NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA
|
Na temelju članka 10. Zakona o političkim strankama ("Narodne novine", br. 76/93), Sabor hrvatske narodne stranke, na zasjedanju održanom 15. travnja 2000. Godine, donio je izmjene i dopune Statuta HNS-a od 5. srpnja 1997. Godine, nakon ugradnje kojih na snagu stupa ovaj STATUT Hrvatske narodne stranke TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Hrvatska narodna stranka (u daljnjem tekstu HNS) jest policička stranka. HNS se u svojem djelovanju zalaže za posvemašnji razvitak Hrvatske: sudjelovanjem u stvaranju i oblikovanju političke volje naroda, zauzimanjem političkih stavova o svim bitnim pitanjima javnog života, te poticanjem njihova optimalnog rješavanja, sudjelovanjem u izborima za predstavnička tijela građana na svim razinama u Republici, davanjem smjernica svojim predstavnicima izabranim u predstavnička tijela i izvršna tijela državne vlasti i lokalne samouprave i uprave, praćenjem rada državnih organa, te nositelja javnih i društvenih ovlasti. Članak 2. Naziv stranke jest: Hrvatska narodna stranka. Skraćeni naziv stranke jest: HNS. Sjedište HNS-a je u Zagrebu. Članak 3. HNS je pravna osoba, registrirana u Ministarstvu uprave RH, ima svoj žiro-račun i devizni račun, a u pravnom prometu s trećima za preuzete obveze odgovara sa svojim sredstvima, odnosno imovinom. Članak 4. Hrvatska narodna stranka djeluje u Republici Hrvatskoj. Članak 5. Hrvatsku narodnu stranku predstavlja i zastupa njezin predsjednik. Iznimno od 1. stavka ovog članka, u postupku kandidiranja za izbor zastupnika u Sabor Republike Hrvatske i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave HNS zastupaju: predsjednici županijskih vijeća za izbor članova županijskih skupština, predsjednici podružnica za izbor članova općinskog, odnosno gradskog vijeća, na svom području. Članak 6. HNS ima svoj pečat, štambilj, znak i zastavu. Pečat HNS-a okruglog je oblika, promjera 30 mm, s tekstom "HRVATSKA NARODNA STRANKA - ZAGREB". Štambilj je četverokutnog oblika, dimenzija 30X10 mm, i ima tekst "HRVATSKA NARODNA STRANKA - ZAGREB". Pečate imaju i organizacijski oblici HNS-a, s tim da umjesto oznake "ZAGREB" stoji naziv organizacijskog oblika i njegovo sjedište. Oblik, izgled i veličinu znaka i zastave ustanovljuje Središnji odbor stranke. Mjerodavni uzorak znaka i zastave pohranjen je u arhivu Ureda stranke. Znak HNS-a kvadratnog je oblika i sastoji se iz bijelih, rukom ispisanih i spojenih slova H, N i S, koja kvadrat dijele u gornje crveno i donje modro polje. Zastava HNS-a trobojna je, iz gornjega crvenog, srednjega bijelog, valovito oblikovanog, i donjega modrog polja, ukupnih dimenzija 200X100 cm. 0 potrebi zaštite znaka i zastave odlučuje Središnji odbor stranke. Članak 7. HNS je samostalna politička stranka i djeluje u skladu sa svojim programskim utemeljenjima i odlukama svojih ovlaštenih tijela. HNS se može učlaniti u domaće i međunarodne organizacije i ustanove, odnosno sudjelovati u osnivanju takvih organizacija, po odluci Središnjeg odbora. 