sklopova temelji se na sagledavanju spomenika i njegove neposredne okoline, te vizura. U prostornim planovima uređenja gradova i općina i drugim dokumentima prostornog uređenja potrebno je odrediti granice i zone zaštite, koje trebaju obuhvatiti njihovo neposredno funkcionalno okruženje (npr. reprezentativni i gospodarski dio) i kontaktne zone i zone ekspozicije građevina.

Tradicijska drvena arhitektura štiti se prvenstveno na autentičnim lokacijama i s autentičnom namjenom, ali je prihvatljiva mogućnost korištenja građevina i napuštenih naselja za turističke sadržaje, te u okviru etno sela i muzeja na otvorenom. Potrebno je štititi i njihovo neposredno okruženje sa prirodnim i kultiviranim krajobrazom i ekspozicijama.

U neposrednoj okolini kulturnih dobara nacionalnog i regionalnog značaja izvan naselja, zbog očuvanja njihovog izvornog okruženja i zona ekspozicije, nije moguća nova gradnja.



- 132 -



Za prostorne planove uređenja gradova i općina treba izraditi konzervatorske studije koje moraju obuhvatiti inventarizaciju (popis) svih kulturnih dobara na području obuhvata plana (bez obzira na njihov status zaštite), njihovu sistematizaciju po vrstama, valorizaciju prema stručnim kriterijima, definirati zone i režime njihove zaštite, te odrediti mjere zaštite i očuvanja svih vrsta kulturnih dobara.





9. POSTUPANJE S OTPADOM



- 133 -



Uvjete postupanja s otpadom (prikupljanje, obrada, skladištenje i odlaganje komunalnog i inertnog tehnološkog otpada, kao i prikupljanje, obrada i skladištenje opasnog otpada) treba cjelovito obraditi posebnom Studijom zbrinjavanja otpada na području Zagrebačke županije.

Navedena Studija treba obraditi količine i vrste otpada, tehnologiju obrade i vrednovati prirodne uvjete (geološke, hidrološke, pedološke i druge), predložiti moguće lokacije odlagališta, te procijeniti prihvatljivost postojećeg načina zbrinjavanja opasnog otpada, uvažavajući posebne zakone i propise te uvjete iz ovih Odredbi.

- 134 -



Sustav gospodarenja otpadom prikazan je u grafičkom prilogu broj 3.2. “Uvjeti korištenja i zaštite prostora II” i obrazložen u tekstualnom dijelu Plana.

Do izrade cjelovite Studije zbrinjavanja otpada na području Zagrebačke županije, ovim se Planom određuju sljedeće lokacije odlagališta komunalnog i inertnog otpada:

· postojeća odlagališta koja se zadržavaju i tehnički saniraju: lokacije Andrilovec (Dugo Selo), Tarno (Ivanić Grad), Cerovka (Sveti Ivan Zelina), Mraclin (Velika Gorica), Beljavina u Novom Selu (Vrbovec) i Novi Dvori (Zaprešić);

· odlagališta koja se rekultiviraju i zatvaraju: lokacije Trebež (Samobor), Božićka (Jastrebarsko) i Kraljev Vrh (Jakovlje);

· planirana nova odlagališta: lokacija Mokrice istočno od Donje Zdenčine (Samobor), Malinje (Jastrebarsko), lokacija zapadno od naselja Brezarić (Krašić), Vranešina (Pisarovina) i lokacija sjeverno od autoceste Zagreb – Lipovac (Rugvica).

Prostornim planovima uređenja gradova i općina moguće je odrediti nove lokacije odlagališta komunalnog i inertnog otpada koje će se koristiti nakon zatvaranja i sanacije ovim Planom određenih odlagališta.

Planirana lokacija novog odlagališta komunalnog i inertnog otpada Mokrice istočno od Donje Zdenčine, na području Grada Samobora, smatra se lokacijom u istraživanju, za koju će se kroz izradu Studije zbrinjavanja otpada na području Zagrebačke županije i potom kroz izmjene i dopune ovog Plana razmotriti njezina prihvatljivost za prostor na kojem se planira.



- 135 -



Način prikupljanja, obrade i skladištenja opasnog otpada odredit će se dopunom ovog Plana, na temelju Studije zbrinjavanja otpada na području Zagrebačke županije, polazeći od opredjeljenja i obveza iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske o potrebi osiguravanja ovih lokacija na područjima gdje postoje veći izvori ove vrste otpada.

