 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 > NOVI PREGLED POREZNIH PROPISA - Pratite ovaj link PRAVILNIK O POREZU NA DOBIT "Narodne novine" broj 54/01
OPĆA ODREDBA Članak 1. Ovim se Pravilnikom podrobnije propisuje primjena Zakona o porezu na dobit (u daljem tekstu: Zakon). POREZNI OBVEZNIK Članak 2. Porezni obveznik u smislu članka 2. stavak 1. Zakona je trgovačko društvo i druga pravna osoba koja obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti. Za prosudbu je li druga pravna osoba porezni obveznik bitno je obavlja li djelatnost radi stjecanja dobiti, bez obzira na vrstu djelatnosti i njen pravni status. POREZNA OSNOVICA Članak 3. (1) Porezna osnovica tuzemne poslovne jedinice inozemnog poduzetnika iz članka 3. stavak 4. Zakona utvrđuje se tako da se prihodi i rashodi koji se odnose na poslovnu jedinicu izravno pripisuju poslovnoj jedinici. Iznimno, ako se prihodi odnosno rashodi ne mogu izravno pripisati poslovnoj jedinici, tada se za raspodjelu prihoda i rashoda između poslovne jedinice i inozemnog poduzetnika osnivača može primijeniti odgovarajuća metoda (ključ). 2) Poreznu osnovicu inozemnog poduzetnika za agencijske poslove u zračnom i drugom prometu iz članka 2. stavak 4. Zakona, koji u tuzemstvu ostvaruje prihode od prodaje karata, čini razlika između prihoda od provizije i rashoda u svezi ostvarivanja te provizije. PRIHODI Članak 4. (1) Prihodima poreznog razdoblja smatraju se i usklađenja ulaganja u dionice i udjele za udio u dobiti, ako se ulaganje u dionice odnosno udjele iskazuje prema metodi udjela. (2) Metoda udjela u smislu ovoga Pravilnika je računovodstvena metoda kojom se ulaganje u dionice ili udjele početno iskazuje po trošku ulaganja, a naknadno usklađuje kako bi se priznao udio u dobiti ili gubicima, te promjene kapitala koje nisu ukljućene u izvještaj o dobiti društva u koje je ulaganje izvršeno. Primici po osnovi raspodjele dobiti (dividende i udjeli u dobiti) iskazuju se kao smanjenja ulaganja. (3) Prihodima poreznog razdoblja smatraju se i dobici od revalorizacije izravno pripisani kapitalu. (4) Kapitalom u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatra se: temeljni kapital (glavnica), kapitalna dobit, zakonska rezerva, statutarna rezerva, ostale rezerve osim revalorizacijskih, te zadržana dobit. (5) Odredba stavka 3. ovoga članka primjenjuje se i na dobitke od revalorizacije nastale pri spajanju ili pripajanju ako se izravno pripisuju kapitalu. (6) Prihodima poreznog razdoblja smatraju se i svi drugi prihodi što nisu spomenuti u Zakonu i ovom Pravilniku, ako ih porezni obveznik iskaže kao prihod pri utvrđivanju poslovnog rezultata za to razdoblje. RASHODI Članak 5. (1) Rashodima poreznog razdoblja smatraju se i usklađenja ulaganja u dionice i udjele za udio u gubicima, ako se ulaganje u dionice odnosno udjele iskazuje prema metodi udjela. (2) Rashodima poreznog razdoblja smatraju se i umanjenja ulaganja u dionice i udjele kada je nad društvom u koje je ulaganje izvršeno otvoren stečajni postupak ili postupak sanacije. (3) Rashode poreznog razdoblja iz članka 5. stavak 2. točka 2. Zakona čine i rashodi nastali u svezi uporabe opreme u najmu (leasingu). (4) Rashode poreznog razdoblja čine i troškovi promidžbe i reklame proizvoda koji se reklamira i koji je prilagođen za te svrhe s oznakom "nije za prodaju", probni primjerci te degustacije koje besplatno daju porezni obveznici iz svog prodajnog ili proizvodnog asortimana, kao i reklamni predmeti s nazivom tvrtke i/ili proizvoda za uporabu u prodajnom prostoru kupca (čaše, stolnjaci, cjenici, pepeljare i slično). (5) U rashode poreznog razdoblja mogu se uključiti i rezerviranja za troškove otklanjanje nedostataka u garantnim rokovima u visini utvrđenoj na temelju ugovora i ranijih iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti, ako ne postoji pravni temelj da se takvi izdaci naplate od treće osobe. Rezerviranja po tom osnovu ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem istječu garantni rokovi. (6) U rashode poreznog razdoblja mogu se uključiti i rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima