|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||
 
 NOVI PREGLED PROPISA Ugovori Banke Biljno zdravstvo Zdravstveno osiguranje Državne potpore Državni službenici Elektronička isprava Elektronička trgovina Elektronički mediji Financijsko osiguranje Gradnja Hrana Informacijska sigurnost Investicijski fondovi Izmjera i katastar Kazneni postupak Kazneni zakon Kemikalije Kreditne unije Kvaliteta zdravstvene zaštite Lijekovi Nasljeđivanje Obavljanje djelatnosti Obiteljski zakon Obrazovanje odraslih Obrt Obvezni odnosi (ZOO) Obvezno zdravstveno osiguranje Opći upravni postupak Oružje Osiguranje Osiguranje u prometu Ovrha - Ovršni zakon Parnični postupak Primjeri ugovora Porez na dobit Porez na dohodak Porez na kavu Posredovanje u prometu nekretnina Poticanje ulaganja Predmeti opće uporabe Prekršajni zakon Prijevoz - linijski Prijevoz opasnih tvari Prostorno uređenje i gradnja Rad - Zakon o radu Računovodstvo Revizija Stranci Sudovi Šport Šume Tajnost podataka Trgovačka društva Udomiteljstvo Udžbenici za školu Ugostiteljska djelatnost Umirovljenički fond Usluge u turizmu Veterinarstvo Volonterstvo Zabrane u zakonima Zakon o leasingu Zaštita bilja Zakon o radu Zaštita na radu Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita prirode Zaštita pučanstva Zaštita životinja Javna nabava NOVI PREGLED PROPISA 
|
 |
 ZAKON O NUKLEARNOJ SIGURNOSTI (NN 173/03) I. Opće odredbe Članak 1. Ovim se Zakonom određuju mjere sigurnosti i zaštite pri uporabi nuklearnih materijala i posebne opreme odnosno pri obavljanju nuklearnih djelatnosti te osniva Državni zavod za nuklearnu sigurnost. Definicije Članak 2. Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja: Fisija je cijepanje teške atomske jezgre u dvije približno jednake jezgre koje se poslije cijepanja gibaju velikom brzinom, uz emisiju nekoliko brzih neutrona i gama zračenja. Fizički inventar je zbroj svih izmjerenih ili procijenjenih količina nuklearnog materijala u šaržama koji je na raspolaganju u određenom vremenu unutar pojedine zone materijalne bilance. INES ljestvica je kategorizacija nuklearnih događaja, nezgoda i nesreća kako je odredila Međunarodna agencija za atomsku energiju. Izvanredni događaj je događaj u svezi s nuklearnim djelatnostima, prouzročen okolnostima koje nisu pod nadzorom, a čije posljedice mogu biti izlaganje povišenom ozračenju djelatnika koji obavljaju nuklearnu djelatnost, stanovništva ili radioaktivno zagađenje okoliša. Izvorni materijal uključuje: a) uranij koji sadrži mješavinu izotopa koja se pojavljuje u prirodi, (b) uranij osiromašen u izotopu 235, (c) torij, (d) bilo koji od navedenih materijala u obliku metala, legure, kemijskog spoja ili koncentrata, (e) bilo koji drugi materijal koji sadrži jedan ili više od navedenih elemenata u koncentraciji koju određuje tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti. Izvorni materijal se ne odnosi na rude i rudne ostatke. Kontrolirano područje je područje na kojeg se primjenjuju mjere sigurnosti i zaštite u vezi s nuklearnom djelatnošću. Korisnik nuklearnog materijala je pravna osoba koja u okviru svoje djelatnosti proizvodi, prerađuje, upotrebljava, posjeduje ili skladišti nuklearni materijal, odnosno koja je nositelj dozvole za obavljanje nuklearne djelatnosti. Korisnik posebne opreme je pravna osoba koja u okviru svoje djelatnosti proizvodi, prerađuje, upotrebljava, posjeduje ili skladišti posebnu opremu, odnosno koja je nositelj dozvole za obavljanje nuklearne djelatnosti. Nuklearna nesreća je događaj ili niz događaja nastalih kao posljedica izvanrednog događaja pri radu objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost, s velikom opasnošću širenja radioaktivnosti izvan kontroliranog područja. Prema INES ljestvici, nuklearna nesreća može biti od 4. do 7. stupnja. Nuklearna nezgoda je događaj ili niz događaja nastalih kao posljedica izvanrednog događaja pri radu objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost, s