Način odlaganja opasnog otpada odredit će u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske na razini Županija Središnje Hrvatske, nakon izvršenja dodatnih istraživanja i vrednovanja mogućih lokacija.



- 136 -



Prostornim planovima uređenja gradova i općina odredit će se lokacije za reciklažna dvorišta i međustanice.

Reciklažno dvorište je prostor na kojem se odvojeno skupljaju pojedine vrste otpada (papir, staklo, metal, PVC i drugi) kao sekundarna sirovina.

Međustanica je prostor u kojem se komunalni otpad obrađuje sabijanjem (kompaktiranjem) te se potom odvozi na lokaciju odlagališta komunalnog otpada.





10. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ



- 137 -



Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom, ili pak neznatno promijenjenom stanju, te unapređenje stanja u okolišu. Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, zaštitu od buke i posebnu zaštitu, kao i mjere za unapređenje stanja na područjima naročito ugroženog područja.





10.1. Zaštita tla



10.1.1. Šumsko tlo

- 138 -



Zaštitu šuma i šumskih površina odredit će se sljedećim mjerama:

· održavanje postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja,

· djelovanje na očuvanju šuma kao ekološkog sustava i važnog činitelja u krajobrazima,

· razvoj i jačanje šuma zasađenih u neeksploatacijske svrhe radi podržavanja ekološko prihvatljivih programa pošumljavanja novih i već pošumljenih područja,

· zaštita šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja na njih,

· sprečavanje prenamjene šuma i šumskog zemljišta i rubnog pojasa uz šumu širine 50 m.



10.1.2. Poljoprivredno tlo

- 139 -



Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu treba:

· smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,

· poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,

· prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za proizvodnju,

· kao temelj županijske poljoprivrede promicati obiteljska poljodjelska gospodarstva,

· kod određivanja trasa infrastrukturnih zahvata u prostoru poljoprivredno tlo se mora u najvećoj mogućoj mjeri štititi,

· neobrađene i napuštene poljoprivredne površine treba tehničkim i gospodarskim mjerama osposobiti za poljoprivrednu proizvodnju.



10.1.3. Geotehničko zoniranje tla

- 140 -



U dokumentima prostornog uređenja užeg područja treba obaviti geotehničko zoniranje terena:

a) za potrebe izrade prostornog plana uređenja grada ili općine treba obaviti geotehničko zoniranje tla. Svrha zoniranja je određivanje područja na koja se ne mogu širiti građevinska područja. Zoniranje treba provesti u mjerilu topografske podloge 1:25.000;

b) za potrebe generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja u naseljima i na novim građevinskim područjima, treba provesti geotehničko mikrozoniranje u mjerilu topografske podloge 1:5.000.





10.2. Zaštita zraka



- 141 -



Radi poboljšanja kakvoće zraka, određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za postojeća postrojenja:

· kontinuirano mjerenje i kontrola emisije dimnih plinova,

· postojeći veliki potrošači trebaju, ako je to tehnički moguće, koristiti plinovito gorivo,

· treba preferirati upotrebu plina kao energenta za velike i srednje potrošače, te naročito u širokoj potrošnji,

· kotlovnice na kruta goriva treba po mogućnosti rekonstruirati za korištenje plina kao goriva.

- 142 -



Radi poboljšanja kakvoće zraka određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za nove zahvate u prostoru:

· ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike, a za vrlo otrovne i kancerogene tvari treba uspostaviti načela maksimalne zaštite.

· izvođenjem zahvata u prostoru Županije ne smije se izazvati značajno povećanje opterećenja zraka štetnim sastojcima. Razina značajnog povećanja opterećenja ocjenjuje se temeljem rezultata procjene utjecaja na okoliš.





- 143 -



Emisije sumpornog dioksida i dušičnih oksida u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama moraju se smanjiti. Za velike izvore onečišćenja zraka može se utvrditi udio u onečišćenju zraka na regionalnoj razini i uskladiti s potrebama zaštite od zakiseljavanja uzimajući u obzir daljinski prijenos onečišćenja.

Radi poboljšanja kakvoće zraka od mobilnih izvora onečišćenja zraka treba osigurati dobru protočnost prometnog sustava i unaprijediti javni gradski putnički promet.