uzrokovanim događajima nastalim do kraja poreznog razdoblja, a pokrenutim protiv poreznog obveznika do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave, u visini utužene svote uvećane za pripadajuće troškove spora, osim kamata na utuženu svotu. Rezerviranja po tom osnovu ukidaju se u poreznom razdoblju u kome je donesena pravomoćna presuda. (7) U rashode poreznog razdoblja mogu se uključiti i rezerviranja za otpremnine u skladu sa Zakonom o radu. (8) U rashode poreznog razdoblja mogu se uključiti i rezerviranja za troškove obnavljanja i sanaciju prirodnih bogatstava uz slijedeće uvjete: 1. postojanje sadašnje obveze (zakonske ili druge), kao rezultata sadašnjih ili prošlih događaja vezanih uz iskorištavanje ili zaštitu prirodnih bogatstava, 2. kada je vjerojatno da će podmirenje obveze zahtijevati odljev gospodarstvenih koristi i 3. kada se pouzdanom procjenom može utvrditi iznos obveze. (9) Rashodima poreznog razdoblja s osnove vrijednosnih usklađenja kratkotrajne imovine priznaju se rashodi po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge, ako je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 120 dana, a ista nisu naplaćena do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave. Iznosi vrijednosnih usklađenja potraživanja od kupaca iskazani u prethodnim poreznim razdobljima kao porezno priznati rashod uključuju se u prihode (ukidanje vrijednosnog usklađenja) ako do trenutka nastupa zastare prava na naplatu nisu utužena. (10) Rashodima poreznog razdoblja s osnove vrijednosnih usklađenja kratkotrajne imovine priznaju se i rashodi po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca i svih ostalih potraživanja, koja su utužena ili zbog kojih se vodi ovršni postupak, rashodi po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja prijavljenih u stečajni postupak i rashodi po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja za koje je postignuta nagodba s poreznim obveznikom u predstečajnom ili stečajnom postupku. (11) Rashodima poreznog razdoblja ne smatraju se gubici od vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji, financijske imovine, zaliha vlastitih proizvoda (nedovršenih proizvoda, poluproizvoda, dijelova proizvoda i gotovih proizvoda), trgovačke robe, materijala, rezervnih dijelova, ambalaže i sitnog inventara. Ovi gubici priznaju se u poreznom razdoblju u kojemu je navedena imovina prodana, na drugi način otuđena ili uništena. (12) Rashodima poreznog razdoblja smatraju se gubici od vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine koja ne podliježe amortizaciji (osim financijske imovine), umanjeni za dobitke od revalorizacije koji nisu uključeni u prihode ili izravno pripisani kapitalu. (13) U trošak zaliha kratkotrajne imovine iz članka 5. stavak 4. Zakona ne mora se uključiti fiksni dio općih troškova proizvodnje za neiskorišteni normalni kapacitet. (14) U trošak nabave kratkotrajne imovine iz članka 5. stavak 6. Zakona uključuju se i troškovi dorade, obrade, pakiranja i drugi troškovi potrebni za dovođenje imovine u stanje za predviđenu uporabu. (15) Opremom iz članka 5. stavak 10. Zakona smatraju se i osobni automobili i druga sredstva prijevoza koja se izravno koriste u obavljanju određenih djelatnosti kao što su: auto škole, taxi službe, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć na cesti, djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti. (16) Darovanja u naravi iz članka 5. stavak 15. Zakona vrednuju se prema trošku zaliha (čl.5. st. 4. Zakona) ili trošku nabave (čl. 5. st. 6. Zakona). Ako se daruju usluge tada se darovanje vrednuje prema nastalim troškovima koji se odnose na darovanu uslugu. (17) U rashode poreznog razdoblja u smislu članka 5. stavak 16. Zakona uključuju se i troškovi s naslova kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospodarske ili Obrtničke komore i troškovi manjkova nastalih djelovanjem više sile. Manjkovima uslijed više sile razumijevaju se manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i drugo) ratnih razaranja i provalnih krađa, do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela. (18) U