0 prestanku rada stranke, ili o njezinu stapanju s drugim političkim strankama, odluku donosi Sabor HNS. Članak 8. Rad HNS je javan, a ostvaruje se obavještavanjem članstva i javnosti putem priopćenja, konferencija za tisak i prisustvom predstavnika javnog informiranja na skupovima stranke. Javnost rada stranke može se, iznimno, isključiti kad se raspravlja i odlučuje o: unutrašnjim kadrovskim pitanjima, strategiji i taktici izborne promidžbe i nominaciji izbornih kandidata, spajanju, odnosno udruživanju, s drugim strankama, osnivanju i poslovanju poduzeća stranke, kad se radi o pitanjima koja se smatraju poslovnom tajnom, drugim sličnim slučajevima, na temelju odluke tijela stranke. Članak 9. HNS ima vlastitu nakladničku djelatnost, te može osnivati i svoju radijsku ili televizijsku postaju, sukladno zakonskim propisima. Članak 10. HNS se financira: sredstvima članarine i darovima članstva i simpatizera, prihodima od imovine, prihodima od dotacija, prihodima od naknade troškova izborne utakmice, prihodima od izdavačke djelatnosti i ostalih djelatnosti koje daju prihod, ostalim prihodima. HNS može osnivati zaklade za razna područja djelovanja (likovno, književno, glazbeno, scensko i filmsko stvaralaštvo), a u skladu sa zakonskim propisima. ČLANSTVO Članak 11. Članom HNS može postati svaki punoljetan, poslovno sposoban državljanin RH, koji prihvaća Statut i Program stranke. Članom stranke postaje se potpisom pristupnice i upisom u registar članova HNS-a. Registar članova vodi Ured stranke, na razini središnjih tijela stranke. Sud časti može osporiti upis u registar članova HNS-a. Na temelju odluke Predsjedništva, i član neke druge stranke može postati članom HNS-a. Svaki član HNS-a dobiva iskaznicu stranke. TOP Članak 12. Članstvo u stranci prestaje: istupom, pristupom drugoj političkoj stranci, isključenjem iz stranke, smrću. Svaki prestanak članstva upisuje se u registar članova HNS-a. PRAVA I DUŽNOSTI ČLANOVA Članak 13. Svaki član HNS-a pripada jednoj od podružnica stranke. U podružnici članovi ostvaruju svoja prava i ispunjavaju svoje obveze. Za slučaj preseljenja iz mjesta stanovanja, član se odjavljuje u matičnoj podružnici stranke, te prijavljuje podružnici novog mjesta stanovanja i uključuje u njezin rad. Članak 14. Član stranke ima pravo: -sudjelovati u radu -birati i biti biran -iznositi prijedloge -mišljenja i prigovore na rad stranke i njezinih tijela, -sudjelovati u odlučivanju -biti obaviješten o svim stavovima i odlukama stranke. Članak 15. Član HNS-a dužan je: -promicati Program stranke i zalagati se za njegovo oživotvorenje, -pridržavati se odredaba Statuta stranke, -provoditi odluke tijela stranke, pri čemu je mjerodavna odluka višeg tijela HNS-a, -zalagati se za interese stranke i čuvati njezin ugled, -uredno plaćati članarinu. STRANAČKA STEGA Članak 16. Osnove stranačke stege predstavlja izvršenje dužnosti iz članka 15. te pridržavanje općih pravila uljuđenog ponašanja. Nepridržavanjem pravila takvog ponašanja član ugrožava interese Stranke što se razmatra u postupku pred sudom časti. Za nepridržavanje pravila stranačke stege članu se može izreći mjera suspenzije i/ili isključenja iz Stranke. Odluku o suspenziji donosi predsjednik Stranke, a odluku o isključenju sud časti. Na odluku o suspenziji, odnosno isključenju iz Stranke, član ima pravo žalbe u roku od 15 dana od izricanja odluke o suspenziji, odnosno isključenju i to Sudu časti stranke. UNUTARNJA ORGANIZACIJA STRANKE Članak 17. HNS je organizirana teritorijalno i funkcionalno. Teritorijalnu organizaciju HNS-a čine: podružnice s ograncima; županijske organizacije; regionalni savezi; Iznimno od stavka 2. ovog članka, na području grada može se osnovati zasebna gradska organizacija stranke. TERITORIJALNA ORGANIZACIJA PODRUŽNICA Članak 18. Podružnica je temeljna organizacijska