10.3. Zaštita voda



- 144 -



Mjerama zaštite treba čuvati vode od onečišćenja, zaustaviti trend pogoršanja kakvoće voda saniranjem ili uklanjanjem izvora onečišćenja, te osigurati racionalno korištenje voda. Uvjeti upuštanja otpadnih voda u vodotoke, obzirom na stupanj pročišćavanja i obzirom na kategoriju zaštite vodotoka, određuju se u skladu s Državnim i Županijskim planom za zaštitu voda.

Prikaz kategorizacije voda na državnoj razini dat je u grafičkom prilogu 3.2. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora II”. Kategorizacija voda na županijskoj razini odredit će se naknadno Županijskim planom za zaštitu voda.

Otpadne vode, bez obzira na stupanj pročišćavanja, ne mogu se ispuštati u vodotoke I. kategorije. Iznimno, u određena vrlo osjetljiva područja koja će biti definirana od strane Državne uprave za vode, može se dopustiti ispuštanje otpadnih voda prema uvjetima navedene Uprave.



- 145 -



Zaštita izvorišta vode za piće je prioritetna.

Radi očuvanja i poboljšanja kakvoće te zaštitu količine vode postojećih i potencijalnih resursa vode za piće, Planom se određuju područja zona sanitarne zaštite izvorišta i način postupanja u tim zonama.

Zone sanitarne zaštite utvrđuju se prema stupnju opasnosti od zagađivanja i drugih štetnih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kvalitetu vode za piće ili na izdašnost izvorišta.

Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće donosi se kao zaseban propis temeljem Zakona o vodama i ovog Plana.

Na području Županije slivno područje izvorišta vode za piće dijeli se na:

· zone sanitarne zaštite:

a) I. zona - područje izvorišta (zona strogog režima zaštite),

b) II. zona - uže vodozaštitno područje (zona strogog ograničenja),

c) III. zona - šire vodozaštitno područje (zona ograničenja i kontrole).

Prva zona obuhvaća nalazište vode (izvorište, kaptaže, crpilište) i neposredno uplivno područje s kojeg je moguće direktno onečišćenje izvorišta tj. prostor i objekte koji su u funkciji zahvaćanja vode za piće te čuvanja i održavanja tih objekata. Mora se ograditi i namijenjena je samo vodoopskrbnoj djelatnosti i pod stalnim je nadzorom.

Druga zona obuhvaća neposredno slivno područje izvorišta vode za piće (zona istjecanja). Ta zona zaštite, kao područje neposrednog utjecaja na izvorište, zona je strogog ograničenja. Zabranjeno je korištenje postojećih i građenje novih građevina koji koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari, spremišta tekućeg goriva, eksploatacija mineralnih sirovina, deponiranje bilo kojeg otpada. U toj se zoni zaštitne mjere provode prvenstveno odvodnjom svih otpadnih voda (stambenih građevina i prometnica) nepropusnom kanalizacijom do područja izvan zone.

Treća zona obuhvaća područje prihranjivanja izvorišta. Za postojeće i izgradnju novih građevina određene su zaštitne mjere s posebnim naglaskom na odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (nepropusnom kanalizacijom odvođenje izvan zone zaštite ili visoki stupanj pročišćavanja prije upuštanja u vodotoke), zaštitu od onečišćenja s prometnica i zaštitne mjere pri poljoprivrednoj proizvodnji.

· potencijalna uža vodozaštitna područja – to su neistražena ili nedovoljno istražena područja i posebno osjetljivi prostori na kojima se ograničavaju zahvati u prostoru prije provedenih hidrogeoloških istraživanja. Na području Županije to je potencijalno uže vodozaštitno područje Črnkovec.

· vodonosno područje – zaštita vodonosnog područja provodi se kroz ograničenja uvjeta za određivanje građevinskih područja i korištenje prostora prema ovim Odredbama.





- 146 -



Radi zaštite podzemnih i površinskih voda određuju se dvije osnovne skupine zaštitnih mjera:

· mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima,

· mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja.

Mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima određene su u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.

Na prostoru zona sanitarne zaštite podzemne vode za piće isključuje se mogućnost otvaranja novih šljunčara i sličnih sadržaja kojima bi se smanjila ili devastirala krovina vodonosnog sloja.

Osnovna mjera za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja je izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, što se utvrđuje Županijskim planom za zaštitu voda.

Prioritet je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda naselja bez kanalizacije u područjima neposrednog utjecaja na podzemne vode koje prihranjuju izvorišta vode za piće većih javnih vodoopskrbnih sustava i na vodonosnicima čije se vode koriste za piće.