rashode poreznog razdoblja uključuju se i tehnološki manjkovi nastali u procesu proizvodnje do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatnosti odnosno do visine utvrđene zakonima o posebnim porezima za proizvode koji podliježu plaćanju posebnih poreza. Normativi mogu biti utvrđeni od strane poreznog obveznika ako nisu utvrđeni od strukovne grupacije, a ako ih nije utvrdila strukovna grupacija niti porezni obveznik, utvrđuje ih Porezna uprava procjenom na temelju međuovisnosti između prihoda i rashoda putem normativa utroška materijala, energije, rada i drugih proizvodnih čimbenika. (19) Rashodi utvrđeni prema stavcima 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 12. ovoga članka, priznaju se u porezne rashode samo ako ih porezni obveznik iskaže kao rashod pri utvrđivanju poslovnog rezultata u istom razdoblju. UVEĆANJA DOBITI Članak 6. (1) Troškovima reprezentacije koji uvećavaju dobit iz članka 7. stavak 1. točka 2. Zakona smatra se i pripadajući porez na dodanu vrijednost. (2) Kod uvećanja dobiti za 30% troškova za osobni prijevoz iz članka 7. stavak 1. točka 4. Zakona polazi se od sljedećih troškova s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost: 1. kod sredstava u vlasništvu poreznog obveznika (osobni automobil, plovilo, zrakoplov i sl.) od ukupnih troškova (troškovi za gorivo i ulje, troškovi tekućeg i investicijskog održavanja vozila, troškovi registracije i troškovi amortizacije), 2. kod korištenja rent a car usluga od isplaćene naknade uvećane za troškove goriva, 3. kod vozila u najmu od troška naknade po ugovoru, troška goriva, održavanja i svih drugih troškova koje po ugovoru o najmu snosi korisnik najma. Ako obveznik poreza na dobit ugovori financijski najam i za obročne otplate ne tereti rashode, već se vrijednost na taj način nabavljene imovine prenosi na troškove putem amortizacije, obvezan je poreznu osnovicu povećati za 30% amortizacije, kao i sve druge troškove koje ima kao korisnik najma, osim troškova osiguranja. (3) Pod skrivenim isplatama dobiti iz članka 7. stavak 2. Zakona smatraju se posebice: 1. davanja određenih koristi dioničaru ili članu društva uz naknadu nižu od tržišne, uključujući i povoljniju kamatu, pod kojom se razumijeva razlika između ugovorene niže i kamate od 6% godišnje, 2. plaćanja veće naknade dioničaru ili članu društva za dobra ili usluge od vrijednosti dobara, usluga ili učinaka odnosno koristi koje je on dao društvu, 3. davanja dobara ili usluga dioničaru ili članu društva u vrijednosti većoj od vrijednosti dobara, usluga ili učinaka odnosno koristi koje je on dao društvu, 4. omogućavanja dioničaru ili članu društva koristi za koje nema druge pravne osnove. (4) Skrivenom isplatom dobiti smatraju se i rashodi iz članka 5. stavak 18. i 19. i članka 7. stavak 1. točka 6. Zakona, ako je za učinjene rashode odluku kojom se neće tereti odgovorna osoba donio nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva. (5) Dobit se uvećava i za rashode po osnovi usklađenja ulaganja u dionice i udjele iz članka 5. stavak 1. ovoga Pravilnika. UMANJENJA DOBITI Članak 7. Dobit se umanjuje i za prihode po osnovi usklađenja ulaganja u dionice i udjele iz članka 4. stavak 1. ovoga Pravilnika, ako su porezni obveznik i društvo u koje je izvršeno ulaganje povezana društva sukladno članku 41. stavak 2. Općeg poreznog zakona. POREZNI GUBITAK Članak 8. (1) Porezni gubitak koji se prema članku 9. Zakona prenosi u naredno razdoblje oporezivanja nadoknađuje se u prvom sljedećem poreznom razdoblju. Porezna osnovica umanjuje se najprije za gubitak starijeg datuma. (2) Odredbe stavka 1. primjenjuju se i na gubitke prenesene kod promjene pravnog oblika te spajanja ili pripajanja. (3) U slučaju promjene metode utvrđivanja porezne osnovice u skladu s člankom 2. stavak 5. Zakona, porezni obveznik ima pravo na prijenos gubitka prema članku 9. Zakona. PROMJENA METODE UTVRĐIVANJA POREZNE OSNOVICE Članak 9. (1) Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit mora na dan 1. siječnja kalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastavlja voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu i Zakonu. Na kraju prve poslovne godine u kojoj je poslovao kao obveznik poreza na dobit, utvrđenu dobit povećava za: 1. vrijednost zatečenih zaliha 2. dani predujmovi za robu i usluge 3. potraživanja od kupaca za robu i usluge 4. potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz popisa dugotrajne imovine 5. aktivna vremenska razgraničenja 6. zahtjevi za povrat poreza na dodanu vrijednost i istovrsnih poreza i umanjuje za pozicije iz početne bilance: 1. obveze prema dobavljačima za robu i usluge 2. obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge 3. obveze za obračunate, a neisplaćene plaće 4. pasivna vremenska razgraničenja 5. dugoročna rezerviranja 6. obveze za porez na dodanu vrijednost i istovrsne poreze. (2) Početnu bilancu iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik dostavlja u prilogu prijave poreza na dobit nadležnoj ispostavi Porezne uprave. SPAJANJA I PRIPAJANJA Članak 10. Porezni obveznik koji je prestao s radom zbog spajanja ili pripajanja dostavlja Poreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku upisa spajanja ili pripajanja u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu spajanja ili pripajanja. POREZNE STOPE Članak 11. Ako porezni obveznik iz članka 18. Zakona, ispunjava i uvjete iz članaka 13. ili 14. ili 15. Zakona, tada se porezna povlastica izračunava tako da se na propisanu umanjenu stopu primijene stope iz navedenih članaka Zakona (tako za porezne obveznike s područja prve skupine na propisanu umanjenu stopu od 5%, primjenjuje se stopa od 25% što daje poreznu stopu od 1,25% za dio djelatnosti koji se obavljao na području prve skupine). KNJIGOVODSTVENO PRAĆENJE POSLOVANJA ZA KORISNIKE OLAKŠICA, OSLOBOĐENJA I POTICAJA Članak 12. (1) Porezni obveznici koji koriste olakšicu, oslobođenja i poticaj iz članak 13., 14., 15., 16., i 18. Zakona, obvezni su osigurati posebno porezno-knjigovodstveno praćenje poslovnih događaja za djelatnost za koju koriste olakšicu, oslobođenje ili poticaj. (2) Ako porezni obveznici u prijavi poreza na dobit iskazuju olakšicu, oslobođenje ili poticaj, obvezni su sastaviti i poseban obračun o ostvarenoj dobiti i visini porezne obveze za koju ostvaruju pravo na olakšicu, oslobođenje ili poticaj i priložiti ga uz prijavu. POTICAJI ZAPOŠLJAVANJA Članak 13. (1) Novim zaposlenicima iz članka 17. stavak 2. Zakona smatraju se i zaposlenici na nepuno neodređeno radno vrijeme. (2) Novim zaposlenicima smatraju se i osobe s kojima je prije zaključenja ugovora na neodređeno vrijeme bio zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme radi provjere sposobnosti (probni rok). U tom slučaju porezni obveznik ostvaruje pravo na povlasticu za novozaposlene od dana zaključivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Ako je i za probni rok zaključen ugovor na neodređeno vrijeme, tada porezni obveznik ostvaruje pravo na povlasticu za novozaposlene od dana zaključenja ugovora o radu za probni rok . (3) Ako porezni obveznik zaposli osobe kojima je prestao radni odnos zbog stečaja, likvidacije ili sličnog prekida radnog odnosa na neodređeno vrijeme, tada može ostvariti povlasticu s naslova novozaposlenih iako su osobe bile prijavljene kod Zavoda za zapošljavanje manje od mjesec dana. (4) Ako je porezni obveznik koristio povlasticu iz članka 17. stavak 1. Zakona za nove zaposlenike koji su bili zaposleni na određeno vrijeme kao pripravnici, vježbenici, stažisti i slično, za koje je slijedilo zaposlenje na neodređeno vrijeme, tada se danom početka korištenja porezne povlastice smatra dan zaposlenja na određeno vrijeme. (5) Raskidom ugovora o radu iz članka 17. stavak 3. Zakona razumijeva se svaki raskid ugovora bez obzira na razloge raskida (redovni otkaz zaposlenika, redovni otkaz poslodavca, izvanredni otkaz zaposlenika, izvanredni otkaz poslodavca, sporazumni raskid ugovora o radu, odlazak u mirovinu i drugi razlozi po propisima o radu). (6) Iznos povlastice za koju se umanjuje porezna osnovica izračunava se kao razlika između isplaćenih plaća novim zaposlenicima u poreznom razdoblju umanjena za