jedinica HNS-a. Za osnivanje podružnice HNS-a nužno je 10 (deset) članova HNS-a. Podružnica se, u pravilu, osniva za područje jedne općine, grada ili otoka. Članovi HNS-a u općinama, odnosno gradovima gdje ne postoji podružnica HNS-a, članovi su podružnice HNS-a u susjednoj jedinici lokalne samouprave. U gradu Zagrebu podružnice se u pravilu osnivaju za područje jedne gradske četvrti. Kad god je to organizacijski opravdano, članstvo jednog područja može odrediti i drugačije teritorijalno prostiranje podružnice (veće od područja općine, odnosno gradske četvrti u gradu Zagrebu). U naselju, više međusobno povezanih manjih naselja, odnosno zgrada (stambeni blok), a osobito na području za koje se osniva mjesni odbor, podružnica osniva ogranak. Članak 19. Podružnice promiču i oživotvoruju politiku HNS-a, neposrednim djelovanjem svojih članova u različitim oblicima okupljanja i djelovanja građana (u udrugama, klubovima mladih i sl.), usklađuju djelovanje ogranaka na svom području i izražavaju interese općine u kojima djeluju, a posebno u predstavničkim i izvršnim tijelima vlasti. Članak 20. Podružnice djeluju sukladno političkim načelima HNS-a sadržanim u Programu, Statutu, deklaracijama i odlukama viših tijela Stranke.Podružnice samostalno odlučuju o međustranačkim dogovorima o suradnji i zajedničkim nastupima na izborima, u skladu s općom politikom Stranke. Podružnice nominiraju kandidate Stranke za izbore u predstavnička tijela općine, odnosno grada te predlažu kandidate za predstavnička tijela na ostalim razinama. Članak 21. Podružnica HNS-a ima ova tijela: -skupštinu; -izvršni odbor; -sud časti; -nadzorni odbor; -interesne odbore. Članak 22. Skupština je najviše tijelo podružnice. Skupštinu čine svi članovi podružnice. Članak 23. Nadležnosti skupštine podružnice su sljedeće: suglasno općim političkim načelima, sadržanim u Programu, Statutu i drugim dokumentima Stranke, utvrđuje ciljeve djelovanja podružnice i njenih tijela; u odvojenim postupcima, tajnim glasovanjem bira i razrješava: predsjednika podružnice, koji je ujedno i predsjednik skupštine i izvršnog odbora članove izvršnog odbora članove nadzornog odbora članove suda časti razmatra i usvaja izvještaj o financijskom poslovanju podružnice; bira predstavnike podružnice za Sabor stranke; bira po jednog predstavnika na svakih započetih 25 (dvadeset pet) članova u županijsko vijeće; utvrđuje broj članova izvršnog odbora; obavlja druge poslove utvrđene Statutom. Članak 24. Sjednice skupštine podružnice održavaju se po potrebi, a najmanje jedanput godišnje. Rad skupštine odvija se po poslovniku koji se donosi na prvoj sjednici novog saziva. Sjednice skupštine saziva i njima predsjedava predsjednik podružnice. Na zahtjev najmanje 1/5 (jedne petine) članova predsjednik podružnice će sazvati izvanrednu sjednicu skupštine. Članak 25. Predsjednik podružnice predstavlja podružnicu. Predsjednik podružnice obavlja sljedeće zadatke: organizira političko djelovanje podružnice, u skladu s njenim programom; potiče političku djelatnost, radi na organiziranju podružnice, brine za materijalna i financijska dobra, potiče izvršavanje zadaća tijela podružnice; obavlja i druge poslove predviđene Statutom. Za obavljanje pojedinih poslova predsjednik može zadužiti bilo kojeg člana podružnice. Članak 26. Izvršni odbor podružnice čine: predsjednik; potpredsjednik; 5-14 (pet do četrnaest) članova, sukladno odluci skupštine podružnice; vijećnici