malom opasnošću širenja radioaktivnosti izvan kontroliranog područja. Prema INES ljestvici, nuklearna nezgoda može biti od 1. do 3. stupnja. Nuklearne djelatnosti su proizvodnja, prerada, uporaba, skladištenje, odlaganje, prijevoz, uvoz, izvoz, posjedovanje i drugačije rukovanje nuklearnim materijalom ili posebnom opremom. Nuklearni gorivni ciklus podrazumijeva sve djelatnosti u proizvodnji nuklearne energije uključujući: nalaženje sirovina i proizvodnju nuklearnog goriva, uporabu nuklearnog goriva u nuklearnom reaktoru, prestanak rada i razgradnju nuklearnog reaktora, zbrinjavanje radioaktivnog otpada porijeklom iz nuklearnih objekata te sva istraživanja u svezi s tim djelatnostima. Nuklearni materijal je izvorni materijal ili posebni fisibilni materijal koji je obuhvaćen sustavom kontrole i mjerama zaštite. Obogaćeni uranij je uranij obogaćen izotopom 235 ili 233 znači uranij koji sadrži izotop 235 ili 233 ili oba u takvoj količini da je omjer zbroja tih izotopa prema izotopu 238 veći od omjera izotopa 235 prema izotopu 238 koji se pojavljuje u prirodi. Obogaćenje je odnos zajedničke težine uranija-233 i uranija-235 prema težini ukupnog uranija o kojem je riječ. Odlaganje je trajno pohranjivanje radioaktivnog otpada porijeklom iz nuklearnog gorivnog ciklusa u odlagalištu, bez namjere povrata. Odlagalište je objekt prikladan za odlaganje radioaktivnog otpada porijeklom iz nuklearnoga gorivnog ciklusa. Osiromašeni uranij je uranij koji sadrži manje izotopa uranija-235 nego prirodni uranij, tj. manje od 0,72%. Podaci o šarži su ukupna masa svakog elementa nuklearnog materijala, a za plutonij i uranij i izotopni sastav. Posebna oprema je oprema i nenuklearni materijal koji se koriste za nuklearne djelatnosti u mirnodopske svrhe, a mogu se iskorisititi i za proizvodnju nuklearnog oružja. To je tzv. roba dvostruke namjene, a popisana je u Dodatku II Dodatnog protokola uz Sporazum o primjeni garancija između Republike Hrvatske i Međunarodne agencije za atomsku energiju u vezi s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 7/00.). Posebni fisibilni materijal je materijal kod kojeg se može izazvati fisija a uključuje: (a) plutonij-239, (b) uranij-233, (c) uranij obogaćen izotopom 235 ili 233, (d) bilo koji materijal koji sadrži jedan ili više od navedenih, (e) drugi fisibilni materijali koje određuje tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti. Skladištenje je čuvanje nuklearnog materijala i drugih materijala porijeklom iz nuklearnog gorivnog ciklusa u objektu koji osigurava njegovu sigurnost i zaštitu, s mogućnošću njegovog povrata. Skladište je objekt prikladan za skladištenje nuklearnog materijala i drugih materijala porijeklom iz nuklearnoga gorivnog ciklusa. Šarža je dio nuklearnog materijala koji se uzima kao jedinica za evidenciju na ključnoj točki mjerenja i za koji se sastav i količina definiraju jednim jedinim skupom specifikacija ili mjerenja. Zona materijalne bilance je prostor unutar ili izvan objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost, u kojem je u određeno vrijeme (kad je to potrebno) moguće obaviti fizičku inventuru nuklearnog materijala i u svako vrijeme odrediti količinu tog materijala unesenog u zonu, odnosno iznesenog iz zone. II. Nuklearna sigurnost Članak 3. Korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme mora prvenstveno provoditi mjere sigurnosti i zaštite pri obavljanju nuklearne djelatnosti. U tu svrhu, korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme treba osigurati odgovarajuća financijska sredstva, te dovoljan broj kvalificiranog osoblja. Korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme snosi isključivu odgovornost za sigurnost i zaštitu pri obavljanju nuklearne djelatnosti. Obavljanje nuklearne djelatnosti Članak 4. Pravna osoba koja namjerava obavljati bilo koju nuklearnu djelatnost, mora svoju namjeru najaviti i podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje nuklearne