iznos utvrđen na način propisan u stavku 7. ovoga članka. (7) Plaćom koju bi primili zaposlenici s kojima je raskinut ugovor o radu, iz članka 17. stavak 3. Zakona, razumijeva se iznos zadnje mjesečne isplaćene plaće (bruto), te doprinosa na plaću. Ako je zadnja plaća isplaćena za razdoblje kraće od mjeseca dana, tada se uzima iznos koji je razmjeran mjesečnoj plaći. POREZNA PRIJAVA Članak 14. (1) Porezni obveznik dužan je za razdoblje za koje utvrđuje poreznu obvezu podnijeti poreznu prijavu. Utvrđivanje porezne osnovice i obračun porezne obveze obavlja se u Prijavi poreza na dobit (PD) koja je sastavni dio ovog Pravilnika. (2) Uz prijavu poreza na dobit dostavljaju se financijska izvješća, (Bilanca i Račun dobiti i gubitka), poseban obračun za korištene olakšice, oslobođenja i poticaje, izjava o načinu korištenja više plaćenog poreza po poreznoj prijavi, ako je predujmovima plačeno više poreza nego što je obračunano u poreznoj prijavi i pregled prenesenog gubitka po godinama. (3) Ako se podaci u financijskim izvješćima razlikuju od podataka iskazanih u poreznoj prijavi, porezni obveznik dužan je sastaviti poseban pregled u kojem će iskazati razlike. (4) Porezna prijava dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu obveznika poreza na dobit u jednom primjerku. UTVRĐIVANJE PREDUJMOVA Članak 15. (1) Mjesečni predujam poreza na dobit utvrđuje se razmjerno visini porezne obveze po godišnjem obračunu za prethodnu godinu. (2) Porezna uprava može, na temelju zahtjeva poreznog obveznika i/ili obavljenog nadzora i/ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže, rješenjem utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova ili drugo razdoblje plaćanja predujmova. Rješenje obvezuje poreznog obveznika od dana konačnosti do podnošenja nove porezne prijave. (3) Porezna uprava može rješenjem utvrditi za pojedine mjesece poreznog razdoblja različitu visinu predujma poreznim obveznicima koji obavljaju djelatnost sa sezonskim karakterom. Rješenjem Porezne uprave o različitim visinama mjesečnih predujmova mora se osigurati da ukupni iznos mjesečnih predujmova odgovara iznosu koji bi se naplatio pri ravnomjernoj naplati predujmova tijekom poreznog razdoblja. (4) Ako je pravni prednik po bilanci pripajanja ili spajanja iskazao obvezu poreza na dobit, pravni slijednik tu obvezu plaća u roku iz članka 20. stavka 2. Zakona. Visina predujma utvrđuje se od dana pripajanja ili spajanja do kraja poreznog razdoblja za pravnog slijednika. (5) U razdoblju likvidacije ne plaćaju se predujmovi poreza na dobit. PLAĆANJE POREZA PO ODBITKU Članak 16. (1) Poreznim obveznikom u smislu članka 22. Zakona smatra se tuzemni isplatitelj koji plaća naknade inozemnim osobama-primateljima koje nisu fizičke osobe. (2) Ako inozemna osoba kojoj pripada pravo na naknade iz članka 22. Zakona ima u tuzemstvu registriranu poslovnu jedinicu, a naknada se kao prihod pripisuje tuzemnoj poslovnoj jedinici, ne plaća se porez po odbitku. (3) Ako tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika plaća poduzetniku osnivaču u inozemstvo naknade iz članka 22. Zakona, plaća se porez po odbitku. (4) Porez iz stavka 1. ovoga članka plaća se na propisani račun po stopi od 15% od bruto iznosa naknade i to na: 1. naknade za ustupanje prava na korištenje intelektualnog vlasništva koje obuhvaćaju zaštitu prava na reprodukciju književnih, umjetničkih i znanstvenih djela i softvera, kinematografskih djela, patenata, uporaba imena proizvoda i zaštitnih znakova, dizajna ili modela, planova, nacrta, tajnih formula ili postupaka, prava na korištenje industrijskog, komercijalnog ili znanstvenog iskustva, patente, licence, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo, a zaštićena su pravnim propisima i običajima kojima se regulira njihovo stjecanje i uporaba, 2. naknade za obavljanje usluga istraživanja tržišta pod kojima se razumijeva način prikupljanja tržišnih informacija, određivanje obilježja tržišta, mjerenje potencijala tržišta, analiza udjela u tržištu, analiza prodaje, istraživanje trendova poslovanja, kratkoročna i dugoročna predviđanja, ispitivanje