općinskog, odnosno gradskog vijeća, i članovi općinskog, odnosno gradskog poglavarstva iz redova HNS-a. Iznimno, izvršni odbor može se povećati kooptiranjem do 1/3 (jedne trećine) novih članova u odnosu na broj izabranih članova izvršnog odbora. Članovi izvršnog odbora između sebe biraju potpredsjednika, tajnika i blagajnika. Sjednice izvršnog odbora saziva predsjednik ili najmanje 1/3 (jedna trećina) članova izvršnog odbora. Sjednicama izvršnog odbora predsjedava predsjednik podružnice, a u slučaju spriječenosti, predsjednika zamjenjuje potpredsjednik podružnice ili tajnik podružnice. Ukoliko predsjednik podružnice podnese ostavku, izvršni odbor, iz svog sastava, imenuje vršitelja dužnosti predsjednika, koji tu dužnost obavlja do izvanredne ili redovne izborne skupštine. Članak 27. Ovlaštenja izvršnog odbora podružnice su sljedeća: organizira provođenje politike Stranke i izvršenje programa podružnice; iznimno, po potrebi, kooptira članove izvršnog odbora, suda časti i nadzornog odbora podružnice; provodi odluke skupštine podružnice; osniva i koordinira rad interesnih odbora; potiče omasovljenje članstva; analizira i zauzima stajališta o aktualnim političkim pitanjima na području svog djelovanja; osmišljava i organizira provođenje poslovnih aktivnosti podružnice; organizira i vodi kontakte podružnice s javnošću; utvrđuje kandidate za izbor u predstavnička tijela na svim razinama i za tijela Stranke; nominira kandidate stranke za izbor u predstavnička tijela na razini svoje općine, odnosno grada; organizira predizborne aktivnosti; potiče i organizira promotivne aktivnosti (tribine, manifestacije, medijske nastupe i sl.); na temelju stručnih radova interesnih odbora, formulira programe za pojedina područja djelovanja; vodi tekuće poslove; obavlja i druge poslove utvrđene Statutom. TERITORIJALNA ORGANIZACIJA OGRANAK Članak 28. Ogranak se osniva na području općine i grada, prema kriterijima iz stavka 5. članka 18., a u cilju uspostavljanja što učinkovitije teritorijalne organizacije Stranke u podružnici i gradskoj organizaciji te ostvarivanja politike mjesne samouprave. Svaka podružnica samostalno, u skladu s konkretnim uvjetima, određuje broj i prostiranje ogranaka, a odnos podružnice i ogranaka regulira se posebnom odlukom podružnice. Ogranak se osniva kad na području njegovog prostiranja djeluje najmanje 5 (pet) članova. Članovi ogranka čine njegovu skupštinu. Skupština ogranka bira predsjednika, tajnika i blagajnika ogranka; oni obavljaju sve organizacijske i tekuće poslove ogranka. U ogranku s više od 15 (petnaest) članova, skupština bira izvršni odbor kojeg, uz predsjednika, tajnika i blagajnika, čine još najmanje dva člana. Predsjednik ogranka istodobno je i predsjednik njegove skupštine i izvršnog odbora. TERITORIJALNA ORGANIZACIJA ŽUPANIJSKA ORGANIZACIJA Članak 29. Županijska organizacija HNS-a ustrojava se na području županije, sukladno administrativno-teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske.Županijsku organizaciju HNS-a čine podružnice, ogranci i povjerenici HNS-a na području županije. Članak 30. Županijska organizacija promiče i oživotvoruje politiku HNS-a, usklađuje djelovanje podružnica na svom području i izražava posebne interese županije u kojoj djeluje, preko svojih predstavnika u predstavničkim i izvršnim tijelima vlasti. Članak 31. Županijska organizacija dužna je djelovati sukladno općim političkim načelima HNS-a, sadržanim u Programu, Statutu, deklaracijama i odlukama središnjih tijela Stranke.U skladu s načelima iz prethodnog stavka, županijska organizacija samostalno odlučuje o oblicima i načinu suradnje s drugim političkim strankama koje djeluju na njihovom području. Članak 32. Tijela županijske organizacije su: županijsko vijeće; županijski izvršni odbor; županijski nadzorni odbor; županijski interesni odbori. Članak 33. Županijsko vijeće najviše je tijelo županijske organizacije HNS-a. Županijsko vijeće čine: predsjednik, koji je ujedno i predsjednik županijske organizacije ili gradske organizacije HNS-a; 1 (jedan) ili više potpredsjednika; tajnik; blagajnik; predsjednici podružnica s područja županijske organizacije; vijećnici županijskih skupština i članovi županijskih poglavarstva iz redova HNS-a; predsjednik interesnog odbora mladih županije; predsjednica Ženske inicijative HNS-a županije; po jedan predstavnik podružnice na svakih započetih 25 (dvadeset pet) članova. Članovi županijskog vijeća između sebe biraju predsjednika i 1 (jednog) ili više potpredsjednika, tajnika te blagajnika županijskog vijeća. Županijsko vijeće iz svog sastava bira županijski nadzorni odbor od 5 članova. Članak 34. Ovlaštenja županijskog vijeća su sljedeća: suglasno općim političkim načelima HNS-a, utvrđuje ciljeve na razini županije koje županijska organizacija, djelovanjem svojih podružnica, treba oživotvoriti; koordinira rad podružnica i potiče formiranje novih te omasovljenje članstva; bira predstavnike županijske organizacije uSredišnji odbor stranke, na temelju prijedloga podružnica; organizira predizborne aktivnosti na razini županije; potiče i organizira promotivne aktivnosti Stranke (tribine, manifestacije, medijske nastupe i sl.); osniva županijske interesne odbore i koordinira njihov rad te na temelju stručnih analiza interesnih odbora utvrđuje programe organizacije za pojedina područja; donosi poslovnik o radu županijskog vijeća; obavlja druge poslove utvrđene Statutom. Članak 35. Poslovnikom o radu županijskog vijeća reguliraju se: ustroj županijskog vijeća; sastav županijskog izvršnog odbora i drugih radnih tijela županijskog vijeća; ovlaštenja županijskog izvršnog odbora i drugih radnih tijela županijskog vijeća. TERITORIJALNA ORGANIZACIJA REGIONALNI SAVEZ Članak 36. Uvažavajući zemljopisne, povijesne, gospodarske, kulturološke i druge posebnosti hrvatskih regija kao cjelina koje se prepoznaju i opstoje neovisno o sadašnjem teritorijalno-administrativnom ustroju Republike Hrvatske, odnosno o upravnoj podjeli na 20 županija i Grad Zagreb, te vodeći računa o dosegnutoj razini izgrađenosti svoje organizacije u pojedinim hrvatskim re gijama, Hrvatska narodna stranka uspostavlja svoju regionalnu organizaciju tako da u regionalni savez povezuje stranačke županijske organizacije u određenoj regiji, odnosno da bliske regije ili subregije udruži u jedan regionalni savez HNS-a.Organizaciju regionalnih saveza HNS-a ustrojit će Središnji odbor HNS-a, ovisno o mogućim promjenama teritorijalno-administrativnog ustroja Republike Hrvatske. Članak 37. Slijedom kriterija navedenih u članku 37. Statuta, regionalni savezi HNS-a ustrojeni su tako da: Središnje-hrvatski regionalni savez HNS-a čine organizacije HNS-a Grada Zagreba te Zagrebačke, Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije; Dalmatinski regionalni savez HNS-a čine organizacije HNS-a Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibenske i Zadarsko-kninske županije; Istarsko-primorsko-goransko-lički regionalni savez HNS-a čine organizacije HNS-a Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije; Slavonsko-baranjski regionalni savez HNS-a čine organizacije HNS-a Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske županije. Članak 38. Kao koordinacijski forum, regionalni savez HNS-a organizacijsko je tijelo u kojemu se, zajedničkim razmatranjem izazova i načina djelovanja, usklađuje i pospješuje rad nižih organizacijskih oblika na području regije te izravnije provode opća strateško-programska politika Stranke i konkretne odluke središnjih tijela HNS-a.Osobita funkcija regionalnog saveza jest usklađivanje stajališta županijskih organizacija u određenoj regiji o pitanjima koja zadiru u specifične gospodarske, socijalne, kulturne i druge interese regije, kao i zastupanje stajališta regije u središnjim tijelima HNS-a. Članak 39. U funkcionalno-organizacijskom smislu regionalni savez čine: konferencija predsjednika i tajnika županijskih vijeća županijskih organizacija HNS-a koje čine određeni regionalni savez; predsjednik regionalnog saveza; tajnik regionalnog saveza. Članak 40. Konferencija predsjednika i tajnika županijskih vijeća određenog regionalnog saveza, odnosno regionalna konferencija HNS-a isključivo je savjetodavno tijelo bez izvršnih funkcija i mandata nad odlukama nižih tijela na svom području.Ona se sastaje po potrebi, a najmanje četiri puta godišnje, radi rasprave o stanju i zbivanjima u regiji, relevantnim za djelovanje HNS-a te radi donošenja smjernica za rad Stranke u regiji, odnosno na pojedinim tematskim područjima njenog djelovanja.Sjedište regionalne konferencije, odnosno određenog regionalnog saveza HNS-a, jest u sjedištu županije iz koje je aktualni predsjednik konferencije, odnosno saveza. Članak 41. Sjednice regionalne konferencije saziva i vodi predsjednik regionalnog saveza HNS-a, s tim što prvu, konstituirajuću sjednicu regionalne konferencije HNS-a saziva i Ľorganizacije, članice regionalnog saveza.On također, nakon konzultacija u regiji, kandidira i nadzire postupak izbora predsjednika regionalnog saveza, odnosno konferencije.Predsjednika regionalnog saveza, odnosno konferencije, članovi konferencije biraju javnim glasovanjem.Izbor je punovažan nakon potvrde od strane Središnjeg odbora HNS-a u skladu s člankom 51. Statuta HNS-a. Članak 42. Kao član Predsjedništva HNS-a, predsjednik regionalnog saveza dužan je pratiti sve aspekte ostvarivanja politike Stranke, odnosno realizacije odluka središnjih tijela HNS-a na svom području, potičući i nadzirući rad nositelja izvršnih funkcija u nižim tijelima Stranke te redovito izvještavajući o tome na sjednicama Predsjedništva HNS-a. Članak 43. Tajnik regionalnog saveza u pravilu je profesionalni radnik u sastavu Središnjeg ureda HNS-a.Njega na prijedlog regionalnog saveza bira, odnosno imenuje predsjedništvo HNS-a, u skladu s člankom 54. Statuta HNS-a.Tajnik regionalnog saveza djeluje blisko surađujući sa Središnjim uredom stranke, a posebice s glavnim tajnikom i predstojnikom Središnjeg ureda HNS-a, kao i s nositeljima izvršnih funkcija u stranačkoj organizaciji na području regionalnog saveza.Tajnik regionalnog saveza potiče i usklađuje rad tajnika nižih organizacijskih oblika HNS-a na svom području, posebice vodeći računa o izgradnji i jačanju podružnica, odnosno na imenovanju povjerenika i osnivanju ogranaka