Negativan utjecaj otpadnih voda industrijskih pogona na kakvoću voda izvorišta potrebno je otkloniti izgradnjom uređaja za pročišćavanje ovih voda.

Saniranje zatečenog stanja na vodozaštitom području izvorišta vode za piće treba provoditi na osnovi cjelovitih programa za slivno područje. Prioritete za realizaciju odrediti na osnovi važnosti izvorišta, stupnju ugroženosti izvorišta (osjetljivost područja i karakteristike izvora onečišćenja), te učinkovitosti zaštite.

Radi zaštite izvorišta potrebno je sanirati:

a) odlagalište otpada Trebež,

b) šljunčare u vodonosnom području Save,

c) prometnice u vodozaštitnim područjima,

d) naftovode i uređaje u transportnom sustavu,

e) velike industrijske pogone – zagađivače, opremajući ih uređajima za predtretman otpadnih voda.

U slučaju iznenadnih onečišćenja provode se mjere temeljene na državnom i županijskom planu za zaštitu voda. Treba izraditi operativne planove interventnih mjera za slučaj iznenadnih onečišćenja, osposobiti se i opremiti za hitnu provedbu sanacijskih mjera. Posebnu pozornost treba dati potencijalnim izvorima onečišćenja većih razmjera, kao što su: naftovodi, prometnice, željezničke pruge, elektrane, te veći industrijski pogoni.

Zaštita površinskih voda zastupljena je u okviru zaštite podzemnih voda i izvorišta iz kojih se stvaraju površinski vodotoci. Kakvoću tih vodotoka očuvati i unaprijediti kontroliranim ispuštanjem i pročišćavanjem otpadnih voda.





10.4. Zaštita od buke



- 147 -



Prostornim planovima uređenja gradova i općina treba propisati mjere zaštite od buke za građevinska područja i pojedine građevine.

Za građevinska područja posebnim mjerama se određuje najviša dopuštena razina buke na rubu građevinskog područja naselja.

Građevinska područja naselja u pravilu ne treba širiti u područja ugrožena bukom.





10.5. Popis građevina i zahvata za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš



- 148 -



Određuje se obveza procjene utjecaja na okoliš, pored posebnim propisom određenih građevina i zahvata, i za sljedeće građevine i zahvate:

· površinska eksploatacija šljunka i pijeska s ukupnim rezervama 300.000 – 500.000 m3, odnosno godišnjim kapacitetom 60.000 – 100.000 m3/god.,

· površinska eksploatacija tehničkog građevnog kamena s ukupnim rezervama 75.000 – 100.000 m3, odnosno godišnjim kapacitetom 15.000 – 20.000 m3/god.,

· površinska eksploatacija rude nemetala s ukupnim rezervama 150.000 do 250.000 m3, odnosno godišnjim kapacitetom 30.000 do 50.000 t/god.,

· građevine za obradu komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada kapaciteta 5.000 – 10.000 t/godišnje,

· građevine za biološku obradu otpada kapaciteta 5.000 – 10.000 t/godišnje,

· odlagalište inertnog otpada kapaciteta 150.000 – 250.000 m3 ukupnog volumena ili 2,5 - 4 ha površine,

· klaonice dnevnog kapaciteta 75 – 100 uvjetnih grla,

· građevine namijenjene uzgoju stoke kapaciteta 400 – 500 uvjetnih grla,

· građevine za proizvodnju, preradu i konzerviranje hrane za ljudsku upotrebu kapaciteta 7.500 – 10.000 t/god.,

· građevine za preradu kože i krzna (štavljenje i obrada, dorada i bojenje) kapaciteta 15 – 20 t/god.,

· asfaltne baze nazivnog kapaciteta 75 – 100 t/sat,

· betonare nazivnog kapaciteta 20 – 30 m3/sat,

· građevine za preradu i obradu metala kapaciteta 4.000 – 5.000 t/god.,

· građevine za proizvodnju kemikalija, kemijskih proizvoda i umjetnih vlakana kapaciteta 7.500 – 10.000 t/god,

U slučaju da se na relativno malom prostoru planira više istovrsnih zahvata (niz) čije su pojedinačne veličine tj. kapaciteti ispod, no ukupni daleko iznad granica propisanih Popisom zahvata koji čini sastavni dio Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš ("Narodne novine", broj 59/00), za iste je obavezna provedba postupka procjene utjecaja na okoliš, a prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša ("Narodne novine", broj 82/94 i 128/99) i gore navedenog Pravilnika.