ponuda konkurencije, istraživanje cijena, testiranje novih i postojećih proizvoda na tržištu, 3. naknade za usluge poreznog savjetovanja i za revizorske usluge, 4. isplatu dividendi ili udjela u dobiti inozemnim pravnim osobama i 5. isplatu kamata (5) Porez po odbitku ne plaća se na kamate kod prodaje opreme na kredit koja poreznom obvezniku služi za obavljanje djelatnosti, kod prodaje robe na kredit, na kredite bilo koje vrste koje daje inozemna banka, na kamate za nabavu opreme putem financijskog najma kao i na zatezne kamate u vezi s navedenim. (6) Na naknade za softver porez po odbitku plaća se ako se radi o ustupanju prava na korištenje softvera radi prodaje i / ili daljnjeg razvitka pri čemu se ustupa na vremenski ograničeno korištenje zaštićeno autorsko pravo. Ako se radi o kupnji softvera za korištenje, bez prava na daljnju prodaju i/ili razvitak, ne plaća se porez po odbitku jer se ne radi o naknadama iz članka 22. stavka 1. Zakona. (7) Ako se na naknadu za usluge iz članka 22. Zakona koja se plaća inozemnom primatelju obračunava i plaća porez na dodanu vrijednost, osnovica za obračun poreza po odbitku je iznos naknada bez poreza na dodanu vrijednost. (8) Odredbe stavka 4. ovoga članka primjenjuju se u slučajevima kada s državom u kojoj inozemni primatelj naknade ima sjedište a nije u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. (9) Porezna uprava na zahtjev inozemnog primatelja naknade izdaje potvrdu o plaćenom porezu. (10) Tuzemni isplatitelj iz stavka 1. ovoga članka dužan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti pregled svih isplaćenih naknada s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i uplaćenom porezu kao i primijenjenoj stopi poreza po odbitku istovremeno s predajom porezne prijave poreza na dobit. PRIMJENA UGOVORA O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA Članak 17. (1) Ako je s državom u kojoj inozemni primatelj naknade ima sjedište u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, primjenjivat će se odredbe Ugovora. (2) Prava iz Ugovora ostvaruju se temeljem obrazaca, ovisno o vrsti isplate: 1. “Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i _ _ _ _ _”, 2. “Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza na kamate prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i _ _ _ _ _”, 3. “Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza na licence prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i _ _ _ _ _” i 4. “Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj, prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i _ _ _ _ _”. (3) Za primjenu odredbi iz Ugovora, obrazac »Zahtjev« treba biti ovjeren od nadležnog inozemnog tijela. Ovjerovljeni zahtjev se podnosi za svaku isplatu. Iznimno, ako se radi o učestalim mjesečnim isplatama, ovjerovljeni se zahtjev podnosi pri prvoj isplati a potom ga je potrebno podnositi svakih šest mjeseci. (4) Obrasci iz stavka 2. ovoga članka imaju četiri primjerka: za podnositelja zahtjeva-inozemnog primatelja naknade, za tuzemnog isplatitelja naknade, za inozemno porezno tijelo i za Poreznu upravu Republike Hrvatske. Odgovarajući Zahtjev inozemni primatelj naknade-podnositelj zahtjeva ovjerava pri poreznom tijelu države u kojoj ima sjedište. Jedan primjerak obrasca namijenjen je inozemnom poreznom tijelu, drugi je namijenjen podnositelju zahtjeva, a preostala dva primjerka ovjerovljenog obrasca s popunjenim podacima o podnositelju zahtjeva, izjavom podnositelja zahtjeva, vrsti djelatnosti, trajanju djelatnosti, predmetu ugovora, priloženim ispravama i drugim, podnositelj zahtjeva dostavlja tuzemnom isplatitelju naknade. Tuzemni isplatitelj pri isplati naknade jedan primjerak obrasca dostavlja Poreznoj upravi, a drugi primjerak zadržava. (5) Ako pri isplati naknade inozemnom primatelju tuzemni isplatitelj raspolaže s ovjerovljenim primjercima obrazaca "Zahtjeva" iz stavka 2. ovoga članka, primijenit će se odgovarajuće odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. (6) Ako pri isplati naknade inozemnom primatelju tuzemni isplatitelj ne raspolaže s ovjerovljenim primjercima