djelatnosti. Pravna osoba iz prethodnog stavka ovoga članka svoju namjeru obavljanja nuklearne djelatnosti mora najaviti tijelu državne uprave nadležnom za poslove nuklearne sigurnosti u roku određenom pravilnikom prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje nuklearne djelatnosti. Zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje nuklearne djelatnosti pravna osoba podnosi tijelu državne uprave nadležnom za poslove nuklearne sigurnosti, osim zahtjeva za izdavanje odobrenja za prijevoz nuklearnog materijala i zahtjeva za izdavanje dozvole za uvoz ili izvoz nuklearnog materijala ili posebne opreme. Zahtjev za izdavanje odobrenja za prijevoz nuklearnog materijala podnosi se tijelu državne uprave nadležnom za prijevoz radioaktivnog materijala, a tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti daje suglasnost u postupku izdavanja odobrenja. Članak 5. Pravna osoba može obavljati nuklearnu djelatnost samo ukoliko je, na temelju zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje nuklearne djelatnosti, tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti donijelo rješenje o izdavanju dozvole za obavljanje nuklearne djelatnosti. Rješenje tijela državne uprave nadležnog za poslove nuklearne sigurnosti iz prethodnog stavka ovoga članka je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. Članak 6. Korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme svoju namjeru uvoza ili izvoza nuklearnog materijala ili posebne opreme najavljuje tijelu državne uprave nadležnom za poslove nuklearne sigurnosti najkasnije u roku od 30 dana prije namjeravanog uvoza ili izvoza nuklearnog materijala ili posebne opreme. Zahtjev za izdavanje dozvole za uvoz ili izvoz nuklearnog materijala ili posebne opreme pravna osoba podnosi tijelu državne uprave nadležnom za trgovinu, a tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti daje suglasnost u postupku izdavanja dozvole. Članak 7. Popis nuklearnih materijala, nuklearnih djelatnosti i posebne opreme, postupak najave namjere i podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje nuklearne djelatnosti, te oblik i sadržaj obrazaca propisuje se pravilnikom. Uvjeti nuklearne sigurnosti i zaštite Članak 8. U postupku određivanja smještaja, projektiranja, gradnje, uporabe i razgradnje objekta u kojem će se obavljati nuklearna djelatnost moraju biti ispunjeni uvjeti nuklearne sigurnosti i zaštite koji su određeni ovim Zakonom, konvencijama i drugim međunarodnim ugovorima koje je potvrdila Republika Hrvatska, kao i međunarodnim preporukama i normama u području nuklearne sigurnosti. Uvjete nuklearne sigurnosti i zaštite za smještaj, projektiranje, gradnju, uporabu i razgradnju objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost propisuje se pravilnikom uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra nadležnog za poslove prostornog uređenja i graditeljstva i ministra nadležnog za poslove zdravstva. Članak 9. Tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, građevne dozvole i dozvole za uklanjanje objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost utvrđuje posebne uvjete nuklearne sigurnosti i zaštite. Građevna dozvola za gradnju objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost, odnosno dozvola za uklanjanje tog objekta, ne može se izdati bez potvrde tijela državne uprave nadležnog za poslove nuklearne sigurnosti o usklađenosti glavnog projekta, odnosno idejnog projekta s posebnim uvjetima iz stavka 1. ovoga članka i s propisima iz članka 8. ovoga Zakona. Osiguranje kvalitete Članak 10. Pri određivanju smještaja, projektiranju, gradnji, uporabi te razgradnji objekta u kojem će se obavljati nuklearna djelatnost, poslovi od utjecaja na nuklearnu sigurnost moraju se obavljati uz primjenu zahtjeva osiguranja kvalitete (QA). Zahtjevi iz prethodnoga stavka određeni su međunarodnim preporukama i normama u području osiguranja kvalitete u nuklearnim djelatnostima. PraĆenje