10.6. Mjere posebne zaštite



- 149 -



Kriteriji za provedbu mjera zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti temelje se na geografskim i demografskim osobitostima, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih društvenih djelatnosti, kao i na procjeni ugroženosti ljudi i područja prirodnim nepogodama, tehničko-tehnološkim i ekološkim nesrećama i povredljivosti od eventualnih ratnih razaranja.

Mjere posebne zaštite sastoje se od osnovnih i specifičnih mjera i zahtjeva.

Osnovne mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja u najvećoj mjeri sadržane su u načelima i mjerama planiranja prostora.

Specifične mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja općenito obuhvaćaju:

a) mjere kojima se osigurava zaštićenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (određivanjem visine građevina, gustoće izgrađenosti, zelenih površina, udaljenosti između građevina i slično),

b) mjere koje omogućavaju učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi,

c) mjere koje omogućavaju fleksibilnost prometa i infrastrukture u izvanrednim uvjetima,

d) mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih – izvanrednih događaja,

e) mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja (protupotresno i protupožarno projektiranje i slično).



10.6.1. Sklanjanje ljudi

- 150 -



Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođivanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi. Zone obvezne izgradnje skloništa odredit će se prostornim planovima uređenja gradova i općina.



Skloništa su namijenjena zaštiti ljudi i stvari potrebnih za preživljavanje u vrijeme autonomije skloništa, pri zaštitnom režimu sklanjanja. Skloništa osnovne zaštite su otpornosti 100 – 300 kPa, a dopunske zaštite otpornosti 50 kPa. Planiraju se uzimajući u obzir racionalnost izgradnje, vrstu i namjenu građevine, prosječan broj ljudi koji borave, rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u građevini, ugroženost građevine, geološko-hidrološke uvjete građenja i slično.

Skloništa u zonama obvezne izgradnje ne treba graditi:

a) ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgrađenom skloništu,

b) u građevinama za privremenu uporabu,

c) u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari,

d) ispod zgrada viših od 10 nadzemnih etaža,

e) u zonama plavljenja,

f) u područjima s nepovoljnim geološko-hidrološkim uvjetima.

Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom u skladu s opredjeljenjima i interesima investitora ili smjernicama dokumenata prostornog uređenja.

Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta treba predvidjeti tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevina.

Zone obvezne izgradnje skloništa i lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta, utvrđuju se uz suglasnost nadležnog tijela uprave.



10.6.2. Zaštita od rušenja

- 151 -



Ceste i ostale prometnice, posebnim mjerama treba zaštititi od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.

Kod križanja cesta u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta tako da se isti režim prometa može preprojektirati za odvijanje na jednoj razini.



10.6.3. Zaštita od poplava

- 152 -



Zaštitu od poplava treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama, te Državnim i Županijskim planovima obrane od poplava.

Za hidroelektrane Zaprešić (radni naziv HE Podsused) i Drenje treba odrediti područje prostiranja vodnog vala u slučaju rušenja nasipa akumulacije hidroelektrane ili rušenja brane.



10.6.4. Zaštita od požara

- 153 -



Obzirom na gustoću izgrađenosti, požarno opterećenje i međusobnu udaljenost građevina treba određivati prema kriterijima utvrđenim propisima, pravilnicima i normativima.

Prigodom detaljnijeg prostornog uređenja postojećih naselja s gustoćom izgrađenosti izgrađenog dijela građevinskog područja većom od 30 %, kao i većim nepokretnim požarnim opterećenjem, treba utvrditi pojačane mjere zaštite:

· ograničenje broja etaža,

· izgradnju požarnih zidova,

· ograničenje namjene na djelatnosti s minimalnim požarnim opasnostima i

· izvedbu dodatnih mjera zaštite (vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže).

Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara.



10.6.5. Zaštita od potresa



- 154 -



Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

Važeće karte iz kojih se očitava stupanj seizmičnosti pojedine lokacije su mjerila 1:300.000 i stoga nedovoljne preciznosti. Radi toga nužno je seizmotektonski zonirati Županiju u mjerilu 1:100.000, što mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske, kao i geotehničko zoniranje općina i gradova (1:25.000), odnosno mikrozoniranje pojedinih urbanih cjelina (1:5.000). Do izrade nove seizmičke karte Županije, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Lociranje građevinskih područja i građevina u dokumentima prostornog uređenja užeg područja mora se provoditi u skladu sa seizmotektonskim zoniranjem Županije i geotehničkim zoniranjem gradova i općina, odnosno geotehničkim mikrozoniranjem urbanih cjelina.