obrasca "Zahtjeva" iz stavka 2. ovoga članka, obračunat će se i uplatiti porez po odbitku po stopi iz članka 22. Zakona. (7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka inozemni primatelj može u roku od tri godine od isteka godine u kojoj je naknada isplaćena dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, ovjerovljeni obrazac Zahtjeva radi povrata više plaćenog poreza u odnosu na porez koji je prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti plaćen. (8) Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagreb, nadležno je za vođenje evidencije o postupanju po Zahtjevima u slučajevima iz stavka 3. ovoga članka. (9) Obrasci Zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka sastavni su dio ovoga Pravilnika. URAČUNAVANJA POREZA PLAĆENOG U INOZEMSTVU Članak 18. (1) Ako tuzemni porezni obveznik obavlja djelatnost u inozemstvu putem poslovne jedinice ili ostvaruje prihode po nekoj drugoj osnovi na koje plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez, tako plaćeni porez u inozemstvu uračunat će se u tuzemni porez do propisanog iznosa. (2) Ako porezni obveznik plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez u više različitih država, ukupno plaćeni porezi uračunat će mu se u tuzemni porez do propisanog iznosa. (3) Iznos inozemnog poreza koji se može uračunati u tuzemni porez izračunava se tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni tuzemna porezna stopa, i tako dobiveni iznos predstavlja najviši iznos koji se može uračunati. Ako je u inozemstvu porez plaćen po stopi nižoj od 20%, tada se u tuzemni porez uračunava stvarno plaćeni porez. (4) U svrhu korištenja prava na uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu, uz poreznu prijavu prilaže se dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu. Ako se taj dokaz ne može pribaviti do dana podnošenja porezne prijave, dostavlja se najkasnije u roku 60 dana po proteku roka za predaju porezne prijave u inozemstvu. (5) Porezni obveznik koji u inozemstvu ima poslovnu jedinicu dostavlja poreznu prijavu za ukupno poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu, a u privitku porezne prijave obračun poreza koji se uračunava u tuzemni porez. (6) Porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave i ovjerovljenu presliku porezne prijave podnesene u inozemstvu (ovjerava porezno tijelo ili ovlašteni porezni savjetnik), ovjerovljeni prijevod iste, te dokaz o plaćenom porezu u inozemstvu. PRIJELAZNE ODREDBE Članak 19. (1) Pri isplati dividendi i udjela u dobiti i kamata koje se odnose na razdoblje do konca 2000. ne primjenjuje se članak 22. stavak 1. Zakona, a u skladu s člankom 28. stavak 1. Zakona. (2) Porez iz članka 22. stavak 1. Zakona ne plaća se na naknade za prava na korištenje intelektualnog vlasništva i na naknade za usluge ako su ostvarene do 31. prosinca 2000. (3) Ostvarenim pravom na korištenje intelektualnog vlasništva smatra se pravo koje je evidentirano kao bilančna stavka (dugotrajna nematerijalna imovina), do 31. prosinca 2000., neovisno o tome je li plaćeno. Ako se naknade za korištenje intelektualnog vlasništva obračunavaju kao trošak razdoblja, smatra se da su ostvarene ako su evidentirane kao trošak do 31. prosinca 2000., ili ako su kao predujam plaćene do 31. prosinca 2000. (4) Ostvarenim uslugama iz stavka 2. ovoga članka razumijevaju se usluge koje su obavljene i evidentirane kao trošak do 31. prosinca 2000. Ako usluge nisu u cijelosti obavljene, smatraju se ostvarenim u dijelu u kojem su obavljene i evidentirane kao trošak do 31. prosinca 2000. Ostvarenim uslugama smatraju se i usluge koje nisu obavljene a koje su plaćene do 31. prosinca 2000. Članak 20. Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o porezu na dobit ("Narodne novine" broj 132/00.) Članak 21. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".
Ovaj pravilnik donjelo je MINISTARSTVO FINANCIJA na temelju članka 26. Zakona o porezu na dobit ("Narodne novine", broj 127/00.) Primjenjuje se od 14. lipnja 2001. g.
> NOVI PREGLED POREZNIH PROPISA - Pratite ovaj link Poslovni Forum d.o.o.
|
|||||||||||||||