HNS-a u onim gradovima, naseljima i općinama u kojima HNS nema članstva ili organizacijskih oblika.Tajnik regionalnog saveza posebice je odgovoran za uredno administrativno i financijsko poslovanje organizacijskih oblika HNS-a na području regije, za ubiranje članarine i evidentiranje drugih prihoda Stranke te za konceptualno osmišljavanje i tehničku provedbu promotivnih i drugih aktivnosti Stranke na području regionalnog saveza. SREDIŠNJA TIJELA STRANKE Članak 44. Središnja tijela stranke su: Sabor stranke Središnji odbor Predsjednik Središnjeg odbora Predsjedništvo Predsjednik Počasni predsjednik proglašen na 3. Saboru HNS-a Potpredsjednici Glavni tajnik Savjet HNS-a Sud časti Nadzorni odbor HNS-a Stručni savjet HNS-a (predsjednici Središnjih interesnih odbora HNS-a) SREDIŠNJA TIJELA STRANKE - SABOR Članak 45. Sabor HNS-a je najviše programsko, statutarno i izborno tijelo HNS-a. Sabor HNS-a čine: izborni članovi: predstavnici podružnica izabrani na izbornim skupštinama podružnica i to tako da podružnica bira jednog predstavnika na svakih započetih 25 (dvadeset pet) članova. članovi po funkciji: predsjednici podružnica članovi središnjih tijela Stranke, sukladno članku 44. ovog Statuta; vijećnici općinskih i gradskih vijeća te članovi županijskih skupština iz redova HNS-a; članovi poglavarstava, općina, gradova i županija. U radu Sabora mogu sudjelovati i ostali članovi HNS-a, ali bez prava raspravljanja i odlučivanja. Članak 46. Sabor HNS-a obavlja sljedeće poslove: ustanovljuje opću politiku Stranke razmatra i ocjenjuje cjelokupno djelovanje Stranke donosi i mijenja temeljna načela HNS-a, programska usmjerenja i Statut HNS-a usvaja temeljnu rezoluciju Sabora HNS-a kojom se utvrđuje politika Stranke u sljedećem mandatnom razdoblju te ostale rezolucije i deklaracije o političkim pitanjima donosi poslovnik te odluke i druge akte iz svoje nadležnosti bira i razrješava predsjednika Središnjeg odbora HNS-a bira i razrješava predsjednika HNS-a potvrđuje izbor članova Savjeta stranke na osnovi prijedloga predsjednika Stranke bira i razrješava članove Suda časti na prijedlog Središnjeg odbora HNS-a; bira i razrješava članove Nadzornog odbora HNS-a na prijedlog Središnjeg odbora HNS-a; obavlja i druge poslove utvrđene Statutom. Članak 47. Sabor HNS-a može određene poslove i ovlaštenja prenijeti na Središnji odbor HNS-a, osim donošenja Statuta odnosno njegovih izmjena i dopuna. Članak 48. Sjednice Sabora HNS-a saziva i njima predsjeda, do izbora radnog predsjedništva, predsjednik, odnosno vršitelj dužnosti predsjednika HNS-a.Sjednice Sabora u vidu tematskih konvencija održavaju se prema potrebi, a izborni Sabor svake 4 (četiri) godine.Na zahtjev Središnjeg odbora ili najmanje 5 (pet) županijskih organizacija, predsjednik Stranke će sazvati izvanrednu sjednicu Sabora. SREDIŠNJA TIJELA STRANKE - SREDIŠNJI ODBOR
Zakon o političkim strankama Statut LIBRE - Stranke liberalnih demokrata Statut Hrvatske stranke zelenih - Eko savez Statut Južnohrvatske stranke Statut Demokratske kneginečke stranke Statut Hrvatske demokratske zajednice Statut Stranke prava Statut Demokratske socijalne unije - Snaga naroda Statut Hrvatske pučke stranke Statut Turopoljske demokratske stranke Statut političke stranke Hrvatskih demokršćana Statut Stranke hrvatskog preporoda Statut političke stranke Hrvatski Republikanci Statut Podravske stranke Statut Nacionalne demokratske stranke Statut Hrvatske stranke
|