U dokumentima prostornog uređenja užeg područja treba analizirati utjecaj potresa na građevine izvan naselja (prometnice, akumulacije, sustavi vodoopskrbe, odvodnje i energetike).



10.6.6. Zaštita od tehnoloških nesreća



- 155 -



Tehnološka (industrijska) nesreća je nenamjerni i neočekivani događaj koji nastaje korištenjem opasnih tvari, a koja uzrokuje štetu za život i zdravlje ljudi, imovinu i okoliš.

Opasnost od tehnoloških nesreća proizlazi iz proizvodnje, prerade, skladištenja i manipuliranja opasnim tvarima. Vrste opasnih tvari i njihove granične količine navedene su u dodatku I. Zakona o potvrđivanju Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća ("Narodne novine", Međunarodni ugovori, broj 7/99).

Izvori mogućih tehnoloških nesreća su:

· pokretni (transport opasnih tvari prometnicama i cjevovodima)

· nepokretni (tvornice, skladišta).

Preventivne prostorno-planske mjere za sprečavanje posljedica nesreća pri transportu opasnih tvari prometnicama provode se određivanjem odgovarajućih koridora za prometnice prema njihovom razvrstavanju. Za cijevni transport opasnih tvari treba odrediti zaštitni koridor i tehničke uvjete za smanjenje posljedica mogućih nesreća za ljude, materijalna dobra i okoliš, ovisno o vrsti, količini i tlaku opasne tvari i vrsti mogućeg učinka nesreće.

Za postojeće nepokretne izvore mogućih tehnoloških nesreća treba u prostornom planu uređenja grada ili općine izvršiti analizu opasnih djelatnosti, te ih rangirati obzirom na:

· količinu opasnih tvari,

· procjenu razmjera posljedica,

· procjenu učestalosti,

· mogući prostorni doseg i vrstu učinka tehnološke nesreće,

te izvršiti procjenu opasnosti od mogućih nesreća.

Metode za rangiranje rizičnih djelatnosti i procjena opasnosti od mogućih nesreća određene su posebnim propisima.

Za planirane djelatnosti kod kojih postoji rizik od tehnoloških nesreća u prostornom planu uređenja grada ili općine treba odrediti uvjete za njihovo lociranje u odnosu na rang rizičnosti i procjenu opasnosti.

Na osnovi procjene vrsta i stupnjeva rizika od tehnoloških nesreća i osjetljivosti prostora na pojedine vrste štetnih djelovanja, u prostornom planu uređenja grada ili općine treba planirati prostorni raspored drugih sadržaja u dosegu najnepovoljnijeg slučaja učinka moguće nesreće tako da se na najmanju mjeru svedu posljedice nesreće na živote i zdravlje ljudi, materijalna dobra, prirodnu i kulturnu baštinu i okoliš.





11. MJERE PROVEDBE



11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja



- 156 -



Na temelju Zakona o prostornom uređenju, Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, te planskih usmjerenja i određenja iz ovog Plana, utvrđuje se potreba izrade sljedećih dokumenata prostornog uređenja:

· prostornih planova područja posebnih obilježja,

· prostornih planova uređenja gradova i općina,

· generalnih urbanističkih planova,

· urbanističkih planova uređenja,

· detaljnih planova uređenja.



- 157 -



Prostorne planove područja posebnih obilježja treba izraditi za:

· Park prirode Medvednica,

· Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje,

· Područje vodocrpilišta “Črnkovec” i Zračne luke Zagreb.

Prostorne planove uređenja gradova ili općina treba izraditi za sve gradove i općine na području Zagrebačke županije.

Generalne urbanističke planove treba izraditi za:

· grad Samobor,

· grad Veliku Goricu,

· grad Zaprešić.

Urbanističke planove uređenja treba izraditi za:

· gradove Dugo Selo, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec,

· središnja naselja svih općina,

Urbanističke planove uređenja ili detaljne planove uređenja treba izraditi za:

· prostore namijenjene eksploataciji mineralnih sirovina,

· prostore građevinskih područja izdvojene namjene površine veće od 25 ha i

· prostore športsko – rekreacijske namjene površine veće od 25 ha.



- 158 -



Do donošenja urbanističkih planova uređenja ili detaljnih planova uređenja za prostore namijenjene za građevinska područja izdvojene namjene površine veće od 25 ha i prostore športsko-rekreacijske namjene veće od 25 ha, ne mogu se izdavati odobrenja za zahvate u ovim prostorima prema posebnim propisima (lokacijske i građevne dozvole, odobrenja eksploatacijskih polja, odobrenja za izvođenje rudarskih radova i dr.)



- 159 -



Za potrebe izrade dokumenata prostornog uređenja u nadležnosti Županije, kao i za eventualne izmjene i dopune ovog Plana, potrebno je izraditi:

· Studiju zbrinjavanja otpada na području Zagrebačke županije,

· Studiju međuutjecaja Planom predviđenih sadržaja na prostoru Zračne luke Zagreb i vodocrpilišta “Črnkovec”,

· Kategorizaciju voda za lokalne vode u sastavu Županijskog plana za zaštitu voda,

· Studiju razvoja turizma Zagrebačke županije,

· Studiju odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda,

· Studiju društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije.



- 160 -



Kod izrade prostornih planova područja posebnih obilježja, prostornih planova uređenja gradova i općina, kao i drugih dokumenata prostornog uređenja potrebno je izvršiti stručnu prostorno-planersku analizu područja bespravne gradnje i odrediti mjere za sređivanje stanja na ovim područjima, a prema odredbama iz ovog Plana.



- 161 -



Zbog složenosti mjera zaštite okoliša na pojedinim dijelovima Zagrebačke županije potrebno je od nadležnog državnog tijela za zaštitu okoliša ishoditi suglasnost na konačne prijedloge sljedećih dokumenata prostornog uređenja:

· prostorne planove područja posebnih obilježja,

· prostorne planove uređenja gradova,

· prostorne planove uređenja općina Brdovec, Sveta Nedjelja, Stupnik, Rugvica i Križ.





11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera



- 162 -



Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera u okviru obuhvata plana su:

· područje uz državnu granicu,

· brdska područja,

· područja stradala tijekom Domovinskog rata,

· gradovi u konurbacijskom odnosu s gradom Zagrebom.



- 163 -



Područje uz državnu granicu obuhvaća:

· Gradove: Samobor i Zaprešić,

· Općine: Krašić, Žumberak, Sveta Nedjelja, Brdovec, Marija Gorica, Pušća, Dubravica i Luka.

Brdska područja obuhvaćaju područja viša od 500 m (Žumberak, Samoborsko gorje i Medvednica).

Područja stradala tijekom Domovinskog rata su dijelovi općina Pokupsko i Pisarovina uz rijeku Kupu.

Gradovi u konurbacijskom odnosu s Gradom Zagrebom su: Velika Gorica, Samobor, Zaprešić i Dugo Selo.



- 164 -



Za područja uz državnu granicu i brdska područja kao i područja stradala tijekom Domovinskog rata predviđaju se poticajne mjere na razini nacionalnog programa obnove i razvoja, uz razrađenu osnovnu plansku koncepciju razvitka na županijskoj i lokalnoj razini, a u cilju postupnog smanjivanja nesrazmjera i zaostajanja u odnosu na druga područja i daljnjeg ravnomjernog razvitka (revitalizacija naselja i gospodarstva, a osobito poljodjelstva), te stvaranje pretpostavki za kvalitetan život na ovim prostorima. Provedba i razrada navedenih mjera provodit će se putem programa mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Posebne postavke razvoja koje treba poticati za navedeno područje su:

· treba potaknuti intenzivniji demografski porast stanovništva žarišnih naselja i onih naselja koja su donekle sačuvala stanovništvo (uglavnom naselja s više od 500 stanovnika), da bi se prekinuo negativni proces smanjenja broja stanovništva,

· planom predviđeni raspored proizvodnih kapaciteta i drugih sadržaja u prostoru provesti uz disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim područjima stanovanja,

· poticati razvoj prometnih pravaca, koji osiguravaju razvoj ovih područja i integraciju u prostor Županije i Grada Zagreba.

Obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, navedene postavke mogu se konkretizirati putem sljedećih mjera:

· treba izgraditi, rekonstruirati i opremiti potrebni broj područnih osnovnih škola u udaljenim naseljima kako bi se uspostavili uvjeti za očuvanje stanovništva u pograničnom području,

· građevine primarne zdravstvene zaštite moraju se nalaziti u gradovima i općinskim centrima pograničnog područja,

· radne zone treba planirati disperzno i decentralizirano, a posebno odrediti i sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno – stočarsku, ugostiteljsko – turističku i športsko – rekreacijsku djelatnost,

· treba vršiti ulaganja u razvoj sustava komunalne infrastrukture.