radioaktivnosti u okolini objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost Članak 11. Korisnik nuklearnog materijala obvezan je provoditi odgovarajuće ispitivanje sadržaja radioaktivnih tvari u okolini objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost, u vremenskim razmacima i na način sukladan domaćim propisima i međunarodnim preporukama i normama u području nuklearne sigurnosti. Program ispitivanja iz prethodnoga stavka odobrava tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti. Kvalifikacije osoblja u objektu u kojem se obavlja nuklearna djelatnost Članak 12. Na poslovima upravljanja proizvodnim procesom, te na poslovima nadzora nad tim procesom u objektu u kojem se obavlja nuklearna djelatnost, mogu se zaposliti djelatnici koji ispunjavaju i posebne uvjete glede stručne spreme i dodatne izobrazbe određene domaćim propisima i međunarodnim preporukama i normama u području nuklearne sigurnosti. Vođenje evidencija Članak 13. Korisnik nuklearnog materijala mora voditi evidenciju o cjelokupnom nuklearnom materijalu. Članak 14. Obveza vođenja evidencije o nuklearnom materijalu počinje u trenutku preuzimanja nuklearnog materijala, a prestaje kada je nuklearni materijal: – potrošen, – razrijeđen toliko da više nije upotrebljiv ni za kakvu nuklearnu djelatnost, – promijenio korisnika (ustupljen drugom korisniku, prodan, izvezen itd.). Članak 15. Evidencija nuklearnog materijala vodi se posebno za svaku zonu materijalne bilance i šaržu nuklearnog materijala. Zonu materijalne bilance utvrđuje tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti. Korisnik nuklearnog materijala ne smije unijeti nuklearni materijal u objekt prije nego što je tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti utvrdilo zonu materijalne bilance za taj objekt. Članak 16. Korisnik nuklearnog materijala za svaku zonu materijalne bilance mora dostavljati tijelu državne uprave nadležnom za poslove nuklearne sigurnosti izvještaj iz evidencije o nuklearnom materijalu u rokovima propisanim pravilnikom. Izvještaj o fizičkom inventaru, koji sadrži svaku šaržu posebno i utvrđuje identifikaciju materijala i podatke o šarži, treba priključiti izvještaju o materijalnoj bilanci. Članak 17. Tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti vodi registar nuklearnih djelatnosti, registar nuklearnog materijala i registar posebne opreme u Republici Hrvatskoj. Način vođenja evidencije o nuklearnom materijalu, način na koji korisnik nuklearnog materijala obavještava tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti, te način na koji tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti vodi registar nuklearnih djelatnosti, registar nuklearnog materijala i registar posebne opreme, propisuje se pravilnikom. Djelovanje u slučaju nuklearne nezgode ili nesreće Članak 18. Korisnik nuklearnog materijala u objektu u kojem se obavlja nuklearna djelatnost obvezan je izraditi plan i program mjera za slučaj nuklearne nezgode ili nuklearne nesreće koji mora odobriti tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti. Plan i program iz stavka 1. ovoga članka sadrži i obvezu provjere učinkovitosti pojedinih dijelova (cjelina) u određenim rokovima. Tehnički potporni centar Članak 19. Za pripremu i provođenje potrebnih stručnih i tehničkih aktivnosti nacionalnog programa pripravnosti i djelovanja na području Republike Hrvatske u slučaju opasnosti od nuklearne nesreće iz nuklearnih elektrana, osobito u susjednim zemljama, djeluje Tehnički potporni centar. Tehnički potporni centar u slučaju nuklearne nesreće djeluje u cilju pružanja stručne pomoći ustrojstvu za krizna stanja u Republici Hrvatskoj, a osobito tijelu državne uprave koje provodi poslove vodeće organizacije u kriznim stanjima. Članak 20. Zadaci i obveze Tehničkog potpornog centra uključuju naročito: prikupljanje podataka i informacija o nuklearnoj nesreći, suradnju s odgovarajućim centrima drugih zemalja, analizu i procjenu potencijalnih posljedica nuklearne nesreće i pripremu temeljnih stručnih podloga za donošenje odluka o poduzimanju mjera zaštite i spašavanja stanovništva. Članak 21. Tehnički potporni centar djeluje kao organizacijska jedinica tijela državne uprave nadležnog za poslove nuklearne sigurnosti. Osim djelatnika tijela državne uprave nadležnog za nuklearnu sigurnost, u Tehnički potporni centar imenuju se i stručnjaci drugih tijela državne uprave ili stručnih organizacija uz suglasnost čelnika tih tijela ili organizacija. III. Državni zavod za nuklearnu sigurnost Članak 22. Ovim se Zakonom osniva Državni zavod za nuklearnu sigurnost kao tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti. Za svrhu provedbe mjera nuklearne sigurnosti i zaštite Državni zavod za nuklearnu sigurnost: 1. izdaje dozvole za obavljanje nuklearne djelatnosti u svezi s nuklearnim materijalom ili posebnom opremom, 2. provodi nezavisne analize sigurnosti i izdaje rješenja odnosno potvrde za smještaj, projektiranje, gradnju, uporabu te razgradnju objekta u kojem će se obavljati nuklearna djelatnost, 3. vodi očevidnike o dozvolama, suglasnostima, rješenjima i potvrdama, koje izdaje u okviru svojih ovlasti, 4. obavlja upravni nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, 5. obavlja inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, 6. osigurava stručnu pomoć za provođenje državnog plana i programa postupaka u slučaju nuklearne nesreće, putem djelovanja Tehničkog potpornog centra, 7. osigurava stručnu pomoć u poslovima suzbijanja nedozvoljenog prometa nuklearnog materijala tijelima državne uprave nadležnim za te poslove, 8. prati stanje sigurnosti nuklearnih elektrana u regiji i provodi procjenu opasnosti od mogućih nuklearnih nesreća u njima, a osobito za Nuklearnu elektranu Krško u Sloveniji i Nuklearnu elektranu Paks u Mađarskoj, 9. provodi obveze koje je Republika Hrvatska preuzela prema međunarodnim konvencijama i bilateralnim sporazumima, a odnose se na nuklearnu sigurnost i primjenu mjera zaštite u svrhu neširenja nuklearnog oružja, 10. surađuje s međunarodnim i domaćim organizacijama i društvima s područja nuklearne sigurnosti, te imenuje svoje stručne predstavnike koji sudjeluju u radu tih organizacija i društava ili prate njihov rad, 11. koordinira poslove tehničke suradnje s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju za sve sudionike iz Republike Hrvatske, 12. potiče i podupire razvojno-istraživački rad u skladu sa zahtjevima i potrebama razvoja nuklearne sigurnosti u Republici Hrvatskoj, 13. izdaje upute za provođenje međunarodnih preporuka i normi u području nuklearne sigurnosti i zaštite, 14. obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti na temelju ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa. Članak 23. Čelnik Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost je ravnatelj. Ravnatelja imenuje Vlada Republike Hrvatske. Stručne organizacije Članak 24. Određene poslove iz područja nuklearne sigurnosti mogu obavljati stručne organizacije koje ispunjavaju posebne uvjete za pojedine djelatnosti, temeljene na međunarodnim preporukama i normama u području nuklearne sigurnosti. Posebne uvjete za pojedine poslove iz prethodnoga stavka određuje ravnatelj Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost. Vijeće za nuklearnu sigurnost Članak 25. Radi davanja ocjene o stanju nuklearne sigurnosti u Republici Hrvatskoj osniva se Vijeće za nuklearnu sigurnost (dalje u tekstu: Vijeće) kao savjetodavno tijelo Hrvatskoga sabora. Vijeće obavlja sljedeće poslove: 1. daje mišljenje na prijedloge podzakonskih akata koji se donose na temelju odredaba ovoga Zakona, te druge podzakonske akte, potrebne za njegovu provedbu, 2. daje prijedloge i mišljenja Hrvatskom saboru o: – strategiji razvoja nuklearne sigurnosti, – organizaciji nuklearne sigurnosti u Republici Hrvatskoj, – međunarodnoj suradnji na području nuklearne sigurnosti, a posebno o pristupanju i provedbi međunarodnih ugovora iz tog područja, – drugim aspektima nuklearne sigurnosti u Republici Hrvatskoj, 3. podnosi godišnje izvješće Hrvatskom saboru o stanju nuklearne sigurnosti u Republici Hrvatskoj. Vijeće ima pet članova, od kojih je jedan predsjednik Vijeća. Predsjednika i ostale članove Vijeća imenuje i razrješava dužnosti Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Članovi Vijeća biraju se iz redova stručnjaka s područja nuklearne sigurnosti. Zamjenika predsjednika, na prijedlog predsjednika Vijeća, bira Vijeće većinom glasova. Način rada Vijeća uređuje se poslovnikom. Stručni i tehnički poslovi za Vijeće obavljaju se u Državnom zavodu za nuklearnu sigurnost. IV. Financijska sredstva Financiranje od strane pravne osobe Članak 26. Financijska sredstva za provođenje mjera sigurnosti i zaštite pri obavljanju nuklearne djelatnosti osiguravaju pravne osobe koje su prema ovom Zakonu obvezne provoditi ove mjere. Ravnatelj Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost propisuje visinu i način plaćanja troškova izdavanja dozvola i suglasnosti koje izdaje Državni zavod za nuklearnu sigurnost, u koje će biti uračunati i troškovi eventualno potrebnih dodatnih nezavisnih analiza sigurnosti. Troškove iz stavka 2. ovoga članka snose podnositelji zahtjeva. V. Nadzor Članak 27. Upravni nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja Državni zavod za nuklearnu sigurnost. Članak 28. Inspekcijski nadzor na temelju ovoga Zakona provode inspektori Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost (u daljnjem tekstu: inspektori za nuklearnu sigurnost). Poslove inspektora za nuklearnu sigurnost mogu obavljati samo osobe koje imaju 7. stupanj naobrazbe tehničkog ili prirodnog usmjerenja. Inspektore za nuklearnu sigurnost imenuje ravnatelj Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost. Ako tijekom inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili drugi propis donesen na temelju ovoga Zakona, inspektor za nuklearnu sigurnost će rješenjem: 1. privremeno ili trajno zabraniti obavljanje nuklearne djelatnosti u svezi s nuklearnim materijalom ili posebnom opremom, 2. zabraniti rad djelatnicima koji ne ispunjavaju uvjete za rad s nuklearnim materijalom, 3. zabraniti postupanje s nuklearnim materijalom ili posebnom opremom, ako ono nije u skladu s propisima. Rješenjem iz stavka 4. ovoga članka inspektor za nuklearnu sigurnost će u slučajevima iz točke 1. i 3. odrediti i način daljnjeg postupanja i raspolaganja s nuklearnim materijalom ili posebnom opremom na trošak nositelja dozvole za obavljanje nuklearne djelatnosti. Rješenje inspektora za nuklearnu sigurnost iz stavka 4. ovoga članka je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. Nadzor vezano uz radiološku sigurnost, posude pod tlakom i protupožarnu zaštitu u objektima u kojima se obavlja nuklearna djelatnost, inspektori za nuklearnu sigurnost provode u suradnji s tijelima državne uprave nadležnim za te poslove. VI. Kaznene odredbe Članak 29. Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj: – pravna osoba koja ne najavi namjeru obavljanja nuklearne djelatnosti (članak 4. stavak 1.), – korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme koji ne vodi evidenciju o cjelokupnom nuklearnom materijalu (članak 13.), – korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme koji ne dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za poslove nuklearne sigurnosti izvještaj iz evidencije o nuklearnom materijalu za svaku zonu materijalne bilance (članak 16. stavak 1.). Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravne osobe odnosno korisnika nuklearnog materijala ili posebne opreme. Članak 30. Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj korisnik nuklearnog materijala u objektu u kojem se obavlja nuklearna djelatnost koji: – ne provodi odgovarajuće ispitivanje sadržaja radioaktivnih tvari u okolini tog objekta, u vremenskim razmacima i na način sukladan domaćim propisima i međunarodnim preporukama i normama u području nuklearne sigurnosti (članak 11. stavak 1.), – na poslovima upravljanja proizvodnim procesom, te na poslovima nadzora nad tim procesom u objektu u kojem se obavlja nuklearna djelatnost, ima zaposlene djelatnike koji ne ispunjavaju posebne uvjete glede stručne spreme i dodatne izobrazbe određene domaćim propisima i međunarodnim preporukama i normama u području nuklearne sigurnosti (članak 12.), – je unio nuklearni materijal u objekt prije nego što je tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti utvrdilo zonu materijalne bilance za taj objekt (članak 15. stavak 3.), – nije izradio plan i program mjera za slučaj nuklearne nezgode ili nuklearne nesreće kojeg mora odobriti tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti (članak 18. stavak 1.). Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba korisnika nuklearnog materijala u objektu u kojem se obavlja nuklearna djelatnost. Članak 31. Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj: – korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme koji ne provodi mjere sigurnosti i zaštite pri obavljanju nuklearne djelatnosti (članak 3.), – pravna osoba koja obavlja nuklearnu djelatnost, iako tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti nije donijelo rješenje o izdavanju dozvole za obavljanje nuklearne djelatnosti (članak 5.). Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba korisnika nuklearnog materijala ili posebne opreme, odnosno pravne osobe. VII. Prijelazne i završne odredbe Članak 32. Do početka rada Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost poslove koji se odnose na nuklearnu sigurnost i suradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju obavljat će Ministarstvo gospodarstva. S početkom rada Državni zavod za nuklearnu sigurnost preuzima poslove Ministarstva gospodarstva koji se odnose na nuklearnu sigurnost i suradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju. Razmjerno preuzetim poslovima, Državni zavod za nuklearnu sigurnost preuzima i opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze Ministarstva gospodarstva, u roku od 60 dana od početka rada Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost. Članak 33. Državni zavod za nuklearnu sigurnost preuzima državne službenike i namještenike Ministarstva gospodarstva sukladno preuzetim poslovima. Državni službenici i namještenici do donošenja rješenja o rasporedu na temelju Pravilnika o unutarnjem redu Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost, zadržavaju sva prava i obveze iz državne službe prema dosadašnjim rješenjima. Članak 34. Ministarstvo gospodarstva obavit će pripreme za početak rada Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovoga Zakona. Državni zavod za nuklearnu sigurnost započet će s radom najkasnije do 1. siječnja 2005. godine. Članak 35. Propise iz članka 4., 7., 8., 16. i 17. te posebne uvjete iz članka 24. donijet će ravnatelj Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost u roku od godinu dana od početka rada Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost. Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka, primjenjuju se pravilnici donijeti na temelju zakona iz članka 36. ovoga Zakona. Članak 36. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti Zakon o mjerama za zaštitu od ionizirajućih zračenja i za sigurnost pri upotrebi nuklearnih objekata i postrojenja (»Narodne novine«, br. 18/81.) i Zakon o zaštiti od ionizirajućih zračenja i o posebnim mjerama sigurnosti pri upotrebi nuklearne energije (»Narodne novine«, br. 53/91.). Stupanje na snagu Članak 37. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. ((31.10.2003.)) Klasa: 542-01/03-01/02 Zagreb, 15. listopada 2003. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić, v. r.
Ključne riječi: Zakon o nuklearnoj sigurnosti Krško Slovenija nuklearna elektrana radioaktivnost
|
|||||||||||||||