Pored navedenih mjera razvoja, nužno je primijeniti posebne mjere razvoja koje obuhvaćaju fiskalne i ostale poticajne mjere primijenjene po područjima ili pojedinim zahvatima (građevine). Po područjima se mogu propisati sljedeće posebne mjere:

a) gradnja građevina – planom građenja i održavanja predvidjeti održavanje i građenje građevina od županijskog interesa u dijelu Županije čiji se razvoj želi potaknuti, te zadržati i privući stanovništvo (škole, zdravstvene ustanove, prometnice, opskrba itd.),

b) građevinsko zemljište – u područjima pogođenim dugotrajnim iseljavanjem uz ispunjenje određenih uvjeta (mlađe dobne skupine, prijava prebivališta i sl.) osigurati prodaju uređenog građevinskog zemljišta po povoljnijim cijenama,

c) druge mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti.



- 165 -



Za gradove u konurbacijskom odnosu s gradom Zagrebom treba predvidjeti posebne mjere za:

· poboljšanje međusobne prometne povezanosti posebno u dijelu koji se odnosi na javni međugradski prijevoz (šinsko vozilo, željeznica i dr.),

· razmještanje i dislokacija gospodarskih sadržaja na prostore gradova Zagrebačke županije vodeći računa o zaštiti okoliša i uklapanju u krajobrazne vrijednosti ovih gradova,

· osiguranje kvalitetnog prostora za stanovanje i pratećih sadržaja za zadovoljavanje osnovnih potreba stanovništva iz područja zdravstva, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, kulture, športa i ostalih djelatnosti.





11. 3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru



- 166 -



Izvješćima o stanju u prostoru Županije i jedinica lokalne samouprave potrebno je obuhvatiti ocjenu stanja i praćenje pojava u prostoru naročito za:

· vodozaštitna područja, potencijalno uže vodozaštitno područje i vodonosno područje - praćenje kvalitete, stanja zaštite, potencijalnog ugrožavanja i onečišćenja,

· demografska kretanja – praćenje trendova radi sagledavanja moguće neravnoteže i predlaganja mjera za uspostavu iste,

· korištenje građevinskih područja naselja – praćenje načina korištenja i predlaganje eventualnih promjena u smislu racionalnog dimenzioniranja i korištenja,

· izgradnju kapitalne infrastrukture i građevina od važnosti za Državu i Županiju - praćenje dinamike realizacije izgradnje radi ravnomjernijeg povezivanja i razvoja područja,

· pogranična, brdska i manje razvijena područja – praćenje stanja, pojava i procesa u cilju praćenja učinaka provedenih mjera,

· zaštitu i očuvanje prirodnih i kulturno – povijesnih obilježja i vrijednosti – praćenje stanja, pojava i procesa radi pravodobnog interveniranja u slučaju narušavanja tih vrijednosti,

· zaštićene lokalitete prirode (registrirani dijelovi prirode i prijedlozi za zaštitu) – praćenje stanja, načina korištenja te potencijalnog ugrožavanja i onečišćenja,

· poplavna područja – praćenje promjena s ciljem zaštite prostora u slučaju potencijalnog ugrožavanja ljudi, imovine i okoliša,

· planirana, postojeća i napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina (nadzemna i podzemna) – praćenje korištenja postojećih i sanacije napuštenih polja s ciljem pravodobnog interveniranja u cilju zaštite prostora,

· područja i lokalitete ugrožene bespravnom gradnjom.

Na temelju Izvješća o stanju u prostoru Programima mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije i jedinica lokalne samouprave treba predlagati izradu potrebnih dokumenata prostornog uređenja, stručnih i znanstvenih podloga, te programa, studija, projekata i drugih elaborata.

Obzirom na složenost problematike zaštite okoliša na rijeci Lonji, prouzrokovane nedostatkom potrebnih količina vode, potrebno je vršiti stalno praćenje pojava u ovom prostoru i putem izrade potrebnih elaborata (studija, idejnih rješenja i sl.) razmotriti i predložiti stručna rješenja za rješavanje ovog stanja.



- 167 -



Sva planirana rješenja iz ovog Plana koja se odnose na područja Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje i Parka prirode Medvednica smatraju se rješenjima u istraživanju koja podliježu provjeri i potvrđivanju u postupcima izrade i donošenja prostornih planova područja posebnih obilježja